Trojica alpinista su prošlog vikenda izgubili život prilikom uspona na Mount Everest. Grupa, kojoj su pripadali nastradali, bila je na ekološkoj misiji „Eco Everest Expedition”, sa zadatkom da sakuplja otpad, koji su iza sebe ostavili dosadašnji mnogobrojni penjači. Među nastradalim je bio jedan ljekar iz okoline Aachena u Njemačkoj.
Crni vikend na Mount Everestu. Najmanje trojica penjača su izgubili život kod uspona ka vrhu. Među njima je bio i ljekar, dr. Eberthard Schaaf iz Herzogentratha kod Aachena u Njemačkoj. Druge žrtva su bile, jedna 33. godišnja Kanađanka i jedan 55. godišnji Kinez.
Ovo je vijest koju je objavilo Nepalsko ministarstva za turizam. Dr. Schaaf je bio član „Eco Everest Expedition“, koja je imala zadatak da, pred početak nove sezone uspona na Everest, sakupi otpad, koji je ostao razbacan od prethodnih penjača. Od nedjelje, prema informacijama Ministarstva, traga se za još jednim Korejancem, i još za jednim domaćim vodičem. Mjesto gdje se nalaze leševi troje nastradalih je poznato, ali se zbog loših vremenskih prilika oni još ne mogu transportovati u dolinu.
Prema informacijama nepalskog Ministarstva, grupu u kojoj je bio dr. Schaaf, već na visini od 7.000 metara uhvatilo je jako nevrijeme. Tu je zbog jednog moždanog edema, koji je bio posljedica ekstremne visine, preminuo dr. Schaaf. Prema nekim drugim informacijama, nesreća se dogodila u blizini samog vrha Everesta, na visini između 8.700 i 8.800 metara.
„Činilo se da će se uspon završiti uspješno”, napisao je na svom blogu Paul Thelen (68), član grupe, u kojoj je bio preminuli doktor, nakon što je konstatovana smrt. „Grupa je bila dostigla visinu od skoro 8.800 metara, i tad se to dogodilo. Doktor je umro u vrlo kratkom vremenu od posljedica visinske bolesti, poznate kao HACE”.
Sam Thelen je prekinuo svoj uspon, i prijevremeno se vratio u Katmandu, a odatle će nazad za Njemačku.
Ova ekspedicija je imala zadatak da u samoj blizini vrha sakupi otpad, kogasu iza sebe ostavile prethodne grupe. Na logorištu broj 2, preminuli doktor, Thelen i još jedan šerpas, u kratkom vremenu sakupili su preko 50 kg otpada. To su bili ostaci od šatora, dijelovi opreme, poderana odjeća i obuća, prazne flaše od plina, i plastične kese.
„Nakon samo dva do tri sata, sakupili smo mnogo toga”, piše Thelen na blogu, „ ali smo imali mnogo muke, da vreće sa otpadom vratimo na logorište, na visini od oko 6.550 metara”.
Najveći broj smrtnih slučajeva, koji se desi prilikom uspona na Everest, događa se upravo zbog visinske bolesti. Penjači se iscrpljuju prilikom uspona, i za zadnju dionicu uspona, preostane im vrlo malo snage. Zbog ekstremne hladnoće i nedostatka kisika, nemoguće je u ovoj, takozvanoj „smrtnoj zoni”, koja se nalazi na visini iznad 8.000 metara, preživjeti duže od 48 sati. Ove godine, prema izvještaju nepalskih vlasti, zbog čestih oluja i velikih snježnih padavina, rizik penjanja je vrlo velik.
Navala na vrh
Mount Everest na Himalajima, nalazi se na granici između Nerpala i Tibeta, i sa 8.848 metara je najveći planinski vrh na svijetu. Prvi uspješni uspon na ovaj vrh napravio je Novozelanđanin Edmund Hillary, zajedno sa Nepalcem Tenzing Norgayem, 1953. godine.
Austrijanac Rheinhod Messner, i njegov pratilac Peter Habeler, napravili su 1978. godine prvi uspon bez maske za kisik. Nepalski šerpas, tako se zovu domaći vodiči, po imenu Apa Sherpa, prošle godine se, po 21. put, uspeo na sami vrh.
Prema nekim procjenama, do sada se na Mount Everest popelo oko 3.600 ljudi. U nekim godinama, zavisno od vremenskih uslova, na sami vrh se popne i do 600 penjača. Posebno uspješno je bilo 23. maja 2010. godine, kada se u jednom danu na vrh popelo nevjerovatnih 160 penjača. Na samoj turi prema vrhu, nalazi se uvjek dosta turista, koji ne dospijevaju ni blizu vrha, ali za ovu avanturu opasnu po život, ponekad plaćaju i po 60.000 US dolara.
Avantura uspona do sada je odnijela preko 300 života. U katastrofalnoj 1966. godini, prilikom uspona ka vrhu, poginulo je 12 ljudi.
Aktivisti za zaštitu okoline već godinama kritikuju komercijalizaciju ovog uspona. Oni zahtijevaju strogo ograničenje uspona, uz posebnu pažnju na starost i zdravlje penjača, te zbog sve većih problema sa zaštitom okoline, na području kojim se vrši uspon.
Smail Špago
NovaSloboda.ba
http://www.novasloboda.ba/clanak/citaj/21643/mount-everest-pohod-ka-vrhu-odnio-tri-zivota
