spagosmail

Dobrodošli na moj blog


30.04.2013.

Proslava 45 godina Steleksa u Torontu 5. oktobra 2013.

Proslava 45 godina Steleksa u Torontu 5. oktobra 2013.

Mail od: Steleks Toronto
.

Kome je blizu i kome nije daleko!
Datum: 30.04.2013

Dragi Steleksovci,

Evo detaljnih informacija o nasem susretu u oktobru kada cemo proslaviti 45g. Steleksa.

·Proslava ce biti u subotu 5. oktobra sa pocetkom u 6 :00 PM.

·Mjesto je isto kao i proslava 50g. ETF-a tj. Columbus Center u Torontu (adresu I detaljna uputstva cemo poslati u jednoj od buducih poruka) http://www.columbuseventcentre.com

·Cijena proslave je ista kao i 2011: $75. U cijenu je uracunata vecera, 2 flase vina za svaki sto, obezbjedjenje, servis tokom vecere i sala.

·Bar se zatvara u 1 :00 AM a sala u 2 :00 AM.

·S obzirom da nismo sigurni kakav ce biti odziv odlucili smo da do 1. Jula skupljamo uplate iskljucivo Steleksovaca a nakon toga, zavisno od broja ljudi, ostavljamo mogucnost da otvorimo uplate i za vase prijatelje/porodicu. Steleks je uvijek bio otvoren za goste pa smo sigurni da to moze samo doprinjeti pravoj Steleksovskoj atmosferi.

·

Nacin placanja je cekom. Cekovi treba da su naslovljeni na: Milomir Gavrilovic. Adresa na koju treba da posaljete cekove je:

Milomir Gavrilovic

511 The West Mall , Apt. 1805

Toronto, ON

M9C 1G5

Svi koji posalju cek treba da posalju obavjestenje na milomir.gavrilovic@gmail.com a kada Milomir primi cek potvrdice e-mailom, koji ce ujedno biti vasa ulaznica za proslavu.

Molimo vas da uplate napravite što ranije. Iako se čini da ima dosta vremena nemojte zaboraviti da dolazi vrijeme godisnjih odmora i da vrijeme brzo prolazi … Broj mjesta je ipak ograničen. Zato pozurite.

Provjerite kod svih Steleksovaca sa kojima ste u vezi da li su dobili ovaj email i ako nisu prosljedite ga dalje I posaljite nam nijihove adrese da ih dodamo na listu.

Ako imate bilo kakvih pitanja javite se na nasu e-mail adresu: steleks.toronto@gmail.com



Ceca, Gavro, Igor, Ljubinka, Malik, Meca, Mito, Mladen, Semir, Viola, Željka i Zeljko

 

Vidimo se na proslavi!!!
Srda
čan pozdrav!
30.04.2013.

Terapija bojama - zelena

Terapija bojama - zelena

 

Pomaže u uspostavljanju pravilnog ritma rada srca, odmara oči, djeluje protuupalno i antialergijski, pospješuje rad bubrega i smiruje glavobolju i nervozu. To je najharmoničnija i najuravnoteženija boja u spektru, boja ljubavi, ali i ostalih emocija. Zbog toga se okružite zelenom ako se želite osloboditi negativnih osjećanja, u burnim životnim situacijama ili da ohladite uzavrele emocije. Zelena boja predstavlja i slobodu, druženje, oslobađa od stresa, smanjuje uzbuđenje i uspostavlja stabilnost tako da je korisno okružiti se predmetima zelene boje prije donošenja važnih odluka. Ako se dvojite u svojim mislima oko nečega, zatvorite oči i zamislite nešto zeleno. Osobina zelene boje je i praktičnost a ukazuje i na darežljivost. Zelena boja pomaže u slučaju klaustrofobije, jer simbolizira prostranstvo i dovodi u harmoniju.

 

30.04.2013.

Na utakmici polufinala Lige šampiona prije 15 godina

Gol pao prije početka utakmice?

 

Na prvoj utakmici polufinala Lige šampiona, prije 15 godina, u kojoj su igrali večerašnji rivali Real i Borussia, desio se jedan interesantan detalj, koji će ostati zabilježen u istoriji fudbala. Na stadionu Santiago Bernabe u Madridu, 15. aprila 1998. godine, gol je pao prije početka utakmice?

 

Gledaoci sa tribine iza gola, tako su jako i dugo tresli zaštitnom mrežom, na koju je bila zategnuta mreža od gola, dok se stative nisu polomile i dok se gol nije srušio. Gol je pao prije početka utakmice! Utakmica je počela sa zakašnjenjem više od 76 m inuta, dok se na mjesto polomljenog gola nije postavio novi, rezervni gol. Real je u tom susretu pobijedio sa 2:0, a u revanšu u Dortmundu bilo je 0:0.  U finalnoj utakmici odigranoj u Amsterdamu, Real je bio bolji od Juventusa i osvojio pobjednički pehar te godine.
.
.
30.04.2013.

Neobično iz Norveške

Neobično iz Norveške

Put izgrađen preko fudbalskog igrališta!

Za svaku ekipu fudbalski teren je životni prostor. Tako i za Ny Kroneberg IL, koji igra u četvrtoj Norveškoj ligi.

Kad su se fudbaleri norveškog tima Ny Kronberg IL, u blizinu Bergena u Norveškoj, vratili sa zimske pauze, zatekli su neobičan prizor na igralištu. Preko šesnaesterca, kod jednog gola, izgrađen je zaobilazni put za potrebe lokalne bolnice, koja se nalazi uz samo igralište. Gol je jednostavno samo pomaknut na liniju šesnaesterca.

 

U klubu su ostali šokirani kad su vidjeli šta je urađeno. Od zvaničnih organa, tokom cijele pauze nije im stigla nikakvo obavještenje. Ovaj teren koristi nekoliko klubova, u različitim granama sportova.

Neobično za norveške prilike, čak i iz našeg ugla gledišta!

Priredio: Smail Špago

NovaSloboda.ba
29.04.2013.

Pusto, pusto, pusto mi je sve!!!

Mostar Sevdah Reunion - Vranjanka

http://www.youtube.com/watch?v=DYEFFFQlVNE

 

29.04.2013.

Ilijas Delić - MSR

Ilijas Delić - MSR

 

(tekst objavljen u Avazu, 29. april 2013.)

 

Uskoro ću i ja za Šabanom Bajramovićem

Teško bolesni Ilijas Delić oprostio se od MSR-a

 

 

"Mostar Sevdah Reunion" preksinoć je prvi put nastupio u Frankfurtu i oduševio posjetioce u "Unionhallleu". Za članove popularnog sastava bila je to posebna večer, jer su se oprostili od dosadašnjeg pjevača Ilijasa Delića te predstavili novog. Mjesto teško bolesnog Ilijasa zauzeo je Arif Alajbegović.
Ipak, upravo je Ilijas bio zvijezda večeri, prije svega zbog toga što je to bio njegov posljednji nastup i njegovo posljednje obraćanje publici. Te večeri prvi put se, nakon nekoliko mjeseci, susreo s članovima benda. Posebno je bio dirljiv susret Ilijas i violiniste Nedjeljka Kovačevića. I jedan i drugi su zaplakali.

Kada su članovi MSR-a izašli na binu, nakon odsviranog instrumentala, na binu je izveden Ilijas. Uspio je otpjevati tri pjesme, ali i to je bilo dovoljno da atmosferu u dvorani dovede do usijanja.
- Draga moja djeco, divno vas je vidjeti, ali nažalost, ja vam neću i ne mogu dugo pjevati. Ovo što me sada vidite ovdje da sjedim, to je samo moj inat. Ne dam bolesti da me još savlada, mada me polako ruši. Nisam mogao da odbijem ni moju Zlatku Halilagić (oganizator koncerta, op. a.), i zbog nje sam prešao ovaj put od Sarajeva do Frankfurta. Upravo takve, mlade i perspektivne ljude treba naša država.
Sada ću vam otpjevati pjesmu posvećenu preminulom Šabanu Bajramoviću, a i ja ću uskoro za njim. Ali, ostat će moje pjesme, ostat će moje dijete, koje se zove "Mostar Sevdah Reunion", ostat ćete vi, koji ćete sve to slušati - poručio je Delić publici, a s bine je ispraćen gromoglasnim aplauzom i suzama publike.

 Kraći nastup i susret sa publikom fizički i emotivno umorili su Ilijasa pa je poželio da se što prije nađe u hotelskoj sobi. Sa suzama u očima napustio je dvoranu. Prije odlaska, još jednom je bacio pogled na binu i kratko rekao:
- Uživajte, moja djeco, i čuvajte mi "Mostar Sevdah Reunion".
.
.
.
(fotos:Avaz)

 

 

29.04.2013.

Kad ne bi bilo ljubavi za domovinom, naši bi zavičaji ostali pusti

Kad ne bi bilo ljubavi za domovinom, naši bi zavičaji ostali pusti

 

(Izvodi iz teksta “Sultanov vanbračni sin” Ismana Taljica, časopis Most, broj 114, maj 1999.)
.

 

Kada se iz Stambola kod nas dolazilo po pamet
.

...

Najugledniji alimi, tjerani nevoljom, dugo su mozgali. Na kraju, na ulema- medžlisu, zaključiše da rješenje može znati Mustafa Ejubija, zvani šejh Jujo. Ali, kad se, okupljeni u glavnoj diwanhani, zagledaše između sebe, shvatiše da je odsutan stari šejh.

 

-Gdje je?

-U Bosni.

-Otkud on u Bosni?

-Iz Bosne je.

-Bošnjak?

-Kakav može biti drukčiji u Bosni, Bošnjak.

-Šta tamo radi?

- Odavde je postavljen za muftiju u Mostaru.

- Otkud on u Mostaru?

- Vratio se.

- Vratio?

- Vratio.

- Što se vratio?

 

- Njegovi su stihovi: Kad ne bi bilo ljubavi za domovinu, naši bi zavičaji ostali pusti.

 .
.

- Pjesma je pjesma! A on, baš se vratio?

- Vratio se na svoje. Nije ga se moglo odgovoriti. I, htio se vratiti samo kao derviš. Ovdje se nije pristalo da se takav čovjek tamo vrati pod tim uvjetima. Ali, kako se i on zainadio i po svaku cijenu htio nazad, morao je prihvatiti makar da bude muftija u Mostaru.

- Kad je otišao?

Ispostavi se da je prošlo mnogo vremena, duže i od deset godina, otkako je otisao. Jos 1692. godine postavljen je za kadiju u Mostaru... Čak je minulo punih petnaest godina!

- Nije moguće da ga toliko nejma mđju nama.

- Samo se čini da nije davno otisao. Ostalo je njegovo znanje. Prisutan je svojim znanjem, pa se nama cini kao da nije ni odlazio.

- A i nije tako. Evo, nejma njega, a mi ne možemo riješiti problem.

- Nije njegova krivica. Sve što je znao, prenosio je drugima. Krivnja je u onima koji nisu pamtili. I što se mislilo da se uvijek može osloniti na njegovo znanje time što že ga se priupitati.

- Kad će se vratiti?

- Vratio se.

- Dobro, vratio se u Bosnu. Ali, kad će se vratiti iz Bosne?

- On je iz Bosne i svojim jedinim povratkom smatra povratak u Bosnu. Iz Bosne se ne misli vraćati u Stambol.

- I sve tolike godine takav učenjak truhne kao muftija u Mostaru?!

- U Mostaru se ne može truhnuti. Mostar je uvijek svijetao, topal, sunčan grad. Ali, više nije ni muftija. Odmuftijao je koliko je najmanje morao, pa jedva pristao da ostane muderris na Karađoz- begovoj medresi. Bio i to koliko se najkraće toga mogao prihvatiti. Pa se i toga mahnuo. Sklonio se u Blagaj. Šejh je tamosnje tekije.

- Svašta!

- Jašta! Bošnjak je. Svojeglav. Uz to, učenjak...

 

Nije bilo druge nego se otputiti u Blagaj.

...

 

Saslusavši, šejh odšutje. Valjda onoliko koliko mu je trebalo. Već bi i progovorio, tamam je i zaustio, da se ne umiješa Suud-efendija:

- Možemo li računati s tvojim odgovorom? I, ako možemo, koliko će ti trebati vremena? Odnosno, je li potrebno da s nama pođes u Stambol? - pa Suud-efendija sebe prekide u pitanjima, i sam uvđjajuži da se opet javio kad je već i šejh htio prozboriti. Šejh- Jujine oči bljesnuše:

 

- Sasvim će biti dovoljno da vama iznesem odgovor. Vi ga možete prenijeti. Sve je vrlo prosto. Neće trebati moja prisutnost u Stambolu... Mogu odmah odgovoriti... I odmah ću vam reći šta treba učiniti. To je i jedino što se može učiniti u ovakvim prilikama. I što se i čini. Moja početna šutnja samo je trebala pokazati zaprepašćenost saznanjem koje nije pitanje jer vaš dolazak meni znači potvrdan odgovor. Ali ću vam, kad sam već povučen za jezik, naglas izraziti ono što sam pomislio:

 

- Zabezeknut sam! Čudim se, i načuditi se ne mogu, da je u Stambolu pamet toliko nisko pala! Eto... Ali sam vam to htio odšutiti. A sad čujte šta vam je činiti...


 

Dalje se čula šutnja. I potraja dok se ne oglasi ovlašćeni pregovarač Suud-efendija. Pitao je već se odupiruci rukama o šilte i pripodižući se na noge:

- To je sve?

- Sve.

- Ništa još?

- Samo to. I samo tako. Nikako drukčije.

- Mi... Možemo li ići?

- Po volji vam. Što se mene tiče, možete ostati dokle želite. Što se tiče moga odgovora, možete pohititi u Stambol.


 

29.04.2013.

Brittney Griner biti prva žena u NBA?

Iz svijeta sporta

Da li će Brittney Griner biti prva žena u NBA?

Brittney Griner je dominirala u ženskoj košarci s njenom ekipom sa Baylor koledža, kao ni jedna druga košarkašica, a sada bi trebala postati prava žena profi u NBA!?

.

.

.

 

 

Ova 203 centimetra visoka košarkašica sada stoji pred jednom vrlo važnom odlukom: Da li dalje nastaviti igrati sa djevojkama ili se umiješati u igru sa visokim momcima?

 

Ovogodišnji prelazni rok za košarkašice u WNBA ligi, ženskoj košaraškoj ligi u SAD, upravo je završen, i, naravno, ova dvadesetdvogodišnja košarkašica bila je prva na meti mnogih ekipa. Ekipa iz Phoenixa imala je sreću i osigurala prava nad ovom dominantnom koarkašicom. Grinerova je jedna od dvije žene, kojima je u istoriji američke košarke, a i svjetske, pošlo za rukom zakucavanje.

Mada prava na Grinerovu posjeduje Phoenix iz WNBA, još nije sigurno da li će ona obući njihov dres. Može se čak desiti da ona radije zaigra sa momcima u NBA. Marc Cunban trener Dallas Mavericksa pozvao ju je na probni trening. Iako još nije sigurno, da li će do nekog ugovora uopšte doći, sama najava ovakve vijesti izazvala je veliko interesovanje košarkaške javnosti u Americi.

Diskusija oko toga da li jedna žena može biti dovojno dobar igrač za NBA ligu, biće sigurno mnogo. Najviše veterana iz NBA lige su skeptični oko toga.

 

„Jedna djevojka ne može igrati protiv momaka”, kaže Charles Barkley.

Ali, Grinerovoj ne nedostaje potrebne čvrstine. U jednoj utakmici protiv Texas Techa, udarila je protivnicu tako jako u lice da joj je slomila nos. Konsekvenca: zabrana igranja na dvije utakmice.

.

.

U suštini, postavlja se pitanje, da li je atletika, visina i težina Grinerove dovoljna za NBA. Momci koji igraju na njenoj poziciji viši su i teži u prosjeku 20 do 30 kilograma od nje, i sa puno boljim skokom. Geno Auriema, nacionalni trener američke ženske reprezentacije, smatra da je poziv Cubana apsolutno smiješna stvar.

 

Postavlja se pitanje: zašto je onda Cuban pozvao Grinerovu ako je sve to tako, i ako Grinerova nema šanse protiv muškaraca. Neki smatraju da je to njegov manejar, kako bi pažnju javnost odvukao malo dalje od diskusije o jednoj vrlo lošoj sezoni njegovih Mavericksa. On je ovim potezom, kako neki smatraju, učinio jednu lošu uslugu i Grinerovoj. Nju su njeni protivnici na Twitteru već ocrnili zbog njene tzv. seksualne orijentacije i njene navodne transseksualnosti.

Šteta što karijera jedne od najperspektivnije košarkašice svih vremena na svijetu, počinje na ovakav način.

Smail Špago

NovaSloboda.ba
28.04.2013.

Hajdemo u planine!

Danas na Čvrsnici

 

PSD „Prenj“ organizuje izlet na Čvrsnicu

 

Polaznici 38. Planinarske škole i svi zaljubljenici u prirodu moći će u nedjelju, 28.aprila, uživati u ljepotama planine Čvrsnice. Izlet organizuje Planinarsko-smučarsko društvo „Prenj“ iz Mostara u saradnji s Gorskom službom spašavanja Stanice Mostar

.

Članovi Gorske službe spašavanja Stanice Mostar održat će predavanje i izletnike upoznati s karakteristikama planinskog svijeta, načinima zaštite prirode, kao i s opremom koja se koristi u planinarskim sportovima.

Polazak je u nedjelju u 07 sati s trga Musala. Kotizacija za članove Društva iznosi 5 KM, za građanstvo 7 KM, a za polaznike škole troškovi izleta su uključeni u cijenu škole. U cijenu izleta su uključeni prevoz, planinski vodiči i predavanje.

Čvrsnica predstavlja idealno mjesto za ljubitelje prirode i izleta. Vodom bogata planina stanište je endemske munike i mnogih drugih vegetacija i faune. Kanjoni rijeka Doljanke, Drežanke i Dive Grabovice, koje izviru u području Čvrsnice, zasigurno su jedni od najljepših kanjona u Bosni i Hercegovini. U ovom nezagađenom području, udaljenom 40 kilometara od Mostara, smještena je planinska staza Grabovica – Žlijeb – Tise.
.

.


Staza, dužine dva i po sata hoda, s tri izvora pitke vode, vodi kroz netaknutu šumu do lovačke kuće na Žlijebu. Pored kući se nalazi čatrnja s pitkom vodom, a nadomak je i vidikovac Žlijeb s koga se pruža pogled na očaravajući kanjon Dive Grabovice.

Staza dalje vodi do planinske kuće Tise, udaljene sat i po hoda od lovačke kuće na Žlijebu, odakle se otvara novi pogled na kanjon. Gusta šuma i kanjon rijetko viđene ljepote bez daha će ostaviti posjetioce.
.

.


Slađana Bem

NovaSloboda.ba

 

28.04.2013.

Je li ovo najopasnija pijaca na svijetu?

Iz svijeta

Je li ovo najopasnija pijaca na svijetu?

Kupci iz Tajlanda najveći dio svoje kupovine obavljanju bukvalno „online”, uz samu Maeklong željezničku prugu.

 

Voz se kroz ovu pijacu provuče i do osam puta dnevno. Prije nego što uđe u zonu pijace, sirene upozoravaju prodavače i kupce da se povuku malo dalje od šina. I to nikome ne smeta, ni prodavačima, ni kupcima, a kako se čini ni željezničkom osoblju. I tako to traje godinama, više od jednog vijeka. Svi su puni strpljenja da voz lagano prođe pijacom, a čim prođe, ponovo razvuku svoje štandove do samog kolosjeka.

 

Ova pijaca nalazi se 37 kilometara udaljena od glavnog grada Bangkoka, a na tajlandskom se naziva Taled Rom Hoop, što u prevodu znači „pijaca zatvorenog kišobrana”.

.

.

 

Na pijaci nema čega nema i nema šta se ne prodaje. Od proizvoda za svakodnevnu upotrebu, piratskih DVD -ova, pa sve do pečenih žaba na štapiću. Prodaja proizvoda uz prugu počela je davne 1905. godine, i njom se već bave mnoge generacije iz iste porodice.

.

.

 

(izvor: thesun)

Priredio: Smail Špago

NovaSloboda.ba
27.04.2013.

Kad lijepa riječ ne pomaže!

Kad lijepa riječ ne pomaže!

 

Natpis na ogradi jedne kuće u Njemačkoj:

 

«Pišajte i dalje mirno.

 

Molimo, nasmješite se:

 

Snimamo vas!»
.
.
(Ponekad olakšanje dođe skupo?

27.04.2013.

Euthanasia - ozbiljno

Euthanasia (engl.) Wikipedia:

 

Euthanasia (from the Greek: εὐθανασία meaning "good death": εὖ, eu (well or good) + θάνατος, thanatos (death)) refers to the practice of intentionally ending a life in order to relieve pain and suffering.

There are different euthanasia laws in each country. The British House of Lords Select Committee on Medical Ethics defines euthanasia as "a deliberate intervention undertaken with the express intention of ending a life, to relieve intractable suffering".[1] In the Netherlands, euthanasia is understood as "termination of life by a doctor at the request of a patient".[2]

Euthanasia is categorized in different ways, which include voluntary, non-voluntary, or involuntary. Voluntary euthanasia is legal in some countries and U.S. states. Non-voluntary euthanasia is illegal in all countries. Involuntary euthanasia is usually considered murder.[3]

As of 2006, euthanasia is the most active area of research in contemporary bioethics.[4]

 

Eutanazija (od grčkog: εὐθανασία što znači "dobra smrt": εὖ, eu (dobro ili dobro) + θάνατος, thanatos (smrt)) odnosi se na praksu namjernog završetka života, kako bi se olakšala bol i patnja bolesnika.
Svaka zemlja ima različite zakone u vezi eutanazije. British House of Lords, Odbor za medicinsku etiku definisao je eutanaziju kao "namjernu intervenciju, poduzetu s izričitom namjerom da se završi život, kako bi se ublažila patnja teško bolesnih". U Holandiji je eutanazija shvaćena kao "prestanak života na zahtjev pacijenta ".
Eutanazija se može kategorizirati na različite načine, postoje dobrovoljna i nedobrovoljna, ili prisilna. Dobrovoljna eutanazija je već legalna u nekim zemljama i nekim saveznim državama u SAD. Nedobrovoljna eutanazija je ilegalna u svim zemljama svijeta. Prisilna eutanazije se smatra ubojstvom.
Počevši od 2006, eutanazija je najaktivnije područje istraživanja u suvremenoj bioetici.
27.04.2013.

