spagosmail

Dobrodošli na moj blog


30.04.2017.

Mostarom, ovih dana i mjeseci: Kolektori i kanalizacija


Šta se radi, šta se kopa, riječ stručnjaka: Oko kanalizacije i kolektora

Fotografija napravljena 29. aprila 2017.

Iskop ispusta oborinske kanalizacije. EU finansira izgradnju kolektora kombinacijom kredita i bespovratno. Sistem je separatni, fekalna kanalizacija je odvojena od oborinske. Oborinske vode se ispuštaju direktno u Neretvu bez nekog tretmana. Fekalna kanalizacija se vodi glavnim kolektorima, lijevom i desnom stranom. Na lijevoj strani treba da se završi najteža dionica, od željezničke stanice do Lučkog mosta. Dio od Narodnog pozorišta do Lučkog mosta raditi će se tunelom (mašinom "krticom"). Na desnoj strani ostala je nezavršena dionica od Doma penzionera (Ero) do Žitoprometovih silosa. Dijelovi grada koji su niži od kote kolektora (svi sokaci prema Neretvi, Luka, Cernica, itd) imaju gravitacioni i tlačni fekalni sistem i to je uglavnom sve završeno. Gravitacioni vodovi dovode kanalizaciju do sabirnih šahtova, a odatle fekalne vode muljne pumpe tlačnim vodom pumpaju nazad u glavni kolektor. Kolektor sa lijeve obale, malo prije Avijatičarskog mosta, prelazi Neretvu i spaja se sa desnim kolektorom. Tako objedinjeni cjevovod ide dalje do prečistača koji je već izgrađen južno od pomenutog mosta.

(Ahmet Kurt/facebook)
30.04.2017.

Joshua pobjedio Klitschka i ostao svjetski šampion








U jednom prvoklasnom boks meč pred 90 hiljada gledalaca na Wemblay areni u Londonu, i milionskim televizijskim auditorijumom, britanski bokser Antony Joshua je odbranio titulu svjetskog prvaka protiv ukrajinca Wladimira Klitschka. Tokom meča bilo je više dramatičnih rundi u kojima su se oba boksera nalazila na podu.
Antony Joshua je odbranio njegovu titulu svjetskog šampiona po verziji IBF, a uz to je postao svjetski šampion po verzijama WBA i IBO. Britanac je meč dobio tehničkim nokautom u 11. rundi. Na taj način je propao comeback Wladiira Klitschka. Prije ovog meča Klitschko nije bio u ringu od novembra 2015. godine, kada je sve njegove titule izgubio u meču protiv Tysona Furyja.
Meč Joshua vs. Klitschko je bio prvoklasna borba. U početku je Joshua prepustio sredinu ringa starijem Wladimiru i uzvraćao kontrama. To je funkcionisalo dobro. Prve runde bile su izjednačene, a Joshua je imao laganu prednost. U četvroj rundi meč je postao intenzivniji. Na samom početku ove runde Klitschko je uputio jedan dobar udarac, nakon čega je uzvratio Joshua.
Peta runda je bila spektakularna. Joshua je počeo sa više jakih udaraca, a Klitschko je dobio jedan usarac, od čega je zaradio pukotinu iznad lijevog oka, i otišao kratko na pod. Usprkos tome, nakon toga pogodio je Joshuu sa nekoliko kombinovanih udaraca i Jpshua se počeo ljuljati. Oba boksera su već tada izgledali dobro načeti.
U šestoj rundi branilac titule Joshua je otišao na pod, prvi put u njegovoj karijeri, kada ga je Klitschko pogodio jakim udarcem desnice.
Joshua se nakon toga vratio u meč. Tempo je u nastavku bio mirniji, a napadi rijeđi.
U jedanaestoj rundi Joshua je krenuo u odlučujući napad, sa uspjehom. Dva puta je bacao Klitschka na pod, oba puta odlučujući udarci su bili ljevicom. Kada je kod slijedećeg napada Joshue, Klitschko počeo da se ljulja, sudija u ringu je prekinuo meč.
Joshua je meč dobio tehničkim nokautom u 2:25 minutu jedanaeste runde.
Na taj način je olimpijski pobjednik iz Atlante poražen od olimpijskog pobjednika iz Londona. U njegovom 69. meču Klitschko je doživio 5. poraz, i tako propustio šansu da se po treći put domogne titule svjetkog šampiona u kraljevskoj klasi
Antony Joshua, tjelesno također model atleta kao i Wladimir Klitschko slavio je njegovi 19. pobjedu u njegovom 19. profi meču.
Oba boksera su za mač kasirali po 20 miliona eura.
(izvor: Agencije)


(spagos)
30.04.2017.

Otonamaki, antistres terapija iz Japana




Šta činiti kada je u vratu napregnuto. Vjerovatno ustanene i napravite par vježbi istezanja. Barem tako preporučuju psihoterapeuti. Istegnuti se, rastegnuti, saviti noge, ili barem otresti rukama, tako nekako podrazumijevamo izvođenje vježbi opuštanja i relaksacije.
U Japanu postoji sasvim drugačija metoda, koja opušta mišiće i poboljšava držanje. Na japanskom se ta metoda naziva “otonamaki”, što u prevodu znači “umotavanje odraslih”. Metodu je pronašla jedna babica, a na ideju je došla tokom povijanja i smirivanja malih beba.
Kad se bebe poviju kako bi se smirile, samo im još glava viri iz pelena. Kod odraslih se čitavo tijelo umotava u plahte koje propopuštaju vazduh, poveže čvorovima i tako ostane 20 minuta.
Mnoge japanske firme nude ovu metodu, posebno za žene nakon poroda. Nakon dvadeset minuta, tijelo je smireno, dovedeno skoro do faze spavanja, a napetost u vratu i leđima popušta.
Metoda ima i kritičare, koji tvrde kako vježba može proizvesti i suprotan efekat, povećanje napetosti i probleme sa leđima, kako je navedeno i izvještaju jednog terapeuta.
U svakom slučaju, za izvođenje vježbe tokom pauze u birou, metoda nije baš najpogodnija, a izgleda i prilično komično, za posmatrače sa strane.
(izvor:apotheke)
Smail Špago
(Novasloboda.ba)
29.04.2017.

Rijetka sreća


"Svaka žena ima nekog koga voli, i nekog ko je voli. Neka čak ima i tu sreću da se ta dvojica ne poznaju."

(spagos)
29.04.2017.

Uoči boks meča godine



Rezultat vaganja: Joshua – Klitschko 113:109

Klitschko već godinama nije imao manju težinu. Uobičajeo je uoči mečeva vagao 112 kg.
Današnji meč bi mogao biti poslijednji meč za Klitschka, bez obzira na njegov ishod.
Interesantne izjave uoči meča:
„Ja ne želim samo pobjediti – ja želim lijepo pobijediti“
„Joshua ima 27 godina, upravo toliko sam ja u boksu“
„Pritisak je na njemu. On mora pobjediti jednog starog čovjeka – ovo bi mogla biti bolna veče za njega“.
U izmjeni izjava, Wladimir je pokazao, da se na tom planu još uvjek nalazi u dobroj formi.
Ukoliko Klitschko izgubi – njegova karijera je završena. Ukoliko dobije, jedan ravenš meč je moguć već u septembru. Inače, Klitschko ima još uvjek važeći ugovor sa njemačkom televizijom RTL za naredna tri meča. Tu nije naznačeno, kad će se oni održati.
Interesantnu izjavu je dao bivši svjetski šampion Henry Maske (52). On računa sa tim, da će velčerašnji meč biti zadnji meč u karijeri Wladimira Klitschka. Ukoliko izgubi, ta će se desiti svakako. A u slučaju pobjede, kad se okiti sa šampionskim pojasevima, zar ne bi bilo ljepšeg momenta da se najavi povlačenje sa ringa. Međutim, nikad se ne zna?
Klitschko nije boksovao 18 mjeseci. Tada je izgubio na poene od Tysona Furyja (28). Pitanje je šta je još preostalo od stare snage.
Uz njega će na ringu biti i jjegov brat Vitali Klitschko, sadašnji gradonačelnik grada Kijeva u Ukrajini. On se nada da će Wladimir riješiti meč do 10. runde.
Sa druge strane, Joshua je u dosadašnjih 18 mečeva postigao 18 nokaut pobjeda, pri čemu skoro da nije ni okusio kako izgleda protivnički udarac.
Joshua važi za model atletu sa visokim boksreskim IQ, a ne mali broj eksterata u njemu vide novog Mike Tysaona.
On je najjači bokser sa kojime se Klitschko susreo zadnjih godina, jedan nevjerovatni puncher sa veoma opsanmo kombinacijem lijeva-desna. Uz sve to on je uvjeren u svoju pobjedu

O Wembley areni:

Rasprodato je svih 90.000 ulaznica, po cijenama od 48 eura u gornjem dijelu tribina, do 2400 eura u VIP ložama.
Borba će se održati pod otvorenim nebom. Iznad ringa je napravljen pokrivač dimenzija 12x12 metara. U slučaju kiše, iznad gledališta će se navući pokretni krov koji štiti gledaoce od kiše. U tom slučaju na ringu bi moglo biti klizavo.
Na kladionicama je Joshua favorit: Za 10 eura uloga, u slučaju njegove pobjede dobija se 14 eura, a kod Klitschka 30 eura.

Joshus und Klitschko usporedni podaci:

Anthony Joshua je neporaženi K.O kralj

Starost: 27
Mjesto rođenja: Watford (Großbritannien)
Mjesto stanovanja: Watford
Visina: 1.98 m
Težina: 113 kg
Raspon ruku: 208 cm
Stil: ljevoruk
Borbeno ime: AJ
Obrazovanje: zidar
Bračno stanje: u vezi sa plesačicom Nicole Osbourne
Profi borbe: 18
Pobjeda: 18
Pobjede nokautom: 18
Porazi: 0
Borbe za titulu: 4
Trener: Rob McCracken
Olimpijski pobjednik: 2012

Wladimir Klitschko hoće sa 41 nazad na Box-Olymp

Starost: 41
Mjesto rođenja: Semipalarinsk (Kasachstan)
Mjesto stanovanja: Kiew
Visina: 1.98 m
Tećina: 111,5 kg
Raspon ruku: 206 cm
Stil: ljevoruk
Borbeni nadimak: Dr. Steelhammer (dr. Čelični čekić)
Obrazovanje: Doktor sportskih nauka
Familija: zaručen sa glumicom Hayden Panettiere, jedno dijete
Borbe: 68
Pobjede: 64
Nokaut pobjede: 54
Porazi: 4
Borbe za titulu: 28
Trener: Jonathan Banks
Olimpijski pobjednik: 1996

(izvori:bild, express)


29.04.2017.

Sve narandžasto


Na ostrvu Aruba, koje pripada holandskom kraljevstvu (Oranje-Nassau), čiji se glavni grad zove Oranjestadt, u kome i nebo prilikom zalaska sunca svjetluca, takođe, u narandžastim tonovima, flamingosi mogu imati samo jednu jedinu moguću boju. A ta sigurno nije pink.
S uzvišenim ponosom marširaju ove ptice plažom Arube, koja se zbog česte posjete ovih ptica zove „Flamingo Beach“. Ponekad se okupaju u morskoj vodi, na radost turista i podare im jedan nesvakidašnji doživljaj, koji će zasigurno dugo pričati, pa čak i svojim unucima. A svakako bi bilo lijepo, kad bi bilo mogućnosti, odletjeti na Arubu i uživati u nesvakidašnjem pogledu.
Bonus podatak iz wikipedije: Aruba je ostrvo u Karipskom moru, koje se nalazi u blizini venezuelanskog poluostrva Paraguaná. Za razliku od ostatka karipske regije, krasi ga suha klima i pejzaž koji se sastoji od kaktusa. Klima je, s druge strane, pomogla razvoju turizma jer posjetioce stalno očekuje toplo i sunčano vrijeme.
(izvor:stern)
Smail Špago
(Novasloboda.ba)
28.04.2017.

Boks meč godine: Klitschko vs. Joshua na Wembley areni


U subotu uveče, na stadionu Wembley u Londonu, odboksovaće se meč godine: Wladimir Klitshhko (41, Ukrajina) protiv Antony Joshue (27, Velika Britanija).
Rasprodato je svih 90 hiljada ulaznica. Mnogi ovaj meč prije, prvog gonga, vide kao: Ring slobodan za zadnju rundu? Ili, Zadnji gong?
Klitschko uoči meča tvrdi da u ovom meču nema šta izgubiti, a dobiti može veoma mnogo. Za ostvarenje svog cilja, spreman je proći kroz vatru i oganj.. On u ovom meču želi vratiti sve  izgubljene pojaseve.
Joshua, svjetski prvak po verziji IBF, sličnog je mišljenja. I on je spreman proći kroz pakao, samo da pobijedi Klitschka. Britanac je do sada odboksovao 18 mečeva i sve ih riješio nokautom.
Ukrajinac želi nazad pojaseve po verzijama IBF, IBO i WBA.
Vitali Klitschko, brat Wladimira, tvrdi da za njegovog brata ne postoji druga šansa. Njegova budućnost ovisi o ovom meču. Zadnji meč, Wladimir je imao prije skoro 17 mjeseci (28.11.2015) protiv Tysona Furija (28), koji je izgubio jednoglasno na poene. Ako se to sada ponovi, za njega je stvar završena.
Međutim, Wladimir ni ne razmišlja o porazu i kaže: „Ja sam ubijeđen da ću ring napustiti kao pobjednik“.
Klitschko protiv Joshue: Meč superlativa. Obojica će za ovaj meč inkasirati rekordne sume od po 20 miliona eura. Na vaganju uoči meča, pojaviće se 7.000 navijača.
Meč počinje u subotu 29. aprila u 22 sata, pred 90 hiljada gledalaca u fudbalskom hramu, na Wembley areni.
Organizator tvrdi kako je mogao prodati i 250 hiljada ulaznica, da je bilo toliko mjesta u areni.
Na e-bayu se ulaznice nude po cijeni od 10 do 20 hiljada eura (plaćene 2000 eura).
O samom meč, stručnjaci kažu:
Lenox Lewis (51), bivši šampion u teškoj kategoriji, kaže kako će se u ovom meču sudariti  iskustvo  i mladost.
Don King (85), promotor, tvrdi da mlađi Joshua za pobjedu nad Klitschkom mora pokazati mega spremnost, i očekuje da će to biti jedna veličanstvena borba.
Marko Huk (32), bivši svjetski šampion u cruiser kategoriji, očekuje da će Klitschko u meču života, izvojevati pobjedu nokautom, u drugoj polovini meča.
Pregled boks mečeva sa, do sada, najviše gledalaca u istoriji boksa:
– 136.000 gledalaca u gradu Mexico, na meču Chavez – Haugen, 20. februara 1995. godine,
– 102.000 gledalaca u Hamburgu, na meču Schmeling – Neusel, 26. augusta 1934. godine,
– 91.000 gledalaca u New Yerseyu na meču Dempsey -Carpenter, 2. jula 1921. godine,
– 90.000 gledalaca u Londonu, na meču Harvey – McAvoy ,10. jula 1939. godine,
– 85.000 gledalaca u New Yorku, na meču Dempsey – Firpo, 14. septembra 1923. godine.
U ovim mečevima, pobjednici su bili bokseri čije je ime prvo napisano.
(izvor:bild)
Smail Špago
(Novasloboda.ba)
28.04.2017.

Kenjac u Rim









Kod nas je odavno poznata uzrečica „Kenjac u Rim, dva iz Rima“.
Nešto slično tome je preduzeo Armin Arbeiter (24), student iz Tirola u Austriji, kada se sa svojim magarcem, po imenu Horst, iz rodnog Insbrucka uputio pješke u Rim. Zamišljeno, ostvareno. O svojim dogodovštinama tokom puta, dugog 1.200 kilometara, redovno je izvještavao zainteresovane na svom blogu pod nazivom „Dva kenjca idu u Rim“.
Sa svojim saputnikom, Armin nije smio ući na trg ispred Petersberga, te tako prisustvovati generalnoj audijenciji. Ali, njih dvojica su sve to pratili iza ograde.
„Dva kenjca“ je pojam koji je Tirolac sam smislio, a putovanje je trajalo ukupno 56 dana i, kako je rekao, proteklo je bez bilo kakvih problema
Italijani su bili oduševljeni i ponijeli si se super domaćinski. Tokom polaska, do pola puta su ih pratili rodbina i prijatelji, a drugu polovinu su prešli sami. Povratak je bio organizovan od strane Arminove majke, koje je došla u Rim i dvojicu kenjaca autom vratila kući.
O dogodovštinama tokom puta više se može pročitati na blogu: „Zwei Esel gehen nach Rom“ na TT Online, uz napomenu da je putovanje preduzeto prije dvije godine.
(izvor:ttcom)
Smail Špago
(Novasloboda.ba)
27.04.2017.

Dječija usta: Vakcina


-Dečko, znaš li protiv čega sam te sad vakcinisao, pita ljekar jednog dječaka.
-Znam! Protiv moje volje!

(aktuelno)
27.04.2017.

Kontrasti prirode, snježna granica


Na šarenim livadama u Švicarskoj,  u aprilu već cvjetaju kravlji peršun i maslačak. Na sred alpske livade stoji jedna usamljena bukva. Na njoj su se već pojavlili prvi lisnati pupoljci.
A gore? Pošto livada leži na nadmorskoj visini iznad 500 metara, upravo tu je ovih dana bila snježna granica.
Kakvo šašavo vrijeme. Ovo nije nikakva floskula, nego zbilja. Još u martu su u području Alpa zabilježene najviše prosječne temperature od početka mjerenja. A sada, sa istoka udara snijeg i led. Meteorolozi kažu da je to bilo za očekivati u vremenima klimatskih promjena.
U Švicarskoj, gdje je napravljena ova fotografija, vremenske prilike se perfektno oslikavaju.
Ukazuju se zadivljujući kontrasti prirode. Krošnje crnogoričnog drveća su pokrivene snijegom, a istovremeno na pašnjaku, nekoliko metara ispod, pasu krave. U ovim krajevima, baš u ovo vrijeme dolazi do promjena godišnjih doba.
(izvor:focus)
Smail Špago
(Novasloboda.ba)
26.04.2017.

Junačina...


Razgovaraju dva jarana na jutarnjoj kafi:
  • I šta kažeš, sinoć te susreo neki kabadahija i oteo ti sve, mobitel, novčanik sa lovom, kartice? A kažeš, imao si pištolj uza se???
  • Srećom, njega mi nije našao!
    (e jebajiga)
26.04.2017.

