spagosmail

Dobrodošli na moj blog


24.05.2017.

Kroz mostarsku čaršiju kakve više nema – Fejićeva ulica od Kljunova sokaka




U časopisu „MM Revija“, koji je izlazio tokom 1996. i 1997. godine, u nekoliko nastavaka objavljen je tekst Hilmije Šiširaka pod naslovom „Mostar – čaršija kakve više nema“.
Na ovom mjestu ćemo u više nastavaka čitaocima predstaviti njegov originalni tekst, uz pokušaj da svaki segment teksta što tačnije ilustriramo fotografijama iz bogate arhive sa stranice www.cidom.org.
Prva kino predstava u Mostaru održana je 1905. godine sa pokretnim kino projektorom kojim je rukovao jedan podoficir austrijske vojske.
Prema nekim saznanjima, film je u nijemoj verziji prikazan pod jednim većim šatorom na lokalitetu Kalajdžića sokaka. Kasnije, odnosno 1912. godine, otvoren je prvi bioskop u današnjoj Fejića ulici i nosio je naziv Uranija, vlasništvo Tiberija.
Preko puta kina, od Kljunova sokaka do Roznamedžijine džamije bio je niz malih dućana: fotograf Kolaković, voćarska radnja Avde Fejzića, brijačnica Hume, zvanog Rus, trafika i prodavnica novina u kojoj je radio Tonko Matulić, stanar zgrade u kojoj je živio popularni mostarski ljekar dr. Rizzo.
Malo sjevernije od kina Zvijezde na suprotnoj strani Fejićeve postoji i danas jednospratnica, u kojoj je stanovao taj poznati mostarski ljekar. On je 1900. godune proglašen počasnim građaninom Mostara. U maju 1973. godine, na toj kući je postavljena spomen ploča u njegovu čast, koja je u zadnjem ratu 1992./93. skinuta i nikad više nije pronađena. Uz trafiku je bila aščinica, vlasništvo Gaševića. Još za vrijeme Austrougarske tu je izgrađena jednospratnica, u čijem prizemlju su bili navedeni dućani, dok je na spratu bio stan porodice Schenk. Muž je bio zaposlen na željeznici a supruga Marija je bila babica. Godine 1942. su napustili Mostar i preselili u Njemačku.
S lijeve strane, niže Policijske zgrade (tu je kasnije bio Zavod za zapošljavanje), bila je trafika, u kojoj je radio Meho Kapetanović-Cojla, kasnije poznati ulični prodavač novina, zatim radionica precizne mehanike, vlasnistvo Mirka Vlahe i kafana koju je držao Šerif Frko. Malo niže, do 1945. godine, bile su stolarska radionica, vlasništvo Kuljića i bravarska radnja Bega Bilalovića. Preko puta, u Salatića kući, bila je prehrambena radnja, pa radionica za opravku naliv-pera, vlasništvo Blagajca, te popularna radnja za izradu šešira, u kojoj je radio Marko Terzija.
U Karađozbegovoj ulici, s lijeve strane, bile su stolarska radionica Sulejmana Balića i vulkanizerska radnja Drage Trajkovića. U zgradi, gdje se donedavno nalazilo Socijalno i penzijsko osiguranje, a sada MUP, bila je mala kafana, čiji je vlasnik bio Sandžaktar, a južnije porušeni Dom staraca (prije se zvao Uboški dom). Na toj ruševini, raja je napravila malo igralište, gdje se igralo “krpenjaka”, a igralište je nazvano “Monte Karlo”. Zašto, to niko nije znao.
Slika 1. – Fejićeva – jednospratnicaSchenk, fotografija iz 1963. (vlasnik: Gordana Miletić Buzaljko)
Slika 2. – Fejićeva – kino Zvijezda, 1957.
Slika 3. – Fejićeva – gostiona Lovac, 1970-ih
Priredili: Ismail Braco Čampara / Tibor Vrančić / Smail Špago
(Novasloboda.ba)
24.05.2017.

Street Arts Festival Mostar, 24. maj - 6.juni 2017.




