spagosmail

Dobrodošli na moj blog


26.02.2021.

Taj čudesni šareni svijet

 

Tržni centar u Bangkoku na Tajlandu bio je svečano uređen za proslave kineske Nove godine.


Snijeg je pokrivao polje, dok jedan muškarac prolazi pored vjetrenjača u selu Kinderdijk u Holandiji.


Jato čvoraka se izdiglo iznad mola u Brighton Palace u Engleskoj.


Ponuda krofni u koje su zabodene šprice pune želea od malina. U vrijeme pandemije koronavirusa, pekara Kreyenbuhl pokušava razveseliti kupce sa "vakcina krifnama". Kupac može sam ubrizgati slatku "vakcinu" u svoje pecivo. Čak ima i izbor između dva ukusa: likera od maline ili Baileys.


Slomljeni teniski reket bačen je kroz zrak u teniskom meču u kome je Nick Kyrgios poražen od Borna Corica na Murray River Openu u Melbourneu u Australiji. Na prethodnom meču Kyrgios se posvađao sa sudijom i napustio teren.


U Nidderau u blizini Frankfurta jedan voz prolazi pored pružnog prijelaza koji je okružen poplavom od kiše i topljenjem snijega.

Osoblje osiguranja nalazi se na osmatračnici Shibuya Sky u Tokiju (Japan).


Divlje guske plivaju u magli, na jezeru u Shenyangu, u provinciji Liaoning na sjeveroistoku Kine.

(web)

(NovaSloboda.ba)

26.02.2021.

“Stazom bosanskih vitezova” povodom Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine


Javna ustanova Dom kulture Blagaj, u saradnji sa Centrom za kulturu Mostar, Muzejom Hercegovine Mostar i Kulturno umjetničkim društvom (KUD) Blagaj organizuje manifestaciju “Stazom bosanskih vitezova”, povodom 1. marta Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

Kako je najavljeno, manifestacija počinje u nedjelju 28. 2. 2021. godine promocijom knjige “Proteci Bosno” autora Šućrije Čuste, koja će biti upriličena u Domu kulture Blagaj u 19:30 sati. Promotor je Nusret Omerika.



Centralna manifestacija će biti upriličena u ponedjeljak 1. 3. 2021. godine u 11 sati.

Od 10 sati planiran je pohod mladih i građana prema Starom gradu Blagaj (okupljanje učesnika pohoda je ispred šehidskog turbeta).

Centralni program će se održati od 11 sati na Starom gradu Blagaj, gdje će biti upriličeno intoniranje himne, pozdravna riječ, podizanje zastave, kratki historijski prikaz i sat historije, najavili su organizatori.

(mostarski.ba)

25.02.2021.

Šetnja zvana život


Opsežno istraživanje u SAD pokazalo je da je najproduktivnija dob u ljudskom životu između 60-70 godina.

Druga najproduktivnija faza ljudskog bića je od 70 do 80 godina.

Treća najproduktivnija faza je od 50 do 60 godina.

Prosječna dob dobitnika NOBEL-ove NAGRADE je 62 godine.

Prosječna starost predsjednika istaknutih svjetskih tvrtki je 63 godine.

Prosječna starost pastira 100 najvećih crkava u SAD-u je 71 godinu.

Prosječna starost papa je 76 godina.

To nam govori na način da je utvrđeno da su najbolje godine vašeg života između 60 i 80 godina.

Studija objavljena u NEW ENGLAND JOURNAL OF MEDICINE otkrila je da s 60 godina dosežete VRH svog potencijala i to se nastavlja i u 80-ima.

Stoga, ako imate između 60 -70 ili 70-80, vi ste NAJBOLJI i 2. stupanj svog života.

Izvor: N.Engl.J .Med. 70.389 (2018)

Šaljem vam ove podatke kako biste mogli razmisliti kad kažete da ste stari...

... prijatelji, ova šetnja zvana život tek započinje.

(Ljiljana/viber)

25.02.2021.

Kao naslikano


Led, svjetlost i sjenke, četiri vjetrenjače: zimski prizor u Kinderdijku, mjestu oko 15 kilometara jugoistočno od Rotterdama, podsjeća na jednu umjestničku sliku.