Eutanazija?

(preneseno sa jednog bloga ovdje, malo dorađeno)

.

.

Eutanazija?
.


 


Sinoć smo mama i ja sjedile u dnevnom boravku i razgovarale o životu. Tema je bila i eutanazija (umrijeti brzo, bez patnje, kad više nema nade za poboljšanje).
Rekla sam :"Nikad ne bih dopustila da živim vegetirajući, da ovisim o aparatima i onim bolničkim bočicama s tekućinom. Ako bi se slučajno desilo, da me vidiš u takvom stanju, odmah isključi aparate koji bi me umjetno održavali na životu.Radije želim umrijeti!”
Čitava priča bila je, onako u zabavno-ozbiljnom tonu, a onda moja mama ustade, pogleda me nekako značajno, pomalo sa divljenjem i onda krenu redom.


Isključi: TV, DVD, Internet, PC, MP3/4, play-station, PSP, wireless, telefon, uze mi iz ruku mobitel, uze I-pod, Blackburry.


Onda ode do frižidera i povadi sve boce coca-cole i pive.


 


“Eto, to ti je to!” reče.


 


Umalo nisam umrla!


26.04.2013.

Dalko – priča o trešnjama

Dalko – priča o trešnjama

 

Priča o najboljim trešnjama u Hercegovini – by Mithad Muminagić

 

(tekst je objavljen na ljubusaci.com 6. aprila 2013.)

 

Historija o najboljim trešnjama u Hercegovini vezana je uz jedno ime, Mehmedalija Mahić – Dalko, rahmetli. Iako su ga neki smatrali posebnim, priznavali su mu da je ekstra stručnjak za trešnje. Jer to je i bio, doktor trešanja.

Znao im je ugoditi, i tepati im, i paziti ih tako da je svaka sezona bila uspješna. Nije bilo loše sezone za Dalkine trešnje..

Bio sam puno u kontaktu s njim prije nekih tridesetak godina. Često bi zvao djecu efendije Smajića, Haru Hrnjičevića, i nas Muminagiće da pomognemo pri većim berbama i narudžbama. Stari trgovac Mahić, Kešo rahmetli bi naručivao veću količinu za put za Zagreb. A i nedjelja je bila udarni dan jer se moralo namitiri trešanja za pazarni dan ponedjeljak.Tog dana bi sočne, modre trešnje dolazile na trpeze ljubušaka. I Dalko je uvijek bio siguran da će prodati punu kariolu trešanja tog dana. Jer to je bio traženi proizvod. Sumnjam da ima ljubušaka u bližoj i daljoj okolici koji nisu probali Dalkine medene. A kad ih čovjek jednom proba, traži još.

U pauzi branja pričao bi nam o svom projektu, o svojoj ljubavi. Te pauze su bile precizne, 50 minuta branja, 10 minuta pauze. Jedi koliko možeš. A plaćanje pošteno, po satu ili po kantici, nikad nije krivalo, falilo. A i mi berači smo bili vrijedni, jer nam je to godilo, najedi se Dalkinih trešanja «legalno» i još ima i džeparac.

Prilikom branja njegov moto je bio: Zdrave s peteljkama u kanticu, truhle doli (na zemlju), pazi na mutice (ili mutvice). To bi nam ponavljao često i tako je moralo biti, kvalitet prije svega. Mutice su mlade grančice koje su izbijale iz stabla, a koje su donosile rod iduće godine, i to je naravno bilo važno pripaziti.

Živio je u kući iznad njiva, voćnjaka, na pola puta Žabljak – Gožulj, uz put prema Prilazu. Zajedno u domaćinstvu su bili još i brat Rezak i sestra, rahmetli oboje.. Kuća sa skromnim inventarom, kako su i oni živjeli, fijaker šporet, bez televizije i modernih stvari. Dalko je volio čitati, najčešće «Oslobođenje». Često bi sjedio uz cestu, tada je bio makadam, u hladu brista i šipaka, uz korpu trešanja i čitao novine, a ponekad i zakunjao(zaspao) na vrelom zraku majskog / junskog dana. Tu bi sačekivao povratnike sa dnevnog posla iz Platnare, Famosa, Sokola, Vinarije. Dalko bi pravio fišeke od starog «Oslobođenja» i trgovao s namjernicima koji bi ponijeli pokila, kilo trešanja da ima djeci poslije ručka. Taj je put bio dosta prometan jer bi tuda prolazili i mještani Mostarskih vrata i Gradske.

I usput budi rečeno da su pješaci po makadamu koristili starije, laganije cipele, papuče, opanke i sl. Ta obuća bi se mijenjala kod borova na Pazaru u noviju , «gradsku» obuću, jer je tu počinjao asvalt. Pametno i korisno:

Dalko je poslije završene škole sve svoje vrijeme i ljubav posvetio trešnjama. Na njivi ispod ceste koja je bila prilično strma, zemlja glinovita, napravio je duboke drenažne kanale duž čitave parcele. To je možda bio jedan od faktora uspjeha.

Imanje je ograđivao svaki dan dračom, koja je bila kao bodljikava žica. Pravio je neosvojivu tvrđavu da bi sačuvao urod od noćnih uljeza. Ali hajduci bi uvijek našli rupu i operisali pod okriljem noći. Nekako bi Dalko trešnje prebolio ali kad mu slome granu, ko da mu zdrav zub izvade. To ga je istinski ljutilo. Inače je bio mnogo miran i staložen čovjek i nikad ne bi pokazao kad je najiđen (jid).

Dan poslije hajke donio bi slomljenu granu u školu, u razred kod pok. Ljube Milasa koji je smatran najstrožijim u to vrijeme. Ljubo bi odmah shvatio o čemu se radi i tražio da se dijeli pravda. Dalko bi pokazao krivce na koje bi sumnjao. To su skoro uvijek bili isti, Z.Dž., M.G. i nekolicina drugih. Oni bi dobili Ljubinu kaznu, šibe debelim prutom, štapom po dlanovima, da im ne bi opet prahnulo. Ali to boli i prođe, a trešnje su i dalje primamljive.

 

Dalkinim prelaskom na Ahiret, umiru polako i trešnje, kao da su patile za nježnim rukama koje su ih milovale cijele godine.

Napisano u spomen na dragog, poštenog čovjeka koji je čitav život proživio od svog rada, sa jednim ciljem , da uzgoji najbolje trešnje.

Dalke više nema, ali nam ostaje san o ljubavi prema voćki, radu, ostaje nam sjećanje na lijepe, stare dane.

Mithad Muminagić, Ljubušak, Žabljačanin

 

 
26.04.2013.

Voljenom gradu - Ljubuški

Voljenom gradu - Ljubuški

 

(Tekst objavljen na ljubusaci.com, petak, 26 april 2013.)

 

Živim i radim u Mostaru. Nikada za sebe ne želim reći da sam Mostarac već Ljubušak iz pitomog gradića u Zapadnoj Hercegovini. Ljubuški mi je dao najljepše godine života. Naučio me šta znači na sabahu direkt sa prozora ubrati smokvu i pojesti je onako na tašte. Volim onu legendu o Ljubuši i Hercegu Stjepanu. Moj grad se veže za ljubav. Nisam ni akcent promijenio u govoru.

Još govorim "po naški", izvorni ljubuški. I volim po naški. Ne znači mi ništa veći grad osim zbog posla i porodice koju sam zasnovao u njemu.
Dostojanstvo mog življenja je i u tome da kažem - nisam Mostarac, nego malograđanin iz Ljubuškog - Ljubušak.

 

Ljubuški

 

Ljubuški,
ljubavi moja,
davno te k'o dragu ostavih,
Nikad te, baš nikad ne prebolih.

Ljubuški,
mjesto moje,
Ljubavi, nadanja, odrastanja,
prve ljubavi, i slatkog sanjanja.

Ljubuški,
Čežnje moje,
od uzdaha, sabaha i smokava,
k'o džennet-bašča ostavljena.

Ljubuški,
milo moje,
čežnjo draga napuštena,
šipak, k'o krv u mahali crvena.
(još teče u mojim venama)

 

Admir Delalić, Mostar, 2013.

26.04.2013.

Sve isto, samo malo drugačije

Sve isto, samo malo drugačije

 

Savjeti liječnika

Pitanje: Doktore, je li istina da kardiovaskularne vježbe mogu produljiti život?
Odgovor: Ne trošite srce vježbanjem! Sve se vremenom troši..Kao da ćete očuvati automobil ako vozite brzo! Želite duže živjeti? Malo odspavajte.

P: Treba li smanjiti konzumaciju mesa a jesti više voća i povrća?
O: Što jedu krave i ovce? Sijeno i travu. I to je povrće. Dakle, kad pojedete odrezak, učinkovito unosite povrće u svoj organizam. Ako su vam potrebne žitarice, jedite piletinu.

P: Treba li smanjiti alkoholna pića?
O: Ne, dapače. Vino se pravi od voća. Konjak je destilirano vino, što znači da je iz voća odstranjen višak vode i ostalo je ono najbolje! Pivo se pravi od žitarica. U zdravlje!

P: Koje su prednosti redovite tjelovježbe?
O: Žao mi je, ne mogu se sjetiti niti jedne. Moja je filozofija - ako vas ništa ne boli, dobro je!

P: Je li pržena hrana štetna?
O: NISTE ME SLUŠALI!!! Ulje se pravi od biljaka, kako to može biti štetno?

P: A što je s čokoladom?
O: Pravi se od kakaovca, a to su bobice, koje također spadaju u voće. Najbolji antidepresiv, hrana za raspoloženje!

P: Je li plivanje dobro za figuru?
O: Ako je dobro za figuru, kako objašnjavate kitove?

P: Da li je dobro biti u formi?
O: Hej, pa i "okruglo" je forma!

 

(preneseno sa Mostarski Behar, 231)
25.04.2013.

Ličnost u fokusu - Robert Levandovski

Ličnost u fokusu

Robert Levandovski – junak polufinala Lige prvaka

Junak polufinalne utakmice Lige prvaka između Borussie iz  Dortmunda i Real Madrida bio je napadač Borussie, Robert Levandovski. Njemu je pošlo za nogom ono što je do sada pošlo rijetkima. U jednoj utakmici postigao je četiri gola, ali ne u bilo kojoj: u polufinalu Lige prvaka, i ne bilo kome, nego Real Madridu.

Utakmicu Borussia Madrid mnogi su već nazvali „one man show”. Robertu Levandovskom nakon četiri pogotka  (8./50./55./67.), kao da je na licu pisalo „Ovo mi još nikad nije pošlo za nogom u mojoj karijeri. A sad, isključivo, u polufinalu Lige šampiona. Nevjerovatno”.

Na taj način je poljski reprezentativac ušao u veoma mali krug fudbalera, koji su do sada napravili slično „umjetničko djelo”.  Tako se piše istorija.

 

U intervjuu za njemački časopis „Der Spiegel”, on govori o svojim golovima, koje posvećuje nedavno preminulom ocu, o njegovom transferu, pred kojim se nalazi, već ovog ljeta.

Spiegel: Gospodine Levandovski, pobjeda od 4:1 protiv Real Madrida, da li ste ikada do sad sanjali o tome?

Levandovski: Veče je bila fantastična. Igrali smo stvarno dobro. Real Madrid je bio bez ideje, šta da urade, kad smo u drugom poluvremenu postigli tri komada. Ali, to je tek jedan korak.

Spiegel: Nije li nakon ovog revanš u Madridu samo jedna formalnost?

Levandovski: Rezultat 4:1 je dobar rezultat. Ali mi nismo još prošli, još nismo u finalu. Jer revanš još moramo odigrati. Real Madrid je uvjek opasan. Ali mi imamo poptencijal da dođemo do finala.

Spiegel: Nakon 1:0, pogledali ste ka nebu. Zašto?

Levandovski: Uvijek kad postignem neki gol, mislim na mog oca. A kada je to tako važan gol, kao ovaj sinoć, onda je to posvećeno baš njemu. Posebno me raduje da sinoć nije bio samo jedan, nego četiri gola.

Spiegel: To ni vama, iako ste napadač, nije baš često pošlo za nogom. Da li ste kao profi ikad do sada postigli četiri gola?

Levandovski: Koliko se sjećam, ovo mi je prvi put u karijeri. I to u polufinalu Lige šampiona. Divno! Ali, meni je sad najvažnije da smo sinoć pobijedili. A to što sam ja postigao četiri komada, to je sporedna stvar!

Spiegel: Pred utakmicu je stigla vijest, namjerna ili nemamjerna, da Götze na ljeto prelazi u Bayern. Kako je ekipa primila tu vijest?

Levandovski: Mi se moramo koncentrisati na svaku utakmicu. A to, šta se desilo sa Mariom, ne igra nikakvu ulogu. Naš cilj je da dođemo u finale. To je glavna stvar. Mi imamo naš plan i želimo ga ostvariti.

Spiegel: Vi, takođe, imate već ugovor sa Bayern Munchenom. Da li je to tačno?

Levandovski: O tome sada neću ništa govoriti. Ja se koncentrišem na ono što sad želim učiniti sa Borusijom, na još četiri utakmice u Bundesligi, i nadam se, još na dvije utakmice u Ligi šampiona. A šta će se nakon toga dešavati, moraćemo sačekati.

(izvor: Der Spiegel)

Priredio: Smail Špago

NovaSloboda.ba
25.04.2013.

Novo u izlogu

Novo u izlogu

Izišla knjiga Tibora Vrančića „Ćesar na ćupriji“

Iz štampe je ovih dana izišla knjiga „Ćesar na ćupriji“, mostarskog autora Tibora Vrančića sa privremenom adresom u Umagu.

„Knjiga je istorijski roman ili romansirana istorijska priča o događajima vezanim uz posjetu austrougarskog cara i kralja Franje Jospa I, Mostaru 3. juna 1910. godine. Ovaj značajan događaj za grad Mostar nije dovoljno istorijski obrađen, pa je iz tog aspekta zanimljiv kako za običnog čitaoca, tako i za istoričare. Radnju romana povezuju tri centralna lika – car Franjo Josip I, tadašnji gradonačelnik Mostara Mujaga Komadina i student Bogdan Žerajić, koji je tom prilikom planirao izvršiti atentat na monarha“, kaže autor o knjizi.

 

Pored izuzetno bogatih opisa grada, običaja i likova, knjiga sadrži i pedeset autentičnih crno-bijelih fotografija toga značajnog događaja. Svoje zadovoljstvo čitanjem ove knjige pronaći će svi istinski Mostarci, ali i oni koji to nisu, ali ga poznaju i vole.

Svojevrsna recenzija-predgovor knjizi djelo je Miše Marića.

„Čitaocu, koji se s Ćesarom i svitom na ovim stranicama iskrca iz carskog Ćirinog vagona, posrećiće se susret s Mostarom kojeg nema, ali ga je Vrančić vjerodostojno literarno restaurirao pa mora biti da je bio upravo takav kakav dočekuje... ‚Ako žudiš za biserom, strmoglavi se u more’, savjetovao je Gustav Flober. Ako vam je, dakle, do Mostara koji je pomalo arheologija, ukrcajte se na ovaj zanimljiv literarni vremeplov i putujte s Ćesarom u carskoj klasi od Beča do Ćuprije, koja je danas mlađa no ona prostrta persijskim ćilimima 3. juna 1910. godine. Iz tih i još sijaset nerečenih razloga preporučujem za koričenje prvijenac Tibora Vrančića vrijedan po faktu, dražestan po šarmu. S aneksom retuširanog foto-albuma, Ćesar na Ćupriji je jedinstven povijesni roman-monografija Mostara kakvu do sada čitalac nije imao sreću imati u rukama“ (izvadak iz recenzije Miše Marića).

 

Knjiga je kompletno obrađena od strane Mostarske raje. Pored recenzije i predgovora Miše Marića, stručnu lekturu, korekturu i recenziju obavila je Marica Ledić, a stručni savjetnik i prevodilac bio je Smail Špago.

Knjiga se može nabaviti u knjižarama u Mostaru i kod Ismaila Brace Čampare u Mostaru, a može se poručiti i direktno od autora.

Priredio: Smail Špago

NovaSloboda.ba
25.04.2013.

Ponovljena scena iz kultne fotografije

Lunch time

Ponovljena scena iz kultne fotografije

Ovo bi se moglo nazvati i užina na visokom nivou. Radnici zabavnog parka Alton Towersa ponovili su poznatu scenu sa fotografije „Lunch time” pri završetku rada na konstrukciji novog tobogana.
  •            

Završetak posla na montaži radnici su proslavili užinom na vrhu konstrukcije novog tobogana.

Inspirisani kultnom fotografijom iz 1930. godine, koja prikazuje radnike kako prave pauzu za užinu (lunch time), sjedeći na željeznoj gredi visoko iznad nebodera New Yorka, grupa je za ovu priliku obukla sličnu odjeću, kačkete i farmerice. Ali, za razliku od tadašnjih radnika, radnici na Alton Towersu odlučili su da stave sigurnosne pojaseve. Deset građevinskih radnika uživalo je u zasluženom odmoru, nakon što su zavili zadnji šaraf u konstrukciju tobogana u ovom zabavnom parku, u Staffordshireu, Velika Britanija. Dok se njihove noge klate na tridesetak metara iznad zemlje, uživali su u svojoj užini na najvišoj tački najvećeg kruga na toboganu.

Ovaj tobogán, najnovija zabava u Alton Toweru, koštao je oko 18 miliona funti, za njegovu montažu bilo je potrebno oko osam mjeseci, a gradilo ga je pedeset ljudi.

Pauzu za užinu su tokom gradnje uvijek pravili na nekim čudnim mjestima, ali zadnjeg dana montaže odlučili su da to učine na najvišoj tački tobogana.
(izvot: thesun)

Priredio: Smail Špago

NovaSloboda.ba
25.04.2013.

Genije se vraća kući

Genije se vraća kući: Veliki Baka Slišković u svom Veležu?

 

(Objavljeno od tacno.net dana, travanj 24, 2013 u Mostar, Sport )

 

Legendarni Blaž Baka Slišković, svojevremeno jedan od najboljih fudbalera Veleža, prema još uvijek neslužbenim informacijama, mogao bi od naredne sezone postati trener kluba u kojem je ponikao i pružao neke od svojih najboljih partija u crvenom dresu Veleža.

 

Piše: Nermin Bise

 

Ova je informacija, naime, danas procurila u svečanoj loži tokom utakmice između Veleža i Širokog Brijega na kojoj je bio i Baka Slišković u pratnji svog sina Vladimira i kčerke Hane.

U Bakinom društvu bio je i Nermin Nikšić, aktuelni premijer Vlade FBiH, koji je neformalno i prvi čovjek Veleža, a kako smo uspjeli saznati Nikšić i Slišković su upravo otvorili pitanje mogućnosti Bakinog angažmana na kormilu Veleža.

-Izgleda da su počeli razgovori i da bi zaista moglo doći do Sliškovićevog angažmana, i ta mogućnost je vrlo moguća i realna, rekao nam je jedan od članova Uprave ”Rođenih”. Slišković je današnju utakmicu napustio odmah po završetku utakmice, tako izbjegavši znatiželju novinara među kojima se proširila informacija o eventualnom Sliškovićevom preuzimanju trenerskog kormila Veleža.

Podsjetimo, Slišković je kao igrač bio jedan od najboljih igrača i golgetera Veleža. Crveni dres sa brojem 8 zamijenio je osmicom u bijelom dresu splitskog Hajduka, poslije kojeg je popularni Baka karijeru nastavio u inostranstvu igrajući na nekoliko renomiranih klubova u Italiji i Francuskoj.

Kao trener najzapaženiju ulogu imao je na poziciji selektora reprezentacije BiH koju je predvodio u dva kvalifikaciona ciklusa s prilično dobrim uspjehom.

Ukoliko se tačnom ispostavi informacija da je Sliškoviću ponuđeno da trenira Velež, odnosno da su razgovori oko toga počeli, jedno je definitivno sigurno i izvjesno: to bi u Veležu značilo svojevrsni preokret i euforiju, stadion bi na svakoj utakmici bio popunjen do zadnjeg mjesta, a legendarni Baka bi svojom karizmom i svojim ugledom kojeg uživa u ovom klubu ”zapalio” Mostar i vjerne navijače Red Army.

Ukoliko bi ove informacije dobile i službenu potvrdu i razgovori sa Sliškovićem budu nastavljeni i poluče dogovorom, Baka bi Velež mogao preuzeti već po završetku ovog prvenstva, i poveo bi taj klub u narednom prvenstvu gdje bi se istakle ambicije Veleža za najviši plasman.

 

24.04.2013.

Patka za Guinessa

Iz životinjskog carstva

Patka za Guinessa

I prava patka ponekad može doći na naslovne strane časopisa, kao što je slučaj sa ovom patkom iz Sussexa u Engleskoj, koja je ovog proljeća izlegla ni manje ni više, nego dvadeset i četvoro novih pačića.

Patka je sa ovih dvadeset i četvoro mladih pačića potukla dosadašnji poznati rekord jedne patke, koja je prije nekoliko godina izlegla dvadeset i jedno.

Kad plivaju za njom, kad hodaju okolo, ona se osvrće, poziva ih kvakanjem i pazi jesu li svi na okupu. Problem se javlja kad treba da pređu preko ulice, kad treba da pođu na počinak, kad ih ona svojim tijelom treba pokriti i zaštititi od hladnoće u gnijezdu.

Kako god okrene, jedno joj ostane viška, kao u onoj bajci. Ružno pače se uvijek snađe i nađe svoje mjesto, ako ništa drugo, onda na leđima majke.
(izvor: the sun)

Priredio: Smail Špago

24.04.2013.

Knjiga Tibora Vrančića - "Ćesar na ćupriji" izišla iz štampe

Knjiga "Ćesar na ćupriji" Tibora Vrančića je konačno izišla iz stampe. Kako i gdj ese može kupiti, ili naručiti, napisao je Tibor u slijedecem tekstu.

.

.

24.04.2013.

