spagosmail

Dobrodošli na moj blog


09.04.2017.

Pola vijeka džepnog kalkulatora





Prvo su mu se smijali, a onda su ga počeli prodavati po skupe pare. Džepni kalulator se na tržištu pojavio prije tačno 50 godina, a predstavljao je korak od sedam milja u daljem razvoju kompjutera. Tako je to bilo dok se za proizvod nije zainteresovao jedan mladi čovjek po imenu Bill Gates.
Prvi kalkulator je prezentirao inžinjer Jack Kilby, koji je zaslužan za pronalazak tranzistora, a za svoj pronalaske je 2000. godine nagrađen Nobelovom nagradom. Prvi kalkulator se zvao Cal Tech, a na tržištu se pojavio 1967. godine. Rezultate računanja je izbacivao na papirnu termo traku, bio je još velik i nije mogao stati baš u džep, ali je bio osnova za dalji razvoj kalkulatora. U svakom slučaju, mehaničke računske stolne mašine, sa rolama papira, kojima se najčešće samo sabiralo i oduzimalo, otišle su u prošlost.
Nakon prvog kalkulatora, pojavile su se japanske forme Canon, Sanyo i Sharp, koje su se počele baviti ovom tehnologijom, a ubrzo su se pojavili kalkulatori pogodni za ručnu upotrebu, sa ugrađenom baterijom. Cijena im se kretala oko 2.000 tadašnjih maraka. Vrlo brzo su rezultati računanja počeli pokazivati na led displeju na kalkulatoru, a pored četiri osnovne matematičke operacija pojavile su se i logaritamske, trigonometrijske i eksponencijalne funkcije. Slijedili su uređaji sa integrisanim kolima, sa memorijom, što je već bila osnova za dalju izgradnju kompjutera. Uz sve to, slijedio je i razvoj mikroprocesora, pogotovu u Intel sistemu. Vremenom je cijena kalkulatora opadala, tako da je jedno vrijeme kalkulator bio dostupan za svaki džep.
Vremenom je ideja dopunjena software programom Microsoft Basic, što je naravno bila zasluga Bila Gatesa i njegovog prijatelja Paula Allena.
Ostatak priče je poznat.
Kalkulatori koji su proizvođeni tokom zadnjih pola vijeka, danas su muzejski eksponati, a za divno čudo, i danas funkcionišu besprijekorno. Od čitave priče, ostaje datum 29. marta 1967. godine, kao datum pojavljivanja prvog kalkulatora na tržištu.
Kod nas su džepni kalkulatori bili poznati pod imenom „digitron“ po imenu istimene tvornice u Bujama u Istri.
Stariji tehničari i inžinjeri će se kod ove priča sjetiti jedne davno zaboravljene računsku sprave, koju smo zvali „šiber“. Tokom školovanja u tehničkoj školi, bilo je obavezno savladati računanje šiberom, a na faklutettima je bilo obaveza položiti kolokvijum računanja šiberom. Zajedno sa džepnim kalkulatorim, i šiber je odavno otišao u istoriju.
Danas svaki mobitel i svaki kompjuter imaju već instaliran kalkulator.
(izvor:sdz)
Smail Špago
(Novasloboda.ba)