Šesti mostarski Street Arts Festival, bogat raznovrsnim   sadržajem, počeo je 24. maja, a trajaće do 6. juna.
Pored oslikavanja zidnih površina, posjetioci će moći prisustvovati na performansima, izložbama, kreativnim i edukativnim radionicama, slušaonicama, predavanjima i rekreativnim sadržajima.
Program i detalje festivala možete pratite na: 

(spagos)
24.05.2017.

Koliba za premijera


Izgleda da je došlo vremena smiraja za bivšeg britanskog premijera Davida Camerona (50), u kojima on najradije odlazi među čobane, na njegovom posjedu sjeverozapadno od Oxforda.
Nekadašnji predsjednik britanske Konzervativne partije, koji je nakon referenduma za Brexit razriješen od njegove partijske kolegice Therese May, naručio je da mu se napravi mobilna ovčarska koliba, po cijeni oko 30 hiljada eura.. To je u stvari čobanska koliba, kakvu koriste aktivni čobani, koji se kreću okolinom zajedno sa njihovim stadima, u potrazi za ispašom, kako to rade čobani na području škotskoe visoravni. Naravno, od hladnoće ih štiti ovčija vuna, kojom se kolibe izoluju.
Jednu ovakvu kolibu imati i u vlasitom vrtu, u blizini kuće, vrlo je praktično, pogotovo ako se čovjek posvađa sa ženom, ili ga djeca počnu nervirati.
Cameron ovu kolibu, prije svega, želi koristiti za pisanje, zbog čega je kolibu snabdio strujom.
Moguće da će on baš u ovoj kolibi pisati njegove memoare, pokušavajući naći odgovor zašto se  Britanci nisu ponašali kao ovce, i uprkos njegovim upozorenjima glasali za izlazak iz EU.
Pri tome je on sam bio inicijator referenduma, kako bi EU stavio pod pritisak i za njegovu zemlju pregovorima dobio bolje uslove.
Ostatak priče je poznat…
(izvor:spiegel)
Smail Špago
(Novasloboda.ba)
23.05.2017.

Naši u bijelom svijetu...


Pitala učiteljica kako im se očevi zovu i sad ide scena:

- What's your father's name?
- Albert.
- Nice...
- Carlos.
- OK, yours?
- John.
- Fine, and yours?
- Hidajet.
- Oh, he died - I'm so sorry....

(spagos)
23.05.2017.

Fitnes studio za vježbe uspavljivanja


Svijet pripada kreativnim. A baš kreativna je ideja jednog britanskog lanca fitnes studija. Fitnes studio na jugu Londona, nudi svojim mušterijama jedinstvenu vrstu treninga pod imenom „Napercise“. Riječ je nastala od dvije riječi „nap“ i „exercise“, što u prevodu ima značenje „Trening   kratkog sna“.
Vježba se sastoji od sljedećeg: leći, zatvoriti oči, uspavati se. Nakon 45 minuta sna, čovjek se osjeća fit, a navodno, pri tome se još izgubi i određeni broj kalorija. Vrlo interesantno.
I odmah pitanje: A šta nas to čeka kao slijedeće?
Možda podizanje tegova sa nevidljivim tegovima! Ili…
(izvor:stern)
Smail Špago
(Novasloboda.ba)
22.05.2017.

'Mostarski crnjaci', grupa koja okupljaja Mostarce širom svijeta




Facebook stranica Mostarski Crnjaci koju uređuje Emilio Perić iz Mostara nastala je prije nešto manje od šest godina i za to vrijeme uspjela je sakupiti skoro 54 tisuće pratitelja na ovoj društvenoj mreži.

"Album na osobnom Facebook profilu izazvao je pregršt smijeha kod mojih prijatelja pa mi je jedan od njih predložio da napravim stranicu sa istoimenim nazivom. Nakon nagovaranja odlučio sam tog 1. rujna 2011. kreirati stranicu naziva Mostarski Crnjaci", govori za Pogled.ba Emilio.

Tragikomičnost i ljepota Mostara

Stranica koju je iz hobija počeo uređivati ovaj Mostarac već godinama objavljuje brojne zanimljivosti i povijesne priče iz grada, smiješne, ali i malo manje smiješne situacije...

