spagosmail

Dobrodošli na moj blog


31.05.2011.

Trešnja

 

Trešnja je omiljeno sezonsko voće. Plijeni pozornost svojim izgledom i okusom. U 100 grama svježih trešanja nalazi se 82 g vode; 0,2 g masti; 1 g bjelančevina; 16 g ugljikohidrata; 12 g šećera i 2,1 g vlakana. Trešnja sadrži sve vitamine i minerale, iako u manjim količinama, kao i celulozu, pektin te organske kiseline (jabučnu, limunsku, vinsku). Bogata je kalijem te stoga povoljno djeluje na izlučivanje vode iz organizma. Zanimljivo je da je plod trešnje na trećem mjestu među voćem po učinku snižavanja LDL kolesterola u krvi. U svježem stanju trešnje su dobre za otklanjanje fizičke i umne iscrpljenosti. Kisele trešnje brzo djeluju protiv lošeg raspoloženja. Flavonoidi, pogotovo oni u trešnji, prirodna su protuupalna sredstva, ublažavaju simptome alergija i astme. Ujedno jačaju kolagen, građevni element vezivnog tkiva kao što su hrskavica i tetiva. Bez obzira na sortu, trešnje imaju kratak vijek trajnosti , ali su omiljene za pripremanje džemova , nadjeva za savijače, biskvitne kolače i torte. Pire od trešanja može se upotrijebiti za pripremu sorbeta, sladoleda, pjenica (mousse) i umaka, same ili u kombinaciji s drugim voćem, čokoladom ili kremama.

Sortiment trešanja sastoji se od ranih, srednje kasnih i kasnih sorti, koje dospijevaju u rasponu od 40 dana.Samim izborom sorti omogućeno je dulje vrijeme za berbu i isporuku svježih plodova ravno do našeg stola.

30.05.2011.

Dvije godine ovog bloga!

 

Rezime:

Danas dvije godine bloga, 730 dana, 1491 post, 324 komentara, 67959 posjeta i 418 pratilaca. Hvala svima.

30.05.2011.

Ponekad nije loše promjeniti mišljenje, loše je kad nemaš mišljenja koje bi mogao promjeniti.

 

Es ist nicht schlimm deine Meinung zu ändern;  schlimm ist, keine Meinung zu haben die man ändern könnte.

Ponekad nije loše promjeniti mišljenje, loše je kad nemaš mišljenja koje bi mogao promjeniti.

It's not bad to change your mind, but it's bad when you don’t have mind that you could change.

29.05.2011.

Sreća nam je često na dohvat ruke, samo se mora pravovremeno uočiti.

 

Das Glück liegt oft zum Greifen nahe, man muss es nur sehen.

Sreća nam je često na dohvat ruke, samo se mora pravovremeno uočiti.

Happiness is often close enough to touch, you just have to see it.

 

28.05.2011.

Nađite uvijek vremena i preberite malo po svojoj prošlosti kako bi iz ličnih iskustava mogli izvući nešto i investirati u budućnost.

 

Take time to gather up the past so that you will be able to draw from your experiences and invest them in the future." —Jim Rohn

 

Nehmen Sie immer Zeit um die Vergangenheit zu sammeln , so dass Sie in der Lage sind, aus Ihren Erfahrungen etwas zu ziehen in die Zukunft zu investieren. – Jim Rohn

 

Nađite uvijek vremena i preberite malo po svojoj prošlosti kako bi iz ličnih iskustava mogli nešto izvući i investirati u budućnost.

27.05.2011.

Legende odlaze

http://www.novasloboda.ba/clanak/citaj/14325/u-64-godini-umro-golman-esad-dugalic

Umro golman Esad Dugalić

Samo nekoliko sati nakon što je juče iz Katara stigao u vikendicu u Blagaju, noćas oko jedan sat, umro je Esad-Eso Dugalić, jedan iz plejade sjajnih golmana koji je iznjedren u Veležovoj bašči. Dženaza Esada Dugalića obaviće se u subotu, u 18 sati, na Gradskom groblju Sutina.

Rođen u Alajbegovića sokaku, na golu Veleža debitovao je1964. godine. Potom je branio boje Slobode iz Užica, Osijeka, Sarajeva i Igmana iz Konjica, a punih šest godina branio je ili bio rezerva Ivanu Ćurkoviću u Sent Etjenu.

Od 1992. godine, Eso je u Kataru, 5.000 kilometara udaljenom od Mostara. Trenirao je golmane u više klubova i sa Džemaludinom Mušovićem ima najduži staž u Kataru. Radio je i sa Džemalom-Čorbom Hadžiabdićem u Al Itehadu, a ovih dana potpisao je dvogodišnji ugovor sa klubom, koga je preuzeo Mehmed Baždarević.

Iza Esada ostala je supruga Amra, sin Alen i kćerka Minja.

Vijest o iznenadnoj smrti Ese Dugalića bolno je potresla Džemala-Čorbu Haždiabdića, koji se nalazi na odmoru u rodnom gradu.

„Ne mogu da vjerujem u tužnu istinu da mog dragog prijatelja više nema među nama. Bio je prava mostarska raja, liska u pravom smislu. Puno će mi nedostajati“, rekao nam je Hadžiabdić.

Esad Dugalić bio je u Mostaru poznat i kao odličan pjevač sevdalinki i za njega je Nusret-Dajdži Čerkić jednom rekao da samo Eso bolje pjeva od njega.

„Čuo sam šta je Dajdži rekao. Kad sam bio mali, šunjao sam se da bih bio bliže Nusri, koji je predivno pjevao. Često volim s njim zapjevati, jer je Dajdži pravi sevdalija. Kad je rekao ad sam bolji od njega, znao sam da se šalio, jer samo on zna onako lijepo zapjevati. On je pravi tabijasuz pjevač“, rekao mi je Eso u razgovoru, koji sam s njim vodio 24. juna 2000. godine.

Mostar je, od jutros, siromašniji za još jednog istinskog Mostarliju, čovjeka koji je Mostar volio kao zjenicu svoga oka. Potvrdio mi je to i riječima da, kada zalijeva bašču u Kataru, ima osjećaj da je u Mostaru, ili pored Bune u Blagaju...

Vozdra dragi Eso. Hvala ti za sve što si dao svom rodnom Mostaru, svom Veležu. Počivaj u miru i neka ti je laka mostarska zemlja, koju si toliko volio.

Fazlija Hebibović
 

 
NovaSloboda.ba
27.05.2011.

Mostar 1959. - slike iz filma "Noći i jutra"

 

Mostar – slike iz filma „Noći i jutra“ (1959)

 

Film «Noći i jutra» sniman je u Mostaru 1959. godine. Čitav grad je onoga vakta živio sa snimanjem ovog filma. Glavne scene su snimane oko ondašnje Treće osnovne šlole, a današnje Gimnazije, oko rampe, na staroj željezničkoj stanici, u Cernici, na Carini, na Mazoljicama i oko Tepe.

Snimanje filma onog vakta u Mostaru bila je senzacija. Raja su po prvi put u životu mogli vidjeti kako se to radi, kako se svaka scena ponavlja po više puta. Noćnom snimanju scena kod rampe prisustvaovao je veliki broj građana. Tada sam bio drugi osnovne, išao u Treću i svakodnevno bio prisutan snimanju, ili barem pripremanju scena. Iznenadilo nas je kad je škola jednog dana bila okićena zastavama sa kukastim krstovima, kao i veliki broj statista u nacističkim uniformama.

