spagosmail

Dobrodošli na moj blog


11.04.2017.

Tamo gdje živimo: U muzeju čokolade












Muzej čokolade Köln (njem. Imhoff-Schokoladenmuseum) otvorio je Hans Imhoff 21. oktobra 1993. godine kao Imhoff-Stollwerck muzej čokolade. Izgradnja muzeja koštala je 53 miliona maraka.
Muzej se nalazi u južnom dijelu kölnskog starog grada (njem. Innenstadt) na poluotoku u rajnskoj luci, a uz muzej Ludwig i Wallraf-Richartz muzej, jedan je od najpoznatijih kölnskih muzeja.
Posjetioci ovog muzeja mogu vidjeti izložbe istorije čokolade: od vremena Olmeka, Maya i Asteka, pa sve do današnjih čokoladnih proizvoda i načina njihove proizvodnje. Sa oko 4000 tura sa vodičima oko 650 hiljada posjetilaca godišnje, muzej spada među deset najposjećenijih njemačkih muzeja. Muzej ne treba nikakvu novčanu pomoć, izdržava se sam, uz pomoć vlastitog xafsinškog odjela.
U maloj, staklenoj, tropskoj kući oblika kocke, veličine 100 kvadratnih metara, mogu se vidjeti drveća kakaoa: Theobroma cacao i Theobroma grandiflorum. Naknadno su sagrađene umanjene proizvodne linije za proizvodnju čokoladica, koje se na ulazu dijele posjetiocima. Posebna atrakcija je i tri metra visoka čokoladna fontana, u kojoj radnica muzeja umače vafle u tekuću čokoladu a zatim ih dijeli posjetiocima muzeja. Kod ulaza u muzej nalazi se i prodavnica čokolade i pralina svih vrsta, ali najviše proizvoda poduzeća Lindt & Sprüngli.
Skupocjeni kolekcionarski predmeti su porculanske i srebrene zdjele iz 18. i 19. stoljeća, i posude iz kojih se pila čokolada iz pretkolumbovske Srednje Amerike.
U muzeju su izloženi i predmeti napravljeni od čokolade koji prikazuju istorijske mašine za pravljenje čokolade, kao i kolekcija starih aparata za prodaju čokolade.
(spagos)
11.04.2017.

Proždrljivac sa osam nogu



Šta bi čovječanstvo bez pauka? Ovi osmonošci jedu komarce i druge ljudima dosadne insekte.
Pauci, širom svijeta, godišnje stvarno pojedu između 400 i 800 miliona tona hrane, koja sadrži proteine. Taj podatak su iznijeli istraživači sa Univeziteta Basel i objavili u stručnom časopisu „The Science of Nature“. Da bi došli do ove ove impresivne brojke, zoolozi su vrednovali razne studije i koristili dva modela. Oni su prvo izračunali ukupnu težinu svih pauka na svijetu, koja po njima iznosi oko 25 miliona tona, i iz toga izračunali njihovu godišnju energetsku potrebu. U taj obračun su uračunali čak i kišne dane, kada za pauke nema plijena.
Za poređenje: Čitavo svjetsko stanovništvo, koje broje oko 7,5 milijardi ljudi, prema podacima UN, godišnje pojedu oko 400 miliona tona mesa i ribe. Uz ovo i podatak da morski kitovi godišnje pojedu oko 500 miliona tona ribe.
Glavna hrana pauka su insekti i drugi puzavci. Osim njih, veći tropski pauci ponekad ulove i manje kičmenjake, žabe, guštere, zmije, ribe, ptice i šišmiše.
Na slici u prilogu, jedan vučji pauk upravo jede skakavca, bogatog proteinima, kao ponoćni obrok.
(izvor:sdz)
Smail Špago
(Noovasloboda.ba)