Mostar u objektivima fotokamera: Sadržaj i popis autora iz serijala


Serijal Mostar u objektivima fotokamera objavljivali smo na ovom mjestu prethodnih mjeseci.
Ovom prilikom, za podsjećanje čitaocima donosimo popis svih dvadeset i pet autora fotografa, koji su dolazili u Mostar, boravili i pravili fotografije, koje su nam danas svjedoci nekih proülih vremena. Fotografije se  mogu pronaći na stranicama portala Novasloboda.ba, kao i na web stranici Centra za informacije i dokumentaciju Mostar, CIDOM.
Ovdje ćemo navesti spisak autora fotografija  koji se odnose  na grad Mostar, a fotografije, kako smo to pisali i tokom objavljivanja serijala u svakom pojedinačnom prilogu, mogu se  pogledati  na stranici www.cidom.org.
Fotografije i fotografi Mostara po godinama:
1888. Raimund Stillfried von Rathenitz – Bišće polje 1889
  1. Alois Beer – Stari most 1890-ih
  2. D. W. Iddings – Glavna ulica – Luka 1900-ih
  3. Hubert Vaffier – Džamija Karadžozbegova 1892
  4. Pierre Petit – Stari most 1896 1
  5. Stjepan Tomlinović – Radobolja krak 1898
  6. Emil Balcarek – Stari most 1900-ih
  7. Emil Stengel – Blagaj – Vrelo Bune 1900
  8. Joseph Wlka – Džamija Karadžozbegova – šadrvan 1900
  9. Vlajo Cesar – Džamija Atik 1900-ih
  10. František Kratky -Glavna ulica – Velika Tepa stereo 1901
  11. Raymond Poincare – Džamija Koski Mehmed pašina 1901
  12. E.C. Peixotto – Stari most 1902
  13. František Topič – Bulevar 1904
  14. Franz Thiard de Laforest – Donja Mahala 1905
  15. Anton Zimolo – Kujundžiluk 1910-ih
  16. Albert Kahn – Mostar, 1912
  17. Miroslav Loose – Franje Josipa ulica, Bišće polje 1889
  18. Clara Siprell – Cernica 1926
  19. Kurt Hielscher – Stari most 1926
  20. Charles Marcel Heidsieck – Baščine 1929
  21. Blanche Payne – Fejićeva 1930-ih
  22. Leo Wehrli – Cernica 1937
  23. Borisa Engelgardt – Braće Brkića ulica 1940-ih
  24. Federico Patellani – Brankovac 1941
  25. Toša Dabac – Džamija Karadžozbegova 1960
  26. Ivica Grubišić – Rondo – Ledena kiša 1963
  27. Ćiro Raić – Cim – Avenija, Šantićeva, Titova 1964
Priredili: Ismail Braco Čampara / Tibor Vrančić / Smail Špago
(Novasloboda.ba)
26.04.2017.

Nada za izumiruće vrste


Indokineski tigar (Panthera tigris corbetti) u zadnje vrijeme stoji na pragu nestanka ili opstanka.
Jedan dokaz iz šuma u istočnom Tajlandu ostavlja novu  nadu u opstanak ove vrsta. Tamo su istraživači otkrili jednu stabilnu nastambu tigrova, a nakon 15 godina u nastambi su se pojavili mladi. Postavili su foto-zamke, a na fotografijama se jasno vidi jedan pripadnik izumiruće vrste, kako sa interesovanjem zuri u objektiv kamere, na radost istraživača i zaštitnika rijetkih vrsta životinja.
Ova vrsta tigra nastavlja sa produženjem vrste, a utvrđeno je da se na 100 kvadratnih kilometara, statistički nalazi 0,63 tigrova. Ovi tigrovi se nalaze isključivo na području zaštićenih zona zapadnog Thailanda  i u susjednom Myanmaru, a njihov broj se procjenjuje na 221.
(izvor:express)
Smail Špago
(Novasloboda.ba)
25.04.2017.

Dileme i trileme...


Dvije druge na kafi, gledaju u šolju, a onda se jedna jada:
-Znam da me muž vara, znam i sa kim, ali ne znam s čim!!! 
25.04.2017.

Fudbaler s druge planete: Mister 500



Lionel Messi je u 266. susretu El Classico, postigao 500. gol u dresu Barcelone.
Argentinski velemajstor je s dva gola vodio Katalonce do pobjede u El Clasicu protiv Real Madrida (3:2), a gol u sudijskoj nadoknadi za pobjedu mu je bio ukupno 500. za Barcu.
Messi (29), postigao je ukupno 343 gola u prvenstvu Španije, 94 je postigao u Ligi prvaka, 43 u Kupu Kralja, 12 u španskom Superkupu, pet na Svjetskom klupskom prvenstvu i tri u evropskom Superkupu.
Nije ovo jedini rekord kojeg je Messi večeras ostvario. Sa dva gola, postao je najbolji strijelac u povijesti El Clasica u La Ligi.
Postigao je ukupno 16 golova, te je prošao Alfreda Di Stefana koji je ostao na 14.
Pobjedom nad Realom Barca je ponovo preuzela vrh tabele sa istim brojem bodova kao i veliki rival, koji ima utakmicu manje.


(spagos)
25.04.2017.

Kad lova pada s neba





Julian Zanker i Simon Blaser stoje samo centimetar od ivice odskočišta. Pod njima je 600 metara duboka okomita stijena. Obojica su opremljeni šljemomovim sa kamerom i letećim odijelima u boji, napravljenim od najlona. Tri, dva, jedan i letimo!Kao ptice raširenih krila, njih dvojica su raširili ruke i kao strijele odfijukali brzinom od 180 km/h u prazninu doline Lauterbrunnen u Švajcarskoj. Let traje 30 sekundi. Šta su tom prilikom doživjeli, jedva da se može riječima opisati. Ukratko: najveća sreća, radost života, savršena sloboda. Ili, kako kažu u žargonu: „Ponekad je let bolji od seksa“!
Još kao dječaci su sanjali da lete poput orlova. Oni žive u blizini Lauterbrunnen doline, internacionalnog svetišta „Base Jumper“ skakača. Ni jedno drugo mjesto na svijetu ne nudi toliko povoljnih odskočišta, a zahvaljujući žičari, uspon do vrha ne traje duže od 30 minuta, tako da je u toku jednog dana moguće ponoviti i i više skokova. Godišnje ovdje dođe oko 500 skakača iz čitavog svijeta. Mnogi skoče i po nekoliko puta na dan, a neki ostanu čitavo ljeto.
Domaći ljudi sada kažu: „Vremenom se naviknete da vam neko proleti iznad glave. Sve su to fini momci“.
Uprkos dobrim uslovima, ovo je veoma opasan sport. Prošle godine je širom svijeta na ovakvim skokovima život izgubio 31 skakač. Od toga, tri u Lauternbrunnenu. I pored toga, gradske vlasti nemaju namjeru zabraniti skokove.
„Ovi skokovi su nas učinili poznatim u svijetu“.
Mještani se posebno raduju sezoni skokova. Jedan od njih, raduje se više od ostalih. Skakači se spuštaju na njegovu ledinu, a on po skoku kasira 25 franaka.
Ko kaže da nekome lova ne pada s neba!
(izvor:bild)
Smail Špago
(Novasloboda.ba)
24.04.2017.

...jabuka i zdravlje...


-Od sada, svaki put, umjesto čašice rakije, pojedite po jednu jabuku – savjetuje ljekar, pacijenta alkoholičara.
-Doktore, zar dvadeset jabuka na dan nije štetno po zdravlje!
24.04.2017.

Za arhivu: ŽN/FK Emina – Brotnjo 5:1


11 utakmica, 11 pobjeda, 33 boda, gol razlika 100:1
Čestitke djevojkama.

U 11. kolu Druge lige FBiH za fudbalerke, Emina iz Mostara je savladala Brotnjo sa 5:1.
Interesantno za Eminu je ovo bio tek prvi primljeni pogodak ove sezone, a sa novih pet došli su do brojke od 100 postignutih golova u 11 kola.
Dvostruki strijelac za izabranice Zije Tojage bila je Amra Isaković, a golove su još postigle Alma Isaković, Minela Gačanica i Irena Bjelica. Prvi pogodak u mreži Emine ove sezone djelo je Manuele Dedaj u samom finišu meča.

/(izvor:sportske.ba)

(spagos)
24.04.2017.

Rat protiv bodljikavih morskih zvijezda


Bodljikave morske zvijezde su u novijoj prošlosti postale ozbiljna prijetnja mnogim koraljnim grebenima u svjetskim morima, kao u australijskom velikom koraljnom grebenu, Great Barier Reef.
Životinje se hrane kamenim koraljima. Poseban problem je što hiljade bodljikavih morskih zvijezda zajedno potpuno preklapaju koraljne grebene. Grebenima zbog toga trebaju godine i godine da se oporave od te napasti. Proteklih decenija,a razmaci između masovnih napada bodljikavih zvijezda postali su sve kraći
Naučnici pokušavaju morskim zvijezdama postaviti zamku sa jednim posebnim materijalom. To je supsatnca s kojom ove životinje već međusobno komuniciraju. Imitacija materijala se postavlja tako da se upravlja kretanje ovih životinja, kako piše u stručnom časopisu „Nature“. Takve supstance mogu privući životinje na tačno određena mjesta, odakle bi ih bilo lakše odstraniti. Snažna ekspanzija morskih zvijezda je nastala zbog oštećenja eko sistema. Primjer za to je materijal, vještačko đubrivo, koje pospješuje rast algi, a one su glavna hrana larvi Bodljikavih kruna.
Ako se na ovaj način uspije proždrljivce odstraniti iz mora, neće doći ni do širenja područja pokrivenim od njih . Zbog svega ovoga, u mnogim regionima se već vodi intenzivna borba protiv bodljikavih morskih zvijezda.
(izvor:sdz)
Smail Špago
(Novasloboda.ba)
23.04.2017.

Nije romantika - Svijećama protiv mraza


Ne radi se ni okakvom romantičnom prizoru. Nevolje uzrokovane aprilskim mrazom natjerala je ljude na neobične pokušaje.
Na ovakvu, malo neobičnu ideju, došao je jedan voćar iz Baden Wurtemberga u Njemačkoj, kako bi voćke zaštitio od aprilskog mraza. Pri tome je vjerovatno dobio i savjet od nekog stručnjaka. Uzduž voćnjaka zapalio 3000 svijeća. Koliko je pomoglo, ne znamo, ali je u svakom slučaju bolje, nego ništa.
(izvor:sdz)

(spagos)
23.04.2017.

Neutrašiva djevojčica, senzacija sa Manhattana


Brončana statua malene djevojčice, postavljena nasuprot brončanom biku s Wall Streeta postala je prava senzacija na Manhattanu. Osvanula je uoči Međunarodnog dana žena, kao poruka da je “nježnijem spolu” također mjesto na upravljačkim, visoko plaćenim, menadžerskim pozicijama. Međutim, iza kipa malene djevojčice stoje dvije moćne korporacije.
State Street Global Advisors i McCann New York, dvije su kompanije čija se imovina mjeri u milijardama dolara i koje su osmislile postavljanje djevojčice nasuprot simbolu Wall Streeta. Poruka koju su željeli poslati bila je nedvojbena, a ta je da više žena valja imenovati u nadzorne i upravljačke odbore američkih kompanija.
Postavljanjem kipića kompanija je zatražila da se na popisu imena  Russell 3000 indeksa, koji objedinjava gotovo sve kompanije iz sektora financija u SAD-u, nađe veći broj žena. Naime, na samo 16 posto upravljačkih pozicija, prema tom popisu kompanija, nalaze se žene.
Skulptura djevojčice djelo je kiparice Kirsten Visibal, a ideju je pomno razradila xafsiška agencija McCann New York.
„U 20 godina koliko se bavim ovim poslom nikada nisam vidio ništa slično. Ova je stvar krenula viralno u roku sekunde i upravo sada gledam kako pljušte komentari na Twitteru o “Neustrašivoj djevojčici”, rekao je glasnogovornik agencije Jeremy Miller.
Tvorcima ove ideje za postavljanje ovog kipića bilo je potrebno svega sedam dana, za što su ishodili dozvole od gradskih vlasti. I dok je “Neustrašiva djevojčica” na trotoar Manhattana kročila legalnim putem, njezin protivnik, brončani “Jurišajući bik”, kipara Arturo Di Modica, pojavio se pod okriljem noći, kao odgovor na slom burze, 1987. godine.
„Naša budućnost u rukama je “Neustrašive djevojčice”, napisao je na tweeteru gradonačelnik New Yorka, Bill de Blasio.
(izvor:lider.media)



Neustrašiva djevojčica razljutila razjarenog bika

„Neustrašiva djevojčica“, skulptura koja je privremeno uoči Dana žena postavljena na Menhetnu, razljutila je kreatora skulpture „Razjarenog bika“.
Te dvije skulpture nalaze se na koji metar jedna od druge, a „Neustrašiva djevojčica“ namjenski je postavljena ispred „Razjarenog bika“ kao simbol žena u poslovnom svijetu. Kreator „Razjarenog bika“, Arturo di Modika, smatra da odluka da „Neustrašiva djevojčica“ ostane na tom mjestu u potpunosti mijenja značenje njegovog djela, ali i narušava njegova prava.
„Ovo je veoma loše“, rekao je umjetnik na konferenciji za novinare objašnjavajući da je „Razjareni bik“ napravljen kao pozitivan simbol, a da sada, zbog „Neustrašive devojčice“, izgledao kao zlikovac.
Di Modika je čak angažovao i advokata čiji posao je da od grada Njujorka zahtijeva uklanjanje skulpture „Neustrašive djevojčice“, ali i finansijsku nadoknadu.
„Neustrašiva djevojčica“ trebalo je da bude uklonjena 2. aprila, ali su gradske vlasti zbog pozitivnog odjeka medju gradjanima odlučile da ona na Wall Street-u ostane do februara naredne godine.
(izvor:bankar.me)



Neustrašiva djevojčica: simbol ženske snage i muške nemoći da se s njome nose

Na inicijativu McCann New Yorka i State Street Global Advisora, na Manhattanu je nedavno osvanula statua djevojčice postavljena nasuprot već postojećoj skulpturi Jurećeg bika Wall Streeta u parku Bowling Green.
'Jureći bik' tri tone je teška i 3.4 metra visoka skulptura koja prikazuje bika spuštene glave s proširenim nozdrvama i dugačkim rogovima spremnog da krene u napad. Ova skulptura naprosto zrači agresijom, snagom i nepredvidivošću te kroz lik predimenzioniranog bika predstavlja kako agresivni financijski optimizam i prosperitet, tako i snagu i nepredvidivost burze. Autor ove skulpture, ArturoDiModica, Jurećeg je bika postavio u park Bowling Green još ne tako davne 1987. godine u činu 'gerila umjetnosti'.
Na sličan je način, uoči Međunarodnog dana žena, preko puta jurećeg bika preko noći osvanula brončana skulptura djevojčice koja, s rukama na bokovima i odlučnog pogleda, odrješito prkosi mnogo većem biku. Ova nadasve feministička instalacija pod nazivom 'Neustrašiva djevojčica' djelo je Kristen Visbal izrađeno u sklopu kampanje SSGA kako bi se naglasila činjenica da tvrtke s većim brojem žena na rukovodećim pozicijama financijski bolje posluju. Iako se radi o tek privremenoj instalaciji koja bi se na lokaciji trebala nalaziti još svega 30-ak dana, ona šalje vrlo snažnu poruku – da su žene hrabre, neustrašive i sposobne biti vođe u korporativnom svijetu. "Jedna od najupečatljivijih figura Wall Streeta upravo je Jureći bik, tako da nam se ideja o ženskoj osobi koja se suprotstavlja biku činila kao vrlo kreativan način na koji možemo poslati poruku. Iako se radi o maloj djevojčici, njezin stav pun je odlučnosti, drskosti i spremnosti na borbu sa statusom quo", izjavila je za Business Insider zamjenica šefa financija SSGA Lori Heinel nakon postavljanja instalacije. 
Ova je umjetnička instalacija preko noći stekla veliku popularnost te je zbog poruke koju odašilje raspisana i peticija kojom se nastoji postići da 'Neustrašiva djevojčica' postane trajni dodatak skulpturi Jurećeg bika. U samo 48 sati peticija je uspjela prikupiti 2 500 potpisa.
No, usprkos tome što se radi o zaista posebnoj ideji i odličnoj izvedbi koja osnažuje žene i potiče na smanjivanje rodnih razlika na rukovodećim pozicijama, 'Neustrašivu djevojčicu' nije dočekalo samo odobravanje. Nedugo nakon što je skulptura postavljena, arhitektonsku dizajnericu Alexis Kaloyanides pri odlasku u razgled novopostavljene umjetnine dočekao je neugodan prizor. Točnije, grupa muškaraca penjala se na Djevojčicu i sa skulpturom simulirala seksualne odnose. Kaloyanides je pošlo za rukom snimiti fotografiju jednog od muškaraca za vrijeme simulacije seksa s brončanom figurom, dok su se ostali prisutni muškarci smijali i bodrili svog prijatelja. Fotografiju je podijelila na društvenim mrežama, a ista je vrlo brzo i postala viralna.
Navedeni čin već sam po sebi graniči s vandalizmom i predstavlja krajnje nepoštivanje umjetnosti, no činjenica da se simulacija seksualnog odnosa odvila ne samo na kipu maloljetne djevojčice, već i na djelu koje na Wall Streetu stoji kao simbol osnaživanja žena, čini nastalu situaciju još degutantnijom. U jednom bezobraznom, ali naizgled bezazlenom činu sadržana je mnogo šira slika od one koja se proširila društvenim mrežama, slika koja potiče patrijarhalnu misao, koja daje uvid u cjelokupni opseg muške privilegije perpetuirane kroz poticanje takvih delikata uz komentare poput 'dečki su dečki' ili 'to je samo šala, opusti se'. No, ne radi se o šali, radi se o činu koji u svega 20-ak sekundi odglumljenog općenja sa skulpturom počinjenog iz puke zabave uspijeva omalovažiti stoljeća ženske borbe. I sama Kaloyanides poručila je: "I ovaj muškarac ima majku, sestru, djevojku, ženu, tko zna – dosta je bilo izlika i 'šala', više se ne namjeravam smijati."

(izvor:libela.org)
23.04.2017.

Za arhivu: Velež – Sloga Simin Han 3:0 (2:0)




Mostar, 22.april 2017.
Stadion “Rođeni”
Gledalaca: Sve se crveni
Sudija: Adnan Kasupović (Bihać)
Žuti kartoni: Mahinić, Petrović (Velež), Jazvin, Isanović, Pantić, Radovanović (Sloga)

Strijelci: 1:0 Brandao (2’), 2: 0 Zvonić iz penala (72’), 3:0 Brandao (78’)

Velež: Abdihodžić, Petrović, Zvonić, Memić, Mujezinović (od 80’ Ćemalović), Ćosić, Tatar (od 75’ Isić), Carvalho, Brandao, Mahinić, Krcić (od 59’ Ovčina).

Sloga: Hamzabegović, Šinik (od 46’ Radivojević), Jazvin (od 46’ Habibović), Moranjkić, Isanović (od 64’ Širanović), Vejzović, Ibrahimović, Musić, Pantić, Omerović, Ahmetović.

