spagosmail

Dobrodošli na moj blog


22.04.2017.

Dan planete Zemlje 22. april 2017.


Kao i svake godine, tako i ovoga 22. aprila, ljudi širom svijeta obilježavaju Dan planete Zemlje s ciljem jačanja svijesti o okolišnoj sigurnosti, ali i radi demonstriranja mjera za zaštitu okoliša.
Ideja obilježavanja Dana planete Zemlje prvi put je predstavljena 1969. godine, a službeno se obilježava od 1992. godine kada je tokom Konferencije UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru, na kojoj je učestvovao velik broj predstavnika vlada i nevladinih udruženja, usklađen dalekosežni program za promociju održivog razvoja. Na prijedlog bolivijske vlade 2009. godine, Opća skupština Ujedinjenih nacija proglasila je 22. april međunarodnim Danom planete Zemlje.
Tema ovogodišnjeg Dana planete Zemlje je „Environmental & Climate Literacy“ – „Okolišna i klimatska pismenost“, koja ukazuje na to da je obrazovanje u ekološkom i klimatskom smislu osnova napretka.



Pogled sa Carinskog mosta na kupališta Sitnica i nizvodnije (pod vodom) Liman. Na Sitnici su se kupala, uglavnom, raja iz ulice M. Balorde, a na Limanu iz Lacine ulice. Direktno ispod mosta, sa obe strane, izlijevaju se dvije velike, od 80 direktnih ispusta u Neretvu fekalnih voda, u užem području Mostara. Prema najnovijoj analizi vode uzete ispod Starog mosta zagađenost bakterijama je veoma visoka, tako da kupači mogu dobiti sve vrste kožnih bolesti, gnojni meningitis, upalu očiju, uha, mokraćnih kanala, te bolesti probavnog trakta.
Zahvaljujući tome što EU želi zaštititi Jadransko i Sredozemno more od zagađivanja u koja Neretva svake sekunde unosi 383 kubna metra vode, evropske zemlje sa 70 milona eura finansiraju izgradnju kolektora i izgradnju prečistaća fekalnih voda prije ispuštanja u Neretvu. Kada sve bude gotovo možda će se kupači opet vratiti Neretvi? Za povratak na rijeku građani će se moći zahvaliti jedino EU, a nikako vlastima Mostara ili BiH. (prilog: Ahmet Kurt/facebook)


(spagos)
22.04.2017.

Trešnje...Juče 10 KM, danas 5 KM...

trešnje 21. aprila 2017, kilo 10 KM, jagode 5...

trešnje 22. aprila 2017, kilo 5KM...


Mostar, kraj aprila. Usprkos hladnim vremenskim prilikama, na mostarskoj Tržnici su se pojavile prve ovogodišnje trešnje. Dok je juče cijena bila 10 KM po kilu, danas je već pala na 5 KM.

Kao odgovor na cijenu, odmah se pojavio i liskaluk:
" Majstore, možeš li mi izvagati samo dvije, da nazdravim!"

Fotografije sa Tržnice preuzete sa facebook/Perica Grujić, 21. i 22. april 2017.

(spagos)
22.04.2017.

Stadion FK Velež sada se zove „Stadion Rođeni“




Odluke Upravnog odbora FK Velež Mostar

Mostar, 21.april 2017.
Obavještavamo naše članove, navijače i prijatelje Kluba da je na sjednici Upravnog odbora, koja je održana sinoć ( četvrtak 20.04.2017. godine )  u prostorijama Kluba na stadionu, donesena odluka da se stadion FK Velež u Vrapčićima od danas zove „Stadion Rođeni“.
Također, donesena je odluka da se Omladinska Škola FK Velež preimenuje u Omladinska škola FK Velež  „Muhamed Mujić“.
Zahvaljujemo se našim članovima i navijačima koji su učestvovali u anketi na službenoj stranici Kluba, te tako pomogli pri donošenju odluka.
Ovom prilikom obavještavamo da je donosena odluka o zabrani prodaje pića i ostalog na dan utakmice u krugu stadiona, osim u ime i za račun FK Velež !
Molimo sve da se pridržavaju gore donesenih odluka.
(FK Velež)


22.04.2017.

Drvo života: Baobab sa Madagaskara










Prema legendi sa ostrva Madagaskar, prvo drvo koje je bog stvorio na svijetu, bilo je “Drvo majumovog brašna”, što je značenje naziva baobab na lokalnom jeziku.
Napravio ga je snažnim i čudesnim. Kako kažu poznavaoci, iz daljine izgleda kao izvrnuta ogromna mrkva. Postoji šest vrsta ovog drveta. Umnožava se sam od sebe, Za njegove sjemenke ne treba ništa više osim vlažnog tla i svjetlosti. Njihov oblik daje im na neki način magična svojstva. Visoki 20 metara, prečnika 5 metara, a najveće i najstarije stablo staro je oko 6 hiljada godina i ima obim od 47 metara. Stabla postaju lijepa, kao na slikama u galeriji, tek kad napune 800 godina, kako kažu botaničari. U kišnoj sezoni, jedno stablo može sačuvati viüe hiljada litara vode. Zbog toga je baobab za životinje iz pustinje neka vrsta izvora. Slonovi ih napadaju oštrim kljovama, sve dok ih ne probiju, kako bi došli do vode.
Stabla su i ljudima iz okoline jedno veliko dobro. Koru koriste za izradu užadi, mreža i korpa. Njihov polen služi kao ljepilo, a sjemenke se mogu koristiti umjesto kafe. Od kore se dobije čak i pivo. I nešto interesantno. Baobab je jedino drvo kod kojeg oštećena kora zarasta iznutra.
U daljem tekstu dajemo opis slika u galeriji:
– Za ljude sa Madagaskara stabla baobaba su istovremeno cisterne za vodu, svetilišta, i građevinski materijal.
– Na samom drvetu, i unutar drveta, razvija se raznovrstan životinjski svijet.  Izbušeno sa svih strana, stabla baobaba, u inače pretežno sušom zahvaćenoj zemlji, služe kao rezervoari za vodu.
– Masivna vrsta Baobab drveća pod nazivom Adansonia raste i do 20 metara u vis, a najveća stabla dostižu dimenzije jednog airbusa.
– U blizini grada Morondova, na zapadu Madagaskara, stabla obrazuju jednu impozantnu aleju. Velike plahte od robusnog vlakna kore, kada se osuše na suncu, stanovnici koriste kao pokrov za kuće.
– A kada počne sezona kiša, stanovnici sa svake slobodne površine skreću vode u rezervoare, koje im nude ogromna stabla. Ako se desi da neko stablo padne, od starosti, ili drugog razloga, ono je neiscrpan izvor drveta za loženje i kore, koju stanovnici koriste za različite svrhe.
– Kada počne sezona kiša, sve ozeleni, a baobabova stabla prime u sebe ogromne količine vode, kako bi preživjeli sušni period. Naravno, vodu kasnije štedljivo koriste i stanovnici.
– Koliko su velika stabla baobaba, najbolje svjedoči podatak da je čak dvanaest odraslih muškaraca rukama obuhvatilo jedan primjerak stabla Adansonia granieri.
(izvor:stern)
Smail Špago
(Novasloboda.ba)