Film je inače obrađivao tematiku iz Drugog svjetskog rata. Partizanski odred u toku zime ulazi u grad sa velikim brojem ranjenika. Ovo je ustvari bio istinit događaj o borcima iz Mostarskog bataljona. Film je u Mostaru prikazivan u kinima negdje 1960. Išli smo sa školom da ga gledamo, a kasnije je još jednom prikazan i na BHTV. Neki dan nađoh ga na internetu i vrati me u sjećanje punih pola vijeka unazad.

Mostar je toga vremena bio povezan sa svijetom uskotračnim željezničkom prugom, sa perspektivom da dobije i avionsku vezu. Asvalt je bio do Bune prema jugu i do Potoka na sjeveru. Dalje se išlo makadamom. Gradska magistrala preko Mazoljica još nije bila izgrađena. Prema Čapljini na jugu, išlo se preko Gubavice i Domanovića. Jer nije bio izgrađen put dolinom Neretve preko Žita. Na ulicama samog grada nije bilo niti jednog privatnog auta. Igralo se lopte na male u svakoj ulici, i kad bi se ugledalo da koje auto da dolazi, razmakli bi se golovi da auto prođe i opet bi se nastavila igra. Kroz sami grad također nije bilo puno asvalta. Dominirala je kocka, čitavom Titovim ulicim, pa preko Musale, uz Korzo i Šetalištem do Balinovca. Sve ostale ulica bile su makadamske.

Kino je bilo glavna zabava. Partizan u Podhumu, stara Zvijezda i naravno ljetno kino u Šantićevoj. Muzika na terasi hotela Neretva. Šetnje korzom, a ljeti naravno i bezbrojne plaže na Neretvi. U ovakvim uslovima kino je bilo izlazak u čudesni svijet. Zbog toga je snimanje filma u Mostaru i izazvalo tako veliko interesovanje raje. Pogotovo što je tematika bila vezana za Mostar. I svi su se u Mostaru odjednom razumjeli u tehniku snimanja filma. Dosta raje zaradilo je ponešto i na snimanju masovnih scena, kao statisti. A za tu lovu ponekad je valjalo stajati i po čitav dan na čelopeku na poligonu kasarne Sjevernog logora. Prepričavale su se scene iz filma, onako kako su se vidjele na snimanju. Dječaka je glumio jedan mali Mostarac. Glavne uloge su bile Marija Kohn i Đuza Stojiljković. Na scenama na Tepi pojavio se i hamal Rampa sa dvokolicom. U scenama u sokaku u Cernici, na kapije su izašli oni koji su stanovali u tim kućama. Veliki broj raje učestvovao je i u scenama na poligonu sjevernog logora, a prepričavala se zgoda, odnosno nezgoda u kojoj glavna junakinja trči i u toku trka se saplete i padne, a onda se ustane i nastavi trčati. To nije bilo predviđeno scenarijem, ali se odlično uklopilo u film...i tako dalje i tako dalje... Ko ima mogućnost, ili to zna, neka potraži film na internetu, a ko nema, evo mu nekoliko slika, koje sam izvukao iz filma...

26.05.2011.

Tri načina mudrog djelovanja

 

Ein Mensch hat dreierlei Wege, klug zu handeln:
Erstens: Durch Nachdenken - das ist der edelste.
Zweitens: Durch Nachahmen - das ist der leichteste.
Drittens: Durch Erfahrung - das ist der bitterste.

 

Čovjek ima tri načina da djeluje mudro:
Prvo, razmišljanjem - to je najplemenitije.
Drugo, oponašanjem - to je najlakše.
Treće, iskustvom - to je najgorče.

 

A man has three ways to act wisely:
First, by reflection - that is the noblest.
Second, by imitation - this is the easiest.
Third, by experience - that is the bitterest.

 

25.05.2011.

Ostariti ustvari žele svi, ali postati star, ne želi niko. ( generaciji koja je nekada slavila Dan mladosti)

 

Alt werden wollen zwar alle, alt sein will keiner.

Ostariti ustvari žele svi, ali postati star, ne želi niko.

Everyone wants to get old, but no one wants to be old.

24.05.2011.

Mnogi ljudi znaju da su nesretni, a mnogi nemaju pojma da su sretni.

 

Mnogi ljudi znaju da su nesretni, ali mnogi nemaju pojma da su sretni.

Many people know that they are unhappy. But even more people don’t know that they are happy.

Viele Menschen wissen dass sie unglücklich sind. Aber noch mehr Menschen wissen nicht das sie glücklich sind.

23.05.2011.

U Narodnom pozorištu Mostar - Mostarska djelidba

   

U Narodnom pozorištu u Mostaru izvedena je predstava Skendera Kulenovića “Mostarska djelidba“, u režiji Sulejmana Kupusovića. Radnja komedije “Mostarska djelidba“ smještena je u doba nakon Drugog svjetskog rata, ali gledatelj može lako raspoznati i sadašnje doba i sadašnje “nacionalne“ lidere i dušobrižnike te razotkriti njihove stvarne namjere, kao i to što se zapravo krije iza njihovih velikih rijeći o “svojoj“ naciji.

U predstavi su igrali Saša Oručević, Emir Spahić, Jasmin Krpo, Goran Lozo, Emir Sejfić, Vedran Vilogorac, Mirsad Elezi, Šerif Aljić, Ekrem Čorda, Amela Kreso i Miralem Kolečić.

Predstava “Mostarska djelidba“ bit će odigrana i 27. maja u Narodnom pozorištu Mostar.

 

NovaSloboda.ba
23.05.2011.

Svi ljudi su pametni, samo neki prije, a neki poslije.

 

Alle Menschen sind klug; die einen vorher, die anderen nachher.

Svi ljudi su pametni, samo neki prije, a neki poslije.

All people are smart, just some before and some after.

22.05.2011.

Veležove nade - Amir Zolj

Amir zolj - profil u Avazu

22.05.2011.

Veležove nade - Danijal Brković

Amerikanac u Veležu: San mi je da zaigram za reprezentaciju

Izvor vijesti: http://www.24sata.info/sport/fudbal/63806-FOTO-Amerikanac-Velezu-San-zaigram-reprezentaciju.html#ixzz1N3u4yYeO

I dok Amerikanci, koji igraju širom svijeta, nisu postigli nekog posebnog uspjeha u istočnoj Evropi, Danijal Brković pokušava se probiti sa FK Veležom iz Mostara, u Premijer ligi Bosne i Hercegovine.

 

Brković (19), rođen je u Dubrovniku, u Hrvatskoj 1991. godine, ali se doselio u Binghamton, savezna država New York kada je imao devet godina i na kraju je postao američki državljanin. Nakon uspješne karijere u srednjoj školi, gdje je igrao i centarfora i lijevo krilo, Brković je otišao u Evropu kako bi pokušao otpočeti profesionalnu karijeru.

"Igrao sam za Johnson City High school, u Binghamtonu", rekao je Brković za američki portal Yanks Abroad. "Držim rekord po broju postignutih golova. Nakon srednje škole, moj tata i ja odlučili smo da pokušam igrati profesionalni fudbal u Evropi. Ići na fakultet bila je takođe jedna od opcija, ali smo se na kraju odlučili da idem u Evropu, jer ljudi su mi rekli da sam veoma talentovan u fudbalu", rekao je Brković.