Sultanova sestra

Štampa o seriji Sulejman

Selma Ergec intrigira i osvaja gledaoce

Selma Ergec Njemica turskog porijekla, osvaja Tursku. Turci su oduševljeni, kako samom  serijom „Veličanstveno stoljeće”, tako i jakim ženama prikazanim u seriji. Uskoro i Brad Pitt u gostujućoj ulozi.

Donedavno su Selmu Ergec često pitali, kada će umrijeti Ibrahim, njena velika ljubav. Ona je odgovarala: 14. marta 1536. godine”, i kada bi im tako odgovorila, ljudi su se naklanjali i osjećajno se smiješili.  Kada se Selma ranim jutrom pojavi u istambulskom restoranu „Limonlu Bahce”, gosti ushićeno gledaju za njiom.

Selma Ergec je pola Njemica pola Turkinja, i velika zvijezda u Turskoj. Ona glumi sultaniju Hatidže, sestru sultana Sulejmana veličanstvenog, u najuspješnijoj turskoj seriji svih vremena „Muhtesim Yuzyil” (Veličanstveno stoljeće).

 

Od kako se serija emituje, teško ćete bilo koga uspjeti nagovoriti da se u srijedu uveče negdje nađete, jer to je vrijeme kad se serija emituju u Turskoj. Jedanaest miliona Turaka gledaju seriju svake srijede, posmatrajući osmanski dvor, pun ljubavi i intriga, istorije i kulisa iz Hiljadu i jedne noći, i istorijskih ličnosti, koje su, inače, uokvirene samo turobnim brojevima i datumima iz istorije. Gledajući nastavke serije sa kauča, kod kuće, čuju se komentari tipa: pa zar se i sultan znojio za vrijeme seksa. Zar jedan sultan smije to? Kad će konačno doći taj Bread Pitt? Ovaj glumac, kako je najavljeno, trebao bi u nastavku serije imati jednu gostujuću ulogu! Za „tričavih” dva miliona dolara? Ugledni New York Times je za seriju s pravom napisao da je to jedna vrsta osmanskog „Sex and the city”.

Selma Ergec sjeda za sto, naručuje doručak, moli konobara da joj za doručak donese jedan „đevrek”, koga nema na jelovniku. On stoji, gleda u nju, sija od zadovoljstva, i naravno potvrdno klima glavom. U ulozi sultanije Hatidže, Selma Ergec, odjevena u prekrasne haljine, je sa manirima i ponašanjem, kojih su se uplašili čak i najveći turski moralisti. A ovdje u restoranu, odjevena u jeans i majicu sa kapuljačom, više liči na lijepu djevojku iz komšiluka, za koju se nadate, da će vam jednog dana zazvoniti na vratima, da nešto upita. Simpatično je da ona priča sa turistima na ulici, staje, slika se. Prepoznaju je skoro svi, bez obzira što je lice uokvirila sunčanim naočalama, i kapuljačom preko glave. Serija se prikazuje u preko šezdeset zemalja. U Njemačkoj se gleda samo preko kablovske mreže ili preko interneta. Seriju još nije otkupila ni jedna zvanična njemačka TV kuća. Po Njemačkoj su se već organizovale akcije sakupljanja potpisa njemačko-turskih fanova serije, na jednoj facebook stranici na njemačkom jeziku, za slučaj da turski jezik nije dovoljan da se o seriji diskutuje.

I Selma Ergec je na početku snimanja imala problema sa turskim jezikom. Njena uloga u prvim emisijama serije čak je bila sinhronizovana, jer je turski govorila sa jakim njemačkim akcentom. Tada se zaklela da se to više neće dešavati. Uzela je nastavnika turskog jezika, i danas vrlo rijetko biva korigovana u izgovoru.

.

.

Selma je rođena 1978 godine u Hammu u Njemačkoj, u jednom njemačko-turskom braku. Studirala je medicinu, praksu obavila u Turskoj. Tada je imala namjeru ostati tamo samo jedno vrijeme, a sad čak sebi može i pretpostaviti, da tamo ostane i živjeti. To je bilo prije deset godina. Okušala se tada kao model, sa prosječim uspjehom. Dobila je ulogu u jednoj sapunici, takođe bez većeg uspjeha. Prije dvije godine, dobila je ulogu u seriji o Sulejmanu. Kad nekoga pitate, kakva mora biti sultanova sestra, muškarci će vam najčešće odgovoriti, to je mjezimica, koja stalno plače, ali izgleda nevjerovatno dobro. U isto vrijeme, žene odgovaraju: Jedna vrlo jaka ličnost, kojoj nije baš nimalo lako.

 

I stvarno, sultanija Hatidže je ličnost u seriji, u kojoj su se sastala sve moguće nesreće ovog svijeta. Udala se  još kao dijete za pogrešnog čovjeka, pala niz stepenice za vrijeme prve trudnoće i izgubila djete, drugo dijete joj umire, jer ga je ugušila nehotice u snu (Harem u tome nije imao nikakvu krivicu). Njen muž Ibrahim kasnije biva umoren, zadavljen, ubistvom naručenim od njenog brata sultana. Smrt je samo jedan dio njenih nesreća. Hatidže stalno ima noćne more. Ona kaže: ja volim glumiti takve situacije. Jer, u  takvim situacijama ona može glumiti stvari, koje, inače, ne pašu jednoj dvorskoj dami, najvišeg ranga. Trčati kroz šumu i plakati, preskakati preko grobova, valjati se u blatu, a često je molila da joj odobre da u toku snimanja juri na konju kroz kulise. Ali, to je u seriji dozvoljeno samo muškarcima na ratnom pohodu. Jednom je zahtijevala da se u scenariju napravi promjena, da na konju juri kao vjetar ka voljenom Ibrahimu. Za ideju o jednoj takvoj sceni dobila je priznanje svih svojih kolega, ali je na kraju dana, ka Ibrahimu ipak otišla na kočijama, kako to i priliči jednoj sultaniji.

Serija je u Turskoj postala političko pitanje, od kako se premijer Erdogan strašno naljutio oko nekih detalja iz serije. Sultan Sulejman je bio osvajač. Preko trideset godina proveo je u sedlu, a ne, kako je to u seriji predstavljeno, da je pola svog života proveo raspravljajući o problemima u haremu. Serije je zbog toga skinuta sa programa, koji se prikazuje za vrijeme letova kod poludržavne komanije Turkisch Airlines. Čak je bio pripremljen i prijedlog zakona, po kome bi se serije skinula sa programa televizije, kad je jedan poslovni čovjek iz Istambula podigao tužbu zbog iskrivljavanja istine o istorijskim ličnostima. Državni sudija je tužbu odbacio, a prijedlog zakona u parlamentu je propao. Najvjerovatnije da i parlamentarci i sudija vrlo rado gledaju ovu seriju. Na dvoru se nastavilo i dalje piti vino, gledati u duboke dekoltee, a sultan se i dalje više viđa u haremu, nego na bojnom polju.

Istorijski fakti su i dalje crvena linija koja vodi seriju. Neki detalji, kao što je slučaj sa sultanijom Hatidže, samo su stvar fantazije. O njoj se zna samo toliko da je bila sultanova sestra. Kada je umrla, ne zna se tačno, a i to, da li je uopšte bila udata za Ibrahima, o tome sad raspravljuju istoričari. Meral Oktay, žena koja je napisala scenario za seriju, preminula je 2012. godine, stvorila je od sultanije Hatidže jaku ličnost. I ostalim ženskim likovima u seriji ona je poklonila volju za probojnost, koja je u turskim serijama, za ženske uloge vrlo rijetka. Novi autori scenarija, koju su napisali nastavak serije, nisu se odmakli od ovog ni milimetra. U Turskoj jedna emisija traje 116 minuta, sedmično se snimi po jedna epizoda. Godišnje je to samo 39 epizoda. Na snimanju su stalno angažovana tri režisera. Ništa ne smije biti greške, niti prepušteno slučaju.

Zbog toga čovjek cijeni disciplinu i tačnost kod Selme Ergec. Nju na snimanju i dalje smatraju Njemicom, sa svim tim osobinama. Njen mobitel joj signalizira, da mora krenuti. Ali, ona mora popiti još jednu kafu.

„Ponekad mi moraju oprostiti moju njemačku neposlušnost”, kaže na kraju Selma, smješeći se, ostavljajući njen mobitel u tašnu.

(izvor: FAZ)

Priredio: Smail Špago

NovaSloboda.ba
23.04.2013.

Ideja Osmana Džihe

Kandidovat će BiH za Guinnessovu knjigu rekorda!

Humorista Osman Džiho pokrenuo je kandidovanje BiH za Guinnessovu knjigu rekorda i to za „najveći kolaps državnog aparata i sistema u 2013. godini“.
„Imamo stanovnika kao jedan njujorški kvart, a ministara kao pola planete“.

Džiho je jedan od najpoznatijih bosanskohercegovačkih i balkanskih humorista i imitatora, koji je do sada izdao niz knjiga i CD-ova, a ima i svoju TV i radijsku emisiju.

„Vidim da niko ne zna iskoristiti ovo što nam se dešava, pa ću to ja uraditi, iskoristiću postojeće teško stanje u državi da je učinim poznatom u svijetu“, rekao je za agenciju Anadolija Džiho.

“U toku su formalnosti oko kandidature. Namjeravam dovesti ljude iz Guinnessove knjige rekorda da shvate da smo mi država sa velikim potencijalom za njihov sadržaj. Želim objasniti ljudima da je ovo što nam se dešava u BiH prilika da postanemo poznati u svijetu po onome što nas usporava i vuče u prošlost i ponor. Ne možemo dalje sa ovakvim uređenjem BiH, niti sa ovako skupim državnim sistemom koji sistematski ubija ekonomiju“, izjavio je Džiho.

On, u sasvim ozbiljnom razgovoru za agenciju Anadolija, kaže kako BiH mora napraviti sistem koji će kreirati i otvoriti nova radna mjesta, dodavši: „Imamo stanovnika kao jedan njujorški kvart, a ministara kao pola planete“.

Što se tiče druge kandidature koju će podnijeti za Guinnessovu knjigu rekorda, BiH kao najskuplja država na svijetu, Džiho kaže da se ona ne odnosi samo na administrativni aparat, već i na previsoke cijene hrane, tehnike i ostalog u BiH.

„Raštika je u Sarajevu bila nedavno na sedam KM, to je nerealno visoka cijena. Ljudi u Hercegovini znaju da ta biljka već u februaru i martu rađa i ne traži nikakve posebne uslove, jer je kao biljka u rangu korova. Ovdje se radi o činjenicima da su cijene hrane u BiH u rukama preprodavačkih klanova i klastera koji na nivou uvoznika i tržnih cijena klasterski dogovaraju cijene, znajući da 80 posto stanovništva u BiH ima novca za golu prehranu“, kaže ovaj poznati bh. humorista.
(Agencija Anadolija)

Priredio: Smail Špago

NovaSloboda.ba
23.04.2013.

Izložba „Dragulji arhitekture 20. vijeka u BiH“

Izložba „Dragulji arhitekture 20. vijeka u BiH“

 

(preneseno sa Abrašmedia)

 

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika će od 22. aprila do 1. maja upriličiti tematsku izložbu "Dragulji arhitekture 20. vijeka u Bosni i Hercegovini".

Otvaranje izložbe bit će održano danas na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu, a na otvaranju će se obratiti članica Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Amra Hadžimuhamedović, saopćeno je iz te komisije.

Izložba će biti postavljena na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu i bit će održana u sklopu "5. međunarodne konferencije o opasnostima i modernom naslijeđu" koju organizira Međunarodni centar za očuvanje naslijeđa - BH CICOP, u saradnji s Arhitektonskim fakultetom u Sarajevu.

Izložba Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika je segment koji upotpunjava ovu važnu konferenciju, s obzirom na to da je prvi put koncipirana izložba kojom je na jednom mjestu sakupljeno ono najvrijednije što je u Bosni i Hercegovini osmišljeno i izvedeno od 1900. do 1980. godine, a što je proglašeno nacionalnim spomenikom BiH.

Posjetioci će biti u prilici pogledati 60 panoa na kojima su prikazana dobra arhitekture 20. vijeka u Bosni i Hercegovini, poput vile Emericha Pascola u Banjoj Luci, stare željezničke stanice u Banjoj Luci, Islahijjeta u Brčkom, kuće Kočića u Brčkom, Partizanskog spomen-groblja u Mostaru, Nekropole žrtvama fašizma u Novom Travniku, crkve Majke Božje u Olovu, Hadžišabanovića vile na Palama, stambenog kompleksa na Džidžikovcu u Sarajevu, zgrade Penzionog fonda u Sarajevu, zgrade željezničke stanice Bistrik u Sarajevu, zgrade Historijskog muzeja BiH, Palate Musafija u Sarajevu, stambenog naselja Crni Vrh u Sarajevu i sl.

(Fena)
23.04.2013.

Hodanjem do zdravlja

Konačno lijepo vrijeme. Priroda zove. Za generaciju 50 plus, ali i za sve ostale. I zapamtite, uvijek se zagrijte prije treninga i opustite poslije. Hodanje je uspješno tek onda, ako vam je nakon hodanja oznojena potkosulja!

 

Hodanje je idealna rekreacija za sve starosne grupe, a posebno za one sa viškom kilograma. Ni sportsko hodanje nije tako jednostavno, naročito za početnike ili ljude koji nisu dugo vježbali. Kako biste izbjegli teškoće koje svaki početak nosi (obično je to preforsiranje, zapaljenje mišića, što vodi odustajanju i lošem raspoloženju, zatim tješenju hranom), potebno je da lagano uđete u ovu vrstu jednostavnog vježbanja i da poslije toga budete u formi za ulazak u složenije sisteme vježbanja. Hodanje možete provoditi kako napolju, tako i unutra. Pokušajte da praktikujete hodanje tri puta sedmično, idealno uz dan odmora između treninga, kako biste tijelu dali mogućnost da se oporavi. Hodajte žustrim, ne ležernim tempom. Pokušajte slijediti smjernice za poboljšanje vaših sposobnosti, što znači da svaki naredni put hodate dva-tri minuta više. I zapamtite, uvijek se zagrijte prije treninga i opustite poslije. Zagrijavanje se vrši hodanjem sporim tempom i odlična je priprema za zglobove, mičiće i srce kojima predstoji povećani napor. Opuštanje će vam, poslije intenzivne aktivnosti, pomoći da se tijelo vrati u normalu, bez bolova u mišićima, povreda i sl. Opuštanje se također vrši laganim hodom.

 

23.04.2013.

Ovo vrijedi zabilježiti

Red Army bez problema prošetao tribinom ispred Tigrova

Toliko rijetko na našim stadionima u današnji vakat, da je skoro navjerovatno!
Respekt!

 

(preneseno sa portala Sport Centar)

 

Red Army bez problema prošetao tribinom ispred Tigrova


Autor: Sport Centar
Datum: 2013-04-22 14:35:06

 

Situacija koja se jučer desila na stadionu Police rijetko se viđa na bh. stadionima.

U meču između domaćeg Leotara i Veleža gostujući navijači su sa nekoliko minuta zakašnjenja stigli na stadion u Trebinju. I ne bi tu bilo ništa neobično, dolazili su navijači Rođenih i ranije u grad na Trebišnjici, ipak ovoga puta popularni Red Army prilikom ulaska na stadion prošao je preko tribine na kojoj su bili smješteni navijači Leotara.

Popularni Tigrovi, koji se opet, nakon duže pauze, pojavljuju na tribinama stadiona Police nisu obračali pretejranu pažnju na goste, a niti najmanja ružna scena se nije desila dok su svi fanovi gostujućeg tima prošli tribinom pored domaćih navijača.

Šteta što je ova scena spomenuta tek u rijetkim medijima, valjda zato što je “nenormalna” stvar, valjda bi više interesovanja izazvao kakav incident.

22.04.2013.

Kad su nam svjetski asovi dolazili na noge

Lav Jašin u Mostaru 1965.

 

Velež – SSSR 0:2

9. mart 1965.

 

VELEŽ: Dugalić I, Slišković, Račić, Z. Selimotić, Benco, Šestić, M. Glavović, Lazović, (Radiljević), Oručević, Mujić, Kordić,

 

SSSR: Kramaranko, Rjanin, Bruhti, Logofet, Sodmihin, Jeskov, Tuajev, Srebenjikov, Baniševski, Hmeljicki, Meshi (Šustikov),

 

Sudije: Šestić Alija, Lubura i Dovgan

Strijelac: Srebrenjikov 2 gola za goste

Gledalaca: 5.500
.
.

 

Susret, poslije utakmice. Prepoznao sam na slici:

zadnji red, s lijeva: Kema Šestić, Sula Rebac, Alica Bilić, Slobodan Primorac, Rom Glavović,

prednji red s lijeva: Milorad Lazović, Kruno Radiljević, Lav Jašin, Mican Kordić, Meho Handžić,


prilog: Smail Špago

22.04.2013.

Namigivanje zvijezdama- zahvala Mostarskoj raji

Na kraju  subotnje emisije Miše Marića, "Namigivanje zvijezdama" koju emituje FACE TV, a u kojoj je Mišo na svoj način predstavio našeg najpoznatijeg režisera, Hajrudina Šibu Krvavca, u odjavnoj špici Mišo se javno zahvalio Tiboru Vrančiću, Denijalu Behramu i Zdeniku Boškoviću za svesrdnu pomoć koju su mu pružili u snimanju emisije...velika stvar...i vrijedi da ostane zabilježeno
22.04.2013.

Traži se novi evropski kralj

Liga prvaka

Traži se novi evropski kralj

Časopis Bild je u nedeljnom izdanju napravio analizu sva četiri učesnika polufinala Lige šampiona, koji utakmice igraju u utorak i srijedu.

Analiza je potkrijepljena  brojnim i vrlo interesantnim podacima. Ponekad brojevi govore više od hiljadu riječi. Analiza pokazuje da je ove godine u Ligi šampiona najmanje golova postigla Barcelona, da je Mario Götze najbolji asistent, da Real Madrid najčešće prima golove u zadnjih pola sata utakmice.

Bayern München
Vrijednost na tržištu 431,7 miliona eura
Najskuplji na tržištu: Ribery 42 miliona eura
Top godišnja zarada 10 milona:  Ribery, Schweinsteiger, Lahm
Najbolji aktuelni strijelac: Müller 5 golova
Najviše dodavanja: Lahm 5
Prosječna starost: 26,7 godina
Najčešće faulova: Mandžukić 21
Najbolji strijelac u Ligi šampiona: Gomez, 25 golova
Najbolji u duelima: Dante 65 %
Najviše kartona u CL: Schweinsteiger, 16 žutih, jedan žuti-crveni
Analiza datih i primljenih golova tokom utakmice: 22:10
1-15 minuta: dati: 3, primljeni 1,
16 – 30 minuta: dati 6,  primljeni 1,
31-45 minuta: dati 2, primljeni 0,
46 – 60 minuta: dati 1, primljeni 2,
61 – 75 minuta: dati 4, primljeni 0,
76 – 90 minuta: dati 6, primljeni 6,
golovi dati lijevom nogom: 3 desnom: 16, glavom 3

Bayern- Barcelona u Ligi šampiona:
ukupno 4 utakmice, 2 pobjede Bayerna, 1 pobjeda Barce i 1 neriješeno, gol razlika 4:6

FC Barcelona
Vrijednost na tržištu 603,8 miliona eura
Najskuplji na tržištu: Messi 120 miliona eura
Top godišnja zarada 13 milona:  Messi
Najbolji aktuelni strijelac: Messi 8 golova
Najviše dodavanja: Xavi 4
Prosječna starost: 27 godina
Najčešće faulova: Alves 17
Najbolji strijelac u Ligi šampiona: Messi, 59 golova
Najbolji u duelima: Mascherano 73 %
Najviše kartona u CL: Puyol, 25 žutih i jedan crveni
Analiza datih i primljenih golova tokom utakmice: 18:10
1-15 minuta: dati: 3, primljeni 0,
16 – 30 minuta: dati 3,  primljeni 3,
31-45 minuta: dati 4, primljeni 0,
46 – 60 minuta: dati 2, primljeni 3,
61 – 75 minuta: dati 2, primljeni 0,
76 – 90 minuta: dati 5, primljeni 4,
golovi dati: lijevom nogom 11, desnom 6, glavom 1

Borussia Dortmund
Vrijednost na tržištu 254,7 miliona eura
Najskuplji na tržištu: Götze 42 miliona eura
Top godišnja zarada 5 milona: Götze
Najbolji aktuelni strijelac: Levandovski 6 golova
Najviše dodavanja: Götze 7
Prosječna starost: 25,2 godina
Najčešće faulova: Levandovski 19
Najbolji strijelac u Ligi šampiona: Levandovski, 7 golova
Najbolji u duelima: Santana 66 %
Najviše kartona u CL: Schmelzer, 4 žuta
Analiza datih i primljenih golova tokom utakmice: 19:9
1-15 minuta: dati: 1, primljeni 0,
16 – 30 minuta: dati 1,  primljeni 1,
31-45 minuta: dati 8, primljeni 3,
46 – 60 minuta: dati 2, primljeni 0,
61 – 75 minuta: dati 4, primljeni 1,
76 – 90 minuta: dati 4, primljeni 4,
golovi dati: lijevom nogom 3, desnom 13, glavom 2, autogol 1

Borussia- Real u Ligi šampiona:
ukupno 6 utakmica, 1 pobjeda Borussije, 2 pobjeda Reala i 3 neriješeno, gol razlika 6:8.

Real Madrid
Vrijednost na tržištu 595 miliona eura
Najskuplji na tržištu: C. Ronaldo 100 miliona eura
Top godišnja zarada 11 milona:  C. Ronaldo
Najbolji aktuelni strijelac: C. Ronaldo 11 golova
Najviše dodavanja: Benzema i Di Maria po 4
Prosječna starost: 26,9 godina
Najčešće faulova: Arbeloa 16
Najbolji strijelac u Ligi šampiona: C. Ronaldo, 49 golova
Najbolji u duelima: Varane 64 %
Najviše kartona u CL: Xabi Alonso žuti 22, jedan žuto-crveni
Analiza datih i primljenih golova tokom utakmice: 23:14
1-15 minuta: dati: 4, primljeni 0,
16 – 30 minuta: dati 3,  primljeni 2,
31-45 minuta: dati 3, primljeni 2,
46 – 60 minuta: dati 2, primljeni 4,
61 – 75 minuta: dati 3, primljeni 5,
76 – 90 minuta: dati 8, primljeni 1,
golovi dati: lijevom nogom 4, desnom 15, glavom 4

(izvor:bild-de)

Priredio: Smail Špago

NovaSloboda.ba
21.04.2013.

