spagosmail

Dobrodošli na moj blog


26.05.2019.

Igrači Veleža dočekani uz pjesmu i bakljadu







fotosi: NovaSloboda.ba

Slavlje je krenulo još u srijedu, a danas kad je matematički osiguran plansman u Premijer ligu BiH, euforiji navijača Veleža nije bilo kraja.
Autobus s igračima iz Visokog dočekan je noćas na sjevernom ulazu u Mostar, pored naselja Zalik. Mnoštvo Mostaraca došlo je da dočeka svoje šampione, a posebna atmosfera nastupila je kad su iz Visokog pristigli prvo najvatreniji navijači, a potom i autobus s igračima
Zapalile su se baklje, stotine njih, krenula je pobjednička pjesma. Navijačima su se pridružili i igrači, a prednjačio je kapiten Zvonić.Orile su se neke nove pjesme, ali neke kojih se sjećaju navijači Veleža još iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

Podsjećamo, Velež je pobjedom protiv Bosne u Visokom (0:2) i matematički, kolo prije kraja, osigurao povratak u Premijer ligu. Od početka je to bila trka sa sarajevskim Olimpikom koja je na momente izlazila iz sportskih okvira.
Pravo slavlje uz cjelodnevni program planirano je za posljednje kolo, ono naredne subote. Tada u Vrapčićima gostuje Igman iz Konjica, a u Mostaru se očekuje obaranje rekorda posjećenosti stadiona Rođeni.
Velež se nakon tri godine vratio u društvo najboljih nogometnih timova naše zemlje. Kruna je to projekta kojeg je s predsjedničke pozicije predvodio Šemsudin Hasić, a s trenerske Ibro Rahimić.
26.05.2019.

Klub raje, ljubavi, prkosa i ponosa


Mostarski Velež je simbol prkosa, ponosa i antifašizma.
Klub koji je protjeran sa stadiona koji je u ratu postao mjesto odakle su njegovi navijači odlazili u konc logore, uspio je sve preživjeti.
Velež je od danas i zvanično povratnik u Premijer ligu Bosne i Hercegovine.
Čestitamo ROĐENI!
"Klub ljudi čiji obraz ne možeš kupiti, čije uspomene ne možeš izbrisati.
Ljudi kojima ne možeš lagati.
Velež Mostar, klub raje, ljubavi, ponosa i prkosa.
Klub svih nas."
(tacno,net)
26.05.2019.

Rođeni, šampioni čistog obraza!

šampioni čistog obraza

pod visočkom piramidom





(fotosi NovaSloboda, Visoko, klix)


Transparent navijača Bosne “Rođeni, šampioni čistog obraza!”, kojim su danas na stadionu Luke u Visokom dočekali igrače i navijače Veleža, najljepša je viđena čestitka na našim stadionima i potvrda da su Rođeni znanjem i kvaltetom došli do titule prvaka i plasmana u najelitnije društvo. Istovremeno, taj transparent je i poruka FS FBiH, sudijskoj organizaciji i FK Olimpik da ni pored svih nečasnih i prljavih radnji nisu uspjeli spriječiti neuništivi Velež i njegove fanatične navijače da se vrate tamo gdje im je i mjesto. Velež je i danas pokazao da je više od fudbalskog kluba, to je simbol koji se voli od prvog majčinog mlijeka pa do groba. I malo ima klubova, ne samo na našim prostorima, koji se tako fanatično i iskreno voli.
Velež je slavio u Visokom i kolo prije kraja prvenstva i zvanično postao prvak Prve lige FBiH. Skoro 3.000 gledalaca, među kojima je bilo najviše Veležovih navijača, u delirijumu je proslavio golove Fajića i Ovčine, a iz grla navijača orile su se pjesme i skandiranja.
(novasloboda.ba)
26.05.2019.

Velež ponovo u društvu najboljih












Prva liga FBiH, 29. kolo:

NK Bosna Visoko - FK Velež 0:2

NK Bosna: Sirćo, Vignati, Džafić, Velić, Muharemović, Čiva, Pandžić, Jusić, Bešić, Čomaga, Cibra.

FK Velež: Bobić, Mešanović, Zvonić, Ćosić, Ovčina, Fajić, De Oliveira, Brandao, Osmić, Ferreyra, Vehabović.

