spagosmail

Dobrodošli na moj blog


08.04.2017.

Tipično mostarski: Most pretvoren u parkiralište







Mostar 8. aprila 2017.

Vjerovatno ne postoji grad u svijetu u kome je most pretvoren u parkiralište.
Ali, Mostar ne bi bio to što jeste, da i u tome nije izuzetak.
Od kako su počeli radovi na izgradnji kolektora, od hotel Bristola do raskrsnice kod bivšeg Jagnjeta, zatvoren je saobraćaj u ovom dijelu ulice Mostarskog bataljona.
Prva dva dana od početka radova, ispred ulaza na Titov most stajala je policijska patrola, a kada su se oni povukli, stvar su u svoje ruke uzeli vlasnici putničkih automobila, koji su uklonili željeznu barijeru, a onda most pretvorili u parkiralište! A nerijetko se na mostu mogu naći i kombiji i autobusi sa turistima.
Uz sve to, dodatan problem za pješake predstavljaju i brojni dostavljači na motociklima, koji voze po  prepolovljenom trotoaru.
(Novasloboda.ba)
08.04.2017.

Doživjeti stotu


Želite li doživjeti stotu, morate svako jutro popiti čašu čiste vode.
Nakon 36.500-te čaše - stogodišnjak ste!
(mostarski liskaluci) 
08.04.2017.

Svjetski dan Roma


Happy Roma Day – Bahtalo Romano dive
Srećan vam svetski dan Roma – Bahtalo Tumaro Romano Dive Romalen

Svjetski dan Roma je ujedno i dan proslave romske kulture, a trebamo ga iskoristiti kako bi iznova radili na podizanju svijesti o problemima s kojima se Romi u svakodnevnom životu suočavaju.
Svjetski dan Roma, 8. aprila, obilježava se čast prvog Svjetskog kongresa Roma, održanog od 8. do 12. aprila 1971. godine u London, jednog od najvažnijih događaja u istoriji Roma.
Na tom kongresu usvojene su odluke o romskoj zastavi i službenoj himni. Romska zastava je u donjem dijelu zelene boje koja simbolizuje zemlju, a u gornjem dijelu je plave boje koja simbolizuje nebo. Crveni točak, koji se nalazi u sredini zastave, predstavlja putovanja i migracije Roma.



Iz istorije Roma

Porijeklo i postojbina Roma vjekovima su bili obavijeni velom tajni. Tek na osnovu lingvističkih nalaza danas se tvrdi da su Romi porijeklom iz Indije. Iz kog dijela Indije potiču Romi i o vremenu početka migracije mogu se naći različita mišljenja u literaturi. Prema Klebertu (J.K.Klebert, 1967) Romi potiču iz Pendžapa, dok Tatomir Vukanović (1983) beleži da im je postojbina prednja Indija, iz pokrajine Kabula, iz kastre Sudra.

Tačno vrijeme prvih seoba iz Indije teško je utvrditi. Po Beberskom (S.Beberski 1975) velike seobe Roma desile su se u vremenu od V-XII vijeka, dok Klebert vrijeme velikih migracija smješta u period od X-XIV vijeka, kada su zapravo započeta tri velika migraciona talasa, odnosno tri pravca kretanja.
- Prvi migracioni talas išao je prema Egiptu.
- Drugi na sjever i na zapad.
- Treći preko Egejskog mora i ostrva u južne dijelove Grčke.
Kretanje prema Balkanskom poluostrvu pada u vrijeme najezde Turaka na Balkan, a činjenica da su Turci zadržali na Balkanu pet vjekova leži razlog što su se Romi na ovom prostoru zadržali najduže i u najvećem broju. Međutim, balkanske zemlje nisu bile krajnja tačka u Evropi gdje su se romska kretanja zaustavila. Naime, još u XV vijeku njihovo prisustvo zabilježeno je u Transilvaniji, Saskoj, Francuskoj i Danskoj, a u prvim decenijama XVI vijeka i u Poljskoj, Rusiji i Švedskoj. Danas Roma ima na svim kontinentima i u većini država na svijetu.