Adnan Špago: Osam komada fenjerašu

Adnan Špago: Osam komada fenjerašu

 

FC Kirchhundem – TSV Bigge-Olsberg 8:1 (5:0)

 

Kirchhundem potopio Bigge

 

„ Usprkos tome, što smo imali ulogu favorita, utakmicu smo shvatili veoma ozbiljno i pružili smo jednu dobru prtiju. Ovako moramo nastaviti i dalje igrati“ napravio je bilans nakon utakmice trener Adnan Špago.

 

Kirchhundem versenkt Bigge

 

Kirchhundem. Tabellenführer FC Kirchhundem schickte den TSV Bigge-Olsberg mit einer 8:1-Packung auf die Heimreise. Schon zur Halbzeit war das Spiel zugunsten der Spago-Elf entschieden. Bereits nach zwei Minuten traf Ilian Ntritsos zum 1:0. Nach 15 Minuten erzielte Marco Holterhoff das 2:0, gefolgt vom 3:0 durch Muja Bajgora(17.). Dem zweiten Treffer von Ntritsos in der 39. Minute folgte das 5:0 durch Bajgora (42.). Das 6:0 erzielte Stefen Lönze (63.), Ntritsos schnürte in der 74. Minute seinen Dreierpack zum 7:0 . Muja Bajgora erzielte das 8:0. Bigge-Olsberg kam noch zum Ehrentreffer durch Sahin Turan in der 85. Minute. Ein völlig einseitiges Spiel, mit dem Adnan Spago sehr zufrieden sein konnte, denn Kirchhundem war in allen Belangen überlegen. „Trotz der Favoritenstellung haben wir das Spiel ernst genommen und eine gute Leistung geboten. So müssen wir weiter machen“, bilanzierte der Trainer. Durch den Ausrutscher des SV Hüsten konnte die Führung sogar noch ausgebaut werden.

 

Kirchhundem: Scalabrino, Gerguri, Rettler, Dahlke, Koch(54.Werner), Bivolaku, Spago, Selimanjin(67. Kohl), Holterhoff (56.Lönze), Ntritsos.

 

(derwesten)
.
.

 
21.04.2013.

Na granici

Quattro – Uno

 

Pet Nijemaca u jednom automobilu Audi Quattro prelaze granicu Italije i u tom momentu zaustavlja ih kontrola. Prilazi im Talijan carinik i kaže:

- Ovo što radite nije dozvoljeno, vozite pet osoba u Audiju Quattro!

- Kako mislite nije dozvoljeno – pita Nijemac, koji je vozio audija.

- Quattro je četiri – odgovara Talijan.

- Quatro je samo ime auta – kaže već nestrpljivi Nijemac – Pogledajte papire: Tu piše da je u ovom autu je dozvoljeno voziti pet osoba.

- To ti pričaj tvojoj materi – odgovara Talijan – Quattro je četiri, A vi imate pet osoba u autu, i to je protiv propisa i tačka.

- Idiot! Molim Vas dovedite mi vašeg šefa, hoću da pričam sa nekim ko je kompetentan - kaže Nijemac sav izvan sebe.

- Žao mi je, to je u ovom trenutku nemoguće – odgovara Talijan – On je upravo zauzet sa dvije osobe koje su se vozile u Fiatu Uno!

 

(sa njemačkog)

 

21.04.2013.

Najava - Ljetno druženje, Gradska, Ljubuski

ljetno druzenje...Gradska, Ljubuski...7. jula 2013. godine u 17:00 sati, na Stajinama...sve ostalo stoji na plakatu...

.

.

(sa fb/Gradska)

20.04.2013.

Tipično Mostarski

Upoznaje intelektualac Mostarku, i kaže joj:

-Ti si prelijepa, kosa ti je boje žita, a oči su ti azurne...

 Kaže ona:

-Majka ti azurna!

20.04.2013.

Samo valja prijeći

Samo valja prijeći
.
Samo valja prijeći
Sa desne na lijevu,
sa lijeve na desnu.
Mostovima Mostara.
Danas je mostova dovoljno.
Mostarina se ne naplaćuje.
Samo valja prijeći.
.
Smail Špago

 

19.04.2013.

Lijepe žene prolaze...

.
.
.
- Šta prvo pogledaš, kad vidiš lijepu ženu?

- Da li moja žena mene gleda!

19.04.2013.

Studentski život je...

.
.
- Dok sam bio student pisao sam da bih živio.

- A šta si pisao?

- Pa najčešće pisma kući, da šalju lovu!

19.04.2013.

ŠUTNJA

ŠUTNJA

 

Sjedi babo na sećiji

Cigar mota, kahvu pije

Sjedi babo ostarjeli

Mene gleda,

kanda hoće sa mnom divaniti.

Al ne reče on ne rječi

njegova je vjera tvrda

Pogaziti svoju ne htje

nek ostane bol u grudma

Sad kad šutnja vječna vlada sa mezarom razgovaram

S babom nikad neću moći otišo je on bez riječi

Insan mrije na čas sudnji od starosti i od sudbe

Ja bih rado sada umro od sramote I od tuge.

Sjedi babo na sećiji

Cigar mota, kahvu pije

Sjedi babo ostarjeli

Mene gleda,

kanda hoće sa mnom divaniti.

Tri godine bješe tada

Ode sestra bez pozdrava,

bez njegova amaneta

Ode da se nikada ne vrati

Sad kad šutnja vječna vlada sa mezarom razgovaram

S babom nikad neću moći otišo je on bez riječi

Insan mrije na čas sudnji od starosti i od sudbe

Ja bih rado sada umro od sramote I od tuge.

Sjedi babo na sećiji

Cigar mota, kahvu pije

Sjedi babo ostarjeli

Mene gleda,

kanda hoće sa mnom divaniti.

Osta zavijek slika ova

Za života da me prati

Svojoj djeci da divanim

Sa svojim se ne inati

Sad kad šutnja vječna vlada sa mezarom razgovaram

S babom nikad neću moći otišo je on bez riječi

Insan mrije na čas sudnji od starosti i od sudbe

Ja bih na mah sada umro od sramote i od tuge

 

By Gizenga
19.04.2013.

Adnan Spago: Tri boda u lokalnom derbiji. Prednost ponovo 5 bodova

Adnan Spago: 1:4 bei Rot-Wieß Lennestadt

 

5-Punkte-Polster nach Derby-Sieg gegen RWL

 

Der FC Kirchhundem hat durch einen letztlich verdienten Derbysieg bei Rot-Weiß Lennestadt/Grevenbrück die Tabellenführung in der Bezirksliga 4 auf fünf Punkte ausgebaut.

An der Habuche gelang der Spago-Elf ein 4:1-Sieg, der nach dem Spiel gebührend gefeiert wurde.

Nach verhaltenem wie zerfahrenem Beginn war es Muja Bajgora, der in der 18.Minute die Führung für unsere Erste besorgte. Der Treffer gab Mut, sodass der FCK das Spiel nun kontrollieren konnte. Einen Konter im Anschluss an eine Grevenbrücker Riesenchance nutzte Kapitän Marco Holterhoff mit einem Flachschuss zum 2:0 (38.).

Nach der Pause dauerte es nur fünf Minuten, bis Stefan Ivo unsere Reihen endgültig auf die Siegerstraße brachte. Nach dem 3:0 verflachte das Spiel, ehe erneut Stefan Ivo, nach starker Vorlage von Ilias Ntritsos, das 4:0 erzielte (82.). Erst kurz vor dem Ende wurde RWL nochmal gefährlich vor dem Tor Guiseppe Scalabrinos: Eine schöne Einzelleistung nutzte der quirlige Bajrush Azemi zum späten 1:4-Anschlusstreffer in der 87.Minute - gleichzeitig auch der Endstand.

"Wir waren heiß auf das Spiel und haben das umgesetzt, was wir uns vorgenommen hatten", so Spielertrainer Adnan Spago nach dem Spiel.

Bereits am Sonntag um 15 Uhr geht es mit dem Heimspiel gegen den TSV Bigge-Olsberg weiter.

 

FC Kirchhundem: Scalabrino, Gergiuri, Rettler, Koch (75. Sasse), Dahlke, Bajgora, Bivolaku (78. Ntritsos), Spago (81. Lönze), Selimanjin, Holterhoff, Ivo

 

(derwesten)
.

 

.

 

18.04.2013.

Ašik osta na te oči

Ašik osta na te oči

.

.
(fotos: omot sa albuma Kaldrma,
Eldina Huseinbegovića)

.

.
.
.
.
.

Ašik osta na te oči,
na te divne tamne noći.
Oj kaduno kono
moja,
ne ishodi na pendžere
ne ishodi, ne prkosi,
tvoj me pogled izaziva,
srcu mome
ne da mira.

Ne ishodi, ne prkosi,
nemoj da te đavo nosi.

Jer tako mi
Ramazana,
biće bruke jednog dana,
u dvor ću ti provaliti
sto cu čuda načiniti.
Dok
odaju nađem tvoju,
u odaji tebe kono ljubav moju.

Izgrišću ti usne rujne
i obraze
tvoje bujne
Ispiću ti oka oba
bićeš moja sve do groba.



18.04.2013.

Sada i Šeherzada protiv Firuze

Sulejman veličanstveni

Sada i Šeherzada protiv Firuze

Ne, ne radi se ni o kakvim novim detaljima, niti o promjenama scenarija serije o Sulejmanu.

Šeherzada je lik iz „Priča iz 1001 noći”, čija se radnja dešavala između devetog i četrnaestog vijeka. Dakle mnogo prije nego što se dešavala radnja aktualne serije o Sulejmanu. Šeherzada je, takođe,r bila glavni lik moderne turske serije, koja se kod nas prikazivala prije dvije tri godine.

 

Šta sad veže sve ove likove. Bergüzar Korel, koja je u seriji 1001 noć glumila Šeherzadu, zakonita je supruga Halita Ergenca, koji glumi sultana Sulejmana.

Početkom snimanja serije o Sulejmanu, Šeherzada-Bergüzar je dospjela na naslovne stranice štampe zbog scena ljubomore, kad se u studiju sukobila sa glumicom Meryem Üzerli, nakon snimanja nježnih scena između Sulejmana i Hurem. Upala je u studio i za kosu počupala Meryem, a sve se završilo vriskom i rastavljenjem razjarenih suparnica.

 

Bergüzar se u seriji o Sulejmanu, u zadnjoj epizodi prve sezone, pojavila u ulozi lijepe princeze iz Venecije.

Sada su se slične scene ponovile, ali ne protiv Hurem, nego protiv Firuze, koju glumi Cansu Dere. Izgleda da je ovog puta Halit pretjerao malo više, jer je na snimanju nerazdvojan od Cansu, a većinu vremena u pauzama provode zajedno.

Hurem je scene ljubomore posmatrala sa male distance, jer joj ovakav razvoj situacije ide na ruku. U seriji se i sama se bori protiv Firuze, koja joj preuzima voljenog Sulejmana.

 

Scene koje je Bergüzar- Šeherzada izazvala na snimanju turska štampa je odmah iskoristila da napiše kako je brak Halita i Bergüzar u krizi, i da su pred razvodom.  Njih dvoje se ne obaziru na sve te priče.

Šeherzada je u oba slučaja pokazala, ko je pravi gazda u kući.

Smail Špago

NovaSloboda.ba
17.04.2013.

Nezaposlenost u Evropi, šta i kao poslije?

Nezaposlenost u Evropi, šta i kao poslije?

 

(objavljeno na Peščanik.net, 13. aprila 2013. a izvorno u Tageszeitungu 03. aprila 2013)

Novi rekord: 26,338 miliona ljudi ili 10,9% stanovništva EU nema posao. Mnogi od njih zbog nedovoljne socijalne pomoći jedva sastavljaju kraj sa krajem.

Evrozona
Nezaposlenost: 12%
Nezaposlenost mladih do 25 godina: 23,9%

Evropska unija
Nezaposlenost: 10,9%
Nezaposlenost mladih do 25 godina: 23,5%

Austrija
Nezaposlenost: 4,8%
Nezaposlenost mladih do 25 godina: 8,9%
Osiguranje za slučaj nezaposlenosti: 55% dosadašnjeg dohotka u periodu od 20 do 52 nedelje
Posle toga: socijalna pomoć 794,91 evra mesečno (neograničeno trajanje)

Nemačka
Nezaposlenost: 5,4%
Nezaposlenost mladih do 25 godina: 7,7%
Osiguranje za slučaj nezaposlenosti: 60-67% dosadašnjeg dohotka u periodu od 6 do 12 meseci
Posle toga: socijalna pomoć 382 evra mesečno, plus stanarina i troškovi grejanja

Luksemburg
Nezaposlenost: 5,5%
Nezaposlenost mladih do 25 godina: 19,2%
Osiguranje za slučaj nezaposlenosti: 80% dosadašnjeg dohotka, maksimalno 4.685 evra u periodu od 12 meseci
Posle toga: socijalna pomoć u visini garantovanog minimalnog dohotka (neograničeno trajanje)

Holandija
Nezaposlenost: 6,2%
Nezaposlenost mladih do 25 godina: 10,4%
Osiguranje za slučaj nezaposlenosti: 70-75% dosadašnjeg dohotka u periodu od 38 meseci
Posle toga: socijalna pomoć za samce 661 evro mesečno, a za parove 1.321 evro mesečno (neograničeno trajanje)
.
.
(na slici, nezaposlenost mladih u Evropi, izvor BBSR, Bonn 2012.)
.

Malta
Nezaposlenost: 6,6%
Nezaposlenost mladih do 25 godina: 14,8%
Osiguranje za slučaj nezaposlenosti: 10,93-18,36 evra dnevno u periodu od 156 dana
Posle toga: socijalna pomoć 100 evra nedeljno (neograničeno trajanje)

Rumunija
Nezaposlenost: 6,7%
Nezaposlenost mladih do 25 godina: 23,7%
Osiguranje za slučaj nezaposlenosti: 105 evra plus 3-10% dosadašnjeg dohotka
Posle toga: socijalna pomoć za koju nema podataka

Velika Britanija
Nezaposlenost: 7,7%
Nezaposlenost mladih do 25 godina: 21,7%
Osiguranje za slučaj nezaposlenosti: 65,45 funti nedeljno (neograničeno trajanje)
Posle toga: socijalna pomoć u visini osiguranja za slučaj nezaposlenosti

Češka
Nezaposlenost: 7,2%
Nezaposlenost mladih do 25 godina: 19,1%
Osiguranje za slučaj nezaposlenosti: 45-65% dosadašnjeg dohotka, maksimalno 550 evra mesečno u periodu od 6 do 11 meseci
Posle toga: socijalna pomoć 122 evra mesečno (neograničeno trajanje)

Danska
Nezaposlenost: 7,4%
Nezaposlenost mladih do 25 godina: 14,8%
Osiguranje za slučaj nezaposlenosti: 90% dosadašnjeg dohotka, maksimalno 2.320 evra mesečno u periodu od dve godine
Posle toga: socijalna pomoć 1.300 evra mesečno (neograničeno trajanje)

Švedska
Nezaposlenost: 8,2%
Nezaposlenost mladih do 25 godina: 24,5%
Osiguranje za slučaj nezaposlenosti: 80 evra po radnom danu, maksimalno 200 radnih dana
Posle toga: socijalna pomoć 45 evra po radnom danu, maksimalno 300 radnih dana

Belgija
Nezaposlenost: 8,1%
Nezaposlenost mladih do 25 godina: 22,4%
Osiguranje za slučaj nezaposlenosti: maksimalno 60% dosadašnjeg dohotka (neograničeno trajanje)
Posle toga: socijalna pomoć postoji, ali bez detaljnijih podataka

Finska
Nezaposlenost: 8,1%
Nezaposlenost mladih do 25 godina: 19,9%
Osiguranje za slučaj nezaposlenosti: 700 evra plus 45% dosadašnjeg dohotka u periodu od 500 dana
Posle toga: socijalna pomoć od 461,5 evra mesečno, plus stanarina

Poljska
Nezaposlenost: 10,6%
Nezaposlenost mladih do 25 godina: 28,1%
Osiguranje za slučaj nezaposlenosti: 116,69-223,20 evra mesečno, zavisno od mesta stanovanja i starosti
Posle toga: socijalna pomoć za koju nema podataka

Sl .ovenija
Nezaposlenost: 9,7%
Nezaposlenost mladih do 25 godina: 16,9%
Osiguranje za slučaj nezaposlenosti: 60-80% dosadašnjeg dohotka u periodu od jedne godine
Posle toga: socijalna pomoć od 288,91 evra mesečno (neograničeno trajanje)

Estonija
Nezaposlenost: 9,9%
Nezaposlenost mladih do 25 godina: 21,6%
Osiguranje za slučaj nezaposlenosti: 40-50% dosadašnjeg dohotka u periodu od 180 dana
Posle toga: socijalna pomoć bez opšte utvrđene visine

Italija
Nezaposlenost: 11,6%
Nezaposlenost mladih do 25 godina: 37,8%
Osiguranje za slučaj nezaposlenosti: 60-75% dosadašnjeg dohotka, maksimalno 1.150 evra mesečno u periodu od jedne godine
Posle toga: socijalna pomoć ne postoji

Francuska
Nezaposlenost: 10,8%
Nezaposlenost mladih do 25 godina: 26,2%
Osiguranje za slučaj nezaposlenosti: 57,4% dosadašnjeg dohotka u periodu od dve godine
Posle toga: socijalna pomoć od 483 evra mesečno po osobi (neograničeno trajanje)

Mađarska
Nezaposlenost: 11,2%
Nezaposlenost mladih do 25 godina: 27,1%
Osiguranje za slučaj nezaposlenosti: 60% dosadašnjeg dohotka, kasnije 60% minimalne zarade
Posle toga: socijalna pomoć minimalna

Portugalija
Nezaposlenost: 17,5%
Nezaposlenost mladih do 25 godina: 38,2%
Osiguranje za slučaj nezaposlenosti: 65% dosadašnjeg dohotka, maksimalno 419-1.048 evra mesečno
Posle toga: socijalna pomoć od 178,15 evra mesečno (neograničeno trajanje)

Grčka
Nezaposlenost: 26,4%
Nezaposlenost mladih do 25 godina: 52,5%
Osiguranje za slučaj nezaposlenosti: maksimalno 700 evra mesečno u periodu od 6 meseci
Posle toga: socijalna pomoć ukinuta

Bugarska
Nezaposlenost: 12,5%
Nezaposlenost mladih do 25 godina: 29,1%
Osiguranje za slučaj nezaposlenosti: maksimalno 6 evra dnevno u periodu od 4 do 12 meseci
Posle toga: socijalna pomoć za koju nema podataka

Litvanija
Nezaposlenost: 13,1%
Nezaposlenost mladih do 25 godina: 25,3%
Osiguranje za slučaj nezaposlenosti: 290 evra mesečno u periodu od 6 meseci
Posle toga: socijalna pomoć bez opšte utvrđene visine

Kipar
Nezaposlenost: 14%
Nezaposlenost mladih do 25 godina: 31,8%
Osiguranje za slučaj nezaposlenosti: 60% dosadašnjeg dohotka u periodu od 6 meseci
Posle toga: socijalna pomoć čija visina zavisi od porodične situacije

Irska
Nezaposlenost: 14,2%
Nezaposlenost mladih do 25 godina: 30,8%
Osiguranje za slučaj nezaposlenosti: 188 evra nedeljno (neograničeno trajanje)
Posle toga: socijalna pomoć u visini osiguranja za slučaj nezaposlenosti

Letonija
Nezaposlenost: 14,3%
Nezaposlenost mladih do 25 godina: 29,2%
Osiguranje za slučaj nezaposlenosti: maksimalno 50% dosadašnjeg dohotka u periodu od 4 meseca
Posle toga: socijalna pomoć bez opšte utvrđene visine

Slovačka
Nezaposlenost: 14,6%
Nezaposlenost mladih do 25 godina: 35%
Osiguranje za slučaj nezaposlenosti: 50% dosadašnjeg dohotka u periodu od 6 meseci
Posle toga: socijalna pomoć od 60,5 evra mesečno za samce

Španija
Nezaposlenost: 26,3%
Nezaposlenost mladih do 25 godina: 55,7%
Osiguranje za slučaj nezaposlenosti: 70% dosadašnjeg dohotka u periodu od 6 meseci, nakon toga 50% dosadašnjeg dohotka u periodu od 120-720 dana zavisno od dužine prethodnog zaposlenja
Posle toga: socijalna pomoć ne postoji

(Izvor: Evrostat, TAZ, 03.04.2013.
Izbor i prevod Miroslav Marković)

 

17.04.2013.

Lični pogled

Lični pogled
.
.

 

Mostar treba nezavisnog gradonačelnika i stručnu gradsku upravu

 

(tekst je objavljen na portalu Mostarski.net 15.04.2013. autor A.M.)

 

Mostar ne izlazi iz krize već više od dvadeset godina, a zadnjih devet kuburi pod trenutnim sastavom gradske vlasti, čijeg vladanja jedan dan je dan previše.

Dok se zadnjih mjeseci, pa i godina, u medijima vrti priča o izmjenama gradskog statuta i zadovoljavanju želja ove, one, petnaeste ili dvadeset i druge strane, rijetko se čuje jedino ispravno pitanje u ovom trenutku: sve i ako se uspije dogovoriti promjena statuta – ako na vlasti ostanu isti kadrovi, šta će se stvarno promijeniti?

Stvarni mostarski problem nije problem statuta – problem je u kadrovima koji vladaju ovim gradom.