"Stranica prikazuje tragikomičnost, ali i ljepotu Mostara. Grada koji jednostavno privlači. Sve u cilju 'liječenja' rana i vraćanja komunikacije, dijaloga, zajedništva, mira među svim Mostarcima, ali i onima koji vole ovaj grad, ma gdje bili", naglašava Emilio.

Kako kaže, Mostarski crnjaci ukazali su stanovnicima Mostara na greške i apsurde koji vladaju u gradu, pa su možda, koliko-toliko, i doprinijeli kulturnijem Mostaru kroz ovih nekoliko godina.

Stranica za sve Mostarce


Ističe da mu se zadnjih godina zbog popularnosti 'Crnjaka' javlja i sve više iseljenih Mostaraca diljem svijeta, od Amerike do Kine, koji šalju fotografije, pričaju svoje priče i svakodnevno su aktivni na stranici. Također, kako kaže, bilo je ponuda i o prodaji Facebook stranice.

"Prvo nisam ni mogao zamisliti da će stranica postići ovoliku popularnost, a samim tim dolazile su ponude o reklamiranju, o kupnji stranice, pa i upiti o zapošljavanju kao dio tima koji radi na njoj. Međutim, stranica je napravljena za sve nas i nije na prodaju pa su i moji odgovori bili takvi", kazao je Perić.

"Nadam se da će stanovnici skontati da bez ljubavi, zajedništva i mira ne može niti će nam biti bolje. Počnimo od danas, za života, brate…", poručio je za kraj Emilio.


(izvor:pogled.ba)
(spagos)
22.05.2017.

Klopp i Liverpool




Prije dvije godine Jürgen Klop je iz Dortumda došao u Liverpool. U međuvremenu je u njegovom novom reviru postao omiljen skoro kao i Beatlesi.

Na kraju sezone 2016/17 zauzeo je mjesto na tabeli koje ga vodi u kvalifikacije za grupnu fazu Champions League.

Na slikama napravljenim 1. aprila 2017. godine, trener Liverpoola se raduje golovima njegove ekipe protiv gradskog rivala FC Evertona. Njegova ekipa je taj derbi dobila sa 3:1 i potvrdile treće mjesto na tabeli Premier lige.
U toj utakmici lokalni rivali su gradski derbi odigrali po 228. put. Nakon krize koju je ekipa FC Liverpoola imala u januaru, kada je zaredom izgubila četiri utakmice, ekipa se pravovremeno probudila, i postigla značajnu pobjedu.
Kakva je razlika između Kloppovog posla u Borusiji iz Dormunda, i sada u FC Liverpoolu. U Borusiji je bio samo trener, a ovdje je i trener i menadžer, u jednoj osobi, nadležan za sportski pogon, za planiranje budžeta, transfer igrača, rad sa javnošću i xafsing. U njegovom štabu se nalazi 80 osoba, a uz to i 25 igrača.
U Liverpoolu postoje dva intenacionalna govora: fudbal i muzika. Liverpool ih oba govori tečno. Zbog toga je ovaj grad 2008. godine postao kulturni grad Evrope. Godišnje u posjetu ovom gradu dođe oko 3 miliona posjetilaca, koji posjete gradske muzeje i znamenitosti, a povećano ineteresovanje za grad privuklo je i brojne investitore sa njihovim novcem.
Fudbal uveliko doprinosi podizanju imagea grada, a u tu sliku sada se uklopio i trener Klopp kao ličnost, sa njegovim prepoznatljivim načinom igranja i vođenja ekipe. Sada je i on postao jedan aktivan stub u podizanju imagea grada.
Do kraja sezone, kako kaže Klopp, ne radi se više o ljepoti i perfekciji igranja fudbala, u pitanju su samo rezultati. Cilj FC Liverpoola je jasan: Liga šampiona.
Kada je prvi put došao na stadion Anfield, sa 54.074 mjesta za sjeenje, osjetio je slavljenički napetu atmosferu kojom zrači ova arena, svejedno, da li ekipa igra protiv top klubova ili osrednjih protivnika. Jedan live band svira pred stadionom, a na jednom ogromnom ekranu gledaocima i navijačima se prezentuju blistavi momenti iz bogate istorije kluba, što doprinosi štimungu među gledaocima.
Naravno, ne može se barem ni ovoliko kratko govoriti o FC Liverpoolu i njegovim navijačima, a da se ne spomene himna navijača „You'll Never Walk Alone“, koju publika otpjeva prije svake utakmice.
I na kraju brojke i titule koje je ovojio FC Liverpool: 5 titula prvaka Evrope/Lige šampiona, 3 puta pobjednik kupa UEFA, 3 puta pobjednik evropskog Suoerkupa, 18 naslova prvaka Engleske i 8 puta pobjednik e ngleskog Liga kupa, 7 puta pobjednik FA kupa.
(izvor:diezeit)


(spagos)
22.05.2017.