Romska populacija nije homogena. Prema vjeroispovesti Rade Uklih (1955) Rome dijeli na dvije grupe: Vlaški i Turski ili nevlaški Romi. Tihomir Đorđević (1932) Rome kod nas je podijelio u četiri grupe i to prema pravcima kretanja, odnosno dolaska na Balkan:
Turski Romi
Bijeli Romi
Vlaški Romi
• Kneževski Romi (Lingurari, Rudari, Lejaši, Mečkari)
• Robovi
Mađarski Romi
Pored navedenih podjela u literaturi se mogu naći i druge grupe: Banjaši, Buragije, Kaldaraši, Karavlasi, Lovari, Srpski Romi, Tamari, Verekaši, Gurbeti, Zavarači, Gabelji, Kopilja, Runđara, Krnađara i Koloperija.

Najveći broj naziva koje imaju različite grupe Roma, najčešće su vezane za njihova zanimanja. U prošlosti, a i danas, može se čuti da Rome nazivaju Ciganima, što je za njih uvredljivo i zato se ne može naći u romskom jeziku.

Pravilan naziv za Rome

Prvo imenovanje Roma zabiljeeženo je 1100. godine kao Atsincana po osnovi Grčke reči Athigganien, što znači "ne dirati" koja je transformisana u Atsinganein, da bi dobila defitivno ime CIGANIN. Ovom imenu se brzo gubi trag i zamjenjuje ga naziv "Egipćanin", ime koje je vezano za Rome koji su u Evropu došli iz Egipta. U Velikoj Britaniji oni dobijaju ime Gipsi, u Francuskoj Gitan, u Španiji Gatanos.
Danas, gotovo u cijelom svijetu upotrbljava se naziv Rom. Ovim imenom Romi su sebe nazivali još u srednjem veku u Vizantijiskim zemljama, a njihov jezik je prema tom imenu nazivan Romani. Ovo ime potiče od pojma Vinzatija: Romanoi, odnosno Romania-žitelj Romanije, koji govori romski jezik. Međutim, lingvističko tumačenje ovog pojma pretpostavlja da je ovaj etnikon nastao od reči Roaman (Shib), što je jednako terminu "ciganski jezik", dok termin Rom znači čovjek-ljudi, koji govore ciganski, romski.

Romska kultura

Specifični elementi romske kulture su jezik, muzika, religija i mitovi.

Romski jezik je jedina "knjiga" koju su Romi ponijeli iz Indije. Romski jezik i njegovi dijalekti srodni su jeziku plemena Dardi i Kafistranu, kao i jeziku plemena Hidukušu u Indiji. Po svojoj osnovi, on predstavlja varijantu Pali jezika, koji je razvijena forma Sanskrita.
Jezik kojim se služe Romi kod nas ima dva roda: muški i ženski, a od brojeva jedninu i množinu, sa pojednostavljenom deklinacijom, sa osam padeža i proste i složene adverbe za negiranje. Tri glavna dijalekta: lejaški, arlijski i tamarski. 

Muzika kod Roma je raznovrsna i veoma komplikovana, kako po svom porijeklu, tako i po svojim funkcijama u društvu balkanskih naroda uopšte, a posebno u romskim etničkim skupinama. Najstariji pomen o muzici kod Roma u jugoslovenskim zemljama potiče iz polovine XV vijeka.