Velež je odličnom igrom  sasvim zasluženo zabilježio sedmu prvenstvenu pobjedu i donio veliku radost svojim vjernim navijačima.
Utakmica na stadionu “Rođeni” počela je s petominutnim zakašnjenjem, zbog protesta zbog odnosa čelnika FS Prve lige FBiH na brojne uočene nepravilnosti, koiji prijete neregularnosti takmičenja.
Veležovi igrači, riješeni da osvoje novu pobjedu i krenu u luku spasa, silovito su krenuli u utakmicu sa Slogom, što im je donijelo readost već u 2. minuti. Lijepu akciju, Brandao je krunisao golom za veliko slavlje na stadionu – 1:0.
Vodeći gol dao je krila domaćim igračima, koji prikazuju sjajnu igru. Dvije velike prilike da u ranoj fazi obezbijede pobjedu imali su Tatar i Petrović, ali su, nažalost, njihovi udarci za malo promašili gol Hamzabegovića.
Gosti su prvi put zaprijetili u 30. minuti. U šansi se našao Jazvin, bivši igrač Veleža, ali je iz neposredne blizine poslao loptu pored lijeve stative.
U samom finišu prvog poluvremena, prilike i za Velež i za Slogu. Prvu je imao Tatar u 43. minuti, ali je lopta promašila gol, a u kontranapadu, šansa za Omerovića, koji je, takođe, bio neprecizan.
Nešto manje uzbuđenja i prilika viđeno je u drugom nastavku. Domaći su vješto čuvali minimalno vođstvo, a gosti su bezuspješno pokušavali ugroziti Abdihodžića.
U 72. minuti, Ovčina je srušen u šesnaestercu gostiju i sudija Kasupović pokazao je na bijelu tačku. Siguran izvođač najstrože kazne bio je kapiten Zvonić – 2:0.
Gol je dao poleta domaćim igračima, koji u 78. minutu sjanu predstavu krunišu i trećim golom, a u strijelce se, po drugi put, poslije odlične asistencije Mujezovića upisao Brandao.
(novasloboda)


(spagos)
23.04.2017.

Nanxun, Venecija Kine









Zakrivljeni mostovi i uski kanali, čine Nanxun, mjesto u blizini Shanghaija, sa njegovim tradicionalnim stanovnicima, najljepšim gradom na vodi u Kini.
Nanxun je jedan od šest gradova sa originalnim vodenim stilom, sačuvanim u kinskoj provinciji Jiangnan. U području južno od rijeke Jangtse provlače se mnoge male rijeke. One povezuju gradove vodenim putevima sa starim Carskim gradom, koji počinje u Pekingu, a završava u glavnom gradu provincije Hangzhou.
Gradovi se zovu Nanxun, Luzhi, Wuhzen, Xitang i ZhouZhuang. Lokalni stanovnici tvrde kako je Nanxun najljepši. Vjerovatno, jer je najmirniji, daleko od turista i u velikoj mjeri netaknut. Lokalne vlasti u Nanxun su uložile mnogo novca kako bi u životu održali arhitekturu staru hiljadama godina.
I investiraju i dalje.
Život je ovdje isti kakav je bio prije 750 godina, kada je nastao ovaj grad. U starom gradu, danas živi oko 4.000 stanovnika. Oni cijene ulaganja u njihov grad, kojim je sačuvan njegov stil života. Grad je miran i misteriozan, jedan ugodan kontrast u odnosu na preglasni Shanghai. Žurba je ovdje nepoznata riječ. Ukoliko se, ipak, neki stranac nađe u gradu, vrlo rado će ga čamcem povesti kanalima grada za svega 2 juana, preračunato, oko 30 centi.
I dok je moderna Kina mnogo puta u istoriji bila razrušena, što ratovima, što kulturnom revolucijom, u starom gradu Nanxun stoje žene uz vodu i nude cvijetove lotosa.
Da li će tako ostati u budućnosti, ne zna se. Jer, turizam kuca na vrata ovog starog grada. Do sada je tradicija bila na prvom mjestu, a turizam je komercijala…
(izvor:KStA)
Smail Špago
(Novasloboda.ba)
22.04.2017.

Dan planete Zemlje 22. april 2017.


Kao i svake godine, tako i ovoga 22. aprila, ljudi širom svijeta obilježavaju Dan planete Zemlje s ciljem jačanja svijesti o okolišnoj sigurnosti, ali i radi demonstriranja mjera za zaštitu okoliša.
Ideja obilježavanja Dana planete Zemlje prvi put je predstavljena 1969. godine, a službeno se obilježava od 1992. godine kada je tokom Konferencije UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru, na kojoj je učestvovao velik broj predstavnika vlada i nevladinih udruženja, usklađen dalekosežni program za promociju održivog razvoja. Na prijedlog bolivijske vlade 2009. godine, Opća skupština Ujedinjenih nacija proglasila je 22. april međunarodnim Danom planete Zemlje.
Tema ovogodišnjeg Dana planete Zemlje je „Environmental & Climate Literacy“ – „Okolišna i klimatska pismenost“, koja ukazuje na to da je obrazovanje u ekološkom i klimatskom smislu osnova napretka.



Pogled sa Carinskog mosta na kupališta Sitnica i nizvodnije (pod vodom) Liman. Na Sitnici su se kupala, uglavnom, raja iz ulice M. Balorde, a na Limanu iz Lacine ulice. Direktno ispod mosta, sa obe strane, izlijevaju se dvije velike, od 80 direktnih ispusta u Neretvu fekalnih voda, u užem području Mostara. Prema najnovijoj analizi vode uzete ispod Starog mosta zagađenost bakterijama je veoma visoka, tako da kupači mogu dobiti sve vrste kožnih bolesti, gnojni meningitis, upalu očiju, uha, mokraćnih kanala, te bolesti probavnog trakta.
Zahvaljujući tome što EU želi zaštititi Jadransko i Sredozemno more od zagađivanja u koja Neretva svake sekunde unosi 383 kubna metra vode, evropske zemlje sa 70 milona eura finansiraju izgradnju kolektora i izgradnju prečistaća fekalnih voda prije ispuštanja u Neretvu. Kada sve bude gotovo možda će se kupači opet vratiti Neretvi? Za povratak na rijeku građani će se moći zahvaliti jedino EU, a nikako vlastima Mostara ili BiH. (prilog: Ahmet Kurt/facebook)


(spagos)
22.04.2017.

Trešnje...Juče 10 KM, danas 5 KM...

trešnje 21. aprila 2017, kilo 10 KM, jagode 5...

trešnje 22. aprila 2017, kilo 5KM...


Mostar, kraj aprila. Usprkos hladnim vremenskim prilikama, na mostarskoj Tržnici su se pojavile prve ovogodišnje trešnje. Dok je juče cijena bila 10 KM po kilu, danas je već pala na 5 KM.

Kao odgovor na cijenu, odmah se pojavio i liskaluk:
" Majstore, možeš li mi izvagati samo dvije, da nazdravim!"

Fotografije sa Tržnice preuzete sa facebook/Perica Grujić, 21. i 22. april 2017.

(spagos)
22.04.2017.

Stadion FK Velež sada se zove „Stadion Rođeni“




Odluke Upravnog odbora FK Velež Mostar

Mostar, 21.april 2017.
Obavještavamo naše članove, navijače i prijatelje Kluba da je na sjednici Upravnog odbora, koja je održana sinoć ( četvrtak 20.04.2017. godine )  u prostorijama Kluba na stadionu, donesena odluka da se stadion FK Velež u Vrapčićima od danas zove „Stadion Rođeni“.
Također, donesena je odluka da se Omladinska Škola FK Velež preimenuje u Omladinska škola FK Velež  „Muhamed Mujić“.
Zahvaljujemo se našim članovima i navijačima koji su učestvovali u anketi na službenoj stranici Kluba, te tako pomogli pri donošenju odluka.
Ovom prilikom obavještavamo da je donosena odluka o zabrani prodaje pića i ostalog na dan utakmice u krugu stadiona, osim u ime i za račun FK Velež !
Molimo sve da se pridržavaju gore donesenih odluka.
(FK Velež)


22.04.2017.

Drvo života: Baobab sa Madagaskara










Prema legendi sa ostrva Madagaskar, prvo drvo koje je bog stvorio na svijetu, bilo je “Drvo majumovog brašna”, što je značenje naziva baobab na lokalnom jeziku.
Napravio ga je snažnim i čudesnim. Kako kažu poznavaoci, iz daljine izgleda kao izvrnuta ogromna mrkva. Postoji šest vrsta ovog drveta. Umnožava se sam od sebe, Za njegove sjemenke ne treba ništa više osim vlažnog tla i svjetlosti. Njihov oblik daje im na neki način magična svojstva. Visoki 20 metara, prečnika 5 metara, a najveće i najstarije stablo staro je oko 6 hiljada godina i ima obim od 47 metara. Stabla postaju lijepa, kao na slikama u galeriji, tek kad napune 800 godina, kako kažu botaničari. U kišnoj sezoni, jedno stablo može sačuvati viüe hiljada litara vode. Zbog toga je baobab za životinje iz pustinje neka vrsta izvora. Slonovi ih napadaju oštrim kljovama, sve dok ih ne probiju, kako bi došli do vode.
Stabla su i ljudima iz okoline jedno veliko dobro. Koru koriste za izradu užadi, mreža i korpa. Njihov polen služi kao ljepilo, a sjemenke se mogu koristiti umjesto kafe. Od kore se dobije čak i pivo. I nešto interesantno. Baobab je jedino drvo kod kojeg oštećena kora zarasta iznutra.
U daljem tekstu dajemo opis slika u galeriji:
– Za ljude sa Madagaskara stabla baobaba su istovremeno cisterne za vodu, svetilišta, i građevinski materijal.
– Na samom drvetu, i unutar drveta, razvija se raznovrstan životinjski svijet.  Izbušeno sa svih strana, stabla baobaba, u inače pretežno sušom zahvaćenoj zemlji, služe kao rezervoari za vodu.
– Masivna vrsta Baobab drveća pod nazivom Adansonia raste i do 20 metara u vis, a najveća stabla dostižu dimenzije jednog airbusa.
– U blizini grada Morondova, na zapadu Madagaskara, stabla obrazuju jednu impozantnu aleju. Velike plahte od robusnog vlakna kore, kada se osuše na suncu, stanovnici koriste kao pokrov za kuće.
– A kada počne sezona kiša, stanovnici sa svake slobodne površine skreću vode u rezervoare, koje im nude ogromna stabla. Ako se desi da neko stablo padne, od starosti, ili drugog razloga, ono je neiscrpan izvor drveta za loženje i kore, koju stanovnici koriste za različite svrhe.
– Kada počne sezona kiša, sve ozeleni, a baobabova stabla prime u sebe ogromne količine vode, kako bi preživjeli sušni period. Naravno, vodu kasnije štedljivo koriste i stanovnici.
– Koliko su velika stabla baobaba, najbolje svjedoči podatak da je čak dvanaest odraslih muškaraca rukama obuhvatilo jedan primjerak stabla Adansonia granieri.
(izvor:stern)
Smail Špago
(Novasloboda.ba)
21.04.2017.

Pestojka...


Telefonski poziv drugarici:
- ...Draga, neću moći doć' danas kod tebe.
- Štooo?
- Muž je izgubio 500 eura i traži ih po stanu.
- Pomažeš mu da ih nađe?
- (šapatom ) Ma neee...
...Stojim na njima.

(sa stranice: mostarsli liskaluci) 
21.04.2017.

Sjaj Alpa












Fotografkinja Ellen von Unwerth putovala je čitavu godinu dana sa kamerom i modelima kroz njenu domovinu Bayern, pretežno po predjelima Alpa. Rezultat toga je album fotografija koji folklor i erotski kliše sjedinjuje i  tretira ironično.
U centru pažnje je dirndl, sa njegovim alpskim sjajem, kako ga vidimo danas, a koji je, u stvari, nastao kao radna odjeća sobarica. Za dobre poznavaoce prilika, kostim koji na prvi pogled odaje mnogo o onoj koja ga nosi, o mjestu stanovanja, finansijskoj situaciji, bračnom stanju i slično.
Od 18. vijeka, ovde se nose do koljena kratke kožne pantalone, posebnog oblika i kroja. Prvo je to bila odjeća dvorjana, a kasnije je postala znak raspoznavanja stanovnika ovog kraja. Iako su kožne pantalone u početku bile predviđene isključivo kao odjeća muškaraca, u modernim vremenima, veoma rado ih nose i žene, naravno, prilagođene po kroju i obliku, a često se koriste i u kombinaciji sa dirndlom, i pokazuju puni dekolte.
Album je mješavina spektakularnih planinskih kulisa, jezera i šuma sa folklornim klišeom i čežnjom za jednostavnim životom na selu. Sve to je začinjeno golišavim scenama, visokim potpeticama i jedinstvenim sexipil pozama.
„Kad sam bila mala, nisam voljela ovakav konzervativan način života, niti se oblačiti na taj način, a ja i neke moje prijateljice, koje smo tada bile hippies, bili smo outsideri“, kaže autorica albuma Ellen von Unwerth. „Ali sada, nakon mnogo godina koje sam provela daleko od ovog kraja, ponekad me uhvati čežnja za ljepotom prirode i romantikom“.
„Da ljudi ovdje još uvijek žive na taj način i drže se njihove tradicije, to je stvarno lijepo. To nam donosi osjećaj pojma ‘kod kuće’, kao da se svijet za sve ove godine nije promijenio ni malo. Jedan komad otpora u današnjim, veoma složenim vremenima“.
(izvor:stern)
(Novasloboda.ba)
21.04.2017.

Živi toranj


Čak 150 miliona leptirova prezimilo je proteklu zimu u planinama Mexica, kao na ovoj slici iz savezne države Michoacan.
Leptirovi, koji u jesen sele iz Kanade i SAD, ovdje su našli svoje zimsko stanište.
Prvi dvokrilci, koji su tu stigli, potražili su sigurno sklonište na strani sigurnoj od zime. Sljedeći koji su pristizali, samo su se redali preko njih, tako da je nastao grozd leptirova u visini jednog tornja.
(izvor:spiegel)
Smail Špago
(Novasloboda.ba)
20.04.2017.

Za arhivu: Čelik – ŽN/FK Emina 0:5





Petarda u mreži Čelika: Fudbalerke Emine izborile historijski plasman u finale Kupa BiH

Fudbalerke Emine iz Mostara ostvarile su historijski plasman u finale Kupa BiH savladavši Čelik u Zenici rezultatom 0:5.
Hat-trick je postigla Amra Isaković u 24., 41. i 80. minuti, a u strijelce su se još upisale Merita Mehanović u 19. i Minela Gačanica u 47. minuti utakmice.
Emina je postala prvi trećeligaš u hsitoriji bh. klupskog fudbala koji je izborio plasman u finale Kupa BiH bilo u muškoj ili ženskoj konkurenciji.
(sportske.ba)
#####
Naše djevojke danas su se plasirale u FINALE KUPA BiH nakon pobjede nad ŽNK "ČELIK" ZENICA sa visokih 0:5. Strijelci za naš tim su bili: Amra Isakovic3x, Minela Gačanica1× i Merita Mehanović1×.
Sve čestitke našim curama, želimo im puno sreće u FINALU. Domaćinu se zahvaljujemo na fer i korektnoj igri. Želimo uputiti sve pohvale današnjem suđenju, a najveću zahvalnost upućujemo našim navijačima koji su i ovoga puta bila naša najveća podrška.
(ŽFNK Emina mostar/facebook)
#####
BRAVO EMINA , BRAVO CURE ...
U finalu kupa Bosne i Hercegovine !!!
Cestitke ekipi, strucnom stabu na celu sa Zijom Tojagom ...
Mostar i ja cemo se stidjeti, jer ne vjerujem da je deset ljudi znalo da su ove cure upravo sada odigrale i pobjedile u polufinalu kupa BiH, zenicki Celik (5:0, 4 gola Amra Isakovic, jedan Minela Gacanica)
Najljespu pricu onu fudbasku pricaju ove djevojke, najljespu … a mi nismo ni svjesni !!! Nisu cure zasluzile ovakav odnos i Mostara a i nas, nisu.
Stidicemo se moj Mostar i ja danas … samo nas dvoje.
Cure cestitke jos jednom … i, molim vas, da zapjevam jos jednom u svom zivotu …
KUP JE NAS, KUP JE NAS …
(Deni/facebook)


(spagos)
20.04.2017.

„Crvene noći“ širom svijeta - Louisville i Rosenburg



Veležovi navijači pripremaju dvije "Crvene noći" koje će se sljedećeg mjeseca održati u holandskom Rozenburgu i američkom Louisvilleu.
"Ohrabreni događanjima u klubu posljednjih nekoliko mjeseci, naši Veležovci ove godine ulažu dodatne napore kako bi osigurali što bolje druženje, a i ostvarili što bolji krajnji rezultat koji je, naravno, moralna i ekonomska pomoć FK Velež", saopćeno je iz udruženja "Mostarski rođeni".

Oba najavljena događaja održat će se 13. maja, a predstavnici mostarskog kluba bit će prisutni na "Crvenoj noći" u Holandiji.

"Pozivamo sve Veležovce da podrže naš klub prisustvom i na taj način pomognu rad kluba i izraze podršku Upravnom odboru koji danonoćno radi kako bi uzdigao našeg Veleža, kao i da rezerviraju svoje ulaznice na vrijeme zbog povećanog interesa", stoji u saopćenju.

(mostarskirođeni)
20.04.2017.

Zanimanje: Fotograf s neba


Radno mjesto, 290 metara iznad zemlje, na jednom neboderu na Manhattanu u New Yorku, bez zaštitne sajle.
Andrej Ciesielski (20) sajlu ne treba, jer ima čelične živce. Jedan pogrešan potez, jedan pogrešan korak može ga koštati života. Šta ga nagoni na to?
„Gore se osjećam potpuno slobodno“ kaže.
Naravno, za njega je fotografija u prvom planu, a ne adrenalin.
„Nema toga videa, ni fotografije zbog koje bi riskirao život“.
Njegov hoby je „roofing“ Već nekoliko godine putuje svijetom, kako bi sa najviših zgrada napravio što spektakularnije fotografije. Na facebooku i instagramu već je proslavljen. Što se više popenje i napravi bolji snimak, dobija više lajkova.
„Naravno, sa'roofingom’ nije moguće zaraditi novac, jer od lajkova se ne živi“, kaže trezveno.
Često mu i zakoni na terenu stvaraju problem. Prošle godine, nakon penjanja na Keopsovu piramidu u Egiptu, skoro je završio u zatvoru. Nakon silaska, dole ga je čekala policija i odvela u stanicu na saslušanje. Srećom, pušten je. To ga nije prestrašilo, ali kako kaže, strah je često prepreka dobrom „roofingu“.
(izvor:focus)

Smail Špago
(Novasloboda.ba)
19.04.2017.