Svi sad žele igračku „Fidget Spinner“







Svijet je poludio za novom igračkom, kojoj je ime „Fidget Spinner“.
„Pokemon Go“, ili „Loom“ trake, već su stvar prošlosti. Novi trend kod djece zove se „Fidget Spinner“. Igračka liči na jedan hibrid propelera, ninja zvijezde za bacanje i rezervnih dijelova sa odjela gvožđarije u nekom superxafsu.
„Fidget Spinner“ se drži između dva prsta, a onda mu se da jedan jaki okret i on nastavlja da se vrti. Igračka je za krtako vrijeme postala toliko popularna da je potražnja uveliko nadmašila ponudu, kako u prodavnicama, tako i na internetu. U radnjama za igračke jednostavno kažu: Svaka nova isporuka proda se za tren oka. A ni cijena im nije bog zna kako velika: svega 5 eura, a luksuznije izvođenje i do nekoliko desetina eura.
Kako njeni tvorci kazuju: igra i njeno kružno kretanje djeluje smirujuće. Međutim, to do sada još nije naučno potvrđeno, pogotovo kad su u pitanju djeca.
Uobičajeno je da se spiner vrti 10 ili 20 sekundi, pod uslovom da mu se obezbijedi ravnoteža na vrhovima prstiju. Prilikom obrtanja, „spinner“ stvara treptaje ili slike, a novi modeli sjaje u mraku.
Video snimke na internetu prikazuju neke primjerke koji se vrte po nekoliko minuta:
I dok djeca sakupljaju različite spinere, mijenjaju ih međusobno, zabavljaju se pred školom, gdje uče nove trikove, nekim učiteljima ih je već dosta. Škole u SAD su već zabranile korištenje spinova u učionicama, jer smetaju izvođenju nastave.
Oni malo stariji će se sigurno sjetiti sličnih „zaraza“ u prethodnim vremenima.
Ideja o „Fidget spinneru“ nije nova. Patent je prijavljen još dalekih osamdesetih.
Mnogi se sad nadaju da će nova igračka odvratiti pažnju djece od smartfona i vratiti ih u prirodno okruženje. Međutim, za tako nešto još je prerano bilo šta prognozirati. Kao i smartfoni, i nova igračka privlači pažnju djece samo na sebe, tako da su već zabilježeni i bliski susreti djece sa automobilima, koja su bila potpuno fokusirana na njihovu novu igračku.
Izvor:express)
Smail Špago
(Novasloboda.ba)
21.05.2017.

Pjesma koju niko ne mora prevoditi


Stih iznad svih: Đorđe Balašević napisao pjesmu koju niko neće morati prevoditi

Novosadski kantautor Đorđe Balašević ispunio je obećanje koje je dao publici na koncertu održanom prošle sedmice u Zadru i napisao pjesmu "Stih iznad svih", pjesmu za sve naše narode, koju ne treba prevoditi.

"Htio sam da ostane neka pjesma kao uspomena na koncert u Zadru za koji sam znao da će biti lijep i pozitivan i da će se o njemu pričati. Ne postoje neki trikovi, ali štos je u tome da moraš zaslužiti. One priče o gostoljubivosti su davno prošlo vrijeme i sada moraš negdje zaslužiti da budeš dobrodošao, a ja imam tu sreću da me ljudi dočekaju otprilike tako kako su me dočekali i to nema puno lajkova kod onih koji su otprilike nosioci drugih vijesti, koji su negativni i šire neku drugu energiju", rekao je Balašević.