Brković se smjestio u FK Velež, iz Mostara, BiH, gdje je rođena njegova majka, a tu još uvijek žive roditelji njegove majke. Nakon igranja sa omladinskim timom prvih nekoliko mjeseci, potpisao je profesionalni ugovor sa prvim timom krajem 2010. godine i ugovor važi do kraja sezone 2012. godine.

"Moji dedo i nena žive u Mostaru. Nakon srednje škole otišao sam ih posjetiti na raspustu i dok sam bio tamo, odlučio sam da odem i pokušam u Veležu. Igrao sam tri utakmice za juniore i onda su me pozvali u prvi tim", rekao je Brković.

Kada je unaprijeđen u prvi tim, zatekao se u veoma iskusnoj prvoj ekipi, punoj igrača koji su profesionalci već godinama.

Igrao je povremeno, te je zabilježio tri nastupa u prvoj ekipi, a posljednji put to je bilo u aprilu. Ubrzo nakon toga, povrijeđen je na treningu i propustit će završnu utakmicu sezone.

Sada se oporavlja u Binghamtonu, ali bit će spreman do ljeta kada se vraća u BiH kako bi počeo profesionalnu sezonu. Velež je trenutno na 14. mjestu tabele od 16 timova, ali su na sigurnom, sa 12 bodova prednosti ispred zone ispadanja.

Uprkos tome što je igrao samo tri utakmice za prvi tim, Brković je zadovoljan kako su stvari išle u prvoj profesionalnoj sezoni, jer je to bilo sjajno iskustvo za učiti i bolji je igrač sada, nego kada je stigao.

"Sezona mi je bila dobra, sretan sam. Iako sam profesionalni igrač fudbala, još uvijek učim nešto novo svaki dan. Da, postao sam bolji igrač i definitivno razvio sam se kao igrač", kaže Brković.

Brković ima dvojno državljanstvo - i bosansko i američko. I dok još nije igrao ni za jednu od ove dvije zemlje na bilo kojem nivou, san mu je da igra za reprezentaciju i igrao bi za SAD ako bude upitan.

Brković je svjestan da se mora značajno pokazati u Veležu kako bi se našao na radaru američkog olimpijskog tima, ali vjeruje u svoju kreativnost na terenu i prednosti igrača za postizanje golova.

"Moje prednosti na terenu su brzina, dribling i činjenica da igram sa obje noge, tako da mi to daje dobru prednost da prođem odbrambene igrače i postižem golove", kaže Brković o svom stilu igranja.

Ova sezona mu je bila prvenstveno sezona učenja, sljedeće bi se stvari trebale promijeniti.

Već je razgovarao sa trenerom Milomirom Odovićem, koji ga je informirao da klub želi imati mlađi tim za sezonu 2011/12 kako bi se probili u gornji dio tabele. Brković vjeruje da će imati veću ulogu sljedeće godine.

"Moj glavni cilj sljedeće sezone je da moj tim bude blizu vrha tabele. Neki stari igrači će završiti karijeru nakon ove sezone, tako da će trener praviti mladi tim i nadati se da će nam ići bolje nego prije", zaključuje Brković.


22.05.2011.

Veležove nade - Rijad Demić

Pobjedom se oprostiti od navijača

Fudbaleri Veleža sutra igraju protiv Slavije posljednju utakmicu pred svojim navijačima, gdje će učiniti sve kako bi dodali nova tri boda na svoj konto.

„Rođeni“ su u prošlom kolu u Zenici odigrali dobru utakmicu, koja, ipak, nije nagrađena bodovima. Priliku za popravljanje utiska imat će protiv Slavije na domaćem terenu. U tim se vraćaju Zaimović, Kazazić, Hadžiđulbić i Gančev, a kada se još uzme u obzir i činjenica da se za ovu sezonu opraštaju od svojih navijača, pobjeda se postavlja kao imperativ.

„Ostaje veliki žal zbog poraza u Zenici. Odigrali smo jako dobro, bez nekoliko standardnih igrača i da smo bili malo konkretniji pred golom, rezultat bi bio pozitivniji. U posljednje vrijeme igramo rasterećeno na strani, pružamo dobre partije, ali, nažalost, ne dolazimo do bodova. Zato ćemo učiniti sve da to sutra nadoknadimo na svom terenu. Ovo je bila jako teška sezona za nas, ali smo, na sreću, na vrijeme obezbijedili opstanak. Protiv Slavije ćemo dati sve od sebe i biće to prava prilika da se na najbolji način zahvalimo našim navijačima na podršci“, riječi su Rijada Demića.

Demić je od dolaska Milomira Odovića na klupu Veleža postao nezamijeniv član prve postave i vezni red se teško može zamisliti bez njega.

„Moram reći da sam prezadovoljan igrama u drugom dijelu sezone. Trener mi je pružio šansu, a ja sam se dosta trudio, kako bi opravdao njegovo povjerenje. I u klubu su zadovoljni mojim igrama, što mi daje dodatnu snagu da nastavim sa radom i u budućnosti pružam još bolje partije“, istakao je Demić.
 

 
NovaSloboda.ba
21.05.2011.

Rješenje uvjek postoji, samo ne paše uvjek svakom problemu.

 

Rješenje uvjek postoji, samo ne paše uvjek svakom problemu.

A solution I had, but unfortunately they did not fit the problem.

Eine Lösung hatte ich, aber sie paste nicht zum Problem.

20.05.2011.

Pola-pola...

 

Ako je polovična istina već jednaka sa polovičnom laži, onda je po istoj logici i polovična laž jednaka polovičnoj istini. A tada su dvije polovične laži jedanake cijeloj istini.

  

Wenn eine halbe Wahrheit schon eine halbe Lüge ist, dann muss logischerweise eine halbe Lüge schon eine halbe Wahrheit sein. Zwei halbe Lügen wären dann eine ganze Wahrheit.

19.05.2011.

Vunenim grafitma protiv gradskog sivila

http://www.novasloboda.ba/clanak/citaj/14127/nova-svjetska-ludost-foto-vunenim-grafitma-protiv-gradskog-sivila

Nova svjetska ludost
Po evropskim gradovima, od nedavno se može vidjeti jedna malo drugačija vrsta atrakcije.

Drveća po parkovima, stubovi rasvjete, razni stabilni predmeti dobivaju odjeću u vidu pulovera najrazličitijih boja. Pokret kontra sprejerima. U Njemačkoj ih zovu „Strick-Guerilla”, ili gerila koja štrika, a u Americi, odakle je ova ludost i počela, nazivaju ih „Yarnbombing”, ili bombardovanje pređom

Oni djeluju najčešće na skrivenim mjestima, njihova meta su rasvjetni stubovi, stabla ili bandere. A njihovo naoružanje su igle i vunica. Njiihova misija ima poruku: obojiti i ošareniti sivilo industrijskih gradova.

Prolaznici sa čuđenjem, ponekad i sa divljenjem, razgledaju ovo šarenilo. Ovi „bombarderi“ još žele ostati anonimni, jer im je nejasno da li je to dozvoljeno ili zabranjeno. Ako ništa drugo bar ne šteti, jer ovi se ručni radovi u odnosu na sprej grafite, vrlo jednostavno mogu odstraniti. Najčešče se šareni šal isplete kod kuće, donese na pogodno mesto u kesi, obmota oko stuba ili stabla i na licu mjesta uplete po šavu. . Koliko je ova pojava u svijetu uzela maha govori i podatak da već imaju svoj internacionalni dan, 11. jula.

A toga dana, širom svijeta pripremiće mnoga šarena iznenađenja.

Smail Špago
 

 
NovaSloboda.ba
18.05.2011.

