spagosmail

Dobrodošli na moj blog


29.06.2019.

Sa stranice Cidom – Ahmed paša Hercegović



Ahmed-paša Hercegović, petnaesti po redu veliki vezir otomanskog carstva, državnik, epistolog i pjesnik, najmlađi sin hercega Stjepana Vukčića Kosače i ujedno zet osmanskog sultana Bajazita II, rođen je 1456. g. u Kastel Nuovo (Herceg-Novom) od majke Barbare Bavarske. Imao je očevo ime – Stjepan, a kao kršćanina zadnji put ga se spominje godine 1473. kada mu je bilo 17 godina. Zbog očeve ostavštine starijem bratu Vlatku, ogorčen zbog nedovoljnog zastupanja njegovih interesa u podjeli očevine od strane starijeg brata, odlazi na turski dvor u Carigrad, odakle se već 24. listopada 1474. godine javlja kao Ahmed Hersek-zade (Hercegović), a već 1478. stječe zvanje barjaktara. Pored materinskog jezika, na dvoru uči turski, arapski i perzijski jezik. S lakoćom usvaja osnove orijentalno-islamske poezije i vještinu sastavljanja administrativnih spisa. U svojoj 25. godini postaje beglerbegom Anatolije, kako se zove cijeli maloazijski dio Turske carevine. Sultan Bajazid II. dao mu je svoju kći za ženu. U četiri navrata bio je sedam godina veliki vezir Osmanskog carstva. Uvijek je iskazivao ljubav prema svojoj rodnoj Hercegovini, čak je svojoj jedinoj kćeri dao ime Huma – prema brdu Humu, odnosno Humskoj zemlji – Hercegovini. Sultan mu je dao dopuštenje da Dilmasber, mjesto na ulazu u Mramorno more s azijske strane, nazove Herseg – Hercegovina. Umro je kod Haleba (Aleppo, Sirija), a sultan Selim je izdao naredbu da mu se tijelo prenese i pokopa u Dilmasber, na mjesto gdje je podigao svoju zadužbinu blizu mjestašca Hersek, gdje je 1516. godine pokopan.

Fotografija: Turbe Ahmed-paše Hercegovića i džamija koja nosi njegovo ime.

Nova knjiga u našoj biblioteci: Heath W. Lowry - Hersekzade Ahmed-pasa (engl.)

(Tibor/cidom)

28.06.2019.

Sa stranice Cidom – Vakufska palača



Vakufska palača ili dvor u Srednjoj ulici, koja je izgrađena 1894. g. na mjestu nekadašnjeg Karađozbegova mekteba i hana, u svojoj je povijesti korištena u razne namjene, međutim, u prizemlju je poznati austrijski lanac caffe barova i restorana Willomitzer otvorio caffe bar pod nazivom „Zur Stadt Wien“ (Kod grada Beča). Mjesto je bilo atraktivno, odmah nasuprot Karađozbegovoj džamiji i gostiju nikad nije manjkalo – svi stolovi su bivali zauzeti. Na zidu iznad ulaza je bila lampa na gaz što je bitna odrednica toga vremena – u svakom slučaju prije 1912. Balkon na zgradi je bio drven, ručno izrezbaren u obliku arabeski i tek kasnije je zamijenjen kamenom gradnjom. U nedavnoj prošlosti tu je bila smještena Modna kuća.

Fotografije: Kafe Zur stadt Wien 1900-ih
(Tibor/cidom)
28.06.2019.

Otvoreno "Mostarsko ljeto" 2019.