Mostar u objektivima fotokamera – Ćiril Ćiro Raič




Ako se iko od fotografa pomenutih u ovom serijalu može identifikovati s Mostarom, onda je to svakako Ćiro Raič. Nije bilo manifestacije ili bilo kakvog događaja od značaja u Mostaru, gdje se nije pojavio sa svojom kamerom. Tiho bi obavio svoj posao, a nakon toga su ostajali dokumenti – fotografije, koje su ostali živi svjedoci prohujalih vremena. Svakako, na ovom mjestu treba progovoriti koju riječ o njemu lično, kako bi mlađe generacije znale o kakvom se čovjeku i umjetniku radi. Na njegovim fotografijama ostala su svjedočanstva iz perioda, odmah iza Drugog svjetskog rata, pa sve do rata devedesetih, kao i iz postratnog vremena u našem gradu.
Ćiril Ćiro Raič rođen je 1936. godine u selu Strgonice, opština Konjic. U Mostar dolazi 1952. godine i u njemu završava fotografski zanat 1955. godine. Dobija posao fotografa u Zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode u Mostaru, u kome provodi cjelokupnu aktivnu karijeru. Zvanje majstora umjetničke fotografije stekao je 1975. godine, kada je primljen u članstvo Udruženja primijenjenih umjetnika BiH i Jugoslavije. Za života je ostvario 67 samostalnih i učestvovao na stotinama kolektivnih i tematskih izložbi u zemlji i inostranstvu, a dobitnik je niza nagrada i priznanja. Kruna njegova rada jest fotomonografija iz 1998. godine. Preminuo je 2011. godine, a njegovi sinovi Vladimir i Davor nastavljaju očevo djelo, predano radeći na očuvanju Ćirine ostavštine i na daljem dokumentovanju kulturno-istorijskih dobara i prirodnih ljepota Hercegovine.
Ovdje ćemo prikazati samo neke od njegovih brojnih fotografija, koje se, uz ostale fotografije, mogu pogledati u arhivi fotografija na stranici: www.cidom.org .
Priredili: Ismail Braco Čampara / Tibor Vrančić / Smail Špago
(Novasloboda.ba)
19.04.2017.

Aprilski snijeg




Aprilski snijeg, zabijelio je planine i brda oko Mostara. U srijedu ujutro, 19. aprila, iz Mostara su se mogli vidjeti obronci Prenja, Veleža, kao i Rujišta, potpuno u bijelom, kao u sred zime, a oko Sniježne kuće ukazao se pravi zimski ambijent i ugođaj. U isto vrijeme u gradu su vidljivi znaci proljeća, uz malo niže temperature.
Fotografije: portali i facebook.
(spagos)
19.04.2017.

Rupe za zmajeve u Hong Kongu?







Dovoljno je u Hong Kongu boraviti samo 10 minuta, pa shvatiti koliko je dragocjen svaki milimetar prostora. I onda, kad dignete glavu na više, primijetite nešto, za što u prvom momenti nemate objašnjenja.
Naime, veliki neboderi, koliko god spratova imali, negdje u sredini, imaju barem po jednu ogromnu rupu, koja ponekad zauzima i po nekoliko spratova visine. Ovi misteriozni otvori imaju veoma jednostavno i pomalo sumanuto objašnjenje. Prema feng shui vještini, koja propisuje način življenja u stalnoj harmoniji sa okruženjem i tehniku uređenja životnog prostora, ove rupe predstavljaju otvore za zmajeve.
Prema kineskom vjerovanju, zmajevi su nosioci sreće i otvori im omogućavaju da slobodno lete od planina ka vodama. Blokiranje njihovog energetskog puta može da donese nesreću.
Prema podacima iz lokalne štampe, loš feng shui je proglašen za glavnog krivca u poslovanju jedne kineske banke, jer njihove zgrade nisu imale otvore za zmajeve. Danas je ova kompanija izdvojila pozamašne svote novca, koje koriste isključivo za feng shui konsultacije.
(izvor:express)
Smail Špago
(Novasloboda.ba)
18.04.2017.

Kathrine Switzer kompletirala 40 maratona





U ponedeljak se Kathrine Switzer ponovo našla na startu Bostonskog maratona. Nosila je broj 261 kao i prije 50 godina. Trku je završila sa vremenom 4 sata 44 minute i 31 sekunda, u „punoj opremi“, ne zaboravivši olovku za oči i karmin za usne.
Ovog puta nije bila jedina žena na startu. Uz nju je bilo još 12.300 žena, uključujući i članove neustrašivog 261. Bostonskog maratonskog kluba, koji je formiran 1967. godine, nakon što je Kathrine istrčala maraton 1967. godine
Nakon trke Kathrine je na svom facebooku napisala: “Istrčala sam trku, kao i prije 50 godina. Sve to je promijenilo život žena. Zamislite šta će se desiti u narednih 50 godina..!”
(izvor:boston)

(spagos)

18.04.2017.

Priča naša današnja...


Priča o Enesu i Jusufu...a mogla je komotno biti priča i o Anti i Mati, ili Đuri i Petru... sve je to isto, a još bi veći efekat bio da je bila priča o Jusufu i Anti, ili o Jusufu i Đuri...

Priča koja opisuje težak slučaj neimaštine u BiH rastužila je i razbjesnila građane ne samo ove države, nego i šire. Evo priče o mladiću Enesu koji je pomogao nesretnom starcu – Jusufu:
“Odem jučer u trgovinu. Ispred mene, neki starac od preko 80 godina. Dva paradajza, tikvica, kila brašna, kila šećera i poneka sitnica. Ništa luksuzno, ništa previše vrijedno ili samo za sladokusce.
Starac izvrne novčanik, sa svega par metalnih novčića. Blagajnica prebroji i dođe na skoro 2 KM. Nije dovoljno. Pita starca da li da nešto ostavi sa strane, dok on donese ostatak novca, ili da odbije nešto sa računa.
On joj kaže da ne ostavlja ništa, jer on i baba ionako više nemaju novca kod kuće, nego neka skine nešto. Odguruje rukom, nesigurno, ona dva paradajza i tikvicu i pita šta još od svojih skromnih potreba da ostavi.
Ja dajem blagajnici 10 KM i kažem da vrati gospodinu u vrećicu njegove namirnice. Starac još prebire po džepovima, u nadi da će naći neki zagubljeni pfening.
Vraća pogled i kaže: „Nemam stvarno ništa više u džepu, uzmite nešto od toga što sam htio kupiti“.
Blagajnica mu kaže da sam ja dodao onoliko koliko je nedostajalo.
Starac me pogleda, zbunjeno, a onda obori pogled i kaže: „A što ja sad da radim?“
„Ništa“, ja mu odgovaram, „Uzmite Vaš stvari i idite kući, sve je u redu.“
“Ali, meni se ovo nije nikada dogodilo”, kaže starac, i dalje zbunjen. “Stvarno ne znam što da radim?”, kaže on i gleda zbunjeno u prodavačicu.
“Pa eto, ima još dobrih ljudi”, kaže ona i obara pogled.
“Dajte mi makar Vaš broj telefona i adresu, pa ću Vam donijeti 2 KM, kad budem imao”, kaže deda.
“Taman posla, sve ste Vi to odradili i zaradili još prije mnogo godina”, pokušavam uz osmijeh razbiti njegovu muku.
“Ali meni se stvarno ovo nije nikada dogodilo, da mi neko toliko pomogne…” kaže starac i počinje se tresti i plakati u svojoj bijedi, kao da sam mu dao grumen zlata, a ne zgužvanu novčanicu.
Blagajnica mu pakira ostatak stvari u vrećicu, a i njoj je teško. Ona radi vjerojatno za 300 ili 400 KM i zna sigurno i sama što znači nemati.
“Dođite makar na kafu, ja vam se moram odužiti”, jeca starac.
“Ne morate Vi ništa, osim da se smirite i odete kući, spremite ručak i odmarate”, pokušavam ga smiriti uz osmijeh.
Pruža mi ruku, “Kako se Vi zovete?”
“Enes”, odgovaram.
“Ja sam Jusuf i pamtit ću Vas dok sam živ.”

(preneseno sa facebook/emilio)
18.04.2017.

Groblje predsjednika


Na jednoj oranici u Virginiji stoje 42 ogromne biste. Njihov vlasnik s njima ima velike planove.
Nekim bistama je otpao vrh nosa, na nekima su se pojavile pukotine prko prsiju, ili neka rupa. Zub vremena čini svoje.
Od 2004. godine, šest metara visoke biste stoje u „Parku predsjednika“. Ukupno 41 bista od isto toliko američkih predsjednika. Od Georga Washingtona do Georga W. Busha.
Kada je park 2010. godine bankrotirao, Howard Hankins je dobio zadatak da skulpture jednostavno negdje odstrani. Umjesto da ih uništi, on ih je prenio na svoju farmu. Neke biste, teške oko 9 tona, dobile su dodatna oštećenja tokom transporta, a ostatak je dovršila priroda.
Hankinsov veliki san je da sakupi dovoljno donacija, da figure restaurira i otvori vlastiti muzej.
Doduše, nedostaju mu još dvije biste: od Baracka Obame, za koga je spreman odlivak, i Donald Trump, kako bi kolekcija bila upotpunjena.
(izvor:viewmag)
Smail Špago
(Novasloboda.ba)
17.04.2017.

Sharan - Isharan



Kakvo auto voziš?
- folksvagen bus... SHARAN...a ti?

- I ja... folksvagen golf...ali ISHARAN!



(spagos)
17.04.2017.

Prije pedeset godina: Prva žena istrčala zvanični maraton





Kathrine Virginia “Kathy” Switzer bila je prva žena koja je zvanično registrovana istrčala čuveni bostonski maraton.
Njen nastup je 1967. godine izazvao pravu histeriju. Tada dvadesetogodišnja Kathy prijavila se za trku pod brojem 261 i  imenom K.V. Switzer. Kazala je da to nije učinila da zavara organizatora i sakrije pol, već iz navike, jer se tako potpisivala na svim svojim radovima na fakultetu. Tako se i danas može vidjeti u zvaničnim dokumentima ove trke. Ispred nje su bili: pod brojem 259 W. Brown, sa brojem 260 Russel R. Holt, a iza nje, po spisku, sa brojem 262 dr. Alex E. Ratelle.
“Bila sam toliko ponosna na sebe da sam čak stavila i ruž na usne”
Tokom utrke, proglašena je “greškom”. Reagovali su novinari, a predstavnik organizatora Jock Semple se s njom htio fizički obračunati. Trčao je i gurao Kathy, pokušavajući joj strgnuti startni broj.
“Gubi se iz moje utrke, vrati mi te brojeve”, uputio joj je prijeteće riječi.
Uz Kathy je trčao i njen tadašnji partner Tom Miller. Uletio je ispred Semplea i izbacio ga sa staze.
Onda su joj pomogli i ostali maratonci. Kathy se nije dala zaustaviti.
Kadar iz ove trke, sa ovim ekscesom, časopis Time je uvrstio među 100 fotografija koje su promijenile svijet. Maratonsku trku završila je s vremenom 4:20, praćena blicevima fotoreportera.
Kasnije je utvrđeno da nije bila jedina žena na stazi. Roberta Gibb je kroz cilj prošla čak sat vremena ranije, ali, nažalost, nije bila registrovana. Ona se na staru kamuflirala kapuljačom.
Kathhrine Switzer je nakon toga nastavila mijenjati ulogu žena u sportu. Kroz uloge sportske komentatorice. publicistkinje i novinarke, portretisala je mnoge sportistkinje i za taj rad više puta nagrađivana. Kreirala je društvenu revoluciju, podstičući žene širom svijeta na trčanje.
“Kada danas dođem na bostonski maraton, ramena su mi mokra od suza žena, koje me grle i plaču. Presretne su, jer im je trčanje promijenilo život. Vjeruju i osjećaju da mogu apsolutno sve”.
To pokazuje podatak da su 2015. godine oko 46 posto učesnika maratona bile žene.
Kathrine Switzer je do sada istrčala 39 maratona, pobijedila je na onom u New Yorku, a u Bostonu je postavila šesti najbolji rezultat na svijetu. Nakon sportske karijere, okrenula se sportskom xafsingu i televiziji. Radila je za gotovo sve veće tv kuće u SAD-u, osvojila Emmy te izvještavala za brojne novine. Članica je američke kuće slavnih žena (National Women`s Hall od Fame) zbog stvaranja pozitivne globalne socijalne promjene.
Uticaj je iskoristila je za promovisanje maratona širom svijeta, te osigurala ulazak velikih sponzora u svijet ženskog trčanja. Jedna je od najzaslužnijih što je ženski maraton uvršten na Olimpijske igre u Los Angelesu.
Bostonski maraton odradila je osam puta i osvojila ga 1975. trećim najboljim američkim i šestim svjetskim rezultatom. Četiri puta nastupila je u New Yorku i posljednja je Njujorčanka koja je tamo pobijedila, 1974. godine.
Sve gore opisano dešavalo se na 71. Bostonskom maratonu. Do tada su se žene mogle prijavljivati samo za sprinterske trke, a najduža disciplina za žene je bila 800 meatra
Osam godina kasnije, Kathy je istrčala Bostonski maraton u vremenu 2:51. Učestvovala je u organizaciji više od 400 maratona u 29 zemalja širom svijeta.
Na 121. izdanje ovog maratona, koje će se održati 17. aprila ove godine, izaći će na start, ponovo sa brojem 261. Uz nju će među prijevljenim kandidatima biti čak 13.705 žena. Katrin sa ponosom kaže kako je u SAD danas od svih trkača na duge staze, šak 58 posto žena.
Kathrine Switzer, danas sedamdesetogodišnja dama, ne trči maraton već nekoliko godina.
Posljednji maraton je istrčala u Berlinu prije pet i po godina. Za ovogodišnji bostonski maraton ponovo je navukla patike na noge i pripremala se nekoliko mjeseci.
Kaže, kako na startu ovogodišnjeg maratona neće zaboraviti crvenim karminom nakarminisati usne.
Kao i prije 50 godina.
(izvor:welt)
Smail Špago
(Novasloboda.ba)
17.04.2017.

Bajke za odrasle


Ljudi na slici uživaju u jednoj kineskoj čajdžinici, u jednom vijeekovim a starom servisu.
Oni su se udobno, bosonogi, smjestili na njihove ležaljke i u prigušenom svijetlu slušaju pripovjedača. Ovakvih pripovjedača bilo je ovdje vijekovima, i oni bili su jedini izvori informacija za ljude u kinsekim provincijama, kao što je ova u Fujianu.
U stara vremena, ljudi se u čajdžinicama nisu susretali kako bi samo nešto popili i tračali. Putujući trgovci su tom prilikom donosili interesantne priče i vijesti  iz čitavog svijeta.
Pripovjedači su za mali honorar gostima u čajdžinicama pričali legende i bajke. Ova tradicija je nastavljena sve do danas, uprkos radiju, televiziji i internetu, koji informišu puno brže.
Ništa ne može tako opustiti kao priča uživo. A upravo kakav utisak se stiče, gledajući ljude na slici.
(izvor:viewmag)
Smail Špago
(Novasloboda.ba)
16.04.2017.

Za arhivu: Velež – Orašje 4:2 (2:2)




Mostar, 15. april 2017.
Stadion u Vrapčićima.
Gledalaca: Sve se crveni
Sudija: Frano Jelić (Široki Brijeg)
Žuti kartoni: Mahinić, Ćosić (Velež), Radulović, Brković, Živković (Orašje)

Strijelci: 1:0 Brandao (2’), 2:0 Mujezinović (14’), 2:1 Brković (33’), 2:2 Brković (45’), 3:2 Mujezinović (55’), 4:2 Mujezinović (70’)

Velež: Abdihodžić, Količić (od 16’ Krcić), Petrović, Zvonić, Memić, Mujezinović (od 77’ Isić), Ćosić, Tatar (od 73’ Ćemalović), Carvalho-Santos, Brandao, Mahinić.

Orašje: Kurbašić, Marković, Marošević, Koprivica, Radulović, Đukić, Novaković (od79’ Đurđević), Demonjić (od 69’ Mikić), Prgić, Brković (od 85’ Nedić), Živković.

Fudbaleri Veleža u u dramatičlnoj utakmici zabilježili su važnu pobjedu protiv Orašja
Rođeni su od početka imali terensku inicijativu, što im je u 2. minuti donijelo zasluženo vođstvo, kada je Brandao, poslije lijepe akcije, zatresao mrežu golmana Kurbašića 1:0.
Vođstvo je dalo krila domaćim igračima, koji stalno atakuju prema golu Orašja. U 14. minutu, nova radost za igrače i navijače Veleža. Mujezinović je odlično reagovao poslije sjajne asistencije Brandaa i poslao loptu u mrežu gostiju – 2:0.
U 16. minuti povrijedio se Količić, pa ga je zamijenio Krcić.
Velež  potpuno dominira, gosti su potpuno nemoćno, a prava je šteta što se njihova mreža nije zatresla još koji put.
U 26. minuti, Rođeni su imali dvije prilike da povećaju vođstvo. Prvu je propustio Tatar, čije udarac golman Orašja jedva odbranio, a u novom napadu, Rodrigo je silovito šutirao, ali je lopta fijuknula iznad prečke.
Gosti su, u 33. minuti, u jeku napada domaćih smanjili rezultat, a rijetko viđen gol postigao je Brković.
Velež je u 37. minuti imao novu priliku, ali je kapiten Zvonić loptu poslao pored lijeve stative.
Kada se očekivao kraj poluvremena, gosti su izveli brzi kontranapad, koga je Brković pretvorio u izjednačujući gol – 2:2.
Od početka drugog poluvremena, Velež ima punu terensku inicijativu, stvara prilike, ali odbrana gostiju na vrijeme interveniše i otklanja opasnost od svog gola.
Ipak, u 55. minuti, odbrana gostiju kardinalno je pogriješila, što je iskoristio Mujezinović i poslao loptu u mrežu – 3:2.
Nova radost na stadionu, zavijorile su se zastave Veleža. Hat-trick Mujezinovića, koji je, u 70. minuti, svoju sjajnu igru krunisao lijepim golom – 4:2.
(novasloboda.ba)


(spagos)
16.04.2017.

„Rođenje nacije“: Drama o robovima





Sa zakašnjenjem, u kino sale širom svijeta dolazi film „The Birth of a Nation” (Rođenje nacije), koji je do sada izazvao veoma žestoke diskusije. Film koji govori o ustanku grupe robova na američkom jugu 1831. godine, dramatični je prikaz pobune protiv nepravde i represije, zasnovan na istinitoj priči, koja pruža smjeli i beskompromisni pogled na jedan brutalni događaj.
Režiser i scenarista Nate Parker, kome je ovo prvi film, preuzeo je naslov od kontroverznog ostvarenja D.W. Grifita iz 1915. godine, koji Afroamerikanci smatraju najrastističkijim filmom u istoriji američke kinematografije, zbog načina na koji opisuje američke crnce i članove Kju Kluks Klana u njihovoj interpretaciji američkog građanskog rata. Sto godina kasnije, 2016. godine, Parker donosi istinitu priču o Natu Turneru, robu i propovjedniku, koji je odlučio da oružjem ispravi nepravde nanijete njegovom narodu.
Za razliku od većine filmova o ropstvu, koji su se koncentrisali na izdržljivosti i žrtvi robova na američkom jugu tokom američkog građanskog rata, film „Rođenje nacije“ govori o pobuni i osveti.
Film prati put Nata Turnera ka radikalizaciji i pobuni. Kao dečaka željnog znanja, Neta su najvjerovatnije njegovi bijeli gospodari naučili da čita i piše, a kasnije, on postaje priznati propovjednik u zajednici robova. Njegovu sposobnost da ogrije i utješi srca potlačene braće eksploatisali su robovlasnici, koji su Bibliju vidjeli kao način da se robovi uče pasivnosti i poslušnosti prema svojim bijelim gospodarima.
Tokom svojih putovanja i držanja propovjedi, Turner je vidio toliko slučajeva zlostavljanja robova da više nije mogao da okreće glavu od toga. Što je više bola viđao, njegove su propovjedi postajale borbenije, prkosnije i agresivnije. Zbog toga je bio žestoko kažnjen. Žena mu je silovana, ali se Turner nije poklekao.
Režiser Parker kaže da se strastveno posvetio ovoj priči ne samo kao filmski autor i glumac već i kao aktivista, te dodaje: „Razumijevanje značaja Neta Turnera i predstavljanje ove priče na jedan pozitivan i pošten način me je zaokupljalo od trenutka kada sam odlučio da snimim ovaj film.”
Snaga ovog filma je u njegovoj kameri, nastojanju da bude istorijski precizan u moćnoj priči o sistematskim predrasudama i zlostavljanju.
Nažalost, film, koga su u početku pratile ocjene da će biti kandidat za Oscara, možda će biti osuđen na tek marginalni uspjeh, pošto su ponovo izbile na vidjelo optužbe da je Parker za vrijeme svojih studentskih dana silovao jednu djevojku na koledžu. Iako je 2001. godine na sudu oslobođen optužbi, ta vijest prijeti da zasjeni njegov film. Vrijeme će pokazati da li će „Rođenje nacije” uspjeti da preživi svog kontroverznog autora, kao i njegovu kontroverznu poruku: Za potlačene je ponekad jedini put ka spasenju, put mača.
(izvor:voa)
Smail Špago
(Novasloboda.ba)
16.04.2017.