Kopriva

Ponavljanje gradiva. Svake godine u isto vrijeme.

Kožu žari, alergiju liječi, jača imunitet

Dobre rezultate u borbi protiv alergija ima i čaj ove ljekovite biljke. List i korijen koprive mogu da pomognu protiv reakcija na polen, a naruüena otpornost organizma se smatra kljuönim uzrokom alergija.

Polenske alergije su sada u punom jeku, ali prava nevolja je u tome što sve više ljudi pati od alergija tokom cijele godine i što, bez obzira na terapiju lijekovima, ne uspijevaju da se izliječe.

Kako bi spriječili pojave alergija, ali i uspješnije ih liječili, potrebno je da se promijene navike u ishrani, zato što alergije često nastaju zbog poremećaja varenja. Nastali poremećaji dodatno se pogoršavaju neracionalnom primjenom lijekova, koji oštećuju sluzokožu želuca. Stoga ljekari savjetuju da se ishrana obogati prirodnim namirnicama, a prije svega, za terapiju i prevenciju alergija preporučuje se list i korijen koprive.

Čaj u borbi protiv alergija

Oko 50 g čaja koprive kuhajte 15 minuta u litri vode. Ostavite da odstoji jedan sat. Procijedite, i u toku dana pijte umjesto vode. List koprive se bere u ovo doba godine, i to mlad i zdrav, suši se u hladu u tankom sloju da bi sačuvao zelenu boju. Korijen je najbolje da se vadi u jesen, ta da se opere od zemlje i suši u sušari ili na suncu. Nauka je potvrdila da, naročito list koprive, sadrži hlorofil, tanin, karotenoid, fitosterol, vitamine C i K, kao i organske kiseline (mravlja i limunska), sluz, mineralne soli.

Kopriva je izuzetno zdrava, a pojavi alergije doprinosi i prevelika upotreba kozmetike i kućne hemije. Za prevenciju alergija preporučuje se od 20 do 30 kapi koprive jednom dnevno (u vodi, ili soku). Za liječenje, kao dopuna redovnoj tera piji, isti broj kapi treba da se pije od dva do tri puta na dan.

18.05.2011.

Postoje dvije vrste prijatelja. Neki se mogu kupiti, a neki su nam neprocjenjivi.

 

Es gibt zwei Arten von Freunden. Die einen sind käuflich, die anderen unbezahlbar.

Postoje dvije vrste prijatelja. Neki se mogu kupiti, a neki su nam neprocjenjivi.

There are two types of friends. Some can you buy, and others are invaluable.

17.05.2011.

"ne može nam niko ništa jači smo od sudbine ..."

" ne može nam niko ništa jači smo od sudbine ..."

17.05.2011.

Postoje dvije vrste prijatelja. Neki se mogu kupiti, a neki su nam neprocjenjivi.

 

Es gibt zwei Arten von Freunden. Die einen sind käuflich, die anderen unbezahlbar.

Postoje dvije vrste prijatelja. Neki se mogu kupiti, a neki su nam neprocjenjivi.

There are two types of friends. Some can you buy, and others are invaluable.

16.05.2011.

Poznato Vam? Neko priča sa Vama, Vi ga ne razumijete, smijete se i nadate se da Vas ništa nije pitao.

   

Kennt ihr das? Jemand redet mit dir, du verstehst es nicht, lächelst einfach und hoffst das es keine Frage war.

 

Poznato Vam? Neko priča sa Vama, Vi ga ne razumijete, smijete se i nadate se da Vas ništa nije pitao.

 

Do you know that? Someone talks to you, you don’t understand, just smile and hope, it wasn’t question.

15.05.2011.

Dijaspora i dobri susjedi odlučili: Dino Merlin šesti

 

Odlukom žirija i milionskog auditorija najboljom pjesmom 56. Eurosonga proglašena je pjesma predstavnika Azerbejdžana "Running Scared", koju su izveli Eldar Gasimov i Nigar Jamal, dok je Dino Merlin s pjesmom "Love in Rewind" završio na fantastičnom šestom mjestu. Gotovo tokom cijelog glasanja "Love in Rewind" se držala među prvih pet.

Glasove za predstavnika BiH su dali (ukupno 125):

Bugarska (2),

Holandija (8),

Italija (4),

Norveška (4),

Makedonija (12),

Austrija (12),

Švedska (8),

Njemačka (7),

Slovenija (12),

Turska (10),

Švicarska (12),

Grčka (3),

Francuska (5),

Srbija (12),

Hrvatska (7),

Albanija (7).

Iz Bosne i Hercegovine glasovi su otišli Islandu 1, Irskoj 2, Njemačkoj 3, Francuskoj 4, Švedskoj 5, Italiji 6, Austriji 7, Azerbejdžanu 8, Srbiji 10 i Sloveniji 12.

14.05.2011.

Susret u prolazu

http://www.novasloboda.ba/clanak/citaj/14027/susret-u-prolazu-oporavljeni-enver-maric-u-rodnom-gradu

Oporavljeni Enver Marić u rodnom gradu

Enver Marić, najbolji golman Veleža svih vremena, jedan od najboljih golmana Evrope i svijeta, čuveni „panter sa Neretve“, bio je na kratko u rodnom gradu.

Poslije teškog moždanog udara, popularni Mara se dobro oporavio, i opet je opet onaj stari.

Kako nam je rekao u kratkom susretu, Mara će idući mjesec doći u Mostar na duži odmor.
 

 
NovaSloboda.ba
 
13.05.2011.

Svi smo mi griješnici, samo neko na svoj, a neko na tuđi račun!

 

Svi smo mi griješnici, samo neko na svoj, a neko na tuđi račun!

Wir alle sind Sünder, nur jemand auf eigene Faust, und jemand auf das Konto den anderen!

We are all sinners, just someone on their own, and someone on the account to the other!

12.05.2011.

„Kuća otvorenog srca“ Mostar

 

Održana svečanost „Dani otvorenih vrata“

U prostorijama „Kuće otvorenog srca“ u mostarskom naselju Tekija danas je održana svečanost „Dani otvorenih vrata“, a glavni povod za održavanje svečanosti bila je dodjela priznanja svima onima koji su pružili podršku i doprinijeli uspješnom radu KOS-a.

·           Priznanja su dobili: Asima Bajrić i Antonio Campanini, asocijacija „Mirni most” Italija, a njihovo ime priznanje je uručeno Hilary De Toni, volonterki „Mirnog mosta”, Miralem Čopelj (Copex d.o.o.), Emir Isić (Konstrukcije d.o.o.), Restoran „Dva fenjera”, Meho Maksumić (Aščinica „Bistro”), Slastičarna „Palma”, Slastičarna „Amir”, Zijo Mirica („Svaštara”), Mirsad Redžić (Restoran „MM”), Vodovod d.o.o., Mimaco d.o.o.

Za pomoć „Kuća otvorenog srca” nagrađeni su Neđib Husić, Šefik Husić, Hamo Husić, Zehra Droce, Amira Dilić, Šerifa Hodžić, Sadeta Sefić, Emir Maksumić, Refika Bakamović, Haska Čelebić, Rukija Kupusija, Slava Spremo, Alisa Hajdarević, Samija Slipičević, Atifa Demirović, Omer Branković, Munevera Omanović, Fatima Tanović, kao i mnogi drugi prijatelji Udruženja.