Izložbom slika Ibrahima Novalića “Put moj” i koncertom Mostar Rock Schoola međunarodna kulturno-turistička manifestacija “Mostarsko ljeto” počela je u četvrtak u Mostaru, a svečano ju je otvorio član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.
Džaferović je istakao kako je “Mostarsko ljeto” značajna kulturna manifestacija ne samo za Mostar već i za cijelu Bosnu i Hercegovinu.
“Ova manifestacija je jako, bitna jer bez nje ne bi bila upotpunjena slika kada je u pitanju kultura, kulturna baština i kulturna tradicija ovog dijela BiH, ali i cijele Bosne i Hercegovine. Čast mi je što su me organizatori ovako prestižne manifestacije pozvali da budem pokrovitelj”, kazao je Džaferović.
Dodao je kako želi da institucije iz područja kulture, na tragu politike koju zastupa i vodi, a kada je u pitanju odnos prema državi BiH, djeluju što je moguće više zajedno i jedinstveno.
“Želja mi je da to jednoga dana bude tako, da se na taj način iskažu sve različitosti koje ima naša domovina BiH. One su naše bogatstvo i trebaju biti naša komparativna prednost, a ne razlog za svađe i sukobe. Borimo se za jedinstven Mostar, za što veći stepenj jedinstva svih institucija, pa tako i institucija u području kulture, ali i za Mostar u kojem će svaki čovjek i svi narodi biti ravnopravni, a ova manifestacija svakako doprinosi tome”, kazao je Džaferović.
Direktor Narodnog pozorišta Mostar i jedan od organizatora manifestacije Almir Mujkanović kazao je kako “Mostarsko ljeto” iz godine u godinu napreduje i izrasta u svojevrstan brend.
“Ovo je, takođe, jedna platforma na kojoj se umjetnici mogu predstaviti publici. Ove godine u fokusu ćemo imati širok spektar kulturnih događaja, ali imat ćemo i dosta pitanja koja su važna za nas kao društvo, pitanja koja se tiču identiteta, socijalnih, društvenih i egzistencijalnih tema, tako da ćemo pokušati privući mladu publiku i ponuditi im kvalitetne sadržaje koji će biti u zanimljivoj formi”, kazao je Mujkanović.
Autor izložbe “Put moj” Ibrahim Novalić rekao je kako mu je velika čast što je baš njegovom izložbom, koja se sastojala od 23 slike, otvoreno ovogodišnje izdanje “Mostarskog ljeta”.
“Ovo je retrospektiva mog rada kroz zadnjih deset godina. Općenito, mislim da počinje jedna nova era slikara, umjetnosti i kulture, ljudi su se ponovno povezali, a upravo umjetnost ima tu univerzalnu vrijednost kojom promovira ljepotu i spaja ljude i mislim da vrlo lako od Mostara opet možemo napraviti grad kulture i umjetnosti”,  kazao je Novalić.
Ovogodišnje izdanje “Mostarskog ljeta” održavat će se od 27. lipnja do 9. kolovoza s više od 30 različitih sadržaja na nekoliko lokacija u Mostaru, a okupiće vrhunske umjetnike iz zemlje i svijeta.
U sklopu bogatog programa bit će upriličena promocija knjige “Smrt u Haagu, nezavršeno suđenje Slobodanu Miloševiću”, autorice Nevenke Tromp, predstava “Sve je do nas” Emira Hadžihafizbegovića, književna večer s akademikom Abdulahom Sindranom, te predstava “Princeza Zlatka u kraljevstvu boja” u izvođenju banjalučkog Nevid teatra.
Takođe, biće upriličen i koncert kršćanske, židovske i islamske duhovne glazbe Boston City Singers, izložba “U ogledalu-iz zbirki etnologije Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine”, promocija knjige Alice Zećo “Svjetlost istine Crkve bosanske” te filmska radionica “Od ideje do realizacije filma”.
Organizatori su najavili i manifestaciju “Mostar ne zaboravlja prijatelje”, u sklopu koje će biti upriličena tradicionalna dodjela priznanja “Mimar mira” i međunarodne nagrade “Mostar Peace Connection”, te koncert “Mostarskih kiša”, a veliko zanimanje očekuje se i za koncerte ispod Starog mosta pod nazivom “Old Bridge Fest”.
Manifestacija će biti zatvorena u petak, 9. avgusta, koncertom Ramba Amadeusa u Pozorištu lutaka u Mostaru.
Organizatori “Mostarskog ljeta” su Centar za kulturu Mostar, Narodno pozorište Mostar, Muzej Hercegovine, Narodna biblioteka i Pozorište lutaka Mostar.
Generalni pokrovitelj manifestacije je član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, a pokrovitelji su kantonalno Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, te Grad Mostar.
(Fena)
(NovaSloboda.ba)
28.06.2019.