Prema jednoj legendi muzika kod Roma postala je ovako:

"Jednom stvori Bog na leđima Svetog Petra ćemane. Neznajući da ima ćemane na leđima, Sveti Petar uđe u jednu kafanu u koju je bilo mnogo veselih ljudi, koji kada videše Svetog Petra sa ćemanetom na leđima povikaše: Sviraj, Sviraj!
Od njihove galame i vike Sveti Petar se uplaši i poče da bježi. Na vratima mu pade ćemane s leđa, on ga uze i otide pravo Bogu, pa ga upita:
- Šta je ovo, Bože?
- Pa to sam ti stavio ćemane, da sviraš ljudima kada su veseli, da se zabave, da se nebi potukli -odgovori mu Bog.
- Pa kada je tako, onda neka bude više svirača -reče Sveti Petar. 
- Pa ko će da svira ?- u pita Bog.
- Neka budu Romi svirači -odgovori Sveti Petar- Neka zabavljaju ljude da se u piću i veselju ne pokrve.
- Neka bude tako - odgovori Bog.
Pa tako i ostade. „

Muzika kod Roma u Srbiji javlja se prije svega kao zanatski proizvod. Stoga su svoju muziku podešavali prema potrebama i ukusu okoline, što dokazuje činjenice da Romi sviraju melodije, prije svega one zemlje u kojoj žive. U Srbiji postoje četiri glavne grupe muzičke kulture:

- Istočnjačka ( iz Turske)
- Srednjeevropska ( iz Mađarske)
- Starobalkanska ( iz Rumunije, Grčke, Albanije)
- Ciganska ( izvorna)
Tradicija Roma je da se muzika njeguje, da se vještina sviranja instrumenata prenosi s koljena na koljeno i da je ova vještina postala jedna od najvažnijih prepoznatljivih znakova romskog etnikona.

Bajro


Religija 

Romi prije dolaska u Evropu, iz Indije su krenuli kao pagani i u nauci je više puta isticano da Romi nemaju „sopstvene vjere“, koju su ponijeli iz sopstvene postojbine, kojom bi se među drugim narodima razlikovali. Romi se brzo prilogađavaju religiji naroda one zemlje u kojoj žive, što znači da Rom nezna za odanost religiji. U hrišćanskim zemljama oni se krste, a među muslimanima klanjaju. Jedna srpska narodna poslovica prikazuje labilnost vjere u Roma:
- Kakve si vere, more ?- pitali Ciganina.
On odgovori:
- Kakve hoćeš, gospodaru!

Kod Roma u Srbiji postoji poznata uzrečica:
- U svetu postoji sedamdeset i sedam vera i po vere. Cigani su ono pola vere.

Međutim, Romi ne čine to radi odricanja od pripadujuće vere, već iz razloga što im njihova ekonomsko stanje ne omogućava strikno izvršenje određenih vjerskih normi i ritualnih obreda. Oni svoju glavnu vjeru, koja je mešavina Islama i Hrišćanstva na bazi paganstva, održavaju kalemeći na nju izvjesne vjerske norme drugih konfesija. Sve te elemente oni čvrsto čuvaju i njeguju u svojoj vjeri.

Kod Roma postoje brojni običaji:
• običaj o rođenju djeteta
• svadbeni običaj
• rođendan
• imendan
• posmrtni običaj
• pobratinstvo i posestrimstvo
• krsna slava ( Đurđevdan, Petrovdan, Velika Gospojina, Sveta Petka-Paraskeva, sveti Arhangel Mihail, Sveti Nikola)
- Ramazan i Bajram
• godišnji praznici ( Badnji dan, Božić, Vasuljica, ispraćaj zime o Svetom Atanasu-31. Januar, Marta, Poklade uskršnjeg posta, Todorova subota, Tetka Bibija, Lazareva subota, Veliki petak, Uskrs, Dodole).

Vidno mjesto kod Roma zauzimaju mađija, rituali, bajanje, vračanje, gatanje, vjerovanje u snove, vjerovanje u nadprirodna bića (vile, vještice, zmajeve, karakondžule, vampire).

U narodnoj medicini su poznati vidari, hirurzi, vrači i žreci, a takođe i veterinari (đambasi).

Romsku narodnu usmenu književnost čine: pripovjetke, bajke, mitovi, legende, priče i basne, pjesme (lirske, dečije.), zagonetke, poslovice, tužbalice, ora i igre.