Nastavak “Dana otvorenih vrata” je najavljen za utorak, 17.maja 2011.godine., dok će se svečano otvaranje „Kuće otvorenog srca” održati 28.maja, kada će aktivisti i aktivistice počastiti sve prisutne kulturno – umjetničkim programom koji sami pripremaju.
 

 

NovaSloboda.ba

 

12.05.2011.

Tako blizu, a tako lijepo

 

Sa Cetine pogledat je lijepo

 

Da je BiH puna ljepota, davno je poznato, a neumorni Alija-Ale Šunje, koji je ovih dana obilježio 40. godina planinarstva, u to nas je uvjerio predivnim fotogrefijama sa pohoda 48 planinara na Cetinu iznad Glogošnice, koja se nalazi na 1992 metra nadmorske visine.

 

Uspon do vrha traje tri i po sata, a sat hoda trebalo je da se dođe do kolibe na Međuprenjovima, odakle se pruža fantastičan pogled. S desne strane kolibe je Burin Klis, gdje se nalazi vertikalna stijena od 600 metara visine, koja je pravi izazov za alpiniste.

Dolaskom na Gredu (1880 metara nadmorske visine), pruža se veličanstven pogled na vrhove Prenja: Lupoglav, Zelena glava, Vjetrova brda, Otiš, Veliki Prenj, te pogled na Biokovo, Čvrsnicu, Vran, Makljen, Zec, Bitovnju, Lisin, Bjelašnicu, Borašnicu, Visočicu, Treskavicu, Zelengoru, kao i na Buturović polje, Jablaničko jezero, kanjon Rakitnice, Idbarsku dolinu, Lučine.

„Dah čovjeku zastane gledajući s vrha Cetine sve ove ljepote, a želja da se ovamo ponovo dođe, sve je veća“, kaže Alija-Ale Šunje.

11.05.2011.

Neodlučnost je fatalna. Čak i pogrešna odluka daje bolju šansu za uspjeh nego nikakva.

 

Indecision is fatal. Even a wrong decision gives you a better chance for success than no decision.

Unentschlossenheit ist fatal. Selbst eine falsche Entscheidung gibt eine bessere Chance auf Erfolg als gar keine.

Neodlučnost je fatalna. Čak i pogrešna odluka daje bolju šansu za uspjeh nego nikakva.

 

10.05.2011.

Partizansko spomen groblje Mostar 9. maj 2011.

 

9. maj, Dan pobjede nad fašizmom, u Mostaru je obilježen skromno, polaganjem cvijeća na spomenike borcima i sugrađanima palim za slobodu grada. Partizansko spomen groblje, nažalost, ni danas nije imalo svečarski izgled...

 

http://studio88.ba/bh/68/mo/22234/

 

10.05.2011.

Pismo ratnim muzejima sirom svijeta (naš)

Dragi prijatelju,

Mi smo gradjani Mostara, Bosna i Hercegovina, koje boli propadanje, zanemarenost, vandalizam i kukasti krizevi na nasem Partizanskom Spomen-groblju, podignutom 1965. godine u cast nasih palih patriota, stotina nasih sugradjana. Sadasnje lokalne vlasti ne priznaju zrvtu protiv nacisticke okupacije u Drugom svjetskom ratu i ne rade apsolutno nista da se sacuva ovaj Spomenik u Mostaru.

Kontaktiramo vas s nadom u usmjerenje nasih napora da ukazemo da ovo uzasno zanemarenje i trenutno stanje Spomenika.
Kucali smo na brojna vrata u zemlji i inostranstvu. I kucamo i dalje.

Dok danas, na 9. maj, cijela Evropa i svijet obilazi s postovanjem i dostojanstvom sve muzeje, spomenike i groblja palih u borbi protiv fasizma/nacizma, nas Spomenik je jedini na svijetu koji ima nepravedan tretman.


U ime Odbora za Obnovu i Zastitu Partizanskog Spomen-groblja u Mostaru

Denita Murtic

10.05.2011.

Pismo ratnim muzejima sirom svijeta (engleski)

Dear Friend,

We are citizens of
Mostar, Bosnia and Herzegovina, who are hurt by decay, neglect, vandalism and swastikas on our Partisan Memorial-Cemetary that was built in 1965 for hundreds of fallen patriots in WW2, our fellow-citizens. Current city government does not acknowledge the sacrifice against Nazi occupation and does nothing to preserve the Partizansko Spomen-Groblje in Mostar.

We are contacting you with hope that we can receive a guidance in our efforts to get some light shed on this horrible neglect and current state of the Memorial. We knocked on numerous doors in our country and informed foreign diplomacies. No one seems to care.

While today, on May 9th, all of Europe and the world visit memorials, monuments and musea of WW2, our Memorial is the only one if the world that receives unjust treatment.



Truly Yours,

on behalf of Board for protection and preservation of Partizansko Spomen-groblje in Mostar, Bosnia and Herzegovina

Denita Murtic

http://en.wikipedia.org/wiki/Partisan_cemetery_in_Mostar

http://www.facebook.com/group.php?gid=147730451916207&v=photos#!/group.php?gid=147730451916207&v=photos&so=90


09.05.2011.

Nade Veleža ne dobivaju dovoljnu minutažu

http://www.24sata.info/sport/premijer-liga-bih/63029-Mensud-Durakovic-Nade-Veleza-dobivaju-dovoljnu-minutazu.html

Mensud Duraković: Nade Veleža ne dobivaju dovoljnu minutažu

24sata.info PHOTO
image

 

24SI - Mensud Duraković je godinama bio alfa i omega Omladinske škole Veleža. U najtežim poratnim godinama u abnormalnim uslovima ulagao je sebe, svoj novac, živce... I dobio Vladavića, braću Škaljić, Jugu, Čolića, Merzića I ostale poslijeratne zvijezde koje su Velež proslavile širom Evrope.

 

"Radio sam punih dvanaest godina u najtežim mogućim uslovima. Iza tih dvanaest godina stoje igrači! Igrači u pravom smislu te riječi! Momci koji su znali i znaju igrati fudbal i koji su sa ponosom nosili Veležov dres, ne kao ova današnja "pojačanja", što im se nakon odlaska iz Veleža preko noći gubi svaki trag", počinje svoju ispovjest za «San», bivši trener i direktor Veleža.

Iako su tada uslovi za rad bili sve samo ne dobri, Duraković je skupa sa svojim saradnicima uspjevao proizvesti kvalitetne igrače koji su kasnije uspješno igrali u seniorskoj konkurenciji.

- Bio je to planski i sistematski rad u svim segmentina trenažnog procesa koji je nadilazio situaciju u klubu. Sastav koji je produkt toga vremena bio je: Čolić, Merzić, Škaljić, Vladavić, (svi A reprezentacija), Jugo, Serdarević, Kodro, Gubeljić, Ćorić, Eminović (svi mlada reprezentacija). To je bila ekipa za titulu, ekipa u kojoj nije bilo mjesta za "nazovi" pojačanja i strijelce koji ne znaju ni gdje je protivnički gol. Nisu bili igrači iza kojih je stajala xafsinška sila klupskih moćnika, pa su na sva zvona lupali o "nikad viđenim igračima sa strane", a u stvari se najčešće radilo o «otpadu» iz drugih klubova - ističe Duraković, i nastavlja:

- Na žalost, iste stvari se i danas dešavaju gdje dobro plaćene zvijezde "normalno na uštrb drugih igrača" nisu u mogućnosti da vide protivničkog golmana izuzev na početku i kraju utakmice kada se pozdravljaju! Naravno, bez skidanja dresova jer je pojedincima ispod Veležovog dresa neki drugi dres koji bi rado voljeli obući! - dodaje naš sugovornik.