Velež je bolje otvorio meč, prijetio preko Ćosića i Fajića, no i domaći se nisu lako predavali.
Mostarci su imali veliku podršku armije navijača, a poveli su u 36. minuti kada je Nusmir Fajić matirao mladog golmana Bosne Amara Sirću.
Tek što je počeo drugi dio sve je bilo riješeno. Ovčina je zaobišao Sirću i pogodio za 2:0.
Bilo je jasno da će tri boda put Mostara i da će gosti na kraju slaviti titulu prvaka.
Zaprijetio je nakon toga i Fajić, ali ostalo je 2:0.
FK Velež je tako kolo prije kraja ovjerio titulu, a pehar pobjednika Rođeni će podići naredne subote protiv Igmana na svom terenu.
(sportsport)

26.05.2019.

Sa stranice Cidom: Različite namjene i imena jednog objekta, danas ruševine



ratne rane

Mnogi Mostarci nikad nisu čuli za toponim Džinovina, kao ni za zgradu Divizije, a oni mlađi vjerujemo da ne znaju za izraze ZE-MA ili NA-MA, i još manje pretpostavljaju da se radi o jednom te istom pojmu.
Džinovina je dobila ime po Džinovića hanu, svratištu i odmorištu koji se nalazio sve do 1896. g. na mjestu omeđenom Glavnom i Srednjom ulicom, te ulicama Telčevom i Hanskom (danas Šerifa Burića). Bio je to najveći mostarski han za vrijeme Osmanskog carstva, a koji se sastojao od hanske zgrade, pomoćnih štala i velike prostrane avlije. Cijeli blok bivšeg hana Džinovina sa zgradama i zemljištem je kupio Mujaga Komadina 1898. g. i na njegovim temeljima 1900. g. podigao veliku trokatnicu. Na pročelju te zgrade Mujaga je namjeravao postaviti reljef bosanskoga grba (savijena ruka s nožem u ruci). Međutim, tadašnje austrijske vlasti nisu mu to dozvolile tražeći da se umjesto bosanskog postavi austrijski grb. Nakon dugih pregovora načinjen je kompromis i to tako što su u ugrađene medaljone bosanskog grba umetnuti njegovi inicijali MK (Mujaga Komadina), a koji su se tek nedavno ponovno ukazali nakon što je zgrada zapaljena u zadnjem ratu.
Mujaga je 1920. g. taj objekt prodao bogatoj mostarskoj obitelji Peško. Pred početak II. svjetskog rata u prizemlju te zgrade bilo je otvoreno kino Korzo, a nakon rata je u cijelom prizemlju zgrade otvorene su preteče današnjih robnih kuća – ZE-MA (zemaljski magazin) koji je kasnije promijenio naziv u NA-MA (narodni magazin).
Zgrada je izgrađena u secesijskom stilu po projektu Josipa Vancaša, a Mujaga ju je iznajmio austrougarskoj vojsci te je služila kao „K. und K. militer comand“, odnosno Carska i Kraljevska vojna komanda, tako da je u narodu odmah dobila ime zgrada Divizije.
U pedesetim godinama prošlog stoljeća u njoj je jedno vrijeme bila smještena učiteljska škola, pa zatim osnovna, a sve do pred ovaj rat i Skupština općine. U podrumskim prostorijama sa sjeverne strane građevine funkcionirala je dugi niz godina tzv. fronta.

Od 1994. g. ova zgrada, uvelike oštećena u zadnjem ratu, stoji neobnovljena i polako propada.

Fotografija: Crtež zgrade divizije iz projekta Josipa Vancaša 1898. i Grb i natpis za vojnu komandu 2012.
(Tibor/cidom)

26.05.2019.

Taj čudesni svijet – Slike dana


Koliko različitosti samo na jednoj slici. Jedan stari kineski jedrenjak pristaje na pristanište u Hong Kongu, a jedna moderna djevojka, zauzeta svojim mobitelom, nekoga očekuje, ili ne primjećuje…

Vrijeme je Ramazana, Jedan dječak traži mušterije za Bolani (somune), u Mazar-e-Sharifu u Afganistanu.

Na sportskom događaju „World Surf League“ na Baliju, australijski surfer Julian Wilson pokazuje svoje umijeće na dasci.

Jednog kišnog dana u Hong Kongu, trajekt stiže po redu vožnje u pristanište koje se nalazi ispred kulisa ogromnih gradskih skylajna.

Slika Leonarda da Vincija „Poslijednja večera“ je godinama restaurirana, pod vođstvom Pinin Brambilla. Pet stotina godina nakon smrti umjetnika, posjetioci svojim mobitelima prave uspomenu na posjetu Santa Maria delle Grazie u Milanu, Italija.