Bjež'te noge!


„Utakmica je samo igra, a u ponedeljak svi moraju na posao”, glasi vrhunsko pravilo u hobi fudbalu. Da se amateri baš i ne drže ovoga pravila, pokazala je utakmica razigravanja za opstanak/upadanje u ligi, između TuS Asterlagen i SV Budericher, u Kreis igi A (okružna, ili 9. liga) u Moersu, u blizini Duisburga, u Njemačkoj.
Jedna žvakaća guma ispljunuta od strane igrača TuS Asterlagena prema protivničkom igraču bila je dovoljna da izazove lančanu reakciju na terenu.
Nakon pljuvanja, slijedio je crveni kartom pljuvaču, igrači su pobjesnili, slijedio je još jedan crveni karton, onda aperkat sudiji u bradu, jedan karate udarac pomoćniku, i konačno divlja tuča na terenu.
Mnogi amateri su ponosni na sport kojim se bave, njegovu društveno značajnu integrativnu moć. Fudbal prenosi vrijednosti, kao što su poštovanje, zajedništvo i fair play. Stoga i sudije izlaze na teren, i po kiši i po snijegu, kako bi 22. igrača bilo omogućeno da odigraju svoju utakmicu.
Utakmice bez sudije nema, ali se mnogi boje da postanu sudije, jer se boje. Zbog toga je sve manje sudija, pa je zbog nedostatka sudija u prethodnoj sezoni otkazano 667 amaterskih utakmica u Njemačkoj, a zabilježeno je 2.866 napada na sudije. od strane igrača, trenera i gledalaca.
Sudije rado žrtvuju svoje vrijeme za suđenje, ali neće da žrtvuju i svoje zdravlje.
I nekoliko detalja o spornoj utakmici sa slike:
Prekršilac (lijevo): Pošto igraču TuS Asterlagena Kerimu Kucuku (28) nije odgovarao crveni karton protiv njegovog tima, udario je sudiju šakom u bradu, a nakon toga ga počeo gonjati preko terena. Sportski savez Moersa mu je odrezao kaznu zabrane igranja u trajanju od 5,5 godina.
Branilac (srednji): Odbrambeni saigrač Bekir Acuner (28) je vjerovatno spriječio najgore, pošto je zaustavio svog saigrača Kucuka. U ovom trenutku bilo je 3:0 za Asterlagen, ali im je za upadanje u viši rang falilo još 5 golova.
Lov na sudiju: Igrao se 80. minut, kada je sudija Alpaydin pokazao crveni karton Kucuku, koji je ušao u igru u 70. minuti Utakmica je prekinuta. Samo u okrugu Moers ovo je bio treći prekid utakmice protekle sezone.
Žrtva (desno): Samet Alpydin ima modricu na bradi od udarca šakom, a njegov pomoćnik oteklinu na butini, od karate udarca nogom, dok je ležao na zemlji.
Tek kad je policija sa sedam patrolnih kola upala u teren, situacija je bila razriješena, a zagrijana atmosfera smirena.
(focus)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
27.06.2019.

Sa stranice Cidom – Ćetordan džamija na Carini




U današnjoj Lacinoj ulici, na pola puta između Hotel Neretve i Carinskoga mosta nekada je stajala lijepa Mehmed Ćehajina džamija. Neki su je zvali i Ćetordan džamija, a također i Sinanovića džamija i to po nekom Sinanoviću koji je bio imam u njoj. Posljednji imam i hatib je bio hafiz Muhamed ef. Spužić, pa ju je vjerovatno zbog toga narod zvao još i Spužića džamijom, te se stoga na ponekim razglednicama toga doba pojavljivala pod pogrešnim imenom Pušića džamija. Izgrađena je 1602. g. i bila je zadužbina nekog Mehmeda koji je u ondašnje vrijeme zauzimao visok državni položaj. Izgrađena je na samoj litici lijeve obale Neretve. Džamija je srušena i u potpunosti uklonjena 1951. g. i na njenom mjestu je sagrađena stambena zgrada.

Fotografije: Mehmed Ćetordan džamija (prve dvije fotografije) 1900-ih i treća 1942. g.
(Tibor/cidom)

27.06.2019.