Prema procjenama, ukupan broj Roma u svijetu kre će se od 8-14 miliona, a u Jugoslaviji negde između 500-800 hiljada Roma. Problem oko tačnih podataka je u asimilaciji, mimikriji, mešovotim brakovima...

U Srbiji Romi su jedna od najmlađih populacija. Najbrojnija je starosna grupa do 14 godina (oko 41%) koja sa grupom mladih od 15-24 godina (21%) čini ukupno 62% romske populacije. Samo 4% Roma pripada starosnoj grupi preko 60 godina.
Objavio/la spagosmail u 09:42, 0 komentar(a), print, #

08.04.2017.

Optika malo ukoso: Nije onako kako se čini

Insceniranje poznatih ličnosti na internetu je bezgranično, a povremeno predstavlja i aluziju na djela starih majstora.
Jedne srijede u februaru, pjevačica Beyonce je na instagram postavila svoju sliku sa povelikim stomakom u poodmakloj trudnoći. U toku dana sliku je pogledalo 8,5 miliona ljudi. Rekord interneta! Do tada poznata po fotografijama u raznim životnim situacijama i na raznim mjestima, odjednom, Beyonce sa stomakom do zuba, kako bi se to kod nas reklo. I iznenada se sve učinilo poznato odnekud. Nije li to Boticelli? Da li je Beyonce stvarno kopirala renesansnog majstora? Ili ga je samo citirala, kako se to u umjetnosti kaže. Da, ona je to učinila i to sa dobrim razlogom.
Prominentni su postali mašine za fotografije, čiju osnovu čini insceniranje. Svjesno ili nesvjesno kreću se u bogatstvu slika Moderne, koja je kulturno istorijski blago. A ako se ovo blago koristi, onda je to sigurna garancija uspjeha. Svaki promi ne čini to svjesno. Ponekad, tek dvije slike postavljene jedna uz drugu, svemu tome daju jedan novi smisao. U svakom slučaju kreativno, vickasto, a ponekad je to i pametni dijalog slika u pokretu.
Analiza šest slika prominentnih, od strane istoričara umjetnosti Wolfganga Ulricha.


Školjka i grmlje
Original: Sandro Boticelli (1445-1510) italijanski slikar i crzač rane renesanse, „Rađanje Venere“, 1486.
Promi citat: Beyonce, 35, američka pjevačica, februar 2017.
Riječ stručnjaka: „Uzbudljiva slika za svakog naučnika. Možda čak i malo androgena, ali, naravno kako je Beyonce bila vođena od Boticellija, s tom razlikom da Boticellijeva Venera nije trudna.
Ovdje se vidi još jedan citat od Beyonce iz La primavera, kada se vidi kako su noge Beyonce pokrivene cvijetnim uzorkom. I kod Boticellija i kod Beyonce radi se o porijeklu i snazi, a obe žene izrastaju iz prirode. Samo drevna egipatska figura ne može mi ništa razjasniti. Često pogledam instagram od Beyonce i imam osjećaj da pola od toga ne razumijem. Beyonce razmišlja ekstremno mnogo oko njenih insceniranja. Možda čak i previše“


Leptir i smartfon
Original: William Adolphe Bouguerau (1825-1905) francuski slikar klasičnog realizma, „Amor u zasjedi“, 1891.
Promi citat: Kim Kardashians 36, američka reality i TV glumica, septembar 2014, na „Ellen DeGenres Show“ (ogleda se u ovoj ilustraciji)
Riječ stručnjaka: „ Ovo nije svjestan citat, ali usprkos tome funkcionira. Na netu je česta slika: Smartfon na fotografijama, povezan sa umjetnosti. Čak i ako nije namjerno urađeno, ipak je izvanredno. Kardashians zauzima pozu koji je veoma tipična u vremenima selfija. Zanimljivo da se leptir, koji je u drevnim slikama bio simbol bezgraničnosti, os strane Kardashianove, zamjenjen je  smartfonom. Ako se želi tako tumačiti, moglo bi se čak i reći: I Kardashian nema ograničenja i dalje živi u digitalnoj sferi.“