Naprimjer, ako nakon sljedećih izbora opet bude važno da li je gradonačelnik Hrvat ili Bošnjak, a ne kakav je njegov ugled među vlastitim građanima – čemu te iste izmjene statuta? Uostalom, zašto bi gradonačelnik morao biti Hrvat ili Bošnjak? Ili, zašto bi morao biti stranačka ličnost? Većina poslijeratnih gradonačelnika Mostara, uključujući trenutnog, teško da svojim radom spadaju u prave mostarske gradonačelnike. Ne spadaju ni u bošnjačke ili hrvatske gradonačelnike Mostara – spadaju u stranačke ljude, koji su prije svega odgovarali svojim centralama i središnjicama (da, sinonim je u pitanju), i njihovim uskim interesima.

Naravno, poslije eventualnih izmjena statuta, upitno je kakav će stvarni značaj imati pozicija gradonačelnika – da li će se raditi o protokolarnoj funkciji, ili o faktoru sa stvarnom težinom u funkcioniranju grada? U svakom slučaju, mostarski politički akteri ne bi trebali više razmjenjivati argumente o tome zašto bi baš „njihov“ kandidat trebao biti gradonačelnik, te dozvoliti da gradonačelnik bude neko izvan njihovog interesnog kruga i sa ugledom među svim građanima Mostara.

Donekle slična priča se može primijeniti i na vodeće ljude u raznim gradskim odjelima i službama, gdje je stranačka pripadnost osnovni uslov za njihovo obavljanje. Nažalost, posljedice takvog pristupa su se oslikale u svim sferama mostarske svakodnevnice – od urbanističke slike, preko problema sa infrastrukturom, do sigurnosti stanovnika ovog grada. Nažalost, Mostar kroz sve ove godine u osnovi nije postao pretjerano bolji grad za život.

Ne vrijedi gajiti pretjeranu nadu da će situacija postati bolja u bliskoj budućnosti. Iako to izgleda poprilično nevjerovatno, Mostar u ovom trenutku ipak ima rijetku šansu za ozbiljnu promjenu – koju glavni gradski politički akteri vjerovatno neće iskoristiti, iz jednostavnog razloga: njima, i samo njima, promjena ne odgovara.

 

16.04.2013.

Firuze – Tirkiz koji će nestati

Sulejman Veličanstveni

Firuze – Tirkiz koji će nestati

Ovih dana, u seriji Sulejman Veličanstveni glavnu riječ vodi prelijepa Firuze, (turski: tirkiz, dragi kamen), kojoj uspijeva da osvoji Sulejmanovo srce. Hurem se osjeća poražena, bespomoćna, ali se ne predaje. Angažuje svo svije umijeće da se  riješi lijepe suparnice i ljute protivnice.

 

U seriji Sulejman, istorijski gledano, ima grešaka. Hurem je skoro nepobjediva, pa ni Firuze, kao i mnoge prije nje, neće ostati u haremu, jer ju je Hurem na svoj način razotkrila. U nastavku serije, kako doznajemo, vodiće se velika borba dviju suparnica, koje su se čak jedna drugoj i zaklele, da će ona koja doživi poraz popiti otrov. Sulejman je samo jednom propustitio noć, koju je po običaju provodio sa Hurem, i pozvao Firuze u svoje odaje. Hurem kad sazna za to, posegnuće za otrovom, ali će je u toj namjeri spriječiti njena glavna služavka, nakon što joj je kazala da je Sulejman, Irak, zamolio Firuze da napusti njegove odaje.

.

.

 

 

Tu ne prestaju sva intrige između dvije suparnice. Hurem će narediti svom odanom Rustem-agi da namjesti ubistvo Firuze. Ubistvo, padom sa konja, ne uspijeva, Firuze ostaje živa, a kad  Rustem pokušava da je dokrajči, na vratu Firuze ugleda tetovažu, koja odaje da je ona ustvari špijun, poslat iz Perzije, da ubije Sultana Sulejmana u pogodnom trenutku. Sultan Sulejman nakon što sazna taj detalj, naređuje da se Firuze udalji iz harema.

.

.

 

Nakon afere sa Firuze i njenog odlaska sa dvora, napetost u haremu se i dalje nastavlja.

 

Hurem je dobila još jednu bitku, ali se njen rat i dalje nastavlja.

Smail Špago

NovaSloboda.ba
16.04.2013.

500.000 posjetilaca na mom blogu

Brojčanik posjeta na mom blogu noćas je okrenuo cifru od 500.000.

 

Blog je otvoren 30.maja 2009. godine i za ovo vrijeme objavio sam do jutros 2997 priloga, što znači da će danas i ta brojka preći tri hiljade. prosječno dnevno blog posjete 353 posjetioca, a zadnjih mjeseci taj broj je redovno bivao veći od 1.000.

Nadam se da će ovako ostati i  ubuduće, da će  stalno biti interesantnih priloga.

Hvala svima na posjetama.

 

Smail Špago
.
.
15.04.2013.

Semir Pintul - gol iz slobodnog udarca na you tube

http://www.youtube.com/watch?v=4m7TLWga4B4&feature=youtu.be

 

Semir Pintul mit dem Doppelpack gegen FC Köln


Torschützen: 1:2 (Pintul, 27.) 2:2 (Pintul 28.)
.


15.04.2013.

Mušmula

Mušmula

 

(tekst je objavljen 14.aprila 2013. na Ljubušaci.com, a izvorno je objavljen na Stolaclook, autor Ale Puzić)

 

Eriobotrya japonica, japanska mušmula, nešpola ili, jednostavno, mušmula je zimzeleni grm iz porodice jabuka porijeklom iz jugoistočne Kine. U Japanu se uzgaja već više od hiljadu godina, a odavno se udomaćila i u Indiji, Južnoj Americi i na Mediteranu. Spominje se u drevnoj kineskoj književnosti, a u portugalskoj literaturi se spominje još prije velikih geografskih otkrića. Iako spada u suptropsko voće, mušmula jednako dobro podnosi niske temperature (do -12°C) i dugotrajnu sušu, ali je osjetljiva na jak vjetar.

Stablo mušmule, koje obično dostigne visinu 3-6 metara, krasi bogata i široka krošnja, čvrste grane i zeleni mesnati listovi obrasli dlačicama. Cvijeta od oktobra do decembra kada ostale biljke uglavnom miruju. Cvijetovi su bijeli, ugodnog, pomalo egzotičnog i slatkastog mirisa. Plodovi zriju u rano proljeće, žuti su ili narandžasti i najčešće su ovalnog ili kruškastog oblika, promjera 3-5 centimetara.

Plodovi mušmule se najčešće konzumiraju svježi, a, zahvaljujući visokoj koncentraciji voćnih šećera, koriste se i u pripremi marmelada, sirupa, voćnih salata i želea. U tradicionalnoj kineskoj medicini sirup mušmule se koristi za ublažavanje respiratornih tegoba.

Ne tako davno, stablo mušmule krasilo je većinu stolačkih avlija, bar onih u koje sam kao dijete imao pristup. Po načinu na koji je bila smještena u prostor, onako "na prvu", jasno je da su naši stari ovu biljku gajili više kao ukras a manje kao voćku. Jer ova je istočnjačka dama sa svojom zelenom krošnjom neobičnog oblika koji podsjeća na kišobran, elegantno izduženim listovima, granama koje se razvijaju pod čudnim uglovima, mirisnim bijelim cvjetovima i egzotičnim slatkim plodovima sa blagim citrusnim okusom, zasigurno, i jedno i drugo. Za razliku od šipaka, smokava, trešanja, dunja i ostalih voćaka koje su se sadile po rubovima bašči ili iza kuća, mušmule su, uokvirene hadžibezima, ružama, katmerima i zumbulima, rasle na počasnim mjestima, tik uz visoke zidove, ispred hajata i pored kapija. Kao ponosno svjedočanstvo dobrog ukusa starih Hercegovaca pričale su priču o nekadašnjem bogatstvu i statusu, kulturi stanovanja i kozmopolitizmu.

I u našoj avliji bila je mušmula. Majka Safa ju je spominjala dok bi nam u zimskim večerima pričala priče o našim starim. Jednom sam upitao kako to da je sad nema. Majka me nekako čudno pogledala preko naočara koje su joj uvijek stajale navrh nosa dok bi heklala i kratko rekla da je mušmula bila stara i da se osušila. Zatim se kratko nasmiješila i nastavila heklati. Nastavila je i pričati ali je, nakon što sam je prekinuo, njena priča nekako postala tužna.

Šta se stvarno dogodilo sa našom mušmulom saznao sam nešto kasnije i to sasvim slučajno. Kao i većina dječaka, nisam gajio naročitu sklonost prema slušanju razgovora odraslih, naročito kada je riječ o onima ženskog roda. No, moja starija sestra ovu vrstu zabave nije propuštala ni za živu glavu. Sa vidljivim užitkom je slušala razgovore koje je mati uz kafu vodila sa svojim prijateljicama i od te je prakse nisu mogli odvratiti ni majčini ljutiti pogledi usmjereni čas prema njoj, čas prema prema vrhu kredenca gdje je stajala šipkova šipka "žitkulja", niti redovni degeneci nakon što bi gošće otišle. I tako, jednom, dok sam se igrao pod hajatom a mati u susjednoj sobi imala društvo, krajičkom uha uhvatio sam riječi jedne od naših komšinica. Pomenula je našu staru mušmulu što je rasla uz visoki zid na sjevernoj strani avlije, kazala kako se sjeća da se osušila par mjeseci nakon što je poginuo moj otac Mustafa, te na kraju promrmljala još nešto nerazumljivo.

Dok je govorila, glasovi u sobi su se utišali, a ja sam pomislio kako je ta naša mušmula bila baš neka pametna biljka i uz to i neobično odana budući da je, kako sam to tada shvatio, presvisla od tuge za mojim ocem. Uglavnom, nakon tog događaja, neko vrijeme sam stabla mušmule u komšijskim avlijama posmatrao sa više pažnje i poštovanja.

Kako je prolazilo vrijeme, i dok sam se sa mušmulom susretao uglavnom u rano proljeće kada bi mi neka od dobrodušnih nena iz komšiluka, nakon što bih joj iz prodavnice donio neku sitnicu, ponudila da se počastim slatkim plodovima, u mojoj dječijoj svijesti počeo je rasti zametak nove priče. Pomalo neobičan i stidljiv, hraneći se pokojom škrtom riječi koju bih pročitao u glasovima odraslih, rastao je sporo dok su se avlijski zidovi, sokaci i mušmule smanjivali u mojim očima.

Priča koju sam na kraju uspio sklopiti glasi: Stablo mušmule u blizini kuće donosi nesreću i to ne bilo kakvu već nesreću koja se tiče "muške djece", stoga ga svaki ozbiljan domaćin, ako to već nije učinio, čim prije treba ukloniti iz bližeg okruženja. Međutim, u kakvom se obliku ta strašna nesreća manifestuje, nažalost, iako sam se svojski trudio, nisam uspio dokučiti.

Na kraju sam posegnuo za spekulativnom metodom. Pošast zvana mušmula očigledno je bila selektivna, dakle curice su bez bojazni mogle rasti u njenom hladu. Ali, u kom je obliku blizina mušmule mogla djelovati na dječake i koja je to golema nevolja moje mirne i dobrodušne komšije i sugrađane pretvarala u mračne dželate naoružane sjekirama i pilama? Da li su u pitanju neke strane i teško izlječive bolesti čudnih naziva? Da li nesreće koje su nas sporadično pogađale imaju veze sa mušmulom (napad Hatine krave, pad sa Hamama, istrčavanje pred automobil u pokretu, nabijanje na gelendere na džamijskom zidu...) i da li dječaci izloženi njenom dejstvu vremenom postanu "ženskonje"?

Pitanja su se gomilala a odgovor uporno izmicao i naposljetku sam odustao. Odrastao sam i ne sluteći kako mušmula polako gubi bitku.

Završni udarac došao je neočekivano. S prvim eksplozijama granata u stolačkim mahalama, gradom je prostrujala bizarna priča kako mušmule, ustvari, "privlače" te prve vjesnike strahota koje će uslijediti. Reakcija je bila odlučna i "učinkovita", brza poput novih riječi sa radija koje su munjevito osvajale sve veći prostor u našem vokabularu. Elegantna istočnjačka ljepotica nije izdržala posljednji plotun primitivizma, neznanja i sujevjerja. Nestala je iz naših avlija gotovo preko noći.

"Hoće li i ova moja djeca ići tim istim žalosnim putem, kad odrastu? Hoće li živjeti glupo kao i njihovi očevi? Vjerovatno hoće, ali u to neću da vjerujem. Neću da vjerujem, a ne mogu da se oslobodim strepnje." - zapisao je Selimović završavajući posljednje poglavlje "Tvrđave". I zbilja, ima li u nama makar zrno bojazni da ćemo i na nove naraštaje nakalemiti istu onu glupost, naivnost i lakomislenost zahvaljujući kojima su, uz štošta drugo, stradale i stolačke mušmule?

Možda bi nas takve strepnje oslobodila neka mlada stabla mušmula u našim avlijama.

Stolaclook, Ale Puzić
.
fotografije: Mithad Mumunagić, Mušmule u Lubuškom (ljubušaci.com)
.

.


.

 

 

 

15.04.2013.

Lica s naslovnica

Fotografija i zabava

 

Lica s naslovnica


Jedan nepoznati šaljivdžija napravio je niz fotografija koristeći slike sa savijenih novinskih stranica, okrenute prema slučajnim prolaznicima. Fotografije su postale pravi hit na internetu.

 

Slijedeći put kada budete pročitali neki časopis sa interesantnim fotografijama, ne bacajte ga odmah. Pokušajte se malo zabaviti praveći zanimljive foto podvale. Pažljivo preklopite novine tako da se lice sa fotografije na stranici uklopi sa tijelom prijatelje ili nekog slučajnog prolaznika. Nakon toga načinite snimak, u stilu stvaranja Frankensteina. Upravo tako nešto uradio je jedan, još uvijek anonimni čitatelj časopisa Sun iz Londona, i ovih dana napravio internet senzaciju urnebesnim fotografijama sa zamjenjenim glavama. Slučajne prolaznike i putnike predstavio je kao poznate likove.
Ovdje prikazujmo mali izbor tih foto podvala. Pred Buckinghamskom palačom kraljica čeka autobus, junak stripa sjedi na klupi, čovjek je pretvoren u svinju, ili u sovu, trudnica Kate pravi pauzu, a beba pita da li su joj pelene u kesi.
Interesantno i Zabavno
Nova Sloboda
14.04.2013.

Dva puta po dva gola ovog vikenda

uspješan vikend...dva puta po dva gola...Semir dvostruki strijelac protiv FC Kölna, a Adnan dvostruki strijelac protiv Oberschledorna i ponovo na čelu tabele...

14.04.2013.

Semir Pintul mit dem Doppelpack gegen FC Köln

Semir Pintul mit dem Doppelpack gegen FC Köln

 

FC Schalke 04 U14 - 1. FC Köln U14 2:3 (2:2)

 

Shalke 04 (U14): Jim Becker. Simon Skuppin, Robin Menard. Tonias Fleckstein, Damian Meyer, Jakob Helfer, (Johan Sherr), Semir Pintul, (Phil Klemm), Michel Post, Ahmet Beseveli, Jason Ceka, (Jan Ander Heiden), Dominik Florian Klann
.

 

Torschützen: 1:2 (Pintul, 27.) 2:2 (Pintul 28.)

 

Trainer: Tomasz Waldoch

TrainerAssistent: Christian Vandam

Verantwortlicher: Kevin Scherer

 

14.04.2013.

Adnan Spago dreht Spiel mit einem Doppelpack

Adnan Spago dreht Spiel mit einem Doppelpack

 

FC Kirchhundem wieder Spitze (14. April 2013.)

 

Adnan Spago dreht Spiel mit einem Doppelpack

 

Kirchhundem. Wichtige drei Punkte im Aufstiegsrennen der Bezirksliga 4 holte sich der FC Kirchhundem mit dem 2:1-Auswärtssieg beim Abstiegskandidaten SV Oberschledorn. Zugleich hat er sich die Tabellenführung zurückerobert. Gegen kampfstarke Gastgeber war Spielertrainer Adnan Spago mit einem Doppelpack in der zweiten Halbzeit der Matchwinner des FCK.

Die Spago-Elf fand gut in die Partie und bestimmte das Geschehen in der Anfangsphase. Doch in der 17. Minute fiel „wie aus heiterem Himmel“, so FCK-Sprecher Artur Jürgens, der Führungstreffer für die Gastgeber. Im weiteren Spielverlauf zeigte sich der FCK allerdings unbeeindruckt, doch sowohl Bivolaku mit einem Pfostenschuss (25.), als auch Spago (38.) zielten bei ihren guten Einschussmöglichkeiten nicht genau genug.

Zu Beginn der zweiten Hälfte hatte FCK-Kapitän Holterhoff zwei Riesenchancen zum Ausgleich (46. und 51.). In der 53. Spielminute war es dann schließlich Adnan Spago, der den Bann brach und auf Vorlage von Selimanjin den Ausgleich erzielte. Kirchhundem riss die Partie jetzt endgültig an sich und wurde in der 66. Minute in Person von Adnan Spago für den Aufwand belohnt – 2:1 aus Sicht des Aufstiegsaspiranten. Oberschledorn machte dem FC Kirchhundem das Spiel in Folge durch starkes Pressing schwer, ohne selbst vor dem Tor gefährlich zu werden. Erst kurz vor Schluss hatten die Gastgeber eine sehr gute Gelegenheit (88.), doch aus dem späten Punktgewinn wurde nichts mehr.

Artur Jürgens. „Der Sieg ist hochverdient. Wir hatten mehr Spielanteile und die besseren Chancen. Wobei wir, ob der späten Torchance, auch ein wenig Glück hatten.“

 

Christopher Stolz

(der.westen)

 

SV Oberschledorn - FC Kirchhundem 1:2 (1:0)

 

FCK: Scalabrino, Gerguri, Rettler, Dalke, Koch, Bajgora, Bivolaku, (Ntritsos)Spago, Selimanjin, (Lönze), Holterhoff, Kohl (Ivo).

 

Torschützen: 0:1 (Schneider, 17.), 1:1 (Spago, 53.), 1:2 (Spago, 66.)

 

Trainer: Spago Adnan

Verantwortlicher: Krahl Dieter

 

 

 

 

 

14.04.2013.

tipično Mostarski...

Svi putevi vode u Mostar,..
(samo skreneš!)
Dragan Erbez
 

(preneseno od Zdene...)

14.04.2013.

Velež o Veležu

Velež o Veležu
.
(tekst je objavljen u časopisu "Most", broj 142 (53 nova serija) u septembru 2001. godine)
.

 

Akademik Asim Peco
ROD I PROMJENA PLANINE VELEŽ
.

 

(Fotos uz nslov: Zdravko Rozić)

.

Nema Mostarca, a, možda, ni Hercegovca, koji nije čuo za planinu Velež. Dovoljno je izaći iz Mostara, u Bišće polje, baciti pogled preko brda koja zatvaraju polje, pa da se pokaže Velež sa svom svojom ljepotom, sa snijegom usred ljeta (upravo u selima Bišća polja kažu: Kad nestane na Veleži snijega, onda ima zrelog groždja). Evo šta o toj planini stoji u Enciklopediji Jugoslavije (knj.8) ”planina u Hercegovini, istočno od Neretve, a zapadno od Nevesinjskog polja; duga je 13 km.” Ovo su poznati detalji. Međutim, kada je u pitanju rod ovoga oronima kao i njegova promjena, deklinacija, tu ima neujednačenosti. I kod Mostaraca, a, naročito, kod drugih.

 

Često se javlja ovaj oronim kao imenica m. roda: Velež - Veleža. Takvo stanje nalazimo i u pisanoj riječi. I u rodu prof T. Kanaeta, inače vrlo zaslužnog za poznavanje Podveležaca i njihovog života, u radu koji je objavljen u Glasniku jugoslovenskog profesorskog društva - Mostar i Hercegovina (1937), nalazimo pored oblika genitiva jednine Veleži: do vrha Veleži, u provaliji Veleži, dakle, kao imenicu ž. roda, i promjenu po tipu kost - kosti; i primjer: na prisojnoj strani Veleža - (str. 214).

 

U Rječniku Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (u Zagrebu 1972, svezak 85) imamo zabilježen muški rod: Podnožjem Veleža... iz Veleža -, kao prvo, i, kao drugo, zabilježen je i ženski rod: Žarko granu sa Veleži sunce... Ne kazuj mi maglu na Veleži -.

 

I u Enciklopediji Jugoslavije (nav. knj.) ime ove planine je samo u ž. rodu: V(elež) je tipično karstificirna, gotovo bezvodna... Sjeverna strana Veleži bogatija je vodom (knj. 8, 474).

 

U narodu kraja gdje se nalazi ova planina nema ogrešenja: Uvijek je ženskog roda, i ima promjenu Velež - Veleži. Akcenat se mijenja u lokativu singulara: u Veleži. Postoji: Velika Velež i Mala Velež.
.

 

.



 

Kod Kanaeta čitamo da porijeklo ”imena Veleži nije poznato”, uz to i ”Isto tako nije utvrđeno otkada se Podveležje naziva tim imenom”. Najstariji pisani spomenik u kojem se spominje Podveležje ”potiče iz XVII vijeka”.

 

Porijeklo muškog roda ovoga oronima može se dovoditi u vezu sa drugim imenicama tog roda, a koje se završavaju na -ež kao što su: garež - gareža, pilež - pileža, sramež - srameža, bodež - bodeža (v. kod mene u knjizi: Iz života naših reči, Prosveta, Beograd 1996, str. 271­272). Osim toga u svijesti našega čovjeka je da oronimi na suglasnik pripadaju muškom rodu, kao što su: Prenj - Prenja, Grmeč - Grmeča, Igman - Igmana, pa, analogno tome, javilo se i Velež - Veleža.
.
.

 

Ima još jedan, značajan, momenat koji je uticao na savremeno stanje promjene ovoga oronima. To je postojanje istoimenog fudbalskog tima, koji je za mnoge Mostarce, a i Hercegovce, bio više od običnog fudbalskog tima (Sjećam se kad je jedan moj drug, sada više nije medu živima, htio da se tuče sa nekim koji je nešto ružno rekao o Veležu, tj. o timu Velež).
.
.

 

Iz ove veze, oronima Velež i fudbalskog tima toga imena, došla je do jedinjenja i njihovog roda, a i promjene. Ipak, za nas je to dvojstvo fakat: oronim je ženskog roda i mijenja se kao stvar - stvari.