Zadnji neka ugasi svjetlo!


Trke pasa bile su u Velikoj Britaniji nekada veoma omiljene, tako da su i sveštenici i socijalisti istom mjerom bili zabrinuti.
U Londonu je 19. maja 1928. godine otvoren Wimbledon Greyhound stadion, a vrlo brzo, na njemu se održavalo više od 30 trka pasa. Prije svega, ljudi su tu dolazili kako bi se kladili. Socijalistički političari su bili zabrinuti, jer su strahovali da bi ovaj sport radničku klasu mogao voditi ka rasipanja novca. Zbog toga je parlament ograničio broj utrka pasa. Međutim, ni to nije dovelo do umanjenja popularnosti trka. Na velikim stadionima se znalo naći i do 60 hiljada gledalaca, koji su vatreno navijali za dobro dresirane pse, koji su mogli razviti brzinu  i do 60 kilometara na sat.
Prethodnih decenija, interes za trkama pasa je uveliko smanjen. Jedna za drugom, zatvarane su trkaće staze, a u Londonu je aktivan ostao samo Wimbledon Greyhound stadion. I sada, 89 godina nakon otvaranja prve trke, u subotu je tamo održana posljednja trka pasa.
AFC Wimledon, koji igra fudbalu trećoj fudbalskoj ligi Engleske, na tome mjestu će dobiti novi  fudbalski stadion. Osim toga, oko stadiona će biti izgrađeno naselje sa oko 600 stanova. Uprkos tome, 13 hiljada ljubitelja trka pasa svojim potpisima su tražili da se ovaj objekat stavi pod zaštitu države kao spomenik.
Kako se već čulo, ljubitelji trka pasa će ubuduće morati ići van gradskog područja Londona, prema Romfordu, ili Crayfordu, kako bi uživali u trkama pasa i kladili se.
(izvor:faz)
Smail Špago
(Novasloboda.ba)
15.04.2017.

Sitnice koje nije loše znati...


U slovenskim narodima korišteno je mnogo sufiksa prilikom nastajanja prezimena. Najčešći nastavak -ić znači malo i mlado, a nastavak -ović upućuje da je "potomak od...".
Objavljeno u magazinu Lola, uz još neke vrlo zanimljive činjenice koje većina nas do sada sigurno nije znala. Uživajte:
• Žene u diplomatiji postižu izvanredne rezultate. A znate li da je prva žena ambasador bila Ruskinja Aleksandra Kolontaj? Za sovjetskog ambasadora u Norveškoj izabrana je 1923. godine.
• Prva kontaktna sočiva napravio je Leonardo da Vinči. Trebalo je da budu izrađena od tankog stakla ispunjenog vodom.
• Za koliko pređete kilometar puta? Znate li koliko je potrebno pužu? Da bi prevalio toliki put trebalo bi da se kreće dan i noć, i to 14 dana.
• Mirisne biljke imaju ogroman utjecaj na Čovjekovu psihu. To je pokazalo istraživanje encefalograma osoba podvrgnutih ispitivanju. Miris ruže nadražuje nervni sistem i izaziva nervozu. Mirisi limuna i mente podstiču na rad i doprinose boljem pamćenju, dok lavanda opušta.
• Čovječiji nokat u toku dana poraste u prosjeku 0,1 milimetar. Da bi izrastao potpuno novi potrebna su. otprilike, tri mjeseca.
 Kompozitor Ludwig van Bethoveen umro je zbog oboljenja jetre. To su utvrdili naučnici ispitivanjem DNK jedne vlasi njegove kose.
 Znate li da je prva šivaća mašina osmišljena 1790. godine? izum je Britanca Thomasa Sainta i u to vrijeme služila je za šivanje kože.
 Bacate smeće gdje god stignete? E, pa onda biste trebali znati da je potrebno čak 50.000 godina da bi se razložila i raspala plastična posuda. Razmislite prije nego bacite!
(lolamagazin.com)

(spagos)
15.04.2017.

Konačno offline!


Konačno offline!
Van iz cyber svijeta, van u stvarni život. Očigledno, ponovo otkrivamo blokove za skiciranje i bojanke, društvene igre: šah, tavlu, čovječe ne ljuti se, igre karata: žandara, table ili remija. A uz sve to otkrivamo, kako je lijepo biti vani, na zraku, u bašči...
(skica:diezeit)

(spagos)
15.04.2017.

Najstarija žena fotograf na svijetu


Za generaciju smartfona jedan pogled u istoriju. Prije su se fotografije pravile tako što se u fotoaparat stavljao film, koji je nakon što je bio ispucan, razvijan u fotolaboratoriju.
Li Yuzhen, na slici desno, skoro pola svog života provela je u tamnim komorama. Ona dolazi iz Lihuana, sa juga Kine, a fotografijom se bavi od 1953. godine. Njen muž je nekada davno imao foto studio i svoju suprugu je naučio zanatu fotografije.
U međuvremenu je ona dostigla impozantnih 105 godina života, te je zasigurno najstarija živa žena fotograf na svijetu. Danas često ide u fotolaboratoriju njene kćerke kao ispomoć.
Iako trenutno nema mušterija, kojima slika portrete u foto studiju, veoma rado uđe u laboratorij, gdje njenu praunuku obučava starinskom zanatu fotografije,
(izvor:stern)
Smail Špago
(Novasloboda.ba)
14.04.2017.

Postanimo članovi Lokosa Mostar



Postanimo članovi LOKOSA,i pomozimo maloj mostarskoj raji LOKOSA

Učlani se u klub i uplati članarinu. Time pomažeš rad omladinske škole LOKOSA.
Godišnja članirana:
GODIŠNJA Članarina u BiH je 10 KM za odrasle i 2 KM za djecu.Uplatu možete izvršiti kod Emir Krpo.
Uplate u inostranstvu 20 € odrasli i djeca 5,00 € na Amir Jasarević,
Paypal" amirjasarevic@aol.com

Pozivamo Vas da se uključite u rad Lokosa i svojim novim idejama doprinesete boljitku Lokosa.

(preneseno sa facebook/FK Lokomotiva Mostar)
14.04.2017.

Mrtvi podmorski greben


Veliki koraljni greben pred sjeveroistočnom obalom Australije već duže vremena se ubraja u ugrožena morska područja.
Zagrijavanje okeana dovelo je do masovnog izumiranja života na ovom grebenu. Sada se ispostavilo da je situacija na koraljnom grebenu, koji se nalazi na spisku UNESCO Svjetske baštine, daleko gora nego što se prethodno pretpostavljalo
Kako su otkrili istraživači sa James Cook univerziteta u Australiji, stotine kilometara sjevernog dijela sektora grebena su već mrtvi. Velike olovno bijela područja na južnom sektoru ukazuje da je ovaj dio grebena uspio izbjeći katastrofu. Barem za sada.
(izvor:stern)
Smail Špago
(Novasloboda.ba)
14.04.2017.

„Prljavi ples“ ponovo na nogama









Kada se u bilo kojoj prilici čuje melodija „Prljavi ples“ (I've Had) The Time Of My Life), pred oči nam dođe scena iz filma u kojoj Patrick Swayze podiže Jennifer Gray i pri tome pomislimo kako to nikako drukčije ni ne može biti.
Trideset godina kasnije, film „Prljavi ples” (Dirty Dancing) je ušao u svjetsko kulturno dobro. Ko je te 1987. godine bio još premlad za zabranjenu ljubav, evo radnje filma, ukratko: “Dobro čuvana 17 godišnja djevojka Frances, na odmoru sa njenim roditeljima otkriva jedinu interesantnu znamenitost u mjestu, snažnog učitelja plesa Johnnyja. On joj daje časove plesa,  a nakon dramatičnih nesporazuma, njih dvoje dobijaju prvu nagradu na takmičenju u plesu, a nakon što dobiju očev pristanak, lebde od sreće. Johnnyja je igrao Patrick Swazey, koji je preminuo 2009. godine, sa 57 godina, a „Baby” je igrala Junnifer Grey (57). Za sve one koji su odgledali „Dirty Dancing”, drugi plesni par je nezamisliv.
Ipak, za 30. rođendan filma, u SAD je prikazan remake ovog filma sa glumcima Colt Prattesom (27), koji igra Johnnyja, i Abigall Breslin (20), u ulozi „Baby”.
I sad će stvarno nešto biti prljavo: Remake traje duplo duže od originala.
(izvor:showbiz.com)
(Novasloboda.ba)
13.04.2017.

Zanimljivosti o starim njemačkim šumama





Prosječna starost stabala u šumama je 77 godina.
U privatnom posjedu se nalazi 40 procenata šuma u Njemačkoj.
U dobro pomješanim šumama stare monokulture iz 19. stoljeća danas se sve više pretvaraju u mješane šume.
Tamni brijegovi na slici 1 su rezultat ponovnog pošumljavanja. U Schwarzwaldu, su ljudi u 19. stoljeću masovno sadili smreke.
U njemačkoj čak 130 gradova i mjesta u svom imenu sadrže riječ „wald“, šuma.
U njemačkim šumama se nalazi 90 milijardi stabala, prije svega smreke, borovi, bukve i hrastovi.
Čak 32 procenta površine Njemačke je prekriveno šumama.
U šumama raste puno više stabala, nego što se posadi.

(izvor:spiegel)
(spagos)
13.04.2017.

Za arhivu: FK Velež nakon 21. kola


(sa stranice UG Mostarski Rođeni)

(spagos)
13.04.2017.

Crystal kayak: Potpuno drugačija perspektiva


U providnom kajaku se lebdi iznad vode, ukoliko to uslovi dozvoljavaju. To je kao san. Svi oni koji su jednom sjedili u ovakvom kajaku tvrde isto: “U Crystal kayaku čovjek se osjeća kao da lebdi iznad vode”.
To omogućava providni trup, izgrađen od vještačkog materijala, od koga se prave avionski prozori.
Lexan nije samo stabilan nego i ekstremno otporan na ogrebotine. Zbog toga, ovakav kajak ima svoju cijenu od 1.400 eura, a izrađuje se ručno. Panoramski pogled na podvodni svijet najbolje se može doživjeti ako je voda kristalno čista, kao što je u mnogim rijekama i morima. Mnoga odmarališta su već spoznala prednost ovog trenda.
I ono što je za nas najinteresantnije, ta odmarališta se ne nalaze negdje daleko na Hawaiima ili na Floridi. Crystal kayak se nalazi u ponudi nekih odmarališta u Španiji i Hrvatskoj.
Pa ko voli, nek potraži…
(izvor:viewmag)
Smail Špago
(Novasloboda.ba)
12.04.2017.

Mostar u objektivima fotokamera – Ivica Grubišić




Krajem januara 1963. godine, tačnije 21. januara, Mostar je bio okovan ledenom kišom, a tome svjedoče prelijepe fotografije mostarskog fotografa Ivice Grubišića.
Veliki sniježni nanosi tokom zimskih mjeseci, u skoro svim dijelovima Bosne i Hercegovine, nešto starijim Mostarcima vraćaju sjećanje na 1963. godinu kada je, takođe početkom marta, u gradu na Neretvi pao snijeg, što je neuobičajeno za hercegovačko podneblje.
Iste godine, ali mjesec dana ranije, Mostar, koji ima blagu mediteransku klimu, zadesio je još jedan nesvakidašnji prirodni fenomen, ledena kiša. Do tada, takvo nevrijeme skoro nije viđeno u Mostaru, pa su slike ledom okovanog grada obišle svijet. Život u gradu bio je paralizovan. Struje nije bilo u cijelom gradu, jer su skoro svi električni stubovi bili polomljeni. Vozila se nisu mogla kretati ulicama, škole i državne institucije su bile zatvorene. Ljudi su iz kuća izlazili s vunenim čarapama preko obuće i drugim pomagalima ,koje su stavljali na obuću da bi se mogli kretati po zaleđenim mostarskim ulicama. Hiljade ljudi se organizovalo u radne akcije i pomagalo da se ukloni led ispred prodavnica, bolnica, škola i apoteka, uz pomoć krampi i lopata. Redovi dugi i stotinjak metara bili su ispred prodavnica, u kojima se najviše tražio hljeb i mlijeko, koje se, u to vrijeme, sipalo u staklene boce. U pomoć su pritekli i pripadnici JNA i poslije skoro petnaest dana, stanje se u gradu počelo normalizovati. Osim ove 1963. godine, danas mnogi Mostarci pamte i veliki februarski snijeg iz 2012. godine, kad je u gradu na Neretvi proglašeno vanredno stanje i radna obaveza. Mostar je tada skoro sedam dana bio u potpunosti paraliziran, a jedan dio grada ostao je duže vrijeme bez napajanja električnom energijom.
Ivica Grubišić je imao fotografsku radnju u Ljubića sokaku. Premda je svoj rad prvenstveno zasnivao na komercijalnom portretisanju ljudi, iza sebe je ostavio bogatu arhivu predjela Mostara. Fotografije Ivice Grubišića iz Mostara, okovanog ledenom kišom, kao i ostale fotografije, mogu se pogledati u arhivi fotografija na stranici: www.cidom.org .
Priredili: Ismail Braco Čampara / Tibor Vrančić / Smail Špago
(Novasloboda.ba)
12.04.2017.

Kunta Kinte ponovo dolazi na TV





Remake serije o robu Kunta Kinte ponovo dolazi na male ekrane. Nova serije je nominovana za šest Emmy nagrada.
Seriju je gledalo više od 100 miliona gledalaca samu u SAD. Dobila je preko 100 nagrada. Radi se o seriji „Korijeni, koja je emitovana prije tačno 30 godina, koja je obarala sve rekorde i time pisala istoriju svjetske televizije.
Serija o Mandika ratniku po imenu Kunta Kinte, koji je zarobljen i prodat na pijaci robova, sada dolazi u novoj verziji na TV ekrane. Nova serija je 2016 godine već prikazana u SAD i nominovana za 6  Emmy nagrada.
U originalnoj seriji, mladog Kunta Kinte glumio je LeVar Burton (60), a starijeg John Amos (77).
Novu seriju je producirao Burton sa glumcima kao što se Jonathan Rhys Meyers (39), dobitnik Oscara Forest Whitaker (55) i Laurence Fishburne (55). A glavnu ulogu je imao do sada nepoznati britanski glumac Malachi Kirby (27).
Kirby je odrastao u jednom socijalnom naselju u Londonu, sa roditeljima koji su porijeklom sa Jamaice. Obzirom da je bio talentovan, majka ga je sa 14 godina prijavila u jednu pozorišnu trupu. Nakon toga slijeile su studije glume, i par sporednih uloga kao gangster.
Kada je dobio poziv za snimanje nove serije „Korijeni“, prvo ga je uhvatila panika, jer je serija bila veoma poznata i uspješna, a on je seriju odgledao kad su mu bile 22 godine, i kako je rekao, serija je promijenila njegov život. U prvim trenucima ga je uhvatio strah, da li će moći to uspješno odraditi. Onda je odlučio da u novoj seriji ne bude samo kopija „starog“ Kinta Kunte, nego je lik sam dogradio i razvio, dao mladalački i buntovnički duh, nadajući se da će nova serija izazvati interesovanje kod mladih.
Radnja je skoro ista kao i kod originala iz 1977. godine. Ep o familiji počinje sa mladim Kunta Kinte u kolonijalnim vremenima, u 18. vijeku, a završava sa njegovom unukom, i prestankom robovlasništva u američkom društvu, na kraju američkog građanskog rata, 1865. godine.
(izvor:theguardian)
Smail Špago
(Novasloboda.ba)
12.04.2017.

Životinjska zagonetka?


Životinja, koja izgleda straga kao i sprijeda, dugačka je deset centimatara. Šta je to?
Pitanje, koje se nekoliko dana vrtilo po internetu, uz postavljenu sliku i kratki video. Životinjicu je pronašla Lujn Eroles (46) iz mjesta Santa Fe u Argentini. Kad ju je otkrila, prvo se prestrašila, uz pitanje, da nije otrovna? Ili čak, što joj je odmah palo na pamet: Da nije neki vanzemaljac? Nakon toga, postavila je sliku na Internet, i životinjica je postala poznata širom svijeta.
Jedan ekspert je vrlo brzo dao objašnjenje. Radi se o deset centimetara dugoj gusjenici jedne vrste leptira (Deilephila porcellus), uz napomenu da su velike oči samo kamuflaža, u stvari fleke, kako bi životinjica izgledala što opasnije.
I stvarno, to joj je pošlo za rukom! Pardon, za okom.
(izvor:bild)
Smail Špago
(Novasloboda.)
11.04.2017.

Tamo gdje živimo: U muzeju čokolade












Muzej čokolade Köln (njem. Imhoff-Schokoladenmuseum) otvorio je Hans Imhoff 21. oktobra 1993. godine kao Imhoff-Stollwerck muzej čokolade. Izgradnja muzeja koštala je 53 miliona maraka.
Muzej se nalazi u južnom dijelu kölnskog starog grada (njem. Innenstadt) na poluotoku u rajnskoj luci, a uz muzej Ludwig i Wallraf-Richartz muzej, jedan je od najpoznatijih kölnskih muzeja.
Posjetioci ovog muzeja mogu vidjeti izložbe istorije čokolade: od vremena Olmeka, Maya i Asteka, pa sve do današnjih čokoladnih proizvoda i načina njihove proizvodnje. Sa oko 4000 tura sa vodičima oko 650 hiljada posjetilaca godišnje, muzej spada među deset najposjećenijih njemačkih muzeja. Muzej ne treba nikakvu novčanu pomoć, izdržava se sam, uz pomoć vlastitog xafsinškog odjela.
U maloj, staklenoj, tropskoj kući oblika kocke, veličine 100 kvadratnih metara, mogu se vidjeti drveća kakaoa: Theobroma cacao i Theobroma grandiflorum. Naknadno su sagrađene umanjene proizvodne linije za proizvodnju čokoladica, koje se na ulazu dijele posjetiocima. Posebna atrakcija je i tri metra visoka čokoladna fontana, u kojoj radnica muzeja umače vafle u tekuću čokoladu a zatim ih dijeli posjetiocima muzeja. Kod ulaza u muzej nalazi se i prodavnica čokolade i pralina svih vrsta, ali najviše proizvoda poduzeća Lindt & Sprüngli.
Skupocjeni kolekcionarski predmeti su porculanske i srebrene zdjele iz 18. i 19. stoljeća, i posude iz kojih se pila čokolada iz pretkolumbovske Srednje Amerike.
U muzeju su izloženi i predmeti napravljeni od čokolade koji prikazuju istorijske mašine za pravljenje čokolade, kao i kolekcija starih aparata za prodaju čokolade.
(spagos)
11.04.2017.

