spagosmail

Dobrodošli na moj blog


08.01.2017.

Velika umjetnost malog iPhonea


Deset godina od pojave iPhonea.
Ni jedan pronalazak nije toliko promjenio svijet kao iPhone.

Prije deset godina predstavljen je prvi iPhone. Od tada je u svijetu prodato više od milijardu tih uređaja. On je promjenio naš život. Htjeli mi to ili ne.
A upravo to je rekao Steve Jobs kad se pojavio na pozornici u San Franciscu, 9. januara 2007. godine i pokazao novi uređaj: Ovo je proizvod koji dolazi i koji će promjeniti sve“. Uređaj je bio mix muzičkog playera, telefona i pristupa internetu, kako ga je opisao tada 51. godišnji osnivač firme Apple.
Velika većina je već tada imala kod sebe jedan mobitel, preklopni, sa muzikom unutra, sa mini tastaturom, komunikator i td, ali ništa nije bilo slično ovom uređaju.
On je imao sve to i uz to još i video kameru i memoriju od 16 GB. Uređaj koji je nudio puno zabave.
A pokazalo se da se desilo slično kao kod velikog broja umjetničkih djela i njihovim stvaraocima, za koje tek godinama kasnije postaje jasno da su promjenili svijet.
Pokazalo se da je i iPhone bio jedna revolucija. Danas se sa njim plaća kupljeno, šalju i primaju vijesti, fotografije, snimaju filmovi, sluša muzika, gledaju filmovi.
A sve to sa mo sa jednim urešajem koji se naziva smartphone, ili pametni telefon. Izračunato je da korisnici u prosjeku uzimaju njihov smartphone 214 puta u toku dana, a prisutan je uz korisnika čak 22 sata dnevno, 7 dana u sedmici.
Danas se postavlja pitanje, Šta smo to samo prije radili toliko vremena, kad ga nije bilo?
Možda pričali sa drugim ljudima, umjesto chatovali, možda slušali ploče u društvu, umjesto svoju muziku u svojim slušalicama. Možda bili u kinu i gledali film sa punom salom posjetilaca, umjesto sami svoj film, na svom mobitelu. U svakom slučaju nije nam se desilo, da se sudarimo sa pješakom na trotoaru, udarimo glavom u stub rasvhjete, ili krenemo na prelazu na crveno, a sve to zagledani u ekran mobitela.
Naravno, iPhone danas nije sam. I drugi proizvođači su na tržište izbacili svoje slične proizvode.
A kao i u sportu, pobjeđuju oni koji su trenutno u boljoj formi.

U prilogu, nekoliko svjetskih umjetničkih djela, dopunjeno iPhoneom.

„Djevojčica sa bisernom minđušom“ Johanes Vermeer (1565)

„San“ Pablo Picasso (1932)

„Krik“ Munch

„Pješak u magli“ Caspar David Friedrich (1818)

„Portret Marie-Therese Walter“ Picasso (1937)

„Čovjek na balkonu“ Gustave Caillebotte (1880)

"Hotelska soba“ Edward Hopper (1931)

„Djevojka u vrtu“ Mary Cassatt (1880-82)

„Mary Cassatt“ (1884)

(izvor:bild)


(spagos)
08.01.2017.

Kupus, supernamrinica za hladne dane


Jedite kupus i ne bojte se za zdravlje, stara je izreka, jer: štiti od raka, liječi upale, pomaže mršavljenju, regulira probavu...

Kupus je jedna od najstarijih namirnica i prvo povrće koje nam pada na pamet kad pomislimo na kuhinju naših baka. Zbog sve veće popularnosti drugog povrća i prehrambenih dodataka, možda više nije tako "cool", ali svakako je odlična namirnica kako po okusu, tako i po prehrambenoj vrijednosti, osobito u zimskim mjesecima. Stari su liječnici vjerovali da kupus ima mjesečevu moć, jer raste uz puni mjesec, a danas znamo da njegov glavni učinak proizlazi iz sumpora i vitamina C. Zato se kupus smatra "supernamirnicom", koja pomaže u mršavljenju i uklanjanju otrova iz organizma.
Stari rimski autori Katon i Varon gotovo lirski pišu o kupusu ističući da je to "prava muška hrana za Rimljanina, za razliku od hrane mekušaca Grka". Grafit iz Pompeja svjedoči da su Rimljani zaista mislili da kupus simbolizira muževnost. U antici se razvio "pravi rat" između ljubitelja i neprijatelja kupusa, koji je tada služio kao afrodizijak i kao sredstvo za kontracepciju, no prava "karijera" kupusa počela je s jačanjem društvenih suprotnosti – s jedne strane su visoka kulinarska umijeća, a na drugoj preživljavanje siromašnih slojeva s hranom koju mogu proizvesti sami. 