 

Dakle: Velež, sa Veleži, na Veleži, ime fudbalskog tima je muškog roda i ima promjenu: Velež, iz Veleža, u Veležu.
13.04.2013.

Međunarodna zaje(b)nica

(tekst je napisao Sergio Šotrić, a izvorno je objavljen na portalu Nova Sloboda)

Međunarodna zaje(b)nica

Čitajući (negativne i pozitivne) reakcije na debatu o radu međunarodnih krivičnih sudova, koju je organizirao Vuk Jeremić (diplomata iz Srbije) u Ujedinjenim narodima u New Yorku, ne mogu da se ne otmem zakljucku da i po pitanju međunarodnog krivićnog prava / suda, odlučujuća odgovornost leži upravo kod takozvane „medjunarodne zajednice“.

U zadnje vrijeme, sve češće i sam sebi postavljam nekoliko jednostavnih pitanja:

1. Ko je ta međunarodna zajednica i ko predstavlja tu takozvanu „zajednicu“?

2.  Koji su pozitivni rezultati „zajedničke“ politike / djelovanja te međunarodne zajednice od II svjetskog rata do danas?

3. Koliko i na koji način su u zadnjih 20 godina male zemlje mogle da profitiraju od „zajedničke“ mirovne politike te međunarodne zajednice?

Imao bih i više „jednostavnih“ pitanja, ali ostaću kod samo ova tri „najjednostavnija“ pitanja svima nama, stanovnicima ove planete i samim tim osnivačima i članovima te (imaginarne) međunarodne zajednice.

U gore pomenutoj debati u UN, glavna tema je trebala da bude međunarodno krivično pravo / međunarodni krivični sud. Teško je o pravu (a pogotovo o krivičnom pravu) diskutovati u emotivnom okruženju. Profesionalno krivično pravo ne poznaje emocije i interese ove ili one grupacije. Profesionalno krivično pravo ne poznaje dnevnu politiku. Suditi se treba i mora SVIM zločincima (bez obzira na boju kože, naciju, vjeroispovijest itd.). Suditi se mora profesionalno i samo na osnovu relevantnih i neoborivih dokaza.

Al´ kako to sprovesti, kada Sjedinjene Američke Države (vodeća svjetska sila) ne priznaju stalni „Međunarodni krivični sud“? SAD, kao i Rusija, nisu ratifikovali statut ovog jedinog- stalnog „Međunarodnog krivicnog suda“ UN, a o Kini, Indiji, Pakistanu itd.da i ne govorimo... Ovaj jedini - stalni „Međunarodni krivicni sud“ UN (svi ostali su ad hoc sudovi) je počeo sa radom 2002 godine. (Samo) 66 zemalja članica UN (od 139 zemalja potpisnica) deponovalo je instrumente ratifikacije. Među 66 zemalja članica su i sve države sa područja bivše Jugoslavije.

Ovaj Sud je nadležan za vođenje krivičnog postupka u vezi sa sljedećim međunarodnim krivičnim djelima:

- krivičnim djelom genocida
- krivičnim djelima protiv čovječnosti
- ratnim zločinima
- krivičnim djelom agresije

Sve dok je međunarodno krivično pravo i „Međunarodni krivični sud“ u službi dnevne politike i sve dok se on koristI kao instrument odmjeravanja snaga velikih sila, sve do tada možemo samo i dalje sanjati o principu jednake odgovornosti svih zločinaca pred zakonom. Ne pridajući nikakv značaj činjenici, da li zločinci protiv čovječnosti imaju rusko, kinesko, indijsko, americko ili možda srpsko, hrvatsko, bh državljanstvo.

A ne zaboravimo ni stare dobre zakonske uzuse već postojećih nacionalnih krivičnih prava većine zemalja širom svijeta, koji bi, analogno tome, morali da služe, kao temelji međunarodnog krivičnog prava.

Zločin protiv čovječnosti ne počinje i ne završava samim činom npr ubistva. Ako ne veća, onda barem jednaka krivična odgovornost se pripisuje onima:

a) koji nezakonitim nabavljanjem oružja i nezakonitim naoružavanju samog ubice, izvršenje djela protiv čovječnosti direktno omogućavaju,
b) koji javno (u medijima) šire mržnju, netrpeljivost i neistine, time odlučujući doprinoseći, da djela protiv čovječnosti uopšte budu „opravdana“ i izvedena,
c) koji zataškavaju činjenice, uništavaju dokaze, pružaju bilo kakvu pomoć i nalogodavcima i izvršiocima zlocina itd.

U naporima za profesionalno funkcionisanje međunarodnog krivičnog prava, kako sada stvari stoje, odlučujuću ulogu neće imati ni predsjednik Srbije, ni predsjednik Hrvatske, niti bilo ko iz BiH. A naravno da ni diplomata iz Srbije - Vuk Jeremić - neće imati predsjedavajuću ulogu u ovom procesu. Odlučujuće pitanje će biti: kolika doza međunarodnog krivičnog prava je prihvatljiva / povoljna za Ameriku, Kinu, Rusiju itd.

Jedini efikasan i jednostavan izlaz za sve balkanske narode u ovakvim i sličnim međunarodnim pitanjima je: ne dajte se provocirati visokom politikom, okreniti se svojim komšijama, pomagati se međusobno, sarađivati u svim sferama društvenog razvoja, poštovati različitosti. ali i tražiti u svakom segmentu života zajedničke interese. Vjerovati u sebe i osloniti se puno više na prve susjede, a ne na strane faktore na drugom (dalekom) dijelu planete.

Svjestan sam, da ovaj vrlo jednostavan i efektivan koncept trenutno nije u interesu ni jedne od gore nabrojanih velikih sila. Ni kada je u pitanju Balkan, ni kada je u pitanju međunarodno krivicno pravo / sud.

Kao Mostarac, dajem sebi za pravo, da za svaki ozbiljni problem, ponudim bar jedno (ne)ozbiljno rješenje!

U tom smislu:
Ta´ce nama međunarodna zaje(b)nica
Pored naših lijepih susjedki i komšinica
O´kle nas bola´ u toj međunarodnoj zaje(b)nici
Kad smo kod kuće bolji među-narodni ljubavnici

NovaSloboda.ba

 

13.04.2013.

40. GODINA ANSAMBLA "MOSTARSKE KIŠE" (1973-1992)

40. GODINA ANSAMBLA "MOSTARSKE KIŠE" (1973-1992)
Petak, 26. Juli 2013. u Mostaru
Pozivam sve članove ansambla, članove njihovih porodica, ali i
SVE PRIJATELJE MOSTARA da nam se pridruže u obilježavanju ovog jubileja.
Ako imate mogućnosti, planirajte vaše odmore tako da možete da prisustvujete i učestvujete u ovom druženju. Ovih dana počinjemo sa razgovorima, na koji način da koncipiramo ovaj jubilej (napr. koncert, proslavu, druženje itd.).
RADUJEMO SE SVIM PRIJATELJIMA MOSTARA, KOJI IMAJU ŽELJU DA NAM SE PRIDRUŽE!

(sa FB/Sergio Šotrić)

13.04.2013.

Čestitke pobjedniku

čestitke pobjedniku ZMBT5...čist, kristalan glas...a tek 18...Denijal Ahmetović...

13.04.2013.

NEMIR

.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
NEMIR
 

Jasmini cvjetaju i bašte listaju.

Prolaze behari.

O, bijelo ruho moje djevojačko,

Što truneš pusto u staroj sehari!

 

U zelen ćup svakog jutra

Bacam po kamičak

I tako brojim dane isčekujuć' tebe,

O dragi, tugo moja ranjena!

Suzama zalivam đerđef,

A katmer i jasmini venu u avljiji našoj.

 

I jeseni venu, i zime dolaze,

I puste duge noći jezde bijelim ravnima.

Budim se.

 

Vrisnem iza sna ko preplašena ptica:

- Ko kuca zvekirom na vrata!

- O nije ništa, ništa -

To moje srce bije

I dolje u aharu zveči

Lanac našega ata...

 

Hamza Humo

 

13.04.2013.

Izgubljeni pojmovi - Šibica

Izgubljeni pojmovi - Šibica

 

Još jedna stvar, koja nas je pratila dugo godina u životu, lagano nestaje sa scene. Rijetki su još oni koji u kući imaju kutiju šibica, a još rijeđi su oni koji puše, a još rijeđi oni koji da bi pripalili cigaretu koriste šibicu. Šibice su zamjenili jeftini plinski upaljači sa istoka. Šibica je u našim krajevima poznata od dolaska Auatrije, a 1901. godine u mestu Dolac na Lašvi napravljena je tvornica šibica, koja proizvodi još i danas i jednina je preostala takva tvornica na Balkanu. Tvornica šibica izgrađena je u vrijeme Austro-Ugarske monarhije kapitalom u iznosu od 100.000 kruna, a registrovana 1. februara 1901. godine pod imenom Prva bosanskohercegovačka tvornica šibica Alkalaj comp. Dolac.

 

(pojmovi: izgorio si ko šibica, šibicarenje, šibicari, u šibici spav’o, ćate prodav’o, igrati se šibica, slagati drvca od šibica, prikresati)
.
.

 

O šibici u Wikipediji stoji slijedeće:

Šibica se koristi kao sredstvo za pravljenje vatre u kontrolisanim uslovima. Ona predstavlja prenosiv i lak način za stvaranje vatre. Današnja šibica je napravljena od komada drveta ili tvrdog papira. Jedan kraj je obložen materijalom najčešće fosforom koji može biti potpaljen trenjem tog materijala o za to pogodnu površinu. Postoji više kemijskih reakcija uz pomoć kojih se može napraviti vatra i toplina, ali šibica je pored toga relativno nov izum
Iako je vatra stara koliko i čovjek, šibice i njihova jednostavnost postoje od 1827. godine. Engleski liječnik John Walker je prodavao vrh šibe premazan sumporom, nazvan kongreves (engl. Congreves). Te prve šibice su predstavljale vid eksploziva i bile su opasnost za korisnike. On nije patentirao svoj izum, ali ga je pokazivao ljudima. Samuel Jones je vidio jednu njegovu prezentaciju nakon koje je počeo proizvoditi te, kako ih je on nazvao, Lucifere. Nakon toga ih je prodavao na tržištima južnih i zapadnih teritorija Sjedinjenih Američkih Država. Bile su poznate što su nakon upotrebe ostavljale jak miris vatrometa. Joshua Pusej, advokat iz Philadelphije, je prva osoba kojoj je pripisano korištenje kutije za šibice. Postavio je površinu za paljenje šibica s unutarnje strane, čime bi se sve šibice upalile odjednom. Zajedno sa šibicama koje je napravio za osobnu upotrebu, on je predao prava na patent Dajmond Meč korporaciji 1896. godine za 4.000 dolara. On je prvu kutiju za šibice najvjerojatnije napravio od kartonskog materijala, isječenog makazama. Pusej je svoj izum nazvao fleksibles (engl. flexibles). Međutim, ne postoje podaci o broju šibica koje su se nalazile u kutiji. Po nekim navodima bilo ih je 20, a po drugim 50. Nakon kupnje patenta, površina za paljenje šibica postavljena je sa vanjske strane kutije. Najstarija poznata reklama na kutiji za šibice potječe iz 1895. godine.
Poslije Drugog svjetskog rata proizvodnja šibica bila je u stabilnom porastu. Popularnost šibica je sve vrijeme kroz historiju pratila popularnost cigareta. Međutim, ovaj razvoj je trajao samo do trenutka kada se saznalo da je rak prijetnja za svakog pušača.
12.04.2013.

Gol pao prije utakmice!

Borussia i Real su se već jedanput sastali u polufinalu Lige šampiona prije 15 godina, Real bio bolji i plasirao se u finale, a u finalu bio bolji od Juventusa i osvojio pobjednički pehar.

 

Kuriozitet polufinalne utakmice u Madridu između Reala i Borussie, 15. aprila 1998. godine je da je jedan gol pao prije početka utakmice?

 

Naime, gledaoci iza gola su tako jako tresli zaštitnu mrežu, za koju je bila zategnuta mraža od gola, da su se stative polomile. Utakmica je počela sa zakašnjenjem više od sat vremena, dok se na mjesto polomljenog gola nije stavio rezervni gol.

 

(express.de)

 

12.04.2013.

Nijemci sanjaju njemačko finale

Nakon izvlačenja parova polufinala CL

 

Nijemci sanjaju njemačko finale

 

Sat vremena nakon što su izvučeni parovi polufinala Lige šampiona u njemačkoj štampi su se pojavili prvi komentari. San o njemačkom finalu i dalje živi. Bayern München i Borussia Dortmund se ne sastaju u polufinalu!

 

Bayern se susreće sa Barcelonom, a Dortmund sa Real Madridom. Oba njemačka tima su u prvim utakmicama domaćini. Tako je htio ždrijeb u podne u Nyonu. Bayern će 23. aprila biti domaćin Barceloni na Alianz areni u Münchenu, a dan kasnije, 24. aprila, Borussia dočekuje Real Madrid na Westfalenstadionu u Dortmundu. Revanši su 30. aprila na Santiago Bernabue u Madridu i 1. maja na Camp Nou u Barceloni. Finale će se odigrati, kao što je poznato 25. maja na Wembley stadionu u Londonu.
express.de
12.04.2013.

Promijeni strategiju

Slijep čovjek

 

Jednog dana, jedan slijepi čovjek sjedio je na stepenicima jedne zgrade, sa šeširom blizu svojih stopala i jednim natpisom na kome je pisalo: "Slijep sam, molim vas pružite mi pomoć." Jedan slučajni prolaznik, igrom prilika stručnjak za reklamu, koji je tuda prolazio, zaustavio se zapažajući da je u šeširu bilo prisutno samo nekoliko metalnih novčica. Savio se da bi mu pružio novac, a zatim bez pitanja za dozvolu, uzeo karton, okrenuo ga, ispisavši novi natpis. U toku popodneva slučajni prolaznik se vratio do slijepog čovjeka i vidio da je njegov šešir bio pun novčića i novčanica. Slijepi prosjak, prepoznavajući ga po koraku. uputio mu je pitanje da nije bio bio taj koji je nešto napisao na kartonu i šta je to mogao napisati. Na to mu prolaznik odgovori: "Nisam napisao neistinu – samo napisah tvoju poruku na drugačiji način", nasmješi se i izgubi u gužvi. I tako slijepi čovjek nije saznao da je natpis jednostavno glasio:
 "Danas je proljeće … a ja ga ne mogu vidjeti".
Promjeni strategiju kada se oko tebe sve naopako kreće i vidjećeš da će se prije ili kasnije okrenuti na bolje.

 

(sa bloga:samo ću tebe voljeti)

 

11.04.2013.

Odlaze nam raja

In memoriam

Umro je Zlatko Rezagić, mostarska duša i ljudska gromada

Sa nevjericom i zaprepaštenjem se u nedjelju, 7. aprila, proširila vijest da je prestalo da kuca srce jednog velikog čovjeka Zlatka Rezagića, za koga se može s pravom reći da  je obilježio vrijeme u kome je živio.

Pun života, elana, ideja, stamen kao njegov hercegovački krš, Zlatko nas je iznenada ostavio, ali je iza sebe ostavio dubok trag, po kome će zasigurno biti upamćen, kako u Cirihu, u kome je živio zadnjih dvadesetak godina, tako i u njegovom rodnom Mostaru, gdje je proveo veći dio svog života i ostavio veliki pečat.

Na posljednjem ispraćaju, u Cirihu se  okupio veliki broj prijatelja, koji nisu mogli vjerovati da Zlatka nema više među njima. Priče i sjećanja, bol i tuga zbog iznenadne smrti bili su primjetni na licima prisutnih.

Zlatko Rezagić je bio izuzetna osoba. Zasigurno ima većih intelektualaca nego što je bio Zlatko, ima i boljih muzičara nego što je on bio, ima i kreativnijih slikara nego što je bio Zlatko, ali objediniti sve ovo u jednu osobu i to osobu, koja je, prevashodno, ljudska gromada, onda je to, zaista, rijetkost.

Zlatko će ostati upamćen kao uvijek nasmijan, dobro raspoložen, jednostavan, a tako svestran. Zračio je pozitivnom energijom, osvajao ljudska srca i stalno uvećavao krug prijatelja.

Pored njegovih, prije svega, ljudskih osobina, Zlatko je bio izuzetno ponosan na svoj identitet, veliki patriota, vječiti borac za domovinu, svoj narod i svoju vjeru. Nadugo i naširoko bi mogao pričati o istoriji i genezi naroda, njemu drage zemlje Humske. Bio je uvijek društveno aktivan, ali zbog svoje skromnosti nije se volio previše isticati. U svom rodnom gradu bio je podpredsjednik BZK „Preporod”, zatim dugogodišnji podpredsjednik Matice BiH u Cirihu, a znao je lijepo i pisati. Iza njega su ostali vrijedni zapisi o ratnim događanjima, kojima je bio svjedok i iz kojih je jedva izvukao živu glavu.

Bosancima i Hercegovcima, koji žive u Cirihu će zasigurno nedostajati Zlatko. Mnogi kulturni događaj, kao i državne manifestacije uljepšavane su njegovom tamburicom, sevdalinkom i obavezno sa bh zastavom u pozadini. Dosta je radio na uspostavljanju dobre saradnje sa švicarskim organima i uspostavljanju društva prijatelja između ove dvije zemlje.

Na kraju, dragi Zlatko, ti se vraćaš tvojoj dragoj zemlji hercegovačkoj, ili kako si volio reći zemlji Humskoj. Počivaj u miru, uz jedno veliko hvala za sve što si učinio na ovom dunjaluku.

Mensud Alićušić

NovaSloboda.ba
11.04.2013.

Mostarski taksista želi ući u knjigu rekorda kao najjeftiniji taksista na svijetu

...em generacija, em školski drug iz osnovne škole, respekt Fadile...

 

(tekst je objavljen na vakat.ba)

Mostarski taksista Fadil Jazvin kandidovat će se za Ginisovu knjigu rekorda kao najjeftiniji takstista na svijetu. Dopisnik agencije Anadolija iz Mostara javio je da je Jazvin „izazvao na dvoboj“ velike taksi tvrtke u Mostaru i jedini je u BiH snizio cijenu na 90 feninga (oko 45 eurocenti) po kilometru.

„Vrijeme je teško i velika je kriza, posebno u Mostaru. Treba pomoći ljudima, a to može svako od nas. Ovo je moj doprinos da se spriječi da ljudi budu iskorištavani i da skupo plaćaju osnovne usluge. Pozivam sve, ne samo taksiste, da me slijede kako bi snizili cijene na svim aspektima i time i povećali opću potrošnju i bolji standard za sve“, poručio je mostarski taksista Fadil Jazvin.

On je svoj autombil oblijepio novom cijenom od 0,90 KM .

„Ako uspijem ući u Ginisovu knjigu rekorda, makar ću na jedan tren pokrenuti slične akcije u drugim sektorima, jer od previsokih cijena i želje za brzim parama u BiH je nemoguće živjeti običnom čovjeku“, kazao je Jazvin novinaru Anadolije i obeća da će, ako uspije ući u Ginisovu knjigu rekorda, cijeli dan besplatno voziti građane do željenih odredišta u gradu.

(AA)

 

 

10.04.2013.

Skoro zaboravljeni običaji: „Haj’ zapali jednu!“

Skoro zaboravljeni običaji: „Haj’ zapali jednu!“

 

Na javnim mjestima širom svijeta pušenje je zabranjeno.

 

“S cigaretom nisi sam“, glasila je jedna reklamna parola u nekim davnim vremenima, kad je bilo dozvoljeno čak i reklamiranje cigareta, ali pitanje samoće je već dugo stvar mentalnog izbora. U Evropi, što se tiče pušenja, cigareta će za buduće generacije biti samo stvar iz udžbenika, nešto kao gramofonska ploča, ili parni stroj. Nesretni duhanski ovisnici skrivat će se po katakombama, i u njih će se gledati kao u najveće griješnike. U muzeje će se preseliti cigare, cigarete, cigarilosi, kube... Lule, cigaršpici, cigarluci, čibuci i nargile pokazivat će se mladima kao relikti iz prahistorije. Kolekciju upaljača, počevši od onih primitivnih, gdje se vatra dobija udarom željeza (čakmaka) o kremen, pa upaljači na benzin, plin, sve do elektronskih gdje se cigareta razgara malom simuliranom munjom, sve to će postati muzejski eksponati. A obične šibice, žigice dolaskom kineskih lightera već su postale zaboravljena stvar.

.


.

 

 

Posebno poglavlje je škija, sitno rezani duhan, koji je obilježio naša djetinjstva, djedovske priče, kad su se u dimu razvijale sage o dalekim i nepoznatim svjetovima.

 

Duhan je biljka koja je u Hercegovinu "iz svijeta došla i uvela nas u svijet". Sva je Hercegovina, naime, do prije manje od pola stoljeća živjela od duhana, ljudi su ga uzgajali, prodavali državi koja je oduvijek imala monopol na ovu mirisnu biljku, ali i švercali, krijući se od okrutnih žandara i milicije. Ljudi su od duhana jeli kruh. Hercegovački ravnjak bješe kvalitetan i mirisan, "mek k'o divojačka duša". Rana hercegovačka jutra kad se brao duhan, svaki dan po jedan list, pa ljeta kad se sušio u kamenim avlijama, jeseni kad se listao i slagao u denjke, zime u kojima se gonio na vagu, u doganu (od fr. douane), sva godišnja doba mogla bi stati u jedan trak mirisnoga duhanskog dima. (iz teksta Mile Stojića).
.
.

 

I kad čovjek sve ovo pročita sjeti se vremena kad je prijatelj prijatelja zaustavljao pozdravom: ”haj’ zapali!”, a prilikom teškog posla, neko bi u neko doba rekao: ”hoćemo li jednu duhansku!” što je označavalo kratku pauzu za odmor uz cigretu.

Sve ovo također odlazi lagano u zaborav. Čovjek se treba osvrnuti oko sebe i primjetiti da je nepušača sve više, rijetki su još oni poslijednji mohikanci, koji se još nisu okanili, a veliki broj mladih nikad nije ni došao u iskušenje da zapali jednu.

 

Smail Špago

 

 

10.04.2013.

