spagosmail

Dobrodošli na moj blog


08.02.2017.

Mostar u objektivima fotokamera - Miroslav Loose




Napisati bilo šta više od onoga što je o Miroslavu Looseu napisao Karlo Drago Miletić u svojoj knjizi “Veliki graditelj Miroslav Loose”, neumjesno je i nepotrebno, s ovog mjesta. Biranim riječima, u kratkim crtama, autor je dao opis ovog čovjeka, koji je u prvoj polovini dvadesetog vijeka dao i te kakav doprinos razvoju grada Mostara.
„Svaka građevina ima svog graditelja, inženjera, projektanta, arhitekta, nadzornika, a Miroslav Loose objedinio je sve te struke. Prikaz je to jednog vremena, s obiljem podataka o načinu funkcionisanja Mostara na početku 20. vijeka, kada se podiže civilizacijski nivo življenja izgradnjom vodovoda i javnih objekata. Loose se u radu dotakao mnogih tema, od dizajniranja nadgrobnih spomenika do izrade različitih varijanti grba grada, a ponajviše je radio na izgradnji i obnovi brojnih javnih objekata. Bio je upravinik vodovoda i voditelj tehničkog odjela u opštinskom poglavarstvu, a od 1933. nalazi se i na čelu vatrogasne jedinice.
Po njegovoj osnovi i pod njegovim nadzorom izgrađeno je gradsko kupalište, nivelisane su i regulisane, te izgrađene neke ulice, sagrađen je vatrogasni dom i drugo. Nakon rata, bio je predavač na Građevinskoj tehničkoj školi, a prevodio je i s njemačkog.
U knjizi su doneseni odlomci iz njegovih dnevnika, koji nam pružaju najbolju sliku o izgradnji Mostara u to doba, kao i sačuvani nacrti, koji najbolje svjedoče o Looseovu talentu.
Može se reći da je životni vijek Miroslava Loosea protekao u neprekidnom radu, te su iza njega ostali mnogi spomenici izuzetnog znanja i upornosti koji svakako zaslužuju ovakvu publikaciju da jedna istorijska ličnost ne padne u zaborav i da bude podsticaj za buduća istraživanja“.
Neke od brojnih fotografije Miroslava Loosea, koje svjedoče o razvoju grada Mostara, u vrijeme njegovog života, mogu se pogledati u arhivi fotografija na stranici: www.cidom.org .
Priredili: Ismail Braco Čampara / Tibor Vrančić / Smail Špago
(Novasloboda.ba)
08.02.2017.

Ekstremni sport: Lovac na oluje





Dany Bruch (34) ne ide u vodu ako je jačina vjetra manja od 10 bofora, a u tablicama za takve vjetrove stoji naziv, orkanski vjetrovi.
Na fotografijama koje prate ovog ekstremnog sportistu, on najčešće skače iznad bijele mase talasa, a najradije u Cornwallu, poznatom po ogromnim talasima. Vjetar u pojednim momentima dostiže brzinu od 113 kilometara na sat. On traži takve ekstremne uslove, kod kojih vjetar lomi jarbole i cijepa jedra. A kada se more pokaže sa svoje najžešće strane, on jednostavno mora u vodu. Njega ubrajaju za najhrabrijeg  na ovoj sceni, a već je nekoliko puta prkosio najjačim olujama, sa vjetrom brzine do 130 kilometara na sat.
Dugo je bio daleko od očiju javnosti. Nekada je važio za shooting stara u wind surfingu. Porijeklom Nijemac, stalni boravak su mu Tenerife, a na jedru ima španske oznake. Mnogi ga smatraju Španjolcem, iako u međunarodnim takmičenjima nastupa kao Nijemac. Važi i za veterana Red Bull lovaca na oluje, a početkom ove godine krenuo je u lov na nove oluje i rekorde.
(izvor:express)
Smail Špago
(Novasloboda.ba)
08.02.2017.

Povratak djevojčice i konja na filmski ekran




Na neki način to izgleda kao životinjska nostalgija. U kino se vraćaju filmovi u kojima se u glavnim ulogama nalaze djevojčice i konji, a to je jedan relikt iz devedesetih godina prošlog vijeka.
Wendy je je ime koje je ostalo u sjećanju jednoj čitavoj generaciji današnjih mladih roditelja u Evropi. Prije 30 godina, u modi su bili magazini sa slikama konja, narukvice, sjaj za usne, samoljepljivi tatoo i stripovi o Wendy. Slijedili su knjige o Wendy, modeli konja, i video igrice.
Ovih dana, Wendy dolazi i na filmske ekrane.
Wendy sa svojim roditeljima odlazi na konjsku farmu, gdje treba da savlada svoj strah od konja, koji je kod nje nastao nakon jednog nezgodnog pada sa konja. Film nosi naziv „Wendy – film“, a u njemu se pojavljuju dva plava anđela, djevojčica Jule Hermann i njen konj. Toliko o filmu na ovom mjestu. Ostalo u kinu.
U svakom slučaju, film je nostalgija, za neke generacije, na ne tako daleke devedesete, a ova godina će biti godina velikog povratka. Za mnoge djevojčice, to će biti prvi susret sa ovom temom, a za mnoge roditelje nostalgični povratak u neke sretnije dane.
(izvor:stern)
(Novasloboda.ba)