Napomenuo je kako je ranije, čitajući komentare o sebi, nailazio na one kojima smeta što pjeva na ekavici. U svom stilu je panonski mornar objasnio kako je važne riječi kao što su ljubav, čežnja, sudbina ili suza nemoguće prevesti i kako samo emocije i funkcioniraju, ali da je ipak odlučio za fanove u Zadru, Sarajevu, Čakovcu ili Nišu napraviti pjesmu "na našim jezicima, koja se ne prevodi".

"To mi je predstavljalo tehnički problem, služio sam se rječnikom i pravopisima, dolazio do čudnih riječi. Ali napravio sam za vas i nas pjesmu koja se ne prevodi i koja će biti ista. To je pjesma koja je upisana vama na spomen te večeri 13. 5.", poručio je Balašević.

(klix.ba)

Đorđe Balašević - Stih iznad svih

Postoji stih... Naizgled vrlo prost...
Stih iznad svih... Stih više kao most...
Da premosti... Da prebrodi...
Kad priča nikud ne vodi...

Postoji stih... Pun raznih trikova...
Stih iznad svih... K'o stih svih stihova...
Čas rastuži... Čas razgali...
Pa razoruža... I kao gorska ruža...
Kamen razvali...

U inat svima... Postoji rima...
Kojom se vatre potpale...
Ponese plima... U inat svima...
Svo ono trunje s obale...

U inat svima... Kad prođe zima...
Izdanci niknu zeleni...
I blago njima....
Vole se mladi jeleni...

U spomenar... Za dvoje Zadrana...
Čempresa par... Na hridi Jadrana...
Dah bogova s Velebita...
I galeb jedan... Nebu svome predan... Tobož nebitan...

U inat svima... Postoji rima...
Kojom se vatre potpale...
Ponese plima... U inat svima...
Svo ono trunje s obale...

U inat svima... Kad prođe zima...
Izdanci niknu zeleni...
I blago njima....
Vole se vole... Mladi jeleni...

Postoji stih... Naizgled vrlo prost...
Stih iznad svih... Stih više kao most...
Da premosti... Da prebrodi...
Postoji rima... Koja se ne prevodi...


(spagos)
21.05.2017.

Za arhivu: Velež – Bosna Sema 2:0 (1:0)




Mostar, 20. maja 2017.
Mostar, 20. maja 2017.
Stadion Rođeni.
Sudija: Kenan Bajraktarević (Orašje)
Žuti kartoni: Brandao, Krcić, Ćemalović (Velež), Muharemović, Mujić (Bosna Sema)
Strijelci: 1:0 Handžić (22’), 2: 0 Ćosić (75’)

Velež: Abdihodžić, Petrović, Mujezinović, Ćosić, Tatar (od 80’ Gosto), Handžić (od 62’ Ćemalović), Carvalho (od 46’ Isić), Brandao, Garcia, Mrgan, Krcić.

Bosna Sema: Hodžić, Alihodžić, Sinanović, Muharemović (od 59’ Hadžić), Oglečevac, Mujić, Ćatić, Karahodžić (od 55’ Pljevljak), Mujić, Kadrić, Murga ( Handžić T.).

Fudbaleri Veleža upisali su desetu prvenstvenu pobjedu, a tri nova boda domaćima su donijeli Handžić i Ćosić.
Velež je ofanzivno započeo današnju utakmicu i u prvih deset minuta stvorene su dvije prilike. Oba puta, povoljne prilike imao je Brandao, ali je bio neprecizan.
Stalni napadi Rođenih konačno su krunisani golom u 22. minuti. Handžić je, nakon sjajne akcije, prihvatio loptu i poslao je iza leđa nemoćnog Hodžića za veliko slavlje Veležovih navijača – 1:0.
Domaći ne posustaju ni poslije vodećeg gola, ali lopta neće u mrežu.
U finišu prvog poluvremena, pao je ritam igre i bez većih uzbuđenja.
Velež je i u drugom nastavku imao terensku inicijativu, njegovi igrači stvorili u nekoliko prilika, ali su gosti uspijevali otkloniti opasnost od svog gola.
U 75. minuti, velika radost za navijače Veleža.  Mehmed Ćosić prihvatio je loptu na tridesetak metara i snažnim udarcem udarcem zatresao mrežu gostiju – 2:0.

(novasloboda.ba)

Stariji postovi