Nema proljeća bez pčele, a nema pčele bez barem 13°C

uduljilo i ove godine...uduljilo i pčelama...nakon zimskog sna čeka se temperatura...

.

.

.

 

09.04.2013.

Semir Pintul -Interview za Dülmener Zeitung

Semir Pintul -Interview za Dülmener Zeitung

Plavo-bijeli san

Trinastogodišnji Semir Pintul igra za juniore fudbalskog bundesligaša Shalke 04.

 

Ranije je Semir Pintul sanjao o fudbalskoj karijeri u Bayern Münchenu, ali je to za njegove roditelje bilo samo dječačka mašta. „Smijem li onda sanjati o Preussenu iz Münstera?“ pitao je ovaj danas 13-godišnjak; naravno smio je i njegov san se ostvario. Dobre igre u DFB izbornoj selekcijii bile su preporuka za ovog ofanzivnog veznog igrača da ode u Preussen iz Münstera, a vrlo brzo nakon toga, ovaj gimnazijalac iz Dülmena, našao se na spisku Shalkeovog skauta Willi Schmalza. Doduše i drugi bundesligaši imali su velikog interesa za ovog igrača, koji je zapažen dobrim igrama za izbornu reprezentaciju Westfalena, i na kraju Semir Pintul se odlučio za Shalke 04.

Njegov normalni školski dan teče od 8 do 13 sati, a odmah nakon ručka moraputobvati u 50 kilometara udaljeni Gelsenkirchen, gdje Tomasz Waldoch, Willi Landgraf i Mathias Shober od 15:30 preuzimaju trening juniora. Da zbog toga ne bi bilo problema u školi, on često za vrijeme vožnje ponavlja školsko graduivo. Ove godine vožnju do Gelsenkirchena obavljaju njegovi roditelji (i dede), a od iduće godina to će biti obaveza Kluba. Sada su roditelji slobodni od obaveza samo za vrijeme ferija, ali i tada Semir mora na treninge, pa ponekad ostane kod kolege iz ekipe i prenoći.

U zadnjih osam mjeseci Semir je već mnogo toga doživio kod Shalke 04, utakmice, putovanja, turniri, a vrhunac je ovog proljeća bilo učešće na jednom turniru u Dohi, glavnom gradu Katara.

„Pored hotela u kome smo odsjeli nalazi se ogromni trening centar sa sedam igrališta, a igrali smo protiv jedne rumunjske i jedne domaće ekipe. Pored toga imali smo vremena obići grad, a posebnan momenat je bio kad nas je posjetio Raul“ ističe Semir Pintul svoje utiske sa ovog putovanja, koje mu je skoro izmaklo za dlaku. On je bio u kadru za putovanje u Katar, ali mu nešto sa putnim dokumentima nije bio u redu, pa je grad Dülmen učinio napor, iako je bila nedjelja, da mu se to sredi, i sa danom zakašnjenja priključio se svojoj ekipi u Dohi.
.
.

Semir ima redovne kontakte sa njegovim kolegama iz Dülmena, Lutzom Bauderickom, Robinom Flügelom i Janom Ahrensom, koji su ostali da igraju za Preussen Münster. Ali, na terenu nema prijateljstva. U utakmici koju je Semir igrao za Shalke 04 protiv svojih „bivših“ iz  Pruessen Münstera, Shalke je zabilježio pobjedu od 4:0. Za ovog trinaestogodišnjaka škola i sport dobro se uklapaju zajedno, on lično u školi ne priča puno o fudbalu. „Ponekad me kolege iz razreda upitaju ponešto oko utakmica, odgovorim samo kratko, jer mi u školi imamo druge zadatke i obaveze“. Njega posebno interesuju matematika, engleski i geografija, pored sporta naravno. Jedan jasan cilj za jedno kasnije životno zanimanje još nije postavio. „Naravno mogu sebi pretpostaviti da budem i fudbalski profesionalac, ali ako od toga ne bude ništa, igraću tenis kod TC Dülmena. Danas Semir Pintul više ne mašta da zaigra za Bayern München, jer kako kaže: “igrali smo protiv njih na jednom turniru, a dao sam im čak i jedan gol”.

 

Dosadašnje fudbalske stanice Semira Pintula:

Semir Pintul igra za Shalke 04 od 1. jula 2012. godine, u ekipi U-14. Uzor mu je Christiano Ronaldo. Do sada je igrao za GW Hausdülmen, DJK Dülmen, DJK Nottuln i Preussen Münster. Hobi su mu tenis i stoni tenis, a sportski cilj, da postane fudbalski profesionalac.
priredio: Smail Špago

09.04.2013.

Od gusaka možemo naučiti mnogo

Od gusaka možemo naučiti mnogo:

 

Letite zajedno, održavajte formaciju, rotirajte, gačite, ne napuštajte gusku u nevolji.

 

 

Šta sve ljudi mogu naučiti od gusaka

 

Mi ljudi dosta toga možemo naučiti od gusaka. Da, dobro ste pročitali – gusaka. Od onih istih stvorenja čijim imenom, posve neopravdano smatrajući ih glupima, mislimo da vrijeđamo ženske osobe (i one to misle, a ne bi trebale). Evo par stvari koje možemo naučiti od njih:

 

Lekcija prva: LETITE ZAJEDNO

Stvarno je čaroban pogled na jato gusaka koje lete u savršenoj V formaciji. Istraživanja su pokazala da u toj formaciji svaki pokret krila guske ispred daje dodatni pogon guski koja leti iza nje. Ovakvim timskim radom guske povećavaju domet leta za nevjerovatnih 71%, uz isti utrošak energije.

 

Lekcija druga: ODRŽAVAJTE FORMACIJU

Ako ste ikada posmatrali kako guske lete, mogli ste vidjeti kako ponekad neka od njih ispadne iz formacije. No tada se ona trudi iz sve snage ne bi li ponovo sustigla jato i uključila se u poredak.

 

Lekcija treća: ROTIRAJTE

Dok guske lete u formaciji najviše se umara vođa u vrhu V-formacije. Zato nakon nekog vremena on odleti na začelje, a njegovo mjesto u formaciji zauzme odmornija guska. Važno je raspodijeliti teret među svim članovima tima.

 

Lekcija četvrta: GAČITE

Iako se to rijetko čuje sa zemlje, jato gusaka u formaciji je jako bučna družina. Postoji nekoliko teorija zašto guske neprestano gaču dok lete. Najšire prihvaćena je ona da na taj način komuniciraju međusobno i ohrabruju jedna drugu.

 

Lekcija peta: NE NAPUŠTAJTE GUSKU U NEVOLJI

udi dosta toga možemo naučiti od gusaka. Da, dobro ste pročitali – gusaka. Od onih istih stvorenja čijim imenom, posve neopravdano smatrajući ih glupima, mislimo da vrijeđamo ženske osobe (i one to misle, a ne bi trebale).

 


 

09.04.2013.

Milioner zakopao blago

Milioner zakopao blago

Uz pjesmu do kovčega sa zlatom

Prije 20 godina milioner Forrest Fenn (82) iz Santa Fea u Americi saznao je da ima karcinom bubrega. Čitavo vrijeme Forrest je imao želju čovječanstvu ostaviti nešto iza sebe. Jedan dio svog bogatstva stavio je u kovčeg, kao u starim filmovima, zakopao ga na nekom skrovitom mjestu, i napisao pjesmu, u kojoj je opisao, kako doći do blaga.

Zlatnici, dijamanti, smaragdi u kovčegu, imaju vrijednost jednog miliona Eura. Gdje se kovčeg nalazi? Negdje je u blizini Santa Fea, u saveznoj državi New Mexico, u SAD.

 

„Uzmite vašu djecu i izađite van iz kuće, pođite sa njima u ribolov, odvojite i sebe i njih od vaših mali ‘pametnih’uređaja”, izjavio je Fenn za lokalne medije.

On želi da djeca izađu van kuća, da se više kreću, da osjete toplotu sunca i igru u prirodi, Forrest Fenn je veteran iz Vijetnama, a nakon povratka sa ratišta počeo baviti prodajom umjetnina, i postigao veliki uspjeh.

U pjesmi, koju su u međuvremenu objavili mnogi mediji, naznačeno je gdje bi se kovčeg sa blagom mogao nalaziti.

.

.

 

 

„U pjesmi je tačno devet odgovora, koji ukazuju gdje se blago nalazi. Neću vam pokloniti gotovu kartu sa ucrtanim križićem. Pročitajte pjesmu, uključite vaše vijuge i krenite u potragu. Ko nađe kovčeg, neka ga slobodno uzme i nek mu je sa srećom”, poručio je Fenn.

Mnogi ljudi su nakon što je pjesma objavljena pisali milioneru, tražeći još dodatnih podataka. On je samo dodao da je blago zakopano na nadmorskoj visini većoj od 1500 metara, što baš i nije neki vrijedan podatak, jer savezna država New Mexico sva leži na prosječnoj nadmorskoj visini od 1700 metara. Neki tragači su već dobro na tragu. Blago još nije pronađeno, iako je zakopano prije više od tri godine. Forrestu Fennu nije preostalo još puno vremena od života, zbog zdravstvenog stanja i veliko je pitaanje da li će dočekati da neko pronađe kovčeg sa blagom.

„Osjetio sam da se jedan veliki dio mene našao u tom kovčegu, onog momenta, kad sam stavio blago u njega i kad sam zatvorio poklopac”, rekao je Fenn.

.

.

 

Ono što je posebno interesantno je pjesma, u kojoj je opisano gdje bi se blago moglo nalaziti. Pjesma je izvorno napisana na engleskom, prevedena je na mnoge svjetske jezike, a evo je i na našem jeziku, na portalu Nova Sloboda.

Stotine tragača su non stop u potrazi. Sve miriše na atmosferu iz nekadašnje zlatne groznice.

„To mi je bio cilj, ljude pokrenuti da više borave u prirodi. Amerikanci su predebeli. U potragu za blagom može krenuti svako, kome se nije teško nakaniti da koju noć prenoći u vreći za spavanje i ko ima barem malo avanturističkog duha”, rekao je na kraju Fenn.

Tekst Fennove pjesme na našem jeziku:

Budući da sam tamo otišao sam
Sa kovčegom punim blaga,
Mogu čuvati moju tajnu,
Poigrati se sa bogatstvom,
Novim i starim.

Počnite tražiti tamo,
Gdje topla voda završava,
I dalje vodi prema klancu,
Nije daleko, ipak je predaleko za hodati.
Ostavljeno ispod kuće od Browna.

Tu nema mjesta za slabašne
Kraj puta je uvijek sve bliže.
Nema veslanja, gore uz rijeku,
opterećenje je veliko, a voda duboka.

Ako ste bili mudri i našli plamen,
Pogledajte brzo dolje,
Kako bi okončali potragu.
Ne opterećujte se čudesnim pogledom
Samo uzmite kovčeg i idite s mirom.

Zašto sam morao otići
I ostaviti svoje blago
Da ga svi vi tražite?
Ja već znam odgovore,
Umoran sam i sada sam slab.

Čujte me i pažljivo slušajte:
Vaš napori su vrijedni hladnoće.
Ako ste hrabri u šumi,
Vi imate pravo na zlato

(sa njemačkog: Smail Špago)

Priredio: Smail Špago

NovaSloboda.ba
08.04.2013.

Vodenica

VODENICA
.
.
(Opis na slici: Mostar – Fleischbänke in der Bascina Gasse

Mesnice u baščinoj ulici)

 

Staro mjesto moje! Pod sjenkama grana

Radobolja mrmlja, vere se i prska;

Mrke hridi streme visoko sa strana

Pune gustih zova, smokava i trska.
.
.
.

 

Sve je isto, staro... Samo, kao prije,

Ne čuje se hitri točak da udara;

Kô bol jedan što se u dnu duše krije,

Ostavljena ćuti vodenica stara...

 

Kroz vidnjaču malu, gdje u suhoj travi

Samo studen gušter polagano šušne,

Ne javlja se mlinar sa šalom na glavi,

Niti vidim one oči prostodušne.

 

Mnogo li sam puta ja ovdje, u hladu,

U večeri ljetne na odmoru bio,

I, dižući oči na mlinarku mladu,

Iz vedrice, žedan, hladne vode pio!

 

Bog zna gdje je sada?!... Radobolja mrmlja

Puna grmjelica, srebra, adiđara...

I dok zlatno veče pada povrh grmlja,

Nakrivljena ćuti vodenica stara.

 

Aleksa Šantić

1908.
08.04.2013.

Ladies day u Antreu u Liverpoolu

Grand national 2013.

Ladies day u Antreu u Liverpoolu

Na čuvenu trku konja u Liverpoolu, svake godina početkom aprila, tradicionalno dolaze dame u najvećim štiklama, sa najluđim šeširima na glavi, obučene u najkraću moguću odjeću i kaskaju uz ritam Grand national trae. Uz sve ono što se dešava u i oko gledališta, na kraju je najmanje važno ko je bio pobjednik trke.

Uz slike u galeriji, postavićemo jedno pitanje uz tri moguća odgovora: Šta vidite na ovim slikama? Grupu pripitih djevojaka koja se nimalo ne bore sa vjetrom, ili grupu djevojaka koje jedva da drže ravnotežu na visokim i opasnim štiklama, ili, to je vrhunac jedne velike lude zabave u Velikoj Britaniji.

Naravno, tačan je treći odgovor, uz  malo primjese iz oba prva odgovora. Riječ je o u poznatom Ladies day, na hipodromu Antree, u blizini Liverpoola, u Engleskoj. Taj dan ima svoje čudne zakonitosti već dugi niz godina, to je prilika da konjskim trkama prisustvuju dame, da se pokažu i da budu viđene.

Fotografisati se toga dana, postala je obaveza, isto kao i dolazak u najluđoj odjeći i šeširima i u najvećim mogućim štiklama. Sve ovo stvara jedan ludi ugođaj i atmosferu, iako, ono što dame pokazuju, nije baš nimalo ženstveno.

Ali, kome to još smeta u ovoj razigranoj ludosti.

(express.de)

Priredio: Smail Špago

NovaSloboda.ba
07.04.2013.

Nagrada za Dijamanta

Šestoaprilska nagrada

 

Edin Džeko dobitnik je ovogodišnje Šestoaprilske nagrade, najvećeg priznanja grada Sarajeva

 

Govor dobitnika:

 

Kao i u fudbalu, u kojem su najteži počeci, tako je i sa govorima. Odakle početi?

Mogao bih se do jutra zahvaljivati svima koji su dijelom doprinjeli da danas stojim pred vama i obraćam vam se kao dobitnik Šestoaprilske nagrade.

Međutim, vjerujem da se nećete naljutiti ako kažem kako najveću zaslugu za sve moje uspjehe, imaju moji roditelji. Moja sestra, moja porodica. Oni su uvijek vjerovali u mene. Oni nikada nisu prestali vjerovati i uvijek su mi davali snagu i volju i zbog njih i jesam večeras ovdje ispred vas.

Zbog njihove ljubavi i pažnje... Hvala vam!

Naravno, bilo je i onih koji su oduvijek sumnjali, kao i onih koji i danas, pa čak i ovog trena dok Vam se obraćam, i dalje sumnjaju. Ali, baš kao oni koji su mi davali podršku sve vrijeme, tako su me i oni suprotnog mišljenja, tjerali da svaki dan radim još više i još bolje. Hvala i njima!

Ne mogu a da ne kažem veliko hvala i čika Jovi, odnosno Udruženju Obrazovanje gradi BiH, koje me je i predložilo za Šestoaprilsku nagradu, kao i svim onima koji su podržali moju kandidaturu, počev od Olimpijskog komiteta, Nogometnog saveza, UNICEF-a, Saveza za sjedeću odbojku, te Federalnog ministarstva za sport i kulturu.

U dosadašnjoj karijeri osvojio sam mnogo nagrada... Za najboljeg sportistu, fudbalera, golgetera, idola nacije, pa nadalje. Ali nagrada od mog grada, od mog Sarajeva je za mene nešto posebno. Šestoaprilska nagrada me ispunjava kao čovjeka, kao osobu, kao sportistu, pogotovo jer sam još kao dječak sanjao kako ću jednom imati priliku obratiti se građanima mog Sarajeva i reći im koliko mi znači moj grad, a evo od večeras, zahvaljujući mom odricanju, radu i trudu, koji ste vi na kraju i prepoznali, očito značim i ja njemu.

Nisam ni slutio da će to biti u 27 godini mog života, ali evo me...

Danas stojim pred vama i ponosan sam što sam baš JA - dijete ovog grada, dobitnik najvećeg priznanja mog Sarajeva.

Ponijeti ovo priznanje, za mene je velika privilegija i čast, jer, kao što sam mnogo puta do sada istakao, najteže, a ujedno i najljepše je kada te prihvate u gradu u kojem si rođen, a pogotovo kada je to grad koji je za mene nezamjenjiv u svakom pogledu.

Na Dan oslobođenja Sarajeva, želim reći kako je moja najveća pobjeda, od svih koje sam izborio, to što stojim čvrsto na zemlji, jer jednog dana sve dođe i prođe. Međutim, sjećanje na ovaj trenutak, dok stojim ispred vas i obraćavam se, ostaće mi zauvijek u sjećanju, kao jedan od najponosnijih trenutaka u mom životu.

Hvala Vam još jednom, uz obećanje da će svi igrači reprezentacije BiH dati sve od sebe da se plasiramo u Brazil i tako ostvarimo vaše, ali i naše snove.

 

Još jednom hvala svima...
07.04.2013.

Šejtanska posla...

(objavljeno juće, na sarajevo.co.ba)

.

.

šejtan i historićar
.
.


 


došo šejtan u sarajvo, pa sreo jednog historićara i reko mu vako


- haj plati pivu, pa ču ti prićat kako je poćo rat


- ih, ti češ meni prićat?! uvrijeđeno će historićar


- ne govorim ja o ratu što je tebi bio, več o onom što je bio svima


- ko da ja to ne znam, i dalje se duri historićar


- kad znaš, što ga ne završavaš? upita ga šejtan


šuti historićar, gleda sebi u cipele, a šejtan če mu


- haj ti sa mnom, ja ču platit pivu


- mogo bih jednu, tiho če historićar


 

07.04.2013.

Izgubljeni pojmovi - Stap, maslo, mlaćanica

Stap, maslo, mlaćanica

 

(gramatički: stap, mećaja, mlaćanica, mlaćenica, maslo, maslac, izmesti maslo, metenje masla)

 

Stap - visine je oko 1 metar. Služio je za metenje ukiseljenog mlijeka, kiseline. Nakon što se mlijeko ukiseli, sipa se u stap i potom mete tj. tuče sa drvenom drškom (gore dole) neko vrijeme. Nakon toga se izlije u neku posudu. Na vrhu stapa izdvoji se maslo koje se pokupi kašikom i stavlja u posudu. Preostala tekućina zove se mlaćanica, nije gusta poput jogurta već rijetka i ukusna, lijepa i zdrava za piti, ili jesti s udrobljenim domaćim hljebom.
.

.


 

Stap, to je vrlo jednostavna naprava iz ne tako davne prošlosti, u kojoj se spravljao pravi, prirodni maslac. Načinjena je od drveta stožastog oblika s užim gornjim dijelom na kojem je drveni poklopac kroz koji se provlači štap za metenje, mećaja, na čijem je donjem učvršćena okrugla daščica s rupama. Daščica ima rupe kako bi se ubrzanim podizanjem gore dolje odvajalo maslo iz mlijeka. Proces metenja traje od nekoliko minuta pa i do pola sata, dok se na vrhu stapa počnu stvarati grudivce masnoće, koje su se međusobno vežu jedna na drugu. To je maslac! Teži dio posla je gotov. Mlaćanica se odlije, a maslac se oblikuje u oblik koji nam najviše odgovara, stavlja u posebne posude, ili što je najslađe, jede odmah, namazan na topli domaći hljeb.Mlaćanica, posebno u ljetnim mjesecima, dobro ohlađena, služi kao izvrstan, zdrav napitak za osvježenje.

Sve manji broj krava u štalama u seoskim domaćinstvima, smanjio je i količinu pravog domaćeg masla, a prilikom posjete selima, vrlo rijetko se iz avlija domaćinstava može čuti jutarnja ravnomjerna lupa od metenja masla. Pravi domaći doručak zamjenjuju neki vještački napravljeni namazi, kupovni hljeb, i mliječni napitci kupljeni u najbližoj prodavnici, pravljeni u nekim dalekim mljekarama.

 

 

priredio: Smail Špago

 

07.04.2013.

Mobiteli navršili 40. rođendan

Godišnjica

Mobiteli navršili 40. rođendan

U aprilu 1973. godine američki inžinjer Martin Cooper obavio je prvi razgovor mobilnim telefonom. Uređaj je zbog svojih dimenzija nazvan „brick“, cigla, a bio je težak 1,2 kila. Cijena mu je bila basnoslovnih 4.000 dolara. Sve do kraja devedestih, mobitel je bio „pojam“.

 

Prije 40 godina mobitel je imao samo jednu funkciju, s njim se moglo samo telefonirati.

 

Danas su mobiteli svemogući, od kamere, interneta, muzike, televizije. U osamdesetim godinama, mobiteli su bili zabava samo najimućnijih. Tehničkim napretkom došlo se do uređaja za svakog.

.

.

 

Već u devedesetim, mobitel je bio nešto što se moralo imati. Posebno cool toga vremena bilo je da mobitel bude što manji i što tanji, kako bi se mogli staviti u džep, najčešće veličine kutije od cigareta. Uvođenjem smartphonea, početkom novog vijeka, a posebno razvojem ovih uređaja zadnjih godina, mobiteli su postajali sve tanji, ali zbog potreba raznih funkcija koje mogu obavljati, postajali su uvijek malo veći. Procjenjuje se da se danas u svijetu koristi oko 6 milijardi mobitela.

Pitanje je samo, a šta i kako dalje?

Smail Špago

NovaSloboda.ba
06.04.2013.

6. april u našoj historiji

6. april u našoj historiji

 

.