U posljednje vrijeme za razliku od prethodnih sezona Demić, Zolj, Kazazić, Duraković, Ćemalović dobivaju veću minutažu.

- Da, ali nedovoljno. Igraju kada nedostaje pet standardnih igrača. Veležova djeca u skorašnjem meču protiv Želje pokazala su karakter, dokazavši da znaju i mogu igrati važne uloge u timu. Međutim, požurilo se da se što prije "zaboravi" ta utakmica kako se ne bi vidjelo sa kakvim potencijalom raspolažemo te da bi ponovo zaključili da su im "pojačanja "neophodna. Naravno pojačanja na čije ime bi se iz klupske kase izvukao još koji dinar. Šest igrača iz jedne generacije je sa srcem kao planina Velež i ponosom ginulo za svaku loptu, baš onako kako su trenirali u proteklih 13 godina na očaju od terena u Sjevernom logoru! I sada im neko oduzima pravo da nose najdraži dres isključivo iz sitnih ličnih interesa! Opet se "dobri" kriju iza dežurnih krivaca. Odlaze i vraćaju se na mjesto zločina bez imalo stida i uvijek je neko drugi kriv! - naglasio je Duraković.

Na kraju razgovora, dodao je:

- Spreman sam svakome pogledati u oči i argumentovano raspravljati o svemu što se dešavalo u proteklom periodu. Siguran sam da ovo nije moje posljednje javljanje a u svakom narednom ću poimenice navesti kako ko "pomaže" Veležu! Na jedno pitanje ni sam ne znam odgovor. Milorad Mitrović? Zašto takav stručnjak nije dobio priliku da radi i da vodi ekipu? Mislim da neko zna odgovori i na ovo pitanje! - zaključio je Duraković.

(24sata.info)




Izvor vijesti: http://www.24sata.info/sport/premijer-liga-bih/63029-Mensud-Durakovic-Nade-Veleza-dobivaju-dovoljnu-minutazu.html#ixzz1Lq4Okv00

 

08.05.2011.

Ovo vrijedi pročitati, o ovome vrijedi pričati

http://www.novasloboda.ba/clanak/citaj/13865/muamer-brekalo-nasao-tasnu-sa-74000-maraka-i-vratio-je-vlasniku

Muamer Brekalo

Našao tašnu sa 74.000 maraka i vratio je vlasniku

Muamer Brekalo, 32.godišnjak iz Mostara, pravi je primjer da u gradu na Neretvi uprkos vremenu u kome živimo postoje pošteni pronalazači, spremni pronađeni novac na ulici vratiti vlasniku. Prije mjesec dana na parkiralištu u blizini Autobuske stanice u Mostaru pronašao torbu sa 74.000 maraka, te novac vratio vlasniku, iako bi mu spomenuti novac riješio mnoge privatne probleme, jer nema posla, a živi s ocem, bolesnom majkom - invalidom i mlađim bratom.

Uprkos situaciji u kojoj živi i onom što ga je zadesilo, ovaj mladić je odgojen 'da je miran san' i čista savjest, ipak, nešto što nema cijenu te je u skladu s tim i postupio.

„Tog dana sam prolazeći parkiralištem u blizini Autobuske stanice primijetio torbu na podu. Kada sam vidio da je u njoj velika svota novca, a da nema dokumenata, uspaničio sam se i krenuo prema obližnjem lokalu, gdje sam ostavio svoje podatke u slučaju da se pojavi vlasnik. Dugo nisam mogao doći sebi i shvatiti što mi se događa. Da je bilo dokumenata u torbi, odmah bi je odnio na policiju, ali ovako nisam znao što činiti. Našao sam se s bratom i sve mu ispričao, jedno vrijeme smo tako samo gledali zbunjeno u unutrašnjost torbe i čudili se. Bratu je palo na pamet da je možda upletena mafija, te je nervoza postala još veća, jer sam već ostavio svoje lične podatke“, priča mladić, koji sebe ne smatra herojem niti slično, samo osobom koja pošteno živi i želi drugima biti primjer da se dobro dobrim kad-tad vraća.

Muamer nakon toga dana noćima nije spavao, jer su ga mučile misli. Nakon nekoliko dana na radiju je čuo kako je osoba iz Novog Sada izgubila crnu torbu na spomenutom parkiralištu. Na broj koji je bio ponuđen je kontaktirao mogućeg vlasnika i dogovorio susret s istim.

„Nakon što me uvjerio da se uistinu radi o njegovoj torbi, jer je u detalje znao što je u kojem dijelu iste, dogovorio sam susret, ali sam bio jako oprezan, jer je bila otvorena mogućnost da se radi o osobi koja će biti spremna na sve, pogotovo jer je tolika svota novca bila u pitanju, te sam ga nastojao zaplašiti, kazavši mu da neću biti sam i nespreman“, nastavlja Brekalo.

Krenuvši od kuće na ugovoreni sastanak, kada se pozdravljao s roditeljima, uvjerio ih je kako će s njim biti prijatelji, da neće ići sam, da se ne brinu. Tada se malo i našalio s njima, te im kazao da po posljednji put pogledaju torbu s tolikim novcem, jer je mala šansa da će ikada više vidjeti toliko novca na jednom mjestu. Otac, koji je u tom trenutku radio u vrtu, priča nam uz smijeh Brekalo, samo je bacio pogled na novac i prokomentarisao kako ga ima dosta, te nastavio okopavati u vrtu. To više nego dovoljno govori o poštenju porodici Brekalo, koja, iako u skromnom okruženju, živi dostojanstveno i časno, te je tako i odgojila sinove da je čist obraz najveće blago.

Kada se konačno našao s vlasnikom torbe, i vratio mu novac, kamen mu je pao s srca, te je vratio svoj mir koji mu je smisao života.

„Vlasnik novca mi je kao nagradu ponudio hiljadu maraka, koje nisam prihvatio jer sam smatrao da je to puno. Na kraju sam pristao na 300 maraka. Zamolio me da ostane anoniman, pristao sam na to i za mene je ta priča završila. Moj život se nastavlja istim tiokom kao da se ništa nije dogodilo“, kaže Brekalo i dodaje kako sada ponovo mirno spava i osjeća se bolje, te se nada da više nikada neće pronaći torbu punu novca na ulici.

Iako nije zadržao novac, smatra se bogatim, jer ima ono što uistinu čini čovjeka bogatim: porodicu, prijatelje, čast i miran san, a to novac ne može kupiti.

Almedina Bečić (Dnevni list)
 

 
NovaSloboda.ba
08.05.2011.

theatar "Tiefrot" u Kelnu, večeras - „CABAres CABArei“ von Zijah Sokolovic

Sonntag 08.05.2011 um 19:30

 

„CABAres CABArei“ von Zijah Sokolovic


Zijah A. Sokolovic ist einer der bemerkenswertesten Schauspieler aus dem ehemaligen Jugoslawien. Seit mehr als 33 Jahren ist er mit seinem Stück „Der Schauspieler… ist ein Schauspieler… ist ein Schauspieler“ auf den Bühnen Europas und der ganzen Welt unterwegs. In seinem Stück "CABAres CABArei", das er bereits seit 18 Jahren aufführt, erzählt Sokolovic von der Orientierungslosigkeit des modernen Menschen im klassischen Spannungsfeld - zwischen der Liebe und dem Tod. Sokolovic schafft es, ohne den Einsatz von technischen Hilfsmitteln den Zuschauer durch sein virtuoses Spiel über einen Zeitraum von zweieinhalb Stunden zu fesseln.
Sokolovic spielt nicht auf der Bühne, er lebt auf Bühne.