Proždrljivac sa osam nogu



Šta bi čovječanstvo bez pauka? Ovi osmonošci jedu komarce i druge ljudima dosadne insekte.
Pauci, širom svijeta, godišnje stvarno pojedu između 400 i 800 miliona tona hrane, koja sadrži proteine. Taj podatak su iznijeli istraživači sa Univeziteta Basel i objavili u stručnom časopisu „The Science of Nature“. Da bi došli do ove ove impresivne brojke, zoolozi su vrednovali razne studije i koristili dva modela. Oni su prvo izračunali ukupnu težinu svih pauka na svijetu, koja po njima iznosi oko 25 miliona tona, i iz toga izračunali njihovu godišnju energetsku potrebu. U taj obračun su uračunali čak i kišne dane, kada za pauke nema plijena.
Za poređenje: Čitavo svjetsko stanovništvo, koje broje oko 7,5 milijardi ljudi, prema podacima UN, godišnje pojedu oko 400 miliona tona mesa i ribe. Uz ovo i podatak da morski kitovi godišnje pojedu oko 500 miliona tona ribe.
Glavna hrana pauka su insekti i drugi puzavci. Osim njih, veći tropski pauci ponekad ulove i manje kičmenjake, žabe, guštere, zmije, ribe, ptice i šišmiše.
Na slici u prilogu, jedan vučji pauk upravo jede skakavca, bogatog proteinima, kao ponoćni obrok.
(izvor:sdz)
Smail Špago
(Noovasloboda.ba)
10.04.2017.

Sve je bilo duplo bolje...


...čak je i autobus bio dupli...
(facebook)
10.04.2017.

Zemlja kao krompir


Zemlja gledana iz svemira izgleda okrugla.
Ali, ona osjeća da nije tako. Sila teže odavno nije perfektna, kao kod jedne rotirajuće kugle. Negdje je jača, a negdje slabija, jer je masa koju stvara sila teže nepravilno raspoređena. To se da izmjeriti.
Ako jedan satelit leti iznad planine, kao što su Himalaji, sila teže ga minimalno ubrzava, a kad prođe dalje, biva lagano usporen. Takođe, i na drugim mjestima polje gravitacije je jače, kao na primjer u Oceaniji, gdje je gustoća podmorja veća.
Polovinom marta ove godine, dva njemačka satelita blizanca iz Grace programa, krenuli su tragom ovakvih odstupanja. To je već 15 put da kreću u sličnu misiju. Prethodno su njihove misije bile ograničene na pet godina.
Na osnovu Grace mjerenja, naučnici iz Centra za Geoistraživanja iz Potsdama, predstavili su „Potsdamski krompir gravitacije“ (na slici u prilogu), koji ocrtava velike razlike u polju gravitacije kao ispupčenja i udubljenja. Sateliti pri tom mogu prikazati kako se raspoređuje voda na zemlji, kao i to, da se velika količina vode odlijeva u podzemne rezervoare, koja će, zahvaljujući ovim istraživanjima biti iskorištena. Krajem ljeta, zalihe energije na satelitima će biti pri kraju, a onda će misija biti nastavljena sa novim satelitima, u programu pod nazivom Grace-FO.
(izvor:sdz)
Smail Špago
(Novasloboda.ba)
09.04.2017.

Uživanje ne zna za godine


Najpouzdaniji način da ostanete „zauvjek mladi“ jeste da lažete o svojim godinama. Međutim kada je riječ o vašem unutrašnjim osjećaju, recept za mladost jeste da nikad ne prestanete da budete dijete. Sva sreća pa postoje male stvari koje ekspres linijom vraćaju u djetinjstvo.

Biti veliko dijete jedna je od najljepših osobina koje čovjek može imati. Zadržati dijete u sebi, sa druge strane nije nimalo lak zadatak. Zato možemo da radimo ono što rade djeca, da uživamo u igri, da budemo dobronamjerni, da mislimo da je sve moguće i da volimo stvari koje djeca vole. Kad smo kod ukusa detinjstva, da li postoji ljepša kombinacija od čokolade i mlijeka? Djeca su joj generacijama vjerna, čokoladno mlijeko jedan je od omiljenih napitaka djetinjstva, napitak koji djeca rado biraju, a mame kupuju jer znaju da su napravile dobar i zdrav izbor. Ako se ugledamo na djecu, vidićemo da i nas odrasle čaša hladnog čokoladnog mlijeka može osvježiti, povratiti nam energiju, popraviti raspoloženje i podsjetiti nas da negujemo dijete u sebi.
Danas je život brz i komplikovan, to će vam reći svaki odrastao čovjek, ali ne i dijete. Djeca znaju da uživaju u sadašnjem trenutku, u malim stvarima, pa zašto odrasli ne nauče od djece ove važne
lekcije. Možda ne možemo uvek da se ponašamo bezbrižno, ali svakako možemo da sebi priuštimo takve trenutke. Možda je tajna baš u čokoladi i mlijeku.
Zašto da ne – uživanje ne zna za godine.

(izvor:citymag)
09.04.2017.

Pola vijeka džepnog kalkulatora





Prvo su mu se smijali, a onda su ga počeli prodavati po skupe pare. Džepni kalulator se na tržištu pojavio prije tačno 50 godina, a predstavljao je korak od sedam milja u daljem razvoju kompjutera. Tako je to bilo dok se za proizvod nije zainteresovao jedan mladi čovjek po imenu Bill Gates.
Prvi kalkulator je prezentirao inžinjer Jack Kilby, koji je zaslužan za pronalazak tranzistora, a za svoj pronalaske je 2000. godine nagrađen Nobelovom nagradom. Prvi kalkulator se zvao Cal Tech, a na tržištu se pojavio 1967. godine. Rezultate računanja je izbacivao na papirnu termo traku, bio je još velik i nije mogao stati baš u džep, ali je bio osnova za dalji razvoj kalkulatora. U svakom slučaju, mehaničke računske stolne mašine, sa rolama papira, kojima se najčešće samo sabiralo i oduzimalo, otišle su u prošlost.
Nakon prvog kalkulatora, pojavile su se japanske forme Canon, Sanyo i Sharp, koje su se počele baviti ovom tehnologijom, a ubrzo su se pojavili kalkulatori pogodni za ručnu upotrebu, sa ugrađenom baterijom. Cijena im se kretala oko 2.000 tadašnjih maraka. Vrlo brzo su rezultati računanja počeli pokazivati na led displeju na kalkulatoru, a pored četiri osnovne matematičke operacija pojavile su se i logaritamske, trigonometrijske i eksponencijalne funkcije. Slijedili su uređaji sa integrisanim kolima, sa memorijom, što je već bila osnova za dalju izgradnju kompjutera. Uz sve to, slijedio je i razvoj mikroprocesora, pogotovu u Intel sistemu. Vremenom je cijena kalkulatora opadala, tako da je jedno vrijeme kalkulator bio dostupan za svaki džep.
Vremenom je ideja dopunjena software programom Microsoft Basic, što je naravno bila zasluga Bila Gatesa i njegovog prijatelja Paula Allena.
Ostatak priče je poznat.
Kalkulatori koji su proizvođeni tokom zadnjih pola vijeka, danas su muzejski eksponati, a za divno čudo, i danas funkcionišu besprijekorno. Od čitave priče, ostaje datum 29. marta 1967. godine, kao datum pojavljivanja prvog kalkulatora na tržištu.
Kod nas su džepni kalkulatori bili poznati pod imenom „digitron“ po imenu istimene tvornice u Bujama u Istri.
Stariji tehničari i inžinjeri će se kod ove priča sjetiti jedne davno zaboravljene računsku sprave, koju smo zvali „šiber“. Tokom školovanja u tehničkoj školi, bilo je obavezno savladati računanje šiberom, a na faklutettima je bilo obaveza položiti kolokvijum računanja šiberom. Zajedno sa džepnim kalkulatorim, i šiber je odavno otišao u istoriju.
Danas svaki mobitel i svaki kompjuter imaju već instaliran kalkulator.
(izvor:sdz)
Smail Špago
(Novasloboda.ba)

09.04.2017.

One For Arthur pobjednik galopske trke u Antreeu




Grlo One For Arthur pobjednik je čuvene trke konja u Antreeu kod Liverpoola. To je tek drugi konj iz Škotske koji je pobijedio u 170 godina dugoj tradiciji ove utrke.
Osmogodišnje grlo sa džokejem Derek Foxom, pobijedilo je u jednoj sjajnoj trci, koja nije razočarala poklonike ovakvih trka.
U trci dugoj 4 i po milje, sa ukupno 30 prepreka, One fFor Arthur je osvojio prvo mesto ispred grla Cause Of Causes sa džokejem J.J. Coddom na drugom i grla Saint Area sa džokejem Davy Russelom na trećem mjestu.
Grand national je jedna od najnapetijih, ali i najspornijih galopskih trka konja na svijetu. I pored dosta glasova protiv, doživjela je svoje 170. izdanje. Ovogodišnju trku, od 40 grla na startu, završilo je njih 19.
Nagradni fond trke je iznosio milion funti, a pobjednik je osvojio nagradu od 661.300 funti.
(izvor:rponline)
Smail Špago
(Novasloboda.ba)
08.04.2017.

Tipično mostarski: Most pretvoren u parkiralište







Mostar 8. aprila 2017.

Vjerovatno ne postoji grad u svijetu u kome je most pretvoren u parkiralište.
Ali, Mostar ne bi bio to što jeste, da i u tome nije izuzetak.
Od kako su počeli radovi na izgradnji kolektora, od hotel Bristola do raskrsnice kod bivšeg Jagnjeta, zatvoren je saobraćaj u ovom dijelu ulice Mostarskog bataljona.
Prva dva dana od početka radova, ispred ulaza na Titov most stajala je policijska patrola, a kada su se oni povukli, stvar su u svoje ruke uzeli vlasnici putničkih automobila, koji su uklonili željeznu barijeru, a onda most pretvorili u parkiralište! A nerijetko se na mostu mogu naći i kombiji i autobusi sa turistima.
Uz sve to, dodatan problem za pješake predstavljaju i brojni dostavljači na motociklima, koji voze po  prepolovljenom trotoaru.
(Novasloboda.ba)
08.04.2017.

Doživjeti stotu


Želite li doživjeti stotu, morate svako jutro popiti čašu čiste vode.
Nakon 36.500-te čaše - stogodišnjak ste!
(mostarski liskaluci) 
08.04.2017.

Svjetski dan Roma


Happy Roma Day – Bahtalo Romano dive
Srećan vam svetski dan Roma – Bahtalo Tumaro Romano Dive Romalen

Svjetski dan Roma je ujedno i dan proslave romske kulture, a trebamo ga iskoristiti kako bi iznova radili na podizanju svijesti o problemima s kojima se Romi u svakodnevnom životu suočavaju.
Svjetski dan Roma, 8. aprila, obilježava se čast prvog Svjetskog kongresa Roma, održanog od 8. do 12. aprila 1971. godine u London, jednog od najvažnijih događaja u istoriji Roma.
Na tom kongresu usvojene su odluke o romskoj zastavi i službenoj himni. Romska zastava je u donjem dijelu zelene boje koja simbolizuje zemlju, a u gornjem dijelu je plave boje koja simbolizuje nebo. Crveni točak, koji se nalazi u sredini zastave, predstavlja putovanja i migracije Roma.



Iz istorije Roma

Porijeklo i postojbina Roma vjekovima su bili obavijeni velom tajni. Tek na osnovu lingvističkih nalaza danas se tvrdi da su Romi porijeklom iz Indije. Iz kog dijela Indije potiču Romi i o vremenu početka migracije mogu se naći različita mišljenja u literaturi. Prema Klebertu (J.K.Klebert, 1967) Romi potiču iz Pendžapa, dok Tatomir Vukanović (1983) beleži da im je postojbina prednja Indija, iz pokrajine Kabula, iz kastre Sudra.

Tačno vrijeme prvih seoba iz Indije teško je utvrditi. Po Beberskom (S.Beberski 1975) velike seobe Roma desile su se u vremenu od V-XII vijeka, dok Klebert vrijeme velikih migracija smješta u period od X-XIV vijeka, kada su zapravo započeta tri velika migraciona talasa, odnosno tri pravca kretanja.
- Prvi migracioni talas išao je prema Egiptu.
- Drugi na sjever i na zapad.
- Treći preko Egejskog mora i ostrva u južne dijelove Grčke.
Kretanje prema Balkanskom poluostrvu pada u vrijeme najezde Turaka na Balkan, a činjenica da su Turci zadržali na Balkanu pet vjekova leži razlog što su se Romi na ovom prostoru zadržali najduže i u najvećem broju. Međutim, balkanske zemlje nisu bile krajnja tačka u Evropi gdje su se romska kretanja zaustavila. Naime, još u XV vijeku njihovo prisustvo zabilježeno je u Transilvaniji, Saskoj, Francuskoj i Danskoj, a u prvim decenijama XVI vijeka i u Poljskoj, Rusiji i Švedskoj. Danas Roma ima na svim kontinentima i u većini država na svijetu.

Romska populacija nije homogena. Prema vjeroispovesti Rade Uklih (1955) Rome dijeli na dvije grupe: Vlaški i Turski ili nevlaški Romi. Tihomir Đorđević (1932) Rome kod nas je podijelio u četiri grupe i to prema pravcima kretanja, odnosno dolaska na Balkan:
Turski Romi
Bijeli Romi
Vlaški Romi
• Kneževski Romi (Lingurari, Rudari, Lejaši, Mečkari)
• Robovi
Mađarski Romi
Pored navedenih podjela u literaturi se mogu naći i druge grupe: Banjaši, Buragije, Kaldaraši, Karavlasi, Lovari, Srpski Romi, Tamari, Verekaši, Gurbeti, Zavarači, Gabelji, Kopilja, Runđara, Krnađara i Koloperija.

Najveći broj naziva koje imaju različite grupe Roma, najčešće su vezane za njihova zanimanja. U prošlosti, a i danas, može se čuti da Rome nazivaju Ciganima, što je za njih uvredljivo i zato se ne može naći u romskom jeziku.

Pravilan naziv za Rome

Prvo imenovanje Roma zabiljeeženo je 1100. godine kao Atsincana po osnovi Grčke reči Athigganien, što znači "ne dirati" koja je transformisana u Atsinganein, da bi dobila defitivno ime CIGANIN. Ovom imenu se brzo gubi trag i zamjenjuje ga naziv "Egipćanin", ime koje je vezano za Rome koji su u Evropu došli iz Egipta. U Velikoj Britaniji oni dobijaju ime Gipsi, u Francuskoj Gitan, u Španiji Gatanos.
Danas, gotovo u cijelom svijetu upotrbljava se naziv Rom. Ovim imenom Romi su sebe nazivali još u srednjem veku u Vizantijiskim zemljama, a njihov jezik je prema tom imenu nazivan Romani. Ovo ime potiče od pojma Vinzatija: Romanoi, odnosno Romania-žitelj Romanije, koji govori romski jezik. Međutim, lingvističko tumačenje ovog pojma pretpostavlja da je ovaj etnikon nastao od reči Roaman (Shib), što je jednako terminu "ciganski jezik", dok termin Rom znači čovjek-ljudi, koji govore ciganski, romski.

Romska kultura

Specifični elementi romske kulture su jezik, muzika, religija i mitovi.

Romski jezik je jedina "knjiga" koju su Romi ponijeli iz Indije. Romski jezik i njegovi dijalekti srodni su jeziku plemena Dardi i Kafistranu, kao i jeziku plemena Hidukušu u Indiji. Po svojoj osnovi, on predstavlja varijantu Pali jezika, koji je razvijena forma Sanskrita.
Jezik kojim se služe Romi kod nas ima dva roda: muški i ženski, a od brojeva jedninu i množinu, sa pojednostavljenom deklinacijom, sa osam padeža i proste i složene adverbe za negiranje. Tri glavna dijalekta: lejaški, arlijski i tamarski. 

Muzika kod Roma je raznovrsna i veoma komplikovana, kako po svom porijeklu, tako i po svojim funkcijama u društvu balkanskih naroda uopšte, a posebno u romskim etničkim skupinama. Najstariji pomen o muzici kod Roma u jugoslovenskim zemljama potiče iz polovine XV vijeka.

Prema jednoj legendi muzika kod Roma postala je ovako:

"Jednom stvori Bog na leđima Svetog Petra ćemane. Neznajući da ima ćemane na leđima, Sveti Petar uđe u jednu kafanu u koju je bilo mnogo veselih ljudi, koji kada videše Svetog Petra sa ćemanetom na leđima povikaše: Sviraj, Sviraj!
Od njihove galame i vike Sveti Petar se uplaši i poče da bježi. Na vratima mu pade ćemane s leđa, on ga uze i otide pravo Bogu, pa ga upita:
- Šta je ovo, Bože?
- Pa to sam ti stavio ćemane, da sviraš ljudima kada su veseli, da se zabave, da se nebi potukli -odgovori mu Bog.
- Pa kada je tako, onda neka bude više svirača -reče Sveti Petar. 
- Pa ko će da svira ?- u pita Bog.
- Neka budu Romi svirači -odgovori Sveti Petar- Neka zabavljaju ljude da se u piću i veselju ne pokrve.
- Neka bude tako - odgovori Bog.
Pa tako i ostade. „

Muzika kod Roma u Srbiji javlja se prije svega kao zanatski proizvod. Stoga su svoju muziku podešavali prema potrebama i ukusu okoline, što dokazuje činjenice da Romi sviraju melodije, prije svega one zemlje u kojoj žive. U Srbiji postoje četiri glavne grupe muzičke kulture:

- Istočnjačka ( iz Turske)
- Srednjeevropska ( iz Mađarske)
- Starobalkanska ( iz Rumunije, Grčke, Albanije)
- Ciganska ( izvorna)
Tradicija Roma je da se muzika njeguje, da se vještina sviranja instrumenata prenosi s koljena na koljeno i da je ova vještina postala jedna od najvažnijih prepoznatljivih znakova romskog etnikona.

Bajro


Religija 

Romi prije dolaska u Evropu, iz Indije su krenuli kao pagani i u nauci je više puta isticano da Romi nemaju „sopstvene vjere“, koju su ponijeli iz sopstvene postojbine, kojom bi se među drugim narodima razlikovali. Romi se brzo prilogađavaju religiji naroda one zemlje u kojoj žive, što znači da Rom nezna za odanost religiji. U hrišćanskim zemljama oni se krste, a među muslimanima klanjaju. Jedna srpska narodna poslovica prikazuje labilnost vjere u Roma:
- Kakve si vere, more ?- pitali Ciganina.
On odgovori:
- Kakve hoćeš, gospodaru!