Molitva bijelih šljemova


Kao Bob graditelj, sveštenici su došli da obave vjersku službu na najpoznatijem gradilištu na svijetu, katedrali Notre Dame u Parizu.
Prvi put nakon razarajućeg požara u aprilu, ljudi se ponovo okupljaju na misi u katedrali, ali sa bijelim šljamovima na glavi, u slučaju da se nešto iznenada otkači sa krova.
Parišku nadbiskup Michel Aupetit, drugi s lijeva, i uz njega 29 sveštenika i vjernika, prisustvovali su prvoj misi. Iz bezbjedonosnih razloga, nije bilo dozvoljeno prisustvo više osoba..
Notre Dame, kako kaže francuski ministar kulture Franck Riester, još uvijek se nalazi u veoma “krhkom“ stanju.
(stern)
(NovaSloboda.ba)
26.06.2019.

Rođeni, danas je vaš dan








22. juni 1922. - 22. juni 2019
Mostar u srcu, Velež do groba

Na inicijativu jedne grupe građana, radnika i đaka Učiteljske škole iz Mostara, na današnji dan prije 97 godina u gradu na Neretvi osnovan je Radnički športski klub Velež.
Klub je ime dobio po obližnjoj planini koja se smjestila iznad grada kojim teče modra rijeka. Klub je prve tri godine zbog neimaštine igrao u crno-bijelim dresovima, a Crveni su postali 1925. godine kada je u Mostar dresove iz Zagreba donio Vaso Pucarić, član Uprave kluba.
Rođeni su zaigrali u crvenim dresovima na turniru posvećenom pjessniku Safvet-begu Bašagiću protiv gradskog rivala Zrinjskog, a kada su na teren istrčali Rođeni sa tribina se začulo "Naprijed crveni, crveni, crveni". Kapiten Zrinjskog zatražio je da fudbaleri Veleža skinu crvene dresove. Nakon što su to fudbaleri Veleža odbili, Zrinjski se povukao sa terena.
Veležu su vlasti 1940. godine zabranili daljni rad, a nakon što je država ušla u Drugi svjetski rat, veliki broj članova i simpatizera Rođenih stupio je u Narodnooslobodilačku borbu. Čak njih 77 nije dočekalo slobodu i najveće usphjehe svog kluba. Osam fudbalera je poginulo i proglašeni su narodnim herojima. Herojem je proglašen i Mehmed Trbonja.
Velež je prvi put član Prve savezne lige Jugoslavije postao 1952. godine, a brzo se vratio u niži rang takmičenja. Nakon što su Rođeni 1955. godine ponovo ušli u Prvu saveznu ligu, status prvoligaša zadržali su do 1992. godine i raspada Jugoslavije. Nisu se uspjeli domoći titule prvaka Jugoslavije, ali su Rođeni osvojili dva Kupa Maršala. Prvi put 1981. godine, a potom i 1986. godine.
Velež je imao fantastične generacije fudbalera. Generaciju koja je igrala 60-ih godina prošlog stoljeća predvodio je čarobnjak s loptom Muhamed Mujić. Generaciju 70-ih godina prošlog stoljeća predvodio je Sulejman Rebac, a najpoznatija je po "tercetu" BMV (Bajević, Marić, Vladić). Po mnogima Velež je morao osvojiti titulu tih godina.
Vrhunac te generacije u kojoj su još igrali i Boro Primorac, Džemal Hadžiabdić, Vahid Halilhodžić, Baka Slišković došao je 1981. godine kada je osvojen prvi Kup Maršala Tita. Drugi Kup je osvojen 1986. godine, a Velež je iznjedrio još neke velikane, među kojima su Petranović, Đurasović, Kajtaz, Jurić, Tuce, Kodro...
Ostvario je Velež neke dobre rezultate i na međunarodnoj sceni. U sezoni 1974/1975. izbacivali su Spartak iz Moskve, bečki Rapid, a potom i engleski Derby County. Na kraju je s ukupnih 2:1 u četvrtfinalu bolji bio holandski Twente. Jedna od najpoznatijih utakmica je ona iz drugog kola Kupa UEFA 1987. godine. Tada je Borussia Dortmund s ukupnih 3:2 prošla dalje Utakmicu u Mostaru pratilo je 30.000 gledalaca.
Velež je početkom ratnih golgota u Bosni i Hercegovini izbačen sa svog stadiona i nikada više nije bio domaćin Pod Bijelim brijegom. Nakon što su neki novi ljudi došli na Veležov stadion, trofeji i sva arhiva i vrijednosti velikana iz Mostara završili su u smeću. Pokušao se Velež uništiti, ali to Rođeni nisu dozvolili.
Izgrađen je stadion u Vrapčićima, a Velež u posljednje vrijeme pretvara svoj novi dom u pravo fudbalsko zdanje. U Premijer ligi BiH Rođenim nije bilo lako, nisu se osvajali trofeji, nekoliko puta su izgubili status premijerligaša, a nakon tri godine ove sezone vratili su se među najbolje klubove Bosne i Hercegovine. I, čini se, tu ne misle stati.
Izronio je Stari za one što ga vole, izronit će i Velež, a u Mostaru će opet gostovati neka nova Borussija Dortmund i rađat će se novi Bajevići, Halilhodžići, Kodre, Barbarezi... Jer, Mostar je u srcu, a ljubav prema Veležu je do groba!