Spielzeit: mit Pause 3 Stunden, Spielbeginn: 19.30Uhr!!!!!
Sprache:bosnisch, serbisch, kroatisch

 

http://www.theater-tiefrot.com/index1.php?id=repertoire&content=117&PHPSESSID=485422117d398dee3eb6fb9e781fffea

07.05.2011.

Dječija usta

 

Uđe dječak u sobu i zatekne roditelje u nezgodnoj sceni.

“Šta to radiš tati?” – upita dječak mamu.

“Ništa!” – reče mama – “Znaš sine, tati se povećao stomak pa hoću malo da mu ga izdušim”.

“Ali đaba mu ga ti izdušivaš” – reče dječak – “Svaki dan ćim ti odeš na posao, dođe komšinica i ponovo mu ga napuše!”

06.05.2011.

“Vi niste uopšte tako glupi kao što izgledate”. najveći brbljivac svih vremena. Muhamed Ali.

Naletih na ovo u jednom njemačkom časopisu. Primjenjivo i danas u ekstremnim slučajevima.

 

 

“You're not as stupid as it looks”.  - the greatest flap of all time. Mohamed Ali

„Ihr seid gar nicht so dumm, wie ihr aussieht“.-  die großte Klappe aller Zeiten. Mohammed Ali

“Vi niste uopšte tako glupi kao što izgledate”. najveći brbljivac svih vremena. Muhamed Ali.

05.05.2011.

Bolesti koje tjera obična čaša vode

ovaj tekst iz jučarašnjeg Oslobođenja dođe mi nekako kao logičan nastavak jučerašnjeg priloga. 

Ne čekaj te žeđ

 

Čim ustanete, popijte barem jednu čašu, ne previše hladne vode

 

Svaki naš organ, pa i kosti, sadrži manji ili veći postotak vode. O njoj ovisi probava, metabolizam, apsorpcija i prenos nutrijenata i kisika, održavanje tjelesne temperature i još hiljade funkcija.

Čim ustanete, popijte barem jednu čašu, ne previše hladne vode. Tokom dana, pola sata prije svakog obroka trebalo bi popiti barem dvije čaše vode. To olakšava probavu, hidratizira organizam I smanjuje glad, pa time i količinu hrane i brzinu konzumacije. Zatim, barem sat i po nakon jela nebi trebalo uzimati nikakvu tekućinu jer želudac treba pustiti neka  probavlja hranu u miru, objašnjavaju ljekari.

Imajte na umu da djeca nemaju dovoljno razvijen osjet žeđi, a kod starijih osoba s godinama taj mehanizam slabi. Odvikavajte svoju djecu od gaziranih i previše zaslađenih napitaka obojenih umjetnim bojama i aromatiziranih umjetnom aromom. S obzirom na dokazanu ljekovitost i blagotvornost limuna, radije popijte zaslađenu limunadu. Mnoge studije pokazuju kako dugotrajna dehidracija, koje niste ni svjesni, može biti podloga raznim bolestima, od migrene i visokog pritiska pa do žgaravice, reumatskih bolova i širokog niza raznih drugih bolesti, sve do astme i raznih alergija. Ne čekajte žeđ.

Popijte čašu vode odmah.

 

Oslobođenje 040511

04.05.2011.

Mora li baš sve ovako i ovoliko???

 

Kad sam ovo dobio putem maila i pročitao, rekao sam sam sebi „lijepi stari vakat, sve po istilahu…“

 

"Kažu da svaki dan moramo pojesti jednu jabuku, a i jednu bananu... radi kalija.
Također i naranču zbog vitamina C. I obavezno popiti jednu šalicu zelenog čaja  (bez šećera za prevenciju dijabetesa) kao i za smanjenje masnoće u krvi...

Svakoga dana moramo popiti dvije litre vode (da, i poslije je ispišati, što udvostručuje vrijeme koje smo do sada provodili u WC-u).
Svakoga dana treba uzeti barem jedan Bioaktiv ili jedan jogurt da biste imali sve dobre bakterije, za koje nitko ne zna što su točno, ali ako se ne opskrbiš s barem milijun i pol tih bakterija, vidjet ćeš vraga.


Svakoga dana jedan aspirin za prevenciju infarkta i jedna čaša crnog vina, također protiv infarkta.
 I jednu čašu bijelog, za živčani sustav? I jednu čašu pive... ne mogu se sjetiti za što?  Ako ih popiješ odjednom, međutim, možeš dobiti moždani udar, ali ne sekiraj se, nećeš ni primijetiti.

Svakoga dana treba jesti balastne tvari. Puno, puno, gomilu balastnih tvari, dok ne pokakaš govno veličine ovalnog pladnja.

Potrebno je 4 do 6 dnevnih obroka, laganih, s tim da ne smiješ zaboraviti žvakati svaki zalogaj 42 puta.  Tako da ti samo za jelo treba 5 sati...

E da, iza svakog jela trebalo bi oprati zube, tako da zube treba oprati i poslije jabuke,  poslije bioaktiva, poslije banana, poslije balastnih tvari i tako sve dok imaš zube u ustima.  S tim da ne zaboraviš zubni konac, masažu desni i ispiranje vodicom za usta.  Bilo bi dobro urediti kupaonicu, možda staviti unutra CD player ili TV, jer s obzirom na vodu, balastne tvari i zube, provest ćeš puno, puno vremena unutra.

Treba spavati 8 i raditi preko 8 sati, plus 5 za jelo, to je 21. Ostaje ti 3 sata, ako nije gužva u prometu.

Prema statistikama, TV se gleda prosječno 3 sata dnevno. Sada se to više ne može, jer svakoga dana treba hodati najmanje pola sata  (savjet: nakon 15 min kreni natrag jer ako ne, pola sata postaje cijeli sat).

Treba njegovati prijateljstva, jer su poput biljaka, treba ih održavati svakodnevno.

Pretpostavljam i kada ideš na put?
Između ostalog, moraš ostati informiran, i čitati barem dvoje dnevnih i nekoliko sedmičnih novina, da bi imao kritički stav...
Seksati se treba svaki dan, ali bez upadanja u rutinu: treba biti inovativan, kreativan i iznova osvajati. Za sve ovo treba vremena.  Da ne govorimo o tantričkom seksu.

Treba imati vremena i za dodir s prirodom, pranje poda-suđa-veša,  da ne govorimo o tome što sve treba ako imaš kućnog ljubimca ili djecu...

Računica kaže da je za sve to potrebno minimalno 29 sati dnevno.  Jedina mogućnost koja se nameće je raditi nekoliko stvari istovremeno:

Npr: tuširaj se hladnom vodom i drži usta otvorena... tako ćeš popiti 2 litre vode.

Dok izlaziš iz kupaone sa četkicom za zube u ustima, istovremeno se seksaj (tantrički) s partnerom koji istovremeno gleda TV i čita novine dok ti pereš pod.

Ostala ti je jedna ruka slobodna? Nazovi prijatelje!  I rodbinu! Popij vino (nakon razgovora s rodbinom će ti trebati). Aaaaajjj!

No, ako ti je ostalo dvije slobodne minute, pošalji ovu poruku svojim prijateljima  (koje treba pazit kao biljke) dok jedeš žlicu meda, koja je vrlo korisna.
Sada te pozdravljam, jer između jabuke, jogurta, crnog vina,

prve litre vode i trećeg obroka s dnevnom dozom balastnih tvari,

ne znam više što trebam,

ali moram hitno u WC."