Jedrenjaci i brodovi učestvuju u svečanoj paradi povodom 830. rođendana Hamburške lučke tvrđave. U pozadini se vidi Elbe filharmonija.

Pred obalama Libana, kod grada Sidona, upravo je u more odbačen jedan rashodovani vojni helikopter. U nekim, na ovakav način odbačenim helikopterima, ili avionima, trebali bi se nastaniti korali, i kako kažu, na taj način obogatiti podvodni život.
(web)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
25.05.2019.

Putopisci novog doba - New York Times o ljepotama BiH: Zemlja u kojoj se budi uspavana ljepotica




(tekst koji slijedi objavljen je na portalu klix.ba dana 20. maja 2019.)

Nekada davno, u jednoj zemlji daleko, daleko, stajali su smaragdni vrhovi tkani kristalnim rijekama, obronci brda ograđeni kamenim selima i kanjoni kojima su se uzdizali uzvišeni mostovi prema nebesima. Ovo čarobno područje čak je imalo prikladno očaravajuće ime - Bosna i Hercegovina, jednako melodično kao Narnia, Utopia ili Shangri-La, svjetovi koji postoje u mašti, a ne na kartama. Ali Bosna, naravno, nije baš bajka, piše New York Times u svojoj reportaži.
Reporterka uglednog američkog lista obišla je našu zemlju koju opisuje kao mjesto u kojem se budi uspavana ljepotica.

"Više od 20 godina nakon što je rat uništio ovu ovu prekrasnu zemlju na Balkanu, pisac istražuje njenu vjeru i izazove historije", navodi New York Times.

Kako piše američka novinarka, dugotrajni ožiljci u BiH podsjećaju na zlo koje se dogodilo, ali, kako piše, koje su činili susjedi i prijatelji, a ne čarolija neke zlobne vještice.

"Ipak, u Bosni sam našala pejzaž koji se uklapa u platonske ideje bajke. Mogla bih se više povezati sa ovim krajolikom, nego onim iz bajki mog djetinjstva. U vrijeme kada je veliki dio Evrope napunjen sumnjom o mojoj vjeri kao stranom entitetu koji probija svoje obale, došla sam u Bosnu da vidim kako bi mogla izgledati domaća muslimanska zajednica, sa 500 godina historije ukorijenjene u srcu Europe", piše reporterka Sarah A. Khan.

Ona je posjetila nekoliko gradova u BiH o kojima piše u svojoj reportaži. Kako kaže, oduševljena je toplinom ljudi u Sarajevu, čarolijom Baščaršije, ispreplitanjem austrougarske i osmanske historije, Vijećnicom...

"Bajka se nastavila dok sam putovala prema jugu zemlje u Hercegovinu gdje su se krševiti vrhovi, šume i rijeke mogli ovjekovječiti u ilustracijama za 'Uspavanu ljepoticu' ili 'Pepeljugu'. Molila sam se u Šišman Ibrahim-pašinoj džamiji u Počitelju, šarmantnom kamenom selu koje se spušta niz konture strme litice. U Blagaju, u derviškom manastiru iz 15. stoljeća iznad rijeke Bune, čitao sam arapski "hu", običan sufijski zikr", piše Khan.

New York Times preporučio je i nekoliko hotela u našoj zemlji sa povoljnim cijenama i dobrim lokacijama.

Uvidjevši situaciju u državi, bogatstvo prirodnih ljepota i burnu historiju, Khan svoju reportažu završava riječima: "Sjedeći na zapadnoj litici Mostara, slušajući poziv za molitvu kako odjekuje iznad mosta koji se rasplamsao ispod neba, bila sam očarana. Na trenutak sam dopustila sebi da se prepustim fantaziji i zamislim kako sam u bajci te da će Bosna konačno dokučiti ono 'sretni do kraja života'", zaključila je Khan.

Njenu kompletnu reportažu možete pročitati na New York Times.


fotografije: New York Times, 19. maj 2019,

(klix)

25.05.2019.