Sad bi svi trebali skopati po detaljima iz opšteg obrazovanja. I pitati se: Koja epoha umjetnosti? Koji slikar? Pretpostavljamo da je to holandski majstor iz 17. vijeka. Koji tačno? Rembrandt?

Ne, ovaj put ne. Dobro upućeni umjetnički stručnjaci vjerojatno bi više razmišljali o Hendricku Avercampu (naravno ukoliko bi zanemarili stubove dalekovoda, iza krajolika).


Znači li vam ovo ime išta?

Nema veze. Morali smo i mi malo istražiti.

(stern)

(NovaSloboda.ba)

25.02.2021.

Bijela lađa


Nekada je u Mostaru postojala kafana “Bijela lađa”. Nalazila se na potezu od Ograde ka Šemovcu. Kafana koje odavno više nema, osim u sjećanjima malo starije raje, a pomene se i u nekim rijetkim tekstovima. Bila je omiljeno sastajalište mostarske raje, a priča se da je pored dobrog jela i pića, uvjek imala dobru muziku, ali i dame za zabavu.

Ovdje navodimo samo isječke iz tri teksta mostarskih autora, koji su opisali čarčiju kakve više nema, Mostarsku sevdalinku i Kupleraje u Mostaru, u davna vremena.



Iz teksta Hilmije Šiširaka, “Mostar – Čaršija kakve više nema” saznajemo gdje se “Bijala lađa” tačno nalazila:

Od Kapetanovine prema Ogradi, u prostorijama gdje je bila Mjesna zajednica, nalazio se ugostiteljski objekat “Bijela lađa”, a niže, prema Lučkom mostu, bile su trgovačka radnja, brijačnica i nadaleko poznata Dugalića pekara.

(Hilmija Šiširak, “Mostar - čaršija kakve više nema”, cidom)


U tekstu “Mostarska sevdalinka”, autora Ismeta Ćumurije, saznajemo u kojim kafanama se nekoga vakta mogla čuti prava sevdalinka u Mostaru, a među njima je i “Bijel lađa”:

Mostarska sevdalinka je ušla i u prostorije mostarskih kafana: “Ruža” (sada na istom mjestu istoimeni Hotel, devastiran u posljednjem ratu), “Zeleni gaj” (sada više ne postoji), “Bijela lađa” (ne postoji odavno), “Metropol” (na nekoliko godina pred ovaj rat zatvorena i pretvorena u poslovne prostorije, a u ratu srušena), “Vakuf” (pred ovaj rat zatvorena), “Lira” (u ovom ratu totalno srušena), te bašte “Pariz” (odavno uništena i pretvorena u park), “Preporod” (desetak godina iza Drugog svjetskog rata pretvorena u dječije igralište), i “Velež” (u posljednjem ratu potpuno uništena), na terase Hotela “Neretva”, Hotela “Bristol” i Hotela “Mostar”.

(Ismet Ćumurija, Mostarska sevdalinka, mosheristorija,blogspot.com)


U tekstu “Kupleraji u Mostaru” autora Salke Šestića, pominje se kafana “Bijala lađa” kao mjesto za jednu traženu vrstu zabave:

Poslije I svjetskog rata, stvaranjem Kraljevine Jugoslavije (1818.) kupleraj nastavlja da egzistira, ali javlja se tada i novi oblik prostitucije u Mostaru tzv. ulicna prostitucija. "Diskretna" prostitucija odvijala se u poznatim mostarskim kafanama "Pariz", na Šetalistu, "Ruđa" na Baščinama i "Bijela lađa" na Ogradi. Tu su djevojke većinom unajmljivali oficiri starojugoslavenske vojske. Poznato mjesto za naci kurvu bilo je i "Zupančića podrum" u Telčevom sokaku.

Salko Šarić, Kupleraji u Mostaru, Most, broj 114, (25 nova serija)

Sva tri teksta mogu se naći i u knjizi Ensvida Hadžajlića “Mostar – vječni grad”, izdatoj u Mostaru 2016. godine.