Inspiracija i opuštanje
Original: John George Brown (1831-1913), englesko-amerilki žanr slikar „Žena sjedi na prozoru“, 1872.
Promi citat: Nicole Scherzinger, 38, američka pjevačica, u decembru 2016.
Riječ stručnjaka: Gospođa Scherzinger je reproducirala jedan tip slike koja postoji u kulturi renesanse. Lik sjedi na prozoru i pogled upućuje vani, u otvoreno, u nepoznato. Razlika je što žena na slici nešto piše i pogled joj služi kao inspiracija, dok Scherzinger pozu zauzima samo za smirenje. Ovakva slika najćešće pokazuje žene. Žena je dugo vremena bila vezana za kuću, a pogled kroz prozor bio je pogled ograničene egzistencije u otvorenom. Naravno, to se na Scherzinger ne odnosi“.


Okvir i crijevo
Original: Leon Risener (1808-1878), francuski slikar iz doba romantizma, „Theophile Gautier) (1811-1872), 1850.
Promi citat: Avner Peres, 28, francuski komičar, maj 2016.
Riječ stručnjaka: „S ovim se može biti oduševljen. Primjer iz istorije umjetnosti nije samo bio citiran, nego je doveo i do apsurda, u kome je primijenjeno crijevo usisivača za prašinu. To je usko povezano za izumima koja se primjenjuju u socijalnim medijima. Slike koje dolaze u jednu ozbiljnu vezu, bivaju inscenirane kao geg i tako postaju primjenjive za socijalne medije. Kao vic, odmah se prenose dalje i brinu za veću pažnju. Na ovaj način, ponovo biva otkriveno salonsko ili žanr slikarstvo“.


Sestre i kolegice
Original: John Singer Sargent (1856-1925), američki slikar portreta, „Ena i Batty, kćerke Asher i mis Wertheimer“, 1901.
Promi citat: Alexa Chung, britanski model i Pixie Geldof, 26, britanski model i pjevačica, januar 2016., na jednom partyju u Los Angelesu
Riječ stručnjaka: Jedan veoma uspješan citat slike, bar tako nalazim. Držanje tijela obe žene je klasična ikonografija za sestre, koja za Chung i Geldof ne važi. Ali primjećuje se jasna želja da se jedno prošlo, aristokratsko vrijeme ponovo oživi. Obratite pažnju na samouvjereni pogled i ponosno držanje glave. Kao i na originalu, obe žene žele pokazati da pripadaju boljem sloju, i mislim da koketiraju sa novoaristokratskim stavovima. Sve četiri žene žele to reprezentirati. I polazi im za rukom prilično dobro“.


Leđa i pozadina
Original: Aime Morot (1850-1913) francuski slikar akademskog realizma, „Naga sa japanskim suncobranom“, bez datuma
Promi citat: Kim Kardashians, 36, američka reality i TV zvijezda u novembru 2014. Fotografija se pojavila na naslovnoj strani časopisa „Paper“ sa naslovom „Prekid interneta“, i stvarno je internet ostao paraliziran. O slici je danima vođena diskusija na internetu.
Riječ stručnjaka: „ U oči odmah upada akt leđa, kojega ima češće. Ali, slika sa Kardashian je jedinstvena i snažna, pa čak nadmašuje original, što je rijedak slučaj. Čak se može reći da je Kardashian s ovom slikom pronašla jedan sasvim novi žanr, mogli bi reći, akt pozadine. Muza, koju pokazuje stara slika, je jedna neodlučna, blago pokorna žena. Ali, Kardashian nije muza, ona je snažna, samouvjerena i gospodarica je situacije. Pogledajte malo bolje njen pogled, Kardashian zna tačno  da provocira, i raduje se tome. Ona ovu igru ima pod punom kontrolom“.
(izvor:sdz)
Smail Špago
(Novasloboda.ba)