(radiosarajevo/26062019)

26.06.2019.

Iz stare štampe: Stajališta za fijakere – Musavat br. 4. iz 1908. godine


U časopisu Musavat, broj 4 iz 1908. godine objavljen je sljedeći tekst:
“Dokle će još ovako? Na nekoliko mjesta u Mostaru kopane su ulice sa namjerom da se tu udesi i namjesti stajalište fijakera. Ali kako mnogi gragjani nisu dali da pred njihovim kućama stoje fijakeri, tako se od daljeg kopanja i odustalo, ali za to nije htjelo zasuti ni izravnati ono što je već prije izkopano. Tako, naročito po noći, mnogi može da nastrada na sred ulice ako natrta na te jame. Zato, evo i pitamo: dokle će se to tako držati? Ta to je prava sramota za Mostar!”
Izgradnjom mosta Franje Josipa (Titov) 1882. godine otvorena je komunikacijska veza s desnom obalom Neretve. Brojne kočije – fijakeri (većinom su to bili jednoprezi) su prometovali prašnjavim ulicama Mostara sve do Balinovca, pa i dalje. Glavna stajanka fijakera bila je kod česme kraj Hafiz Hodžine džamije na Glavnoj ulici (na mjestu nekadašnjeg Zdravljaka preko puta NAME). Vremenom je glavna stajanka smještena na Musalu, a ona druga s Glavne ulice u obližnji Soldin sokak.
Očigledno je vladao opšti nered po pitanju fijakera i prevoza, pa je Gradsko vijeće na sjednici od 12. maja 1885. godine usvojilo „Red za fijakere i omnibuse“. U tom svojevrsnom pravilniku ponašanja za ovu kategoriju prevoza u 30 tačaka se reguliše skoro svaki detalj. Precizirane su obaveze vlasnika vozila, određeni gabariti, uvedena obaveza registracije vozila, osvjetljivanje i mnogi drugi detalji.
Priredili: Tibor Vrančić / Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
26.06.2019.

Sedam kilometara oblaka pepela


Vulkan Sinabung, na sjevernoj Sumatri, od početka juna počeo je ponovo da izbacuje dim i pepeo u atmosferu. Stub dima dostiže visinu i do sedam kilometara.
Mnogi stanovnici u strahu od izbijanja lave napustili su ostrvo.
Prije devet godina, vulkan je prvi put nakon vijeka mirovanja, postao ponovo aktivan. Tada je na hiljade stanovnika ostrva moralo biti evakuisano iz njihovih domova.
Od tada, Sinabung, jedva da se ikada, i imalo odmara.
(focus)
(NovaSloboda.ba)
25.06.2019.

Vremenske prilike i neprilike


Komentar o vremenu prethodnih dana (preneseno sa twittera)

Pola dana paziš da te ne udari sunčanica, a drugu polovinu da te ne udari grom!
(Zana/twitter)
(fotografija/bhdijaspora)

Stariji postovi