Kupus je kroz povijest uz kultnu, ritualnu i kulturnu ulogu imao i političke konotacije, pa su tako tijekom Prvog svjetskog rata u SAD-u zabranili "Sauerkraut" i uveli novo ime za kiseli kupus, koji ne povezuju s Nijemcima, te su ga krstili "liberty cabbage". Danas se oko izvornosti sarme bore Mađari, Rumunji i Srbi, a možda se javi još netko.

Što god govorili povjesničari i antropolozi, u čijem je fokusu također bio kupus, riječ je o hrani koja izrazito pozitivno utječe na naše zdravlje. Brojne su studije pokazale da kupus ima zaštitnu ulogu kao i druge biljke iz obitelji krstašica (cruciferous) jer su kvalitetan izvor vitamina, minerala, vlakana, antioksidansa i drugih korisnih tvari.

Sto grama sirovog kupusa sadrži samo 26 kalorija, visoku količinu vitamina B, beta-karotena (380 mikrograma), kalcija (52 miligrama), folne kiseline (75 mikrograma), kalija (270 miligrama), vitamina C (50 mg) i vitamina E (0,2 mg). Osim toga, kupus je bogat vrijednim sumpornim spojevima, a obiluje i antikancerogenim spojem sinigrinom, koji ima jedinstvena svojstva protiv raka prostate, crijeva i mjehura.

Sadržaj vitamina C i sumpora u kupusu uklanja otrove (slobodne radikale i mokraćnu kiselinu) koji su glavni uzročnici kožnih bolesti i reumatizma. Kupus sprječava i apsorpciju masnoća nakon obroka i na taj način snižava razinu kolesterola. Tijekom žvakanja i sjeckanja kupusa oslobađaju se izotiocijanati i indoli, tvari za koje je također dokazano da djeluju preventivno protiv raka, čemu pridonosi i bogatstvo vitamina C. Stoga je važno da se kupus ne smije dugo kuhati.

Svojim ljekovitim svojstvima, osobito antioksidansima, kupus povećava otpornost protiv raka. Mnoge su studije potvrdile da ljudi koji često jedu kupus rijetko obolijevaju od raka želuca, debelog crijeva, pluća i kože. Osobe koje imaju visoku razinu antioksidansa dobivenih iz prehrane rjeđe obolijevaju od koronarne bolesti, moždanog udara i katarakte.
Kupus je i prijatelj želuca. Svježi sok od kupusa tradicionalni je lijek za čir, a koristan je i svježi kupus, čiji je učinak nešto manji.

Sirovi kiseli kupus sadrži mikroorganizme korisne crijevnoj flori i stari je narodni lijek za crijeva i probavu, a pomaže i u borbi protiv skorbuta.

Sirovi kupus pomaže i kod slabokrvnosti, nesanice, depresije i anksioznosti, dok je kuhani kupus odlično sredstvo za proljetnu detoksikaciju, te jedno od najboljih sredstava protiv živčane napetosti, tjeskobe, slabosti i slabe koncentracije.
Čaša svježe iscijeđenog kupusa dnevno poboljšava opće zdravlje i vitalnost, smanjuje ili eliminira probleme s crijevima, ali i probleme respiratornog i urinarnog trakta.


Jeste li znali?


Kupus (Brassica oleracea) jede se od prapovijesti i smatra se jednom od najstarijih namirnica. Uzgaja se od davnine jer su o njemu pisali još grčki i rimski pisci.

Predak kupusa ne zna se sa sigurnošću, ali pretpostavlja se da je nastao od jedne od osam divljih vrsta koje su rasle na sjevernoj obali Sredozemlja, na obalama južne Engleske, Danske i južne Francuske, a orijentalne vrste kupusa proširile su se po cijelom Balkanu.

Rimljani su jako cijenili kupus pa je književnik Katon preporučivao konzumaciju sirovog kupusa prije ručka kako bi se smanjio utjecaj alkohola i poboljšala probava. Rimljani su također vjerovali da kupus odagnava melankoliju, a koristili su ga i kao oblog za rane i različite udarce.

Kupus simbolizira dobit, korist i dobro stanje, a istodobno je simbol tvrdoglavosti.
(slobodnadalmacija)