 

1941. - Nacistička Njemačka u Drugom svjetskom ratu bez objave rata napala je Jugoslaviju. Beograd, koji je tri dana ranije proglašen otvorenim gradom, u 6.30 časova napala su 234 bombardera i 120 lovaca. Većina žitelja je zatečena na spavanju. U bombardovanju nastavljenom i naredna dva dana je poginulo oko 2.500 ljudi. Uništeno je više stotina zgrada, među kojima i zdanje Narodne biblioteke Srbije - ustanove osnovane 1832. - sa oko 300.000 knjiga.

 

1945. - Partizani su u Drugom svjetskom ratu oslobodili Sarajevo od njemačkih okupatora. Prilikom borbi za oslobođenje grada, čuvajući električnu centralu koju su ustaše htjele da unište, poginuo je Vladimir Perić-Valter, koji je tokom rata ilegalno radio u Sarajevu, Zenici i Tuzli, gdje je organizovao obavještajnu mrežu.
.
.
(na slici: partizani u oslobođenom Sarajevu, 6. aprila 1945.)
 

1992. – Bosna i Hercegovina dobija međunarodno priznanje kao nezavisna država.

 

1992. – Na današnji dan srpske snage počele su sa opsadom Sarajeva, najdužom i najkrvavijom opsadom jednog glavnog grada. Trajala je 1.425 dana, poginulo je oko 11.541 ljudi, od toga 643 djece.

 

(abrašmedia)
06.04.2013.

Sa starijim ljudima nema labavo!

ISTINITA PRIČA ...
.

 

Kako nazvati policiju kada ste stari i niste baš pokretni ...

 

Georges PHILLIPS, stariji čovjek koji živi u VANCOUVERU u Kanadi,  spremao se u krevet kada mu je žena rekla da je kroz prozor vidjela  da je ostavio svjetlo u ostavi sa alatima u dvorištu. Georges je otvorio stražnja vrata kuće da ugasi svjetlo,  kada iznenada vidi da ga ljudi pljačkaju.

 

Zvao je policiju koja ga je pitala:

 - ... "netko je ušao kod vas ?"

 On odgovori:

 - ... "ne, ali neki ljudi su mi ušli u ostavu sa alatom i kradu mi stvari."

Policija mu odgovori:

 - ... "sve naše jedinice su zauzete. Zatvorite se u kuću i nekoga ćemo poslati čim bude slobodan."

Georges odgovori:

 - " O.K."

Poklopi slušalicu, pričeka 30 sekundi i nazove ponovo policiju:

 - " Dobar dan, ja sam vas maloprije nazvao da mi lopovi pljačkaju ostavu sa alatom ...

Ne trebate se žuriti ... ubio sam ih !"

Pa je poklopio.

 

Za pet minuta, 6 policijskih auta, ekipa snajpera, helikopter,  dva vatrogasna auta, hitna pomoć, došli su pred njegovu kuću  i zaustavili lopove tijekom pljačke.

Policajac mu kaže:

 - ... " mislio sam da ste ih ubili ..."

A Georges mu odgovori:

 - ... " a ja sam mislio da ste mi rekli da nemate nikoga slobodnog za poslati ..."

 

Poanta: Ne zajebavajte se sa starim ljudima
05.04.2013.

Mihrimah je i Sunce i Mjesec

Sulejman Veličanstveni

Mihrimah je i Sunce i Mjesec

U centru pažnje epizoda treće sezone, koje se ovih dana emituju kod nas, nalazi se lijepa princeza Mihrimah, kćerka sultana Sulejmana i sultanije Hurem.

Svojom mladošću, ljepotom i oštroumnošću, ona zasjenjuje starije predstavnice ljepšeg pola na dvoru, a u isto vrijeme mami uzdahe i poglede momačkog sastava, na dvoru i oko dvora.

Njena dječija ljubav bio je Balibeg, koji poslom odlazi sa dvora. Ona mu je „obećala” da će ga čekati. Ali, daleko od očiju daleko i od srca, u njen život lagano se uvlači nova ljubav, naše gore list, pjesnik, umjetnik i vojnik Jahja Pljevljak. On će najljepše svoje stihove ispjevati lijepoj Sultani.

U narednim epizodama, u seriju će se vratiti Balibeg. Biće interesantno gledati razvoj te ljubavne drame. Za Mihrimah, lijepu sultanovu kćerku, interesovao se i čuveni Mimar Sinan, koji je u nju ostao zaljubljen čitav svoj život i njoj u čast napravio najljepše građevine onog vremena, kako u Istanbulu, tako i širom carstva. Ali, život nameće druga rješenja. Sultan Sulejman, a pogotovo sultanija Hurem, ruku svoje kćerke daju Rustem paši, njima vjernom i odanom čovjeku, koji kasnije dospijeva i na mesto Velikog vezira. Rustem paša je naše gore list.

O sultaniji Mihrimah u istorijskim knjigama ostalo je zapisano: Mihrimah, kćerku Sulejmana Veličanstvenog, željeli su oženiti dvojica muškaraca, već kad joj je bilo sedam godina. Mihrimah, odnosno Mihrü Mah, na perzijskom znači „sunce i mjesec”. Jedan od te dvojice je bio je Rustem-paša, guverner pokrajine Diyarbakiru, a drugi, čuveni i nama poznati Mimar Sinan. Sultan svoju kćerku daje Rustem-paši.

Mimar Sinan se oženio tek u svojim pedesetim godinama, ali je čitav život bio ludo zaljubljen u Mihrimah. Ta ljubav se nije ostvarila, ali se reflektovala u njegovoj umjetnosti. Na Üsküdaru, uz dozvolu dvora, 1540. godine postavlja temelje za izgradnju Mihrimah Sultan džamije, koju završava 1548. godine. Dok se gradila džamija, njeni vanjski obrisi su podsjećali na mjesto koje je „pomela“ ženska suknja“. Nakon toga, po prvi put bez dozvole Sultana, na Edirnekapiju, izolovanom mjestu koje gotovo niko nije posjećivao, ali jednom od najviših brda u Istanbulu, započinje svoje drugo djelo za Mihrimah Sultanu. Minaret joj je bio visok trideset i osam metara, kupola sa 161 prozorom, kroz koje se u svjelosti kupala unutrašnjost džamije. Unutrašnji ukrasi, te obrada rubova minareta, podsjećaju na kosu i otiske stopala Mihrimah Sultane. Bilo je to njegovo drugo djelo, posvećeno velikoj ljubavi.

Ko želi otići u Istanbul, i proći tragom ličnosti iz serije Sulejman, treba otići u džamiju u Üsküdar i u onu drugu u Edirnekapiju, i odabrati mjesto sa kojeg se istovremeno može vidjeti i jedna i druga džamija. U razgledanje je najljepše otići, kako to kažu, 21. marta, na ravnodnevnicu, kad su dužina dana i noći jednaki. A taj dan važan je još po nečemu, to je dan rođenja Mihrimah Sultane. Gledajući ispred jedne, na drugu džamiju toga dana predveče, može se vidjeti slijedeće:

U jednom trenutku kada iza munare džamije u Edirnekapiju, ogromno jarko crveno sunce zalazi, iza munare džamije na Üsküdaru pojavljuje se mjesec! Mihrü Mah predstavlja i Sunce i Mjesec.

Ovo kazivanje nije ni praznovjere ni predrasuda, to je znak jedne velike ljubavi.  I dokaz velike umjetnosti graditelja Mimara Sinana.

Smail Špago

NovaSloboda.ba
04.04.2013.

Kamera Nove Slobode u Kataru

Kamera Nove Slobode u Kataru

 
Kod domaćina Mundijala 2022. godine

 
Katar će biti domaćin Svjetskog prvenstva u fudbalu 2022. godine. Ovih dana, u ovoj zemlji, boravili su juniori Shalke 04. Kamera Nove Slobode bila je uz njih.

 

Do Svjetskog prvenstva u fudbalu 2022. godine ima još devet godina, a domaćin Katar već uveliko priprema ekipu koja će braniti boje njihove reprezentacije na tom prvenstvu. Fudbalska škola je organizovana je u sklopu Aspire Academy, a njeni polaznici, uzrasta od 14 do 15 godina, kojima će u vrijeme odigravanja toga prvenstva biti 23-24 godine, uigravaju se i igraje susrete sa svojim vršnjacima širom svijeta, ali ih pozivaju i da im dođu u goste, da ih posjete u njihovoj zemlji, da vide objekte koji su do sada tamo izgrađeni, da vide u kakvim uslovima igraju i treniraju. Prošlog ljeta juniori Katara gostovali su u Njemačkoj, u Gelsenkirchenu, kod vršnjaka iz Shalke 04. Polovinom marta ove godine juniori Shalke 04 su im uzvratil posjetu.  

 

Kamerom smo zabilježili najinteresantnije trenutka ove posjete, u Dohi, glavnom gradu Katara. Do sada su samo rijetki imali priliku da odu u ovaj dio svijeta, a nadamo se da će naši Zmajevi nastaviti sa dobrim igrama, i da će za devet godina i naši navijači krenuti za svojim Zmajevima u ovu vrlo interesantnu arapsku zemlju.

Sportski kompleks, i glavni stadion u Dohi, važi za najmoderniji fudbalski kompleks u svijetu. U pripremama za nastavak proljetnog dijela prvenstva u Bundesligi, u januaru ove godine ovdje su boravile prve ekipe Bayern Münchena i Shalke 04.

 

Trening centar Aspire Academy otvoren je 2004. godine i koštao je jednu milijardu US dolara. Kompleks raspolaže sa sedam fudbalskih terena, teniskim igralištima, atletskim stazama, sa nekoliko različitih sportskih hala, laboratorija i teretana. U sklopu kompleksa nalaze se hoteli za smještaj i boravak oko 1.000 sportista istovremeno, olimpijski plivački centar, jedan indoor stadion sa 15.000 sjedišta, i sa preko 250 hiljada kvadratnih metara korisne površina na više spratova.

 

Pripreme za Svjetsko prvenstvo u fudbalu 2022. godine ovdje se već odvijaju punom parom.

 

Priredio: Smail Špago
.
ostale slike na linku: www.novasloboda.ba
.

 

 

 

03.04.2013.

Tamo - Vamo

.

(na slici: šetalište u Mostaru)

.

Tamo - Vamo


 


Zbog onoga tamo


došli smo ovamo.


oni što su tamo


isto bi ovamo.


Znaju oni tamo,


bolje je ovamo.


Jeste lijepo tamo


ljepše no ovamo,


ali nema tamo


šta ima ovamo.


Ne može se tamo


isto što i 'vamo.


Mi bi radje tamo


no da smo ovamo,


jer naše je tamo


a tudje ovamo.


Ovi bi ovamo


htjeli da smo tamo.


briga njih ovamo


kako nam je tamo.


Trpimo ovamo,


što ne bismo tamo.


Tako je ovamo.


Oni misle tamo,


blago nama 'vamo,


kada nismo tamo.


Svi hoće ovamo.


Niko ne bi tamo.


Kada bi svi ovamo,


ko bi onda tamo?


Ko nas posla 'vamo,


ostao bi tamo


jer ne smije ovamo.


A njemu je tamo


bolje no ovamo,


pa onima tamo


ne da više 'vamo.


Trebaju mu tamo.


Šta će svi ovamo?


Neko mora tamo.


Dosta nas je 'vamo.


Tako ti je tamo.


Plačemo ovamo


za onima tamo.


Al 'suze su 'vamo


krupnije no tamo.


Svako ko je 'vamo


ima nekog tamo,


pa čas je ovamo,


pa odlazi tamo,


muči se ovamo


da pomogne tamo.


Glavom je ovamo


a srcem je tamo.


Sve bi dao 'vamo


da je bolje tamo


i čeka ovamo


kad će bolje tamo,


da napusti 'vamo


da se skrasi tamo.


Hladno je ovamo.


Nije kao tamo,


jer sunce ovamo


ne grije ko tamo


izblijediš ovamo.


Stran im dodjes tamo,


Ko što si i 'vamo.


Blago onim 'tamo


što nisu ovamo,


no su samo tamo


jer mi smo ovamo


ni 'vamo ni tamo.


 


ENES KIŠEVIĆ


 


03.04.2013.

Plovi, plovi brod…

Plovi, plovi brod…

 

Svaka pojava, pa i ova poplava, u Mostaru ima i svoju kreativnu stranu (iako okolnosti nisu baš smiješne)

(fotos sa Lučkog mosta prema Starom: facebook/ Mostar Bosnia and Herzegovina-ALL)
.

Red vožnje Jadranske plovidbe:

Mostar - Trpanj 18:30
Mostar - Mali Lošinj 19:15
Mostar - Korčula otkazano zbog jakog juga

 

„Večeras u meni Neretva neka…(„ razbija...li razbija...)

 

Prema informaciji Agencije za vodno područje Jadranskog mora, vodostaj rijeke Neretve na mjernoj stanici „Carinski most“ trenutno iznosi 1048 cm i u odnosu na jutros viši je za 80.tak cm. (ovo je ozbiljna vijest, jutros 3.aprila)
.
.
fotos: sa Lučkog mosta niz Luku i Mahalu, Nova Sloboda 3.april 2103, 7:00
.
.
02.04.2013.

Šipci na satelitskoj anteni

U objektivu kamere

Šipci na satelitskoj anteni

.

.

.

Šipci na satelitskoj anteni. Pa, gdje to ima?
.
U Mostaru, naravno!
.

U ulici Braće Lakišić broj 38, u blizini Četvrte osnovne škole, na jednoj satelitskoj anteni nacrtani su šipci – prepoznatljiv simbola Mostara.

 

A iz daljine izgledaju kao pravcati!

Foto: Semir Suljić

NovaSloboda.ba
Gdje to ima? U Mostaru naravno...svaka čast... covjek se bavi slikanjem...tako kaže kona Ajša...
02.04.2013.

Izgubljeni pojmovi: Vršidba

Izgubljeni pojmovi: Vršidba

 

(preneseno od Izeta Spahića/facebook)

 

Vršidba je završena. Mjesto gdje se vrši vršidba, zove se guvno./ Okolina Gračanice, TK/. Guvno se pravi tako da se motikom skine trava, i isto tlo se dobro pomete, metlom brezovačom. Poslije se u sredinu guvna, zabije kolac /direk/. Po guvnu se razastre klasje pšenice. Onda se sveže konopac, za kolac, i za ove stare konje, rage. Konji se vode u krug po klasju., dokle god sa kopitama, bez potkovica/grifova/, ne izvrhu pšenicu. Pšenica sa trinom se sakupi na jednu gomilu/kamaru/.
.
.
Zatim se čeka vjetar. Pšenica sa trinom se baca u zrak, pomoću drvene lopate, na tlo pada sama pšenica, sa primjesama zemlje. Ova pšenica sa kupi sa polama /drvens posuda/, u vreće tkane od vlakana kanabisa, i nosi na potok, gdje se izvrši njezino pranje. Oprana pšenica se nosi i stere na čaršafe, dobro se osuši, i odlaže u hambar. Hambar je drvena kućica, koja je napravljena od debelih dasaka. Ova pšenica, može imati u sebi sjemena, korova, zvanog ljulj, malih crnih gorkih bobica, koje se mogu samo ručno odstraniti, ili u rotacionom situ. Ovaj postupak je čovjek,otkrio u povijesti, kad je počeo uzgajati pšenicu, zob, i druge slične žitarice...unazad 7-10.000 godina. To se zadržalo u Bosni, do 60.- tih godina, prošlog stoljeća. Bio sam očevidac...

 

(facebook)
02.04.2013.

Kako je nastao Svjetski dan šale?

Prođe 1. april

Kako je nastao Svjetski dan šale?

Kod nas kažu aprilili, u engleskom govornom području fool’s day, u Njemačkoj April-April, a u suštini, se sve svodi na jedno. Svjetski dan šale, 1. april, jedini je dan u godini kada se laži i prevare opraštaju. Prvoaprilske šale su uobičajene u većini evropskih zemalja, a poznate su već od 16. vijeka. 

Porijeklo ovog praznika nije pouzdano utvrđeno, ali se smatra da ima veze sa drevnim kulturama koje su oko tog datuma proslavljale Novu godinu. Kakve veze ima Nova godina sa praznikom šale? Rimljani i Hindusi su slavili Novu godinu odmah nakon proljećne ravnodnevnice, koja pada 20. ili 21. marta. U srednjem vijeku, veći deo Evrope je slavio 25. mart, praznik Blagovjesti, kao početak praznovanja Nove godine. Slavlje bi trajalo nedelju dana, sve do 1. aprila. Papa Gregor XII je 1582. godine naredio poštovanje gregorijanskog kalendara, po kome se Nova godina proslavlja 1. januara.

Pošto narod nikada nije bio sklon prihvatanju novih pravila u svakodnevnom životu, mnogi su odbili da se povinuju kalendaru pape Gregora i nastavili da slave Novu godinu oko 1. aprila. Oni koji su prihvatili novi kalendar, tog dana su zbijali šale na račun „neobavještenih“, ismijavajući njihova zastarjela slavlja. Običaj je nastao u Francuskoj, koja je prva prihvatila gregorijanski kalendar, ali je zanimljivo da je 1. april, kao praznik šale, odmah zaživio i u regionima Evrope, koji su mnogo kasnije prihvatili novi kalendar.

Jedno zanimljivo objašnjenje je dao Džozef Boskin, profesor istorije na univerzitetu u Bostonu. Po njegovom istraživanju, koje je objavio Associated Press 1983. godine, praznik šale je nastao u doba cara Konstantina, kada je grupa dvorskih luda tokom zabave na rimskom dvoru rekla slavnom vladaru da bi bolje od njega vodili carstvo. Zabavljen ovom idejom, car Konstantin je na jedan dan prepustio vlast dvorskoj ludi Kugelu, koji je za vrijeme svoje vladavine ediktom proglasio 1. april za dan šale i apsurda. Nekoliko dana kasnije javnost je saznala da je profesor Boskin je nasamario slavni medijski servis, jer je cijelu priču izmislio kao prvoaprilsku šalu.

Svjetski dan šale 1. april jedan od najinternacionalnijih praznika na svetu. Gdje god da se nađete, možete očekivati da će vas tog dana neko nasamariti, poslati vas da tražite nepostojeće stvari i ljude, ubjeđivati vas da povjerujete u nevjerovatno i ispadnete naivni i lakovjerni. Bilo da ste kreator šale ili žrtva domišljatijih spadala, ovaj dan je rezervisan za smijeh, dobro raspoloženje, zabavu i druženje.

Prvoaprilska šala označava običaj da se 1. aprila smišljaju bezopasne smicalice ili objavljuju falsifikovane ili lažne novosti, priče ili informacije. Cilj je da se članove porodice, prijatelje, poslovne kolege želi dovesti u smiješan položaj. U novinama, časopisima, na radiju i televiziji, a u novije vrijeme i na web-stranicama objavljuju se prilozi sa prvoaprilskim šalama čitalaca ili slušalaca, koje su na prvi pogled vjerodostojni, a tek kasnije sazna se njihova prava namjena. Jedna od najpoznatijih prvoaprilskih šala kroz istoriju zabilježena je još u šesnaestom vijeku. Navodno je 1.aprila je jedna djevojka od šesnaest godina, nepoznatog imena, ponudila tajni rendezvous Henriku IV., kralju Francuske od 1589.-1610., koji je bio sklon mladim ženama, u diskretnim prostorijama dvorca. Kad se Henrik pojavio u naznačeno vrijeme na sastanku, našao je umjesto mlade djevojke svoju suprugu Mariju de' Medici.

Ako vam i u ovom tekstu nešto nije pasovalo, vjerujte, bio je aprilili.

Priredio: Smail Špago

01.04.2013.

...jutros je trebao biti otvor ribarske sezone...

umjesto ovoga...

.

 

.

ovo

.

 

 

01.04.2013.

Priča o Faberge jajima

Priča o Faberge jajima

Najpoznatija uskršnja jaja na svijetu

Dok se narod  za Uskrs zadovoljavao razmjenom, tucanjem jaja i poljupcima, moćni ruski vladari poručivali su jaja od dragog kamena, zlata i slonove kosti.
Faberge jaja važe za najskuplji uskršnji nakit na svijetu. Izrađivao ih je ruski juvelir Carl Peter Faberge (1846-1920.). Jedno jaje je prije nekoliko godina promijenilo vlasnika za 12,5 miliona eura. O čemu se radi?

Skupocjena jaja su nekadašnjeg vremena izrađivana po narudžbi rusklih careva. Dok se narod  za Uskrs zadovoljavao razmjenom, tucanjem jaja i poljupcima, moćni ruski vladari poručivali su jaja od dragog kamena, zlata i slonove kosti.

Peter Carl Faberge je između 1885. i 1916. godine napravio tačno 50 ovakvih jaja za potrebe  carske familije. Deset komada nalazi se i danas u riznici Kremlja. Narednih deset komada pripada ruskom oligarhu Viktoru Wekselbergu. On ih je 2004. godine otkupio od američkog izdavača Malcolma Forbesa za ukupno 100 miliona dolara. I britanska kraljica posjeduje 3 komada ovih skupocjenih uskršnjih jaja. U toku ruske revolucije, 1918. godine, nestalo je 8 komada.

U unutrašnjosti Faberge jajeta nalazi se mali skupocjeni ukras, koji svjedoči o vremenu u kome je nastalo. Prvo jaje, koje je napravljeno 1885. godine, sastoji se od bijele emajlirane ljuske. Unutar jajeta nalazi se ukras od čistog zlata. Jaje se može otvoriti i onda se ukaže kokoška od četvorobojnog zlata ukrašena  očima od rubina.

Jedan anonmni kupacje 2007. godine, u londonskoj aukcijskoj kući „Christie’s” otkupio jedno ovakvo jaje napravljeno 1902. godine za 12,5 miliona dolara. Najzanimljivije s tim jajetom je, da je to bilo jedino jaje koje nije bilo napravljeno za rusku carsku familiju. Pripadalo je bankarskoj familiji Rothschild.

Od 2012. godine, u njujorškom  Flagship-store, ljubitelji Faberge brenda mogu nabaviti proizvode i opremu ove poznate  firme.

Priredio: Smail Špago

NovaSloboda.ba
spagosmail

MOJI LINKOVI


MOSTAR
http://memorylimit.blogger.ba/
http://herojisaneretve.blogger.ba/
www.mostarskaraja.com
www.moforaja.com


MOJI FAVORITI

BROJAČ POSJETA
531386

Powered by Blogger.ba