Kod Roma u Srbiji postoji poznata uzrečica:
- U svetu postoji sedamdeset i sedam vera i po vere. Cigani su ono pola vere.

Međutim, Romi ne čine to radi odricanja od pripadujuće vere, već iz razloga što im njihova ekonomsko stanje ne omogućava strikno izvršenje određenih vjerskih normi i ritualnih obreda. Oni svoju glavnu vjeru, koja je mešavina Islama i Hrišćanstva na bazi paganstva, održavaju kalemeći na nju izvjesne vjerske norme drugih konfesija. Sve te elemente oni čvrsto čuvaju i njeguju u svojoj vjeri.

Kod Roma postoje brojni običaji:
• običaj o rođenju djeteta
• svadbeni običaj
• rođendan
• imendan
• posmrtni običaj
• pobratinstvo i posestrimstvo
• krsna slava ( Đurđevdan, Petrovdan, Velika Gospojina, Sveta Petka-Paraskeva, sveti Arhangel Mihail, Sveti Nikola)
- Ramazan i Bajram
• godišnji praznici ( Badnji dan, Božić, Vasuljica, ispraćaj zime o Svetom Atanasu-31. Januar, Marta, Poklade uskršnjeg posta, Todorova subota, Tetka Bibija, Lazareva subota, Veliki petak, Uskrs, Dodole).

Vidno mjesto kod Roma zauzimaju mađija, rituali, bajanje, vračanje, gatanje, vjerovanje u snove, vjerovanje u nadprirodna bića (vile, vještice, zmajeve, karakondžule, vampire).

U narodnoj medicini su poznati vidari, hirurzi, vrači i žreci, a takođe i veterinari (đambasi).

Romsku narodnu usmenu književnost čine: pripovjetke, bajke, mitovi, legende, priče i basne, pjesme (lirske, dečije.), zagonetke, poslovice, tužbalice, ora i igre.

Prema procjenama, ukupan broj Roma u svijetu kre će se od 8-14 miliona, a u Jugoslaviji negde između 500-800 hiljada Roma. Problem oko tačnih podataka je u asimilaciji, mimikriji, mešovotim brakovima...

U Srbiji Romi su jedna od najmlađih populacija. Najbrojnija je starosna grupa do 14 godina (oko 41%) koja sa grupom mladih od 15-24 godina (21%) čini ukupno 62% romske populacije. Samo 4% Roma pripada starosnoj grupi preko 60 godina.
Objavio/la spagosmail u 09:42, 0 komentar(a), print, #

08.04.2017.

Optika malo ukoso: Nije onako kako se čini

Insceniranje poznatih ličnosti na internetu je bezgranično, a povremeno predstavlja i aluziju na djela starih majstora.
Jedne srijede u februaru, pjevačica Beyonce je na instagram postavila svoju sliku sa povelikim stomakom u poodmakloj trudnoći. U toku dana sliku je pogledalo 8,5 miliona ljudi. Rekord interneta! Do tada poznata po fotografijama u raznim životnim situacijama i na raznim mjestima, odjednom, Beyonce sa stomakom do zuba, kako bi se to kod nas reklo. I iznenada se sve učinilo poznato odnekud. Nije li to Boticelli? Da li je Beyonce stvarno kopirala renesansnog majstora? Ili ga je samo citirala, kako se to u umjetnosti kaže. Da, ona je to učinila i to sa dobrim razlogom.
Prominentni su postali mašine za fotografije, čiju osnovu čini insceniranje. Svjesno ili nesvjesno kreću se u bogatstvu slika Moderne, koja je kulturno istorijski blago. A ako se ovo blago koristi, onda je to sigurna garancija uspjeha. Svaki promi ne čini to svjesno. Ponekad, tek dvije slike postavljene jedna uz drugu, svemu tome daju jedan novi smisao. U svakom slučaju kreativno, vickasto, a ponekad je to i pametni dijalog slika u pokretu.
Analiza šest slika prominentnih, od strane istoričara umjetnosti Wolfganga Ulricha.


Školjka i grmlje
Original: Sandro Boticelli (1445-1510) italijanski slikar i crzač rane renesanse, „Rađanje Venere“, 1486.
Promi citat: Beyonce, 35, američka pjevačica, februar 2017.
Riječ stručnjaka: „Uzbudljiva slika za svakog naučnika. Možda čak i malo androgena, ali, naravno kako je Beyonce bila vođena od Boticellija, s tom razlikom da Boticellijeva Venera nije trudna.
Ovdje se vidi još jedan citat od Beyonce iz La primavera, kada se vidi kako su noge Beyonce pokrivene cvijetnim uzorkom. I kod Boticellija i kod Beyonce radi se o porijeklu i snazi, a obe žene izrastaju iz prirode. Samo drevna egipatska figura ne može mi ništa razjasniti. Često pogledam instagram od Beyonce i imam osjećaj da pola od toga ne razumijem. Beyonce razmišlja ekstremno mnogo oko njenih insceniranja. Možda čak i previše“


Leptir i smartfon
Original: William Adolphe Bouguerau (1825-1905) francuski slikar klasičnog realizma, „Amor u zasjedi“, 1891.
Promi citat: Kim Kardashians 36, američka reality i TV glumica, septembar 2014, na „Ellen DeGenres Show“ (ogleda se u ovoj ilustraciji)
Riječ stručnjaka: „ Ovo nije svjestan citat, ali usprkos tome funkcionira. Na netu je česta slika: Smartfon na fotografijama, povezan sa umjetnosti. Čak i ako nije namjerno urađeno, ipak je izvanredno. Kardashians zauzima pozu koji je veoma tipična u vremenima selfija. Zanimljivo da se leptir, koji je u drevnim slikama bio simbol bezgraničnosti, os strane Kardashianove, zamjenjen je  smartfonom. Ako se želi tako tumačiti, moglo bi se čak i reći: I Kardashian nema ograničenja i dalje živi u digitalnoj sferi.“


Inspiracija i opuštanje
Original: John George Brown (1831-1913), englesko-amerilki žanr slikar „Žena sjedi na prozoru“, 1872.
Promi citat: Nicole Scherzinger, 38, američka pjevačica, u decembru 2016.
Riječ stručnjaka: Gospođa Scherzinger je reproducirala jedan tip slike koja postoji u kulturi renesanse. Lik sjedi na prozoru i pogled upućuje vani, u otvoreno, u nepoznato. Razlika je što žena na slici nešto piše i pogled joj služi kao inspiracija, dok Scherzinger pozu zauzima samo za smirenje. Ovakva slika najćešće pokazuje žene. Žena je dugo vremena bila vezana za kuću, a pogled kroz prozor bio je pogled ograničene egzistencije u otvorenom. Naravno, to se na Scherzinger ne odnosi“.


Okvir i crijevo
Original: Leon Risener (1808-1878), francuski slikar iz doba romantizma, „Theophile Gautier) (1811-1872), 1850.
Promi citat: Avner Peres, 28, francuski komičar, maj 2016.
Riječ stručnjaka: „S ovim se može biti oduševljen. Primjer iz istorije umjetnosti nije samo bio citiran, nego je doveo i do apsurda, u kome je primijenjeno crijevo usisivača za prašinu. To je usko povezano za izumima koja se primjenjuju u socijalnim medijima. Slike koje dolaze u jednu ozbiljnu vezu, bivaju inscenirane kao geg i tako postaju primjenjive za socijalne medije. Kao vic, odmah se prenose dalje i brinu za veću pažnju. Na ovaj način, ponovo biva otkriveno salonsko ili žanr slikarstvo“.


Sestre i kolegice
Original: John Singer Sargent (1856-1925), američki slikar portreta, „Ena i Batty, kćerke Asher i mis Wertheimer“, 1901.
Promi citat: Alexa Chung, britanski model i Pixie Geldof, 26, britanski model i pjevačica, januar 2016., na jednom partyju u Los Angelesu
Riječ stručnjaka: Jedan veoma uspješan citat slike, bar tako nalazim. Držanje tijela obe žene je klasična ikonografija za sestre, koja za Chung i Geldof ne važi. Ali primjećuje se jasna želja da se jedno prošlo, aristokratsko vrijeme ponovo oživi. Obratite pažnju na samouvjereni pogled i ponosno držanje glave. Kao i na originalu, obe žene žele pokazati da pripadaju boljem sloju, i mislim da koketiraju sa novoaristokratskim stavovima. Sve četiri žene žele to reprezentirati. I polazi im za rukom prilično dobro“.


Leđa i pozadina
Original: Aime Morot (1850-1913) francuski slikar akademskog realizma, „Naga sa japanskim suncobranom“, bez datuma
Promi citat: Kim Kardashians, 36, američka reality i TV zvijezda u novembru 2014. Fotografija se pojavila na naslovnoj strani časopisa „Paper“ sa naslovom „Prekid interneta“, i stvarno je internet ostao paraliziran. O slici je danima vođena diskusija na internetu.
Riječ stručnjaka: „ U oči odmah upada akt leđa, kojega ima češće. Ali, slika sa Kardashian je jedinstvena i snažna, pa čak nadmašuje original, što je rijedak slučaj. Čak se može reći da je Kardashian s ovom slikom pronašla jedan sasvim novi žanr, mogli bi reći, akt pozadine. Muza, koju pokazuje stara slika, je jedna neodlučna, blago pokorna žena. Ali, Kardashian nije muza, ona je snažna, samouvjerena i gospodarica je situacije. Pogledajte malo bolje njen pogled, Kardashian zna tačno  da provocira, i raduje se tome. Ona ovu igru ima pod punom kontrolom“.
(izvor:sdz)
Smail Špago
(Novasloboda.ba)
07.04.2017.

Čokolada je čudo


Čokolada je najisplativija investicija. Kupiš 200 grama, dobiješ kilo-dva.
(mostarski liskaluci) 
07.04.2017.

Noor, kompleks solarnih elektrana u Maroku



Nova elektrana imaće snagu 72 MW, a čitav kompleks nakon završetka imaće proizvodni kapacitet 582 MW

Kralj Maroka Mohamed Šesti je na jugu svoje zemlje proglasio početak izgradnje četvrtog, završnog dijela projekta Noor, jedne od najvećih solarnih fotonaponskih elektrana u svijetu.
Nalazi se u pustinji, na 137 hektara i imati će kapacitet od 72 MW, objavila je službena novinska agencija.
Radi se o investiciji od 750 milijuna dirhama (70 milijuna eura), a glavni financijer je njemačka banka KfW sa 659 miliona dirhama (61 milijun eura). Noor IV će početi s radom u prvom kvartalu 2018. godine.
Centralom će upravljati konzorcij marokanske Agencije za solarnu energiju (Masen) i saudijske firme Acwa Power, koja je dobila natječaj za narednu fazu projekta.
Maroko je u februaru 2016. završio projekat “Noor I”, a komponente “II” i “III” su završene 76, odnosno 74 posto. Kraljevina je u novembru prošle godine bila domaćin Međunarodne konferencije o klimi COP22.
Kada se svi dijelovi Noora završe, kompleks će imati proizvodni kapacitet od 582 MW. Bez relevantnih zaliha nafte, plina i ugljena, Maroko provodi ambiciozan razvojni plan kojim bi skoro polovicu svojih energetskih potreba zadovoljio iz obnovljivih izvora.

Za usporedbu: He Jablanica ima instalisani kapacitet 150 MW, HE Grabovica 114 MW, HE Salakovac 210 MW, HE Mostar 72 MW, HE Mostarsko blato 60 MW.

(spagos)
07.04.2017.

Svjet je čudesno mjesto: Čudni recepcioneri


Dobrodošli u Hennna, hotel Maihama Tokyo Bay! Jeste li imali dobro putovanje?
Međutim, dama, lijevo na slici, ne preuzima goste. To rade dva dinosaurusa-robota. Hotel od 100 soba, u blizini Disneylanda u Tokyju, pokušava svojim gostima ponuditi nešto posebno.
Dinosaurusi na recepciji govore japanski, korejski, jednostavni kineski i engleski. U ovoj firmi, trenutno radi oko 140 robota, i vjerovali ili ne, samo 7 ljudi. To ima svoje prednosti: dinosaurusi nikad nisu bolesni.
I naravno, ne znaju šta je povišica plate.
(izvor:stern)
Smail Špago
(Novasloboda.ba)
06.04.2017.

Kad se govori istina


Kad bi svi ljudi govorili samo istinu, kakav bi to bio pakao na Zemlji. (Jean Gabin, francuski glumac (1904-1976)

(spagos)
06.04.2017.

Tamo gdje živimo: Na istom mjestu 105 godina kasnije


Jedan fotos iz 1912. godine, iz arhive autora, pokazuje prodavnicu Kolonijalne robe, kako su se nekada zvale kasnije popularne radnje “Kod tetke Emme”. Radnju je tada vodila familija Linnartz, na adresi Mauenheimer strasse broj 28 u Nippesu u Kelnu. Na slici su vlasnik radnje Martin Linnartz sa ženom i njihovo četvoro djece. Za vrijeme Drugog scjetskog rata objekat je doživio samo lakša oštećenja, a kasnije je kao spomenik stavljen pod zaštitu. Nalazi se tačno na uglu, preko puta Schillplatza, omiljenog mjesta gdje se u tišini, u sred gradske vreve, može na miru popiti kafa ili hladno pivo. Danas se na ovom mjestu nalazi frizerski salon “Theos Hairshop”. Fotos: arhiva Reinhold Kruse/Martina Goyert.
(izvor:KStA)





(spagos)
06.04.2017.

Stanica, koji sprat više, ili niže







Kod građevinskih projekata u Kini sve je moguće, pa čak i stanica metroa u sred jedne stambene zgrade.
Chongqing je jedan od najvećih gradova na svijetu. Gradu oficijelno pripada 80 hiljada kvadratnih kilometara površine, na kojoj živi 49 miliona stanovnika. Gradska jezgra se prostire na 5400 kvadratnih kilometara i na njoj živi 18 miliona stanovnika. Računa se da će gradsko stanovništvo vrlo brzo dostići 30 miliona stanovnika. Obzirom da se grad prostire po brijegovima, nosi ime „grad brijegova“.
To je razlog zbog koga gradski planeri često stoje pred ozbiljnim izazovima, kako stambene prostore saobraćajno povezati. U tom pogledu, bili su posebno kreativni kod izgradnje jedne stanice gradskog metroa pod nazivom „Liziba Station“, na liniji metroa broj 2, koju su smjestili u sred jedne 19 spratova visoke zgrade, između šestog i osmog sprata.
I ako bi se pomislilo da je problem stanara ove zgrade prevelika buka, pošto svakog sata ovuda protutnji 17 vozova, prema novinskim izvještajima, zgrada je zaštićena posebno vrstom tahnologije protiv buke, tako da buka voza ni u jednom stanu nije viša od buke obične mašine za pranje suđa?
Vozovi, inače, ovuda voze od pola sedam ujutro, do jedanaest sati uveče.
Grad Chongqing ležu na ušću rijeka Yangtse i Jianling, koji je polazna tačka za riječno krstarenje do poznatog izletišta „Tri kanjona“.
Grad spada među deset najzagađenijih gradova na svijetu, sa najgorim zagađenjem vazduha.
(izvor:dailymail)
Smail Špago
(Novasloboda.ba)
05.04.2017.

Mostar u objektivima fotokamaera – Tošo Dabac




Tošo Dabac (1907. – 1970.) je hrvatski fotograf priznat u svijetu, jedan od osnivača i glavnih predstavnika tzv. Zagrebačke škole umjetničke fotografije.
Rođen je u Novoj Rači kraj Bjelovara, gdje je završio osnovnu školu. Pohađao je Kraljevsku klasičnu gimnaziju u Zagrebu. Upisao je studij prava u Zagrebu, ali ga nije završio. Radio je za Fanamet film i MGM ured u Zagrebu kao prevodilac i osoba zadužena za odnose s javnošću. Uređivao je časopis Metro-Megafon. Prvi dodir s fotografijom 1924. godine imao je kod školskog kolege Ivice Sudnika iz Samobora. Prva njegova sačuvana fotografija je panorama Samobora potpisana i datirana 7. marta 1925. godine. Prvi put je izlagao fotografije na izložbi amatera u Ivanjcu 1932. godine.
Nosilac je socijalnog smjera u fotografiji. Snimao je život ulice, prosjake, ljude iz naroda, sajmišta, procesije i putujuće cirkusante (ciklusi Bijeda i Život ulice, 1932.- 1935.) Slijede ciklusi portreta, folklora, životinja, arhitekture, krajolika i kulturnih spomenika, na kojima radi do kraja života. Još od tridesetih godina 20. vijeka, učestvovao je na niz izložbi u zemlji i inostranstvu (Prag, Philadelphia, Luzern, Antwerpen, Beč, Ljubljana, Frankfurt, München, New York) u društvu tada najznamenitijih svjetskih fotografa. Jedna od najznačajnijih nagrada je iz 1938. godine za najbolju fotografiju u mjesecu (Camera Craft). Imao je veliku čast biti član Photographic Society of America. Foto savez Jugoslavije dodijelio mu je titulu majstora fotografije 1950. godine. Ukupno je uslikao oko 200.000 fotografija, najviše u gradu Zagrebu. Imao je atelje u Ilici 17, u kome je radio tridesetak godina.
Oženio se opernom pjevačicom Julijom Grill 1937. godine. Učestvovao je u Drugom svjetskom ratu na strani partizana od 1943. godine. Umro je u autobusu za Gornji grad 9. maja 1970. godine. Privatna zbirka s njegovim radovima (Arhiv Tošo Dabac) otvorena je u Zagrebu 1980. godine.
Fotografije su mu prepoznatljive po široko otvorenoj blendi i izrazito jakoj svjetlosti, bjelini. Baš ova karakteristika je još više došla do izražaja u seriji fotografija Mostara, koga, inače, odlikuje velika količina svjetlosti.
Ovdje donosimo par njegovih fotografija Mostara, koje se uz ostale nalaze u arhivi fotografija na stranici: www.cidom.org .
(priredili: Ismail Braco Čampara, Tibor, Vrančić, Smail Špago)

(Novasloboda.ba)
05.04.2017.

Kao na filmu, samo još gore





Francuski glumac Gerard Depardieu (68) bio je pet godina praćen od crtača stripova Mathieu Sapina. Rezultat toga je strip sveska „Gérard. Cinq années dans les pattes de Depardieu“, („Gerard,
Pet godina pod šapama Depardiea“), koja se upravo pojavila i pokazuje različitst karaktera ove poznate svjetske zvijezde.
Glumac, koga znamo po svim vrstama uloga, u stripu je prikazan u svojoj svakodnevnici, samo još malo pretjeranije. Čovjek, koji sam sebe opisuje kao „140 kila mesa“ je nemiran duh, stalno telefonira, leti od jednog do drugog restorana, sklon napadima bijesa, a istovremeno iznenađuje svojim finim načinom ponašanja, spreman da sasluša, uz šaljive upadice, kao „ Vidićeš, protrljaću moj debeli nos o Putinovo lice“.
Sapin je bio svjedok Depardieovog šina, kada je napustio Francusku iz protesta protiv najavljenog poreza za bogate, čime je čitavu zemlju doveo do stanja previranja.
„Francuzi su tužni. Idu mi na živce. Gubim se odavde“, rekao je tada Depardieu.
Pa ugodnu zabavu. Ko nađe i pročita strip, na bilo kome jeziku.
(izvor:spiegel)
Smail Špago
(Novasloboda.ba)
05.04.2017.