 

03.05.2011.

Nova knjiga humoriste Osmana Džihe

 

„Na Drini korupcija“

 

Porudžbina i uplata preko interneta

 

Početkom  maja humorista Osman Džiho objavio je novu knjigu pod naslovom “Na Drini korupcija”. I u ovoj knjizi, kao i u prethodnoj “Republika smješna”, Džiho na svoj način opisuje aktuelna zbivanja, nudi puno humora, zabave i opuštanja.

Knjiga se može poručiti i uplatiti preko interneta na stranici www.dziho.net. Porudžbina je vrlo jednostavna, online, a nakon uplate knjigu dobijate poštom na vašu adresu.

 

02.05.2011.

Otvorene nove prostorije „Kuće otvorenog srca“ u Mostaru

http://www.novasloboda.ba/clanak/citaj/13788/svecanost-na-tekiji-foto-otvorene-nove-prostorije-bdquokuce-otvorenog-srcaldquo
Svečanost na Tekiji
Povodom gostovanja grupe mladih iz Italije, ali i obnove novih prostorija na Tekiji, danas je upriličena press konferencija u udruženju „Kuća otvorenog srca“, čiji će aktivisti biti domaćini posjete „Međunarodnog karavana mira“, kojga čine učenici, studenti i profesori iz Italije.

Projekat „Međunarodni karavan mira“ realizuju italijanske nevladine organizacije „Tenda per la pace i diritti“ (Šator za mir i ljudska prava) i „Mirni most“. U sklopu realizacije projekta mladi će, pored Mostara, posjetiti Sarajevo, Tuzlu i Srebrenicu noseći poruke mira i pomirenja.

„Mirni most“, s Antonio Campaninijem, na čelu, investirao je u obnovu novih prostorija „Kuće otvorenog srca“ Mostar. Jedini način oduživanja jeste rad, realizovanje različitih projekata i aktivnosti koje će opravdati ukazano povjerenje, a Udruženje to može postići jedino uz podršku svojih članova, kao i lokalne zajednice. Potraga za odgovarajućim prostorijama je trajala dvije godine, ali uz upornost aktivista, Gradsko vijeće je, bez ijednog suzdržanog glasa, dodijelio prostor na korištenje, što pokazuje da su i gradski vijećnici uvidjeli značaj postojanja i rada Udruženja, te su im tom dozvolom dali podršku.

Prema riječima Sadete Sefić, generalne sekretarke Udruženja, prostor je bio u potpunosti devastiran i služio je za odlaganje otpada, ali uz pomoć svih aktivnih članova i finansijske podrške „Mirnog mosta“ prostorije su konačno obnovljene i stavljene u funkciju.

Jasna Jugo, direktorica Udruženja, istakla je da je „Kuća otvorenog srca“ otvorena za sve ljude, bez obzira na polne, starosne, nacionalne, religijske i druge razlike. Udruženje već ima isplaniran program rada za mjesec maj, te najavljuje održavanje radionice studentica psihologije, Nastavničkog fakulteta Univerziteta „Džemal Bijedić“, te projekat „Dani otvorenih vrata“, koji počinje 12. maja. Projektom će se izraziti dobrodošlica i zahvalnost svima onima koji su podržali i doprinijeli uspješnom radu Udruženja. Osim toga, u Udruženju će se realizovati kreativne radionica za djecu i stare osobe, seminari o međugeneracijskoj saradnji i solidarnosti, kursevi kuhanja i festivale tradicionalne hrane; kulturno-umjetnički programi; ekološke akcije; susreti različitosti; psihološka savjetovanja i podršku; edukacije o zdravlju, odgoju i svim važnim segmentima življenja.

Posebnu pažnju aktivisti će posvetiti doprinosu uspostave kućne njege za bolesne i teže pokretne osobe, ali i edukaciji članova porodice o palijativnoj njezi. S obzirom na neizbježan proces starenja, fokus će biti na kvaliteti življenja i svakako na podršci starim i iznemoglim osobama i njihovoj integraciji u društvo.
 

 
NovaSloboda.ba
02.05.2011.

Vespa, vozilo jedne mladosti

Kad je rođena Vespa

Rođendan s nostalgijom i sjetom

Prije 65 godina pojavila se Vespa, a ovih dana u svijetu je obilježen njen rođendan, koji je kod mnogih ljudi probudio puno nostalgije i sjete..

Italijanski poduzetnik Enrico Piaggio, godinu dana nakon završetka rata, patentirao je ovo prevozno sredstvo, koje je za ono vrijeme bilo revolucionarno. Bio je to motocikl sa osmišljeno aranžiranim komponentama, kao što su branici ili hauba, koji su pokrivali tehniku.

Time je bilo onemogućen dodir sa zagrijanim motorom za vrijeme pogona, a ujedno se sprječavalo prljanje i motora i vozača. Njene daljnje prednosti su: bila je lagana, pokretna i vrlo jednostavna za vožnju.

 

Nakon skoro dvadeset godina fašizma i nakon teškog vremena drugog svjetskog rata ljudima je bilo potrebno više pokretljivosti, a Vespa im je upravo to omogućavala. Ljudi su nakon rata bili željni života i novog početka.

Prve Vespe postizale su, za ono vrijeme, zadivljujućih 60 kilometara na sat, a na 100 kilometara trošile su samo dva litra goriva. Bile su brže od bicikla, manje komplikovane od motora, a štedljivije od auta.

 

S vremenom su dolazile nove verzije sa poboljšanim karakteristikama. Vespa je lagano osvajala evropsko tržište. Italijanski proizvođač sa ponosom govori da je do danas širom svijeta prodato preko 16 miliona originalnih Vespa.

Za 65 godišnjicu Vespe, iz Piaggia stižu interesantne vijesti, da se ponovo priprema proizvodnja ovog klasika i da će se ulicama evropskoih gradova zarolati nove Vespe sa 125 i 150 kubika, sa vrlo malim vanjskim promjenama, ali sa motorom koji će se uklapati u najnovije evropske Euro-3 norme, koje regulišu kvalitet i količinu izduvnih gasova iz motornih vozila.

Smail Špago
 

02.05.2011.

Kuća otvorenog srca Mostar

 

Presse Konferencija

 

Pozivamo Vas na press konferenciju povodom gostovanja „Međunarodnog karavana mira“ kojeg čine učenici, studenti i profesori iz Italije.

Organizatori karavana „Tenda per la pace i diritti“ („Šator za mir i prava“) i „Mirni most“ okupljaju mlade s ciljem da posjete bh. gradove i razgovaraju o pomirenju. Jedan od njih je i Mostar, a njihovi domaćini će biti aktivisti „Kuće otvorenog srca“.
Nakon Mostara, karavan odlazi u Sarajevo, Tuzlu i Srebrenicu, noseći poruke mira i pomirenja.

Press konferencija će biti održana u ponedjeljak, 2. maja u 11 sati u novim prostorijama Udruženja, gdje će mediji također biti upoznati sa daljim aktivnostima i obnovom devastiranog prostora, koji će od sada služiti za susrete svih generacija, posebno osoba treće dobi.

Nadamo se Vašem dolasku i uspješnoj saradnji!

01.05.2011.

a neki to vide i ovako...

sa clipart.com

01.05.2011.

Sretan praznik rada

Radnom narodu sretan praznik...