spagosmail

Dobrodošli na moj blog


03.01.2017.

Zašto je kod nekih satova rimski broj 4 napisan kao IIII umjesto kao IV?




Wells katedrala


Big Ben

Možda ste zapazili, možda niste?

Rimski brojevi, kako smo učili u školi, pišu se kombinacijom slova I,V,X,L,C,D,M.
U tom smislu godina 2017. se rimskim brojevima piše kao MMXVII.
Brojevi od 1 do 12, koji se koriste na satovima, pišu se kao I,II,II,IV,V,VI,VII,VIII,IX,X,XI,XII.
Na nekim vrlo starim satovima, pogotovo na katedralskim tornjevima, može se primjetiti da se broj 4, koji se po pravili piše kao IV, piše kao IIII. Interesantno da je takav običaj preuzet kod nekih proizvođača satova modernog vremena, pa se na mjestu četvorke stoji također IIII.
Mnogi ovo nisu primjećivali, a većini je iznenađenje kad im se nešto tako pokaže.
Zašto je to tako? Nema nekog stručnog ni naučnog pokrića. Kad se malo detaljnije pročita istorijat rimskih brojeva, može se vidjeti da ni sami Rimljanji nisu baš bili dosljedni u pisanju pojednih svojih brojeva, tako da se u nekim dokumetima iz perioda Rimskog carstva može prinaći četvorka u obliku IIII, ali i VIIII kao devetka. Upotreba u starom Rimu uveliko je varirala i ostala nekonzistentna kako u srednjem vijeku, tako i u modernom dobu.

Rimski natpisi, naročito u službenim kontekstu, pokazuju sklonost ka pisanju aditiva, u obliku kao što su IIII i VIIII, umjesto forme IV i IX. Interesantno je da se obe metode pojavljuju u dokumentima iz rimskog doba, čak i unutar istog dokumenta. "Double subtractives" također se javlja kao naprimjer kod XIIX, ili čak IIXX, umjesto propisanogXVIII (18). Ponekad se V i L ne koriste, kao što je pronađeno u slučajevima IIIIII i XXXXXX, a ne kao VI ili LX (6 i 90)
Takve varijacije i nedosljednost nastavile su se kroz srednji vijek, pa i u modernim vremenima, kada su postale i konvencionalne. Sat sa rimskim brojevima koji pokazuje IIII za 04:00 sati, ali i IX, za devet sati, praksa je koja seže do daleke prošlosti. Tako pokazuje sat na Wells katedrali u engleskom gradu Wellsu, sagrađenoj između 1386. i 1392. Interesantno je da ovaj sat pokazuje 24 sata u punom krugu, s tim što su napisani rimski od I do XII sa IIII umjesto IV, sa obje strane sata.
Međutim, to nije univerzalno, jer sat na Westminsterskoj palači u Londonu, poznatiji kao"Big Ben" koristi  IV.
Jedno od objašnjenja? Rimski broj IV na satu se izbjegavao zbog imena rimskog boga Jupitera, čije latinsko ime počinje sa IV, a piše se kao IVPPITER. Takav prijedlog se pripisuje Isaku Asimovom. U Francuskoj se također koristilo IIII na satovima, po izričitoj naredbi kralja Louisa XIV, koji je i sam preferirao IIII umjesto IV, te je svim proizvođačima satova izdao takvu naredbu. Najvjerovatnije, to je ostalo do novijeg doba, odnosno evo do XXI vijeka.
Međutim, u traženju objašnjenja nalazi se i praktična primjena broja IIII. Naime, djeci su rimski brojevi IV i VI, odnosno 4 i 6, vrlo slični, pa da ne bi dolazilo do zabune prilikom čitanja tačnog vremena, broj IIII pruža jasnu razliku od VI.
Osim toga postoji još jedno vizualno objašnjenje. Naime korištenje IIII stvara vizuelnu simetriju na satu. Sa jedne trećine sata su četiri broja sa I, od I do IIII, na drugoj trećini četiri broja sa V, od V do VIII, a u trećoj trećini su brojevi sa X, od IX do XII.
Ili, simbol I se vidi u prva četiri sata, simbol V u druga četiri sata, a simbol X u treća četiri sata.


(spagos)