(Smail Špago)

24.02.2021.

Kada morski vuk lovi svoj plijen


Ovo je užasno lijep spektakl, smrtni ples savršenstva. Prugasti marlin kruži oko jata skuša u Tihom okeanu u blizini obale meksičke države Donja Kalifornija.

Morski vuk je usavršio taktiku lova. Predator, dugačak i do pet metara, koordinira svoju potragu i lov na okružujući ribe mjenjajući boju svojih pruga na leđima, što je teško vidljivo ljudskom oku, ali zbunjujuće i zastrašujuće za ribe koje lovi. Pri brzini od 80 km / h presijeca prolaze kroz vodu i tjera skuše da se zbiju u kompaktnu riblju kuglu. Marlinovo oštro koplje također postaje oružje. Američki fotograf Karim Iliya (28) osvojio je prvu nagradu u kategoriji "Ponašanje" snimkom ovog fascinantnog lova na takmičenju za “Britisch Underwater Photographer of the Year 2021”, "Britanskog podvodnog fotografa godine 2021".

(bams)

(NovaSloboda.ba)


24.02.2021.

Iz stare štampe, Mostarski konak 1877.


U mađarskom časopisu Haboru Kronika, iz 1877. – 1878. godine objavljen je tekst o mostarskom konaku

Mostarski konak

Mostar, glavni grad Hercegovine, pokazali su tamošnji izvještaji da okupacijom nije naštećen. Naše su ga trupe zauzele bez mača, pa ga ni opsada ni ulične borbe nisu uništile kao Serajevo. A trgovina i promet rastu, pa čak i muhamedansko stanovništvo, vidjevši da neće biti štete, počinje se smirivati i prihvatati novi poredak stvari, pa čak su se i sprijatelji sa sustavom koji traži barem mir, sigurnost osobe i imovine i održavanje reda. Mostar je prepoznat kao najčišći i najprijateljskiji grad u Hercegovini. Ono što mu nedostaje je ono što gradovima daje tako ugodan izgled, svježe zelenilo vegetacije, drveće i vrtove, ali njegovo je mjesto i dalje slikovito. Voda Narente prolazi kroz grad i ispod starog, visokog, lučnog mosta koji ga premošćuje. Najupečatljivije su stare zidine, iza kojih je Konak. Prije toga bio je sjedište mutesarifa, zamjenika guvernera Hercegovine. Ali u njemu su živjeli i neovisni guverneri, a također i povijesna imena, kao što su Ali-paša Rizvanbegović iz Stoca i Husein Čengić Aga, jer je Hercegovina bila neovisni vilajet, zasebna gubernija.

Kad je grad bio okupiran, okupatorske su trupe pronašle mnoštvo municije, topova, pištolja, streljiva, uniformi, donjeg rublja i alata, koji su potom korišteni po potrebi. Među nalazima zanimljiv je bio pronalazak topa, koji potječe iz doba cara Mikše II. Na njemu je ugraviran natpis pod imenom Hahn – pijetao, a glasi:

Ich bin der Han,

Ain redlich Man,

Der khrahen khan,

Da Thurm und Mauren Zu Poden gan.

(Ja sam pijetao, nestaško koji može kukurikati tako jako da sruši bastione i zidove.)

Konak sada služi kao vojarna i sjedište vojnih jedinica okupatorskih snaga u Hercegovini, a dovoljan je i za smještaj potrebnog uredskog prostora.”

(Preveo: Tibor Vrančić)

Prilog: grafika objavljena u časopisu Haboru Kronika, Mostarski konak, 1877.

Priredili: Tibor Vrančić, Smail Špago, Armin Džabirov

(NovaSloboda.ba)

23.02.2021.

Pobjeda za kraj kvalifikacija



Iz košarke nam u zadnje vrijeme stižu samo lijepe vijesti.

Čestitke još jednom djevojkama, a sada i momcima za plasman na Eurobasket

Naša selekcija je u posljednjem meču kvalifikacione grupe H savladala Bugarsku rezultatom 80:61 i na taj način kvalifikacije zaključila sa impresivnim skorom 5-1, te se kao pobjednik grupe plasirala na Evropsko prvenstvo koje će biti održano iduće godine.