Kolumbija: Slike nakon katastrofe






Katastrofa, koja je pogodila grad Mocoa, na jugozapadu Kolumbije nije prva ove vrste na ovom području.
Slična katastrofa sa masom zemlje i materijala koje nosi poplava, uništavajući sve pred sobom, desila se 18. maja prošle godine, kada su u brdskom gradu Salgar život izgubilo 92 osobe. Slična katastrofa je zabilježena 1985. godina u gradu Armero, koji je nestao pod brdom blata , a tom prilikom život je izgubilo preko 25 hiljada stanovnika. Katastrofama ove vrste pogođeni su prije svega najsiromašniji od siromašnih.
U ovogodišnjoj katastrofi za nekoliko sati nestalo je velikog dijela grada Mocoa, koji je potpuno  progutan, zatrpan ruševinama, krhotinama, isčupanim stablima, odnesen sa masom vode i blata.
Katastrofom su zahvaćeno čak 17 dijelova ovog grada sa 45 hiljada stanovnika. Život su izgubile najmanje 283 osobe, od toga 43 djece, uz to je bilo 220 povrijeđenih i 400 nestalih. Brojke još nisu konačne. Poplava se desila u sred noći, kada je najveći dio stnovništva bio u krevetu, a za kratko vrijeme sve je prekriveno vodom, blatom, stijenama i isčupanim stablima
To sve je posljedica nevjerovatno jakih i obilnih padavina, kakve nisu zabilježene u zadnjih 25 godina. U svemu tome je najkritičnije, što je sa ovim padavinama tek je počela sezona kiša u ovom dijelu zemljine kugle. U čitavom regionu je proglašeno vanredno stanje.
Stručnjaci uzrok katastrofe ovakvih razmjera vide u sječi drveće na okolnim planinama, kao i izgradnji naselja na samoj obali rijeka, a pravi uzrok svega su klimatske promjene, koje uzrokuju iznenadno ekstremne vremenske nepogode.
(izvor:sdz)
Smail Špago
(Novasloboda.ba)
05.04.2017.

Pljosnato drveće







Mnoge zemlje imaju problema za čistoćom vazduha.  Jedan novi start-up pokazuje zidove od mahovine, koji bi kao jedan mali park, trebali filtrirati finu prašinu i azotne okside iz vazduha.
Mahovinom zasađeni zidovi (na slikama)  stoje u gradovima, Oslu, Berlinu ili Drezdenu, i nisu samo dekoracija. Oni tamo stoje da stvarno pročišćavaju vazduh. Kako kazuju podaci berlinskog start-upa „Green City Solutions“, jedno ovakvo „City tree“ („Gradsko drvo“), godišnje bi trebalo uzimati oko 240 tona štetnih materija iz vazduha, kao što su fina prašina ili azotni oksidi.
Sivi beton, sivo nebo, u mnogim evropskim gradovima je dosadna zimska svakodnevnica. U Berlinu je već do sada postavljeno 275 ovakvih „pljosnatih stabala“. Pronalazak pročišćava vazduh slično kao neka gradska šuma.
Kako kazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u mnogim gradovima procenat dozvoljene fine prašine i azotnog oksida u vazduhu već je daleko premašen. Prema istim podacima, u Njemačkoj godišnje od posljedica nečistog vazduha umire 45.300 osoba. I kako se čini, jedan ovakav pročistač vazduha u centru velikih gradova nije tako loša ideja.
Osnivač start-upa je Liang Wu (31), koji je i sam obolio od astme, nakon što je boravio u Pekingu samo tri mjeseca. S drugim osnivačima, (Victor Splittgerber, Denes Honus i Peter Sanger) upoznao se tokom studija na univerzitetu u Drezdenu. Start-up su organizovali 2013. godine, kada su „posadili“ prvo stablo ovakve vrste, visoko 4 metra, sa staklenim okvirom, u čijoj sredini se nalazi 1.600 malih saksija sa mahovinom. Jedno stablo veže 240 tona štetnih materija godišnje. Na vrhu se nalazi solarna ćelija, a s druge strane je ekran podesan za reklame. U unutrašnjosti je instalirana tehnologija, koja mjeri koliko vode trebaju biljke, te upravlja navodnjavanjem, kišnicom, ili vodom iz vodovoda, uz senzore koji su u stanju da ponude mnogo podataka. Uz sve te podatke, i cijenu „stabla“ od 25 hiljada eura, čine ga veoma interesantnim upravama gradova i Službama za zaštitu okoline.
Naravno, odmah se postavlja pitanje, nije li jeftinije posaditi jedno obično drvo? Međutim, Wu objašnjava da je za rast jednog drveta potrebno vrijeme, mjesto, ali i njegova krošnja i korijen zauzimaju veliki prostor, kako iznad, tako i ispod zemlje. Ko hoće tačnu računicu održavanja jednog običnog stabla i jednog ovakvog „City tree“ stabla, vrlo brzo dođe do računice po kojoj se „City tree“ stabla isplate.
Pored nabrojanih gradova, tu su još i gradovi Hanover i Pariz, u kojima se „City tree“ nalaze u 13 plantaža, a na redu su gradovi Glasgow, Brussel i Basel.
Firma je sa ovom idejom već dobila brojne nagrade. Naravno, da bi grad dobio čisti vazduh, potrebno je mnogo više od nekoliko sličnih pljosnatih stabala. A pokazalo se da je problem gradova, kako pronaći pogodna mjesta, gdje bi se ovakva stabla mogla „posaditi“.
(izvor:sdz)
Smail Špago
(Novasloboda.ba)
04.04.2017.

Mostar se smješi


Mostar se smješi

Kada u suton gledam
Kada se snovima predam
Sve moje misli, baš sve
Su uz tebe, dragi grade
Kameno lice tvoje
Hridi što vječno stoje
Sve je ko bajka iz sna
To želim reći svima ja
Mostar se smješi
Kao beskrajna nada
Kao tiha serenada
Koju pjevam ja
Kameni grade
Vječni izvoru snova
Neka ti pjesma ova
iskaže čežnju svu
Sve tvoje čari
Kamena tvoga
Osjećam miris blag
S tobom ću uvijek
Živjeti ja
Jer si mi tako drag.

Meha Sefić



04.04.2017.

Kafa, simbol socijalizacije


Nekada, dok smo bili mali, stariji su nam govorili da će nam od kafe izrasti rep, dok su istovremeno sa komšijama ispijali svoju petu kafu toga dana. Ipak, mladi ne mogu odoljeti čarima ovog napitka, te već u tinejdžerskim danima traže onaj, koji prije njihovoim čulima i koji ih uvodi u svijet odraslih.

U svijet kafe se ulazi sa oko 16 godina, kad počnemo da ispijamo prve šoljice kafe. Jedno istraživanje provedeno na mladima uzrasta od 15 do 25 godina dalo je više nego zanimljive odgovore na pitanje kako i s kim pijemo kafu i, između ostalog, razbilo najčešće predrasude koje imamo u vezi s percepcijom pravih prijateljstava. Istraživanje je naime pokazalo da mladi veoma vole kafu, koja je prvo poslastica, ali veoma brzo postaje važan faktor socijalizacije.
Iste one bake i mame, koje su nam branile kafu dok smo bili djeca, obično istu kritiku upućuju i mladima kad koriste društvene mreže. Uvriježeno vjerovanje starijih generacija je da fejsbuk i ostale društvene mreže ubijaju druženje.
Istina je, međutim, malo drugačija. Čovjek je po svojoj prirodi socijalno biće i ima potrebu da komunicira s drugim ljudima, da s njima gradi različite vrste odnosa. Ukoliko ste društveni po prirodi, bićete aktivni na društvenim mrežama, ali ćete imati i mnogo prijatelja – u klasičnom
smislu. Imaćete, dakle, i online i offline prijatelje, jer ćete tako ispoljavati svoju prirodu. Oni stidljiviji, introvertniji, lakše će stupati u komunikaciju putem društvenih mreža, ona će im možda biti od pomoći. Međutim, priroda naših prijateljstava na mreži i u životu dosta je različita. S jedne
strane, internet prijateljstva su praktičnija, ali ne treba gubiti iz vida činjenicu da u stvarnom životu pravo prijateljstvo ipak znači mnogo više od prihvatanja neke osobe za prijatelja na društvenim mrežama.
Kako nam kafa može pomoći da provjerimo koliko zaista imamo pravih prijatelja i koliko nam je stalo do njih otkrio nam je onaj uz koga veliki broj naših sugrađana pije svoju „prvu jutarnju“. Psiholoz kažu. „Pošto je ispijanje kafe omiljeni oblik druženja među mladima uzrasta od 15 do 25 godina, napravite mali eksperiment. Proverite koliko prijatelja imate na fejsbuku i sa koliko njih biste poželeli da u kafiću ili kod kuće popijete kafu?“ Vjerovatno ćete otkriti da vam svi prijatelji i nisu baš toliko bliski da biste poželjeli da s njima provedete vrijeme i offline.
Dakle, lijepo je imati prijatelje i lajkove na FB ili nekoj drugoj mreži, ali ćete pravo prijateljstvo prepoznati samo druženjem uživo.

(izvor:citymag)
04.04.2017.

Narcis ptica osvaja internet u Australiji






Kad je stručnjak za ptice Caitlin Raynor vidjela pticu očaranu svojim likom u staklu izloga, uplašila se da bi ljudi mogli postati zabrinuti. Tako je napisala iznad slike. „Ja sam ptica šljuka, iz kamena i grmlja“ napisala je u poruci, „samo želim da se ogledam u ogledalu“. Pri tome, nije ni slutila da će ptica za kratko vrijeme postati zvijezda interneta.
Slika je objavljena online na Quensland University of Technology u Brisbbaneu, i vrlo brzo je podjeljena putem interneta.
„Fotos narcis ptice“, napisao je neko na twitteru, „Nisu samo egocentrični ljudi zaljubljeni sami u sebe“ dodao je drugi.
Studenti su na facebooku otvorili i posebnu stranicu ptice. U početku su bili zabrinuti za stanje ptice, dok im gospođa Raynor nije objasnila da to nije nikakvo nenormalno ponašanje ptice.
„Ove vrste ptica se kreće pretežno noću, tako da nisu ni navikle na ovakve scene. One nisu agresivne, one su samo fascinirane drugom pticom koju vide u odrazu, ne znajući da su to one same. Ptica je samo metafora, jer svi ljudi imaju trenutke kada bulje u ogledalo ispred sebe“, objasnila je Raynor.
(izvor:bbc)
Smail Špago
(Novasloboda.ba)
03.04.2017.

Stari most u plavoj boji


Stari most je u nedelju veče bio osvjetljen plavom bojom, čime se grad na Neretvi priključio obilježavanju Svjetskog dana svjesnosti o autizmu.
Događaj je dio akcije “Light It Up Blue”, a kako je najavljeno, pored mostarskog Starog mosta, plavom bojom večeras su bili osvujetljeni i Plivski vodopad u Jajcu, tvrđava Kastel u Banja Luci, te Vijećnica i Narodno pozorište u Sarajevu.
Predsjednica Udruženja roditelja i djece s posebnim potrebama ”Vedri osmijeh” Mostar Danijela Kegelj istakla je važnost podizanja svijesti o autizmu, te izrazila zadovoljstvo što se Mostar i ove godine priključio obilježavanju Svjetskog dana svjesnosti o autizmu.
“Prevažno je da podignemo glas i skrenemo pažnju da je taj spektar plave boje nešto što je i nama lijepo i dragocjeno i što treba živjeti svaki, a ne samo ovaj jedan dan u godini “, kazala je Kegelj.
Svakog 2. aprila u svijetu se obilježava Svjetski dan svjesnosti o autizmu, kojim se skreće pažnja na djecu s poremećajem autizma, kojima je neophodna podrška kako u oblasti odgoja, obrazovanja, zdravstva i socijalne zaš
03.04.2017.

Mostar moj grad - Knjiga 3 izišla iz štampe


Izdavači Art Rabic i IC štamparija vas pozivaju da prošetate nekadašnjim Mostarom čitajući trecu knjigu iz edicije MOSTAR MOJ GRAD koja je danas izašla iz naše radionice.


(facebook: Hamica Ramić)

(spagos)
03.04.2017.

Iz starog Mostara - Riječi podrške


Riječi koje slijede napisao je Denijal Behram na facebooku. U ime ekipe zahvaljujem mu na riječima podrške za ovo što radimo. Hvala tebi Deni!

Federico Patellani, Boris Engelgardt, Leo Wehrly, Blanche Payne ... licnosti koje su bile odusevljene Mostarom, stanovnistvom, okolinom, mahalama ...
 Neki su zivjeli u Mostaru neki dolazili poslom, neki bili na proputovanju kroz Mostar, i, svi oni su ostavili neki trag zabiljezen fotokamerom.
Trag o jednom vremenu, trag o nasem Mostaru (nekad davno) i hvala im.
Hvala i Smail Spago i Tibor Vrančić i Ismail Braco Campara sto sve njezno i pazljivo prikupljaju i ostavljaju u sehari Mostara nazvanoj CIDOM.
Ko zeli i hoce pogledati, procitati, prosetati svojim gradom, ufatiti pogled svoga komsije, zapitati se i upitati kako je to nekad bilo, moze ovdje, na stranicama portala novasloboda.ba, glavni i odgovorni urednik Fazlija Hebibović ili posjetite www.cidom.org
03.04.2017.

Red u haosu


Šta bi bilo da nije bilo? Da nije bilo zemljotresa ne bi došlo do cunamija. Atomska centrala Fukushima ostala bi neoštećena. Prošlo je šest godina od katastrofe. Još uvjek se hiljade radnika bore protiv posljedica katastrofe.
Jedan očigledno veliki problem: Kuda sa radioaktivno kontaminiranim otpadom? Nedaleko od mjesta nesreće (u gornjem uglu slike) desetine tona otpada su uredno složene ispod vodootpornih prekrivača.
Šta s tim treba da se desi? Niko ne zna tačno. Kako kažu u firmi Tepco, koja vodi poslove zaštite, treba čekati približno do 2057. godine. Tada bi elektrana mogla konačno biti osigurana.
„Mogla“!
(izvor: Stern)
Smail Špago
(Novasloboda.ba)
02.04.2017.

Za arhivu: Velež – Rudar 1:0 (1:0)










(fotosi:portali, facebook)

Velež - Rudar 1:0

Stadion u Vrapčićima.

Gledalaca: Sve se crveni

Sudija: Adnan Kasupović (Bihać)

Žuti kartoni: Memić, Mahinić (Velež), Dizdarević, Hajdaroviž (Rudar)

Strijelci: 1:0 Zvonić (8’)

Velež: Abdihodžić, Petrović, Zvonić, Memić (od 83’ Uzun), Mujezinović, Tatar (od 73’ Ćemalović), Carvalho, Brandao, Garcia (od 48’ Ćosić), Mahinić, Krcić.

Rudar: Nikolić, Sarvan, Zukić, Hrustanović, Hajdarović (od 71’ Delić), Dizdarić, Kulović, Kobilica, Topalović, Spahić, Čizmić.

Pobjeda Veleža je najljepša rođendanska čestitka Klubu navijača Red Army, koji je danas proslavio svoj 36. rođendan i koji su bili i ostali uz svoje Rođene. Najstarija navijačka grupa u BiH cijelo to vrijeme bila je Veležov 12. igrač i u dobru i u zlu, uvijek zajedno.

Fudbaleri Veleža savladali su Rudar iz Kaknja s 1:0 u derbiju 20. kola Prve lige Federacije BiH.
Velež je u jednoj pozitivnoj rezultatskoj seriji, pa je i danas pred svojim navijačima ostvario izuzetno važnu pobjedu protiv gostiju iz Kaknja, koji se nalaze u gornjem dijelu tabele. Rođeni su svojim navijačima, popularnoj Crvenoj armiji, na najbolji način čestitali 36. rođendan, a gol odluke postigao je Denis Zvonić u petoj minuti. Najbolju šansu gosti su imali preko bivšeg igrača Veleža Hajdarovića, kada je pogodio prečku gola Abdihodžića.  U nastavku Rođeni su preko Brandaa i Tatara propustili lijepe prilike, ali to im se nije osvetilo, pošto su uspjeli da zadrže prednost jednog gola do samog kraja i sada su korak bliže cilju, a to je ostanak u ligi.

U narednom kolu Velež gostuje u Banovićima ekipi Budućnosti, dok će Rudar ugostiti ekipu Novog Travnika.




(spagos)
02.04.2017.

Mostar očima stranih umjetnika: Rosemary Grace, olovka i blok za skiciranje



Koristeći samo olovku, ona je nacrtala skicu iz fotografije Mostara. Korak po korak, njen rad je sklopljen u video u kojem možete vidjeti kako se njezina ruka kreće dok ona crta svaku liniju na slici iz Mostara. Slika predstavlja jednu od slikovitih kamenih i uskih ulica na podrčju čarsije u Staroom gradu.
Kreativnost se može izraziti na brojne načine, a svima im je zajedničko da svaki od njih se razvija ljudska osjetila te istražuje pojmove ljepote i umjetnosti.
Mnogi umjetnici znaju važnost pokretanja vizualnog dnevnika kao način njegovanja vlastite kreativnosti.
Jedna od tih umjetnika je Rosemary Grace koja vodi svoj virtualni dnevnik na njezinu instagram računu (@ r.g_art). Ova talentirana žena stvara svoju virtualni blok za crtanje na Instagramu i dijeli ga sa svijetom.
Za vrijeme njenog nedavnog putovanja, povijesne ulice Starog grada u Mostaru su joj poslužile kao inspiracija za stvaranje crteža Mostara.
Koristeći samo olovku, ona je nacrtala skicu iz fotografije Mostara. Korak po korak, njen rad je sklopljen u video u kojem možete vidjeti kako se njezina ruka kreće dok ona crta svaku liniju na slici iz Mostara. Slika predstavlja jednu od slikovitih kamenih i uskih ulica na području čaršije u Starom gradu.
Oživljavajući duh prošlog Osmanskog doba i kulture, ovo područje je puno trgovina u kojim možete naći rukotvorine, umjetnine, suvenire i šarene turske tepihe.
Mnogi obrti su bili razvijeni tijekom 16. stoljeća u Mostaru. Tada je čaršija (carshiva) imala više od 30 različitih vrsta obrta.
Danas smo sretni kada vidimo da čak i nakon što je prošlo mnogo godina, uske ulice čaršije u Mostaru i dalje inspiriraju ljude iz cijelog svijeta kako bi stvorili još više umjetnosti.

(sa stranice: tourguidemostar.com)



(spagos)
02.04.2017.

Kultura i umjetnost: Aura nejasnoća