Sa stranice Cidom – Zadračena stara ćuprija


Nisu podjele izum naših dana, jer u borbama za vlast, padalo je to na pamet i moćnicima iz prošlih stoljeća. Tako je svađa dva imenjaka dovela do pravog rata među građanima. Neprijateljstva su započela još 1802. g., kada Aliaga Voljevica – ajan (velikaš, prvak) Blagaja, sa svojim ljudstvom zauze Konak i utvrdu s topovima, kao i cijelu zapadnu stranu Mostara. Vidjevši da mu je protivnik nadmoćniji, prvi čovjek Mostara Aliaga Dadić, priznao mu je pobjedu, uvjerivši protivnika da otpusti trupe. Blagajski Aliaga naivno to i učini, na što Dadić sa svojim ljudima zauze Konak i napuštenu utvrdu, a Voljevica jedva spasi život bjekstvom. Tih dana Mostar bijaše podijeljen u pravom smislu te riječi, jer su se i građani razvrstali na Dadićevce i Voljevčeve simpatizere.
Sedam godina nakon ovoga, Aliaga Dadić pobijedi Gavran kapetana od Počitelja i poveća svoj ugled do nebesa. Inače je Dadić slovio kao zaštitnik kršćana u Mostaru, tako da Stambol postade zabrinut zbog ovako naglog uspona ovog „ćafira“, te posla Sulejman pašu s regularnom vojskom protiv njega. Međutim, Dadić odbaci Sulejman pašu s vojskom natrag u Nevesinje. Ubrzo nakon toga Dadić naprasno umrije – pričalo se da je osmanska vlast pronašla način kako ga potajno ukloniti, te ga je otrovala.
Neznani kroničar bilježi još jedan slučaj podjele prouzročene svađom velikaša. Godine 1815. u Mostaru su se vodile žestoke borbe za prevlast svim dozvoljenim i nedozvoljenim sredstvima. Dvije zavađene strane su predvodili Hadži Muharemaga Hadžiselimović zvan Peštela i Salih beg Bakamović. Mostar je podijeljen na dva zaraćena dijela, a tada je i Stari most pregrađen, tako da je prelazak preko njega bio jedno izvjesno vrijeme potpuno onemogućen. Mostarci su dugo nakon ovoga opisivali to vrijeme kao „vakat kad je Stara ćuprija bila zadračena“.

Fotografija: Na Starom mostu 1908. g.
(Tibor/cidom)
25.05.2019.

Svijet i u svijetu svašta – Slike sedmice


Kako izgleda kad sunce izlazi preko ostrva Coquet, malog ostrva uz obale Northhumberlanda, u Velikoj Britaniji, vidi se na slici u prilogu.

U Guzaru, u Afganistanu, vojnici Nacionalne armije, mole, dok čekaju vrijeme početka iftara.

U Cannesu u Francuskoj, otvoren je ovogodišnji Cannes Film Festival. Na crvenom tepihu, naravno, bile su prisutne brojne zvijezde, i istovremeno se pobrinule za mnogo različitosti.

U Bonnu, Njemačka, umjetnik Ottmar Horl je na Trgu pred katedralom u Bonnu, ispod spomenika Ludwigu van Beethovenu, postavio više od 500 jedinstveno dizajniranih, oko jedan metar visokih Beethovenovih figura, izlivenih od posebne vrste plastike.

Tokom Azijskog kulturnog festivala u Pekingu, u Kini, redovno bude izveden ples ruku, „Silk Road Blossoms“, „Put svilenog cvijeća“, sa ogromnim brojem učesnika.

U Seoulu, u Južnoj Koreji, jedan čovjek pokušava da jede, sa zaštitnom maskom na licu, kako bi ukazao na probleme zagađenja vazduha u glavnom gradu ove zemlje.

U Karakasu, Venezuala, čovjek nosi bocu plina, koju je obezbijedila vlada, po cijeni od 0,13 dolara. Više od 3 miliona Venecuelanaca napustilo je svoju zemlju posljednjih godina zbog rastuće političke i ekonomske krize.
(web)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
24.05.2019.

Šipak (nar)





Od cvata do zrelog ploda....njegovo veličanstvo ŠIPAK , nar ili mogranj, lat. Punica granatum jedna je od najstarijih kultivisanih voćki. Porijeklo vodi iz Persije, a spominje se u skoro svim religijama. Negdje se spominje kao "vladar jeseni" , "zrnasta jabuka", a negdje kao "rajsko voće" koje je raslo u vrtu Adama i Eve (Adema i Have). U monoteističkim religijama simbolizira okupljanje individua oko jedne vjere baš zbog mnoštva zrnastih plodova okupljenih u jednoj voćki. U posljednje vrijeme velika je pažnja nutricionista okrenuta prema šipku i njegovim ljekovitim svojstvima. Povoljno djeluje na obrambeni mehanizam tijela, krvne žile, pritisak, čisti krvne sudove od loših masnoća, bogat je antioksidansima, te zbog toga je veoma dobar za prevenciju protiv karcinoma. Muhamed a.s ga spominje kao voćku koja čisti organizam od mržnje.
(Emica/facebook)


Stariji postovi