Reprezentacija BiH je u današnjem susretu u latvijskoj Rigi gdje se igrao posljednji "balon" vodila od prvog do posljednjeg napada na meču i ni u jednom trenutku trijumf izabranika Vedrana Bosnića nije dolazio u pitanje.

Petorica košarkaša naše selekcije, koja je bila nominalni gost u ovom duelu, su postigla dvocifren broj poena.

Kenan Kamenjaš je ubacio 17 poena uz 14 skokova, Emir Sulejmanović je postigao 14 poena uz 9 skokova, John Roberson je upisao 13 poena i 7 asistencija, a Ajdin Penava i Aleksandar Lazić su zabili po 10 poena.

Eurobasket će se održati u septembru 2022. godine u Češkoj, Gruziji, Italiji i Njemačkoj.

Rezultati reprezentacije BiH u kvalifikacijama: Latvija - BiH 61:62, BiH - Grčka 65:70, BiH - Bugarska 88:49, BiH - Latvija 79:73, Grčka - BiH 69:84, Bugarska - BiH 61:80

(sport)

23.02.2021.

Težak put do škole


I uz to, na leđima nose još i teške školske torbe!

Kineski đaci moraju redovno pokazivati da imaju jake nerve.

Kada počnu školske ferije, oduševljenje ove djece je samo u granicama. Od škole, do njihovog sela, trebaju prevaliti i dug i opasan put.

Razlog: Škola se nalazi u dolini, a đaci pripadaju planinskom selu Atuler, koje je smješteno na 800 metara visokoj kamenoj litici. Na njihovom putu od škole do sela, koji traje puna dva sata, moraju se čak 17 puta vertikalno uspinjati.

Iako se na prvi pogled čini da se djeca penju po drvenim ljestvama, one su ustvari žemljezne. Na putu ih redovno prati troje odraslih, a pri penjanju nikad nisu ničim osigurana.

Srećom, djeca se ovim putem ne moraju penjeti svakog dana. Oni to čine samo svakog drugog vikenda, i kada kući idu za raspust. Inače, tokom školske godine, stanuju u jednom domu sagrađenom u blizini škole.

(viewmag)

(NovaSloboda.ba)

22.02.2021.

K'o sanjam je...


K'o da u snu načuh kako uđe u avliju i zaklepeta nanulama po kaldrmi, pope se uz basamake na čardačić i stade pospremat baš ko da je nešto juče ostavila zasobom pa samo nastavila đe je stala. Mete, a mene ne gleda dok mi govori:

"E moj Uzeire, evo nešto dok radim ovaj kućni poso koji insan ne mere završit, malo - malo pogledam kako si se kroz pendžer zagledao. Bezbeli opet gledaš ko je uranio i žurno sokakom hita a ko lagano šeta pa opet dumaš koji li je od te dvojice sretniji i pametniji, jer si se prisjetio kako je svakom insanu broj koraka odabran.

Nego, deder se pomakni da to gdje sjediš otresem i da taj pendžer očistim, da bolje vidiš. Znaš, moj Uzeire, svijet ti je onakav kroz kakav ga pendžer gledaš."

-Bezbeli da znam i sam sam to bezbroj puta drugima kazivo, jer insan ti, jadan, nikad ne umije izmijeriti pravu dužinu života pa neki plaho pohite, a neki polahko sve nogu za nogom pa opet svako na isto mjesto stigne, okrene se, pogleda i pomisli: "Bože jesam li ja ikako živio ili sam ovo sve samo usnio." I tek kad sve prođe skonta da nije važna dužina puta ni brzina koraka neg ono šta je na putu sreo i doživio, đe je i skim zasto, skim je dalje kreno, a koga i šta je iza sebe ostavio.

Nego, de ti trehni ove ponjave i serdžade i protrljaj dobro pendžere novinom dok ne počnu škripat, a ja ću te gledati i uzdisati za vremenom kad sam bio mlad.

(Hadžibeg/facebook)


Stariji postovi