spagosmail

Dobrodošli na moj blog


28.09.2017.

Vrijeme je košćela


Bere li ih igdje iko? Jede li ih iko? U nekim krajevima šereti su ih nakada nazivali „holz-bombone“, drvene bombone, okolo slatke, a u sredini drvo (špica). Nekih davnih godine bilo je zabranjeno donositi košćele u školu, a neki su zbog neposlušnisti odmah u septembru fasovali ukor direktora i vladanje jedan. Što je to tako bilo, sad se ne mogu sjetiti, ali znam da bi učiteljica znala ponekad proći razredom i gledati u ispružene dlanove đaka. Oni koji su brali košćele imali su žute dlanove, slično kao kad se beru orasi.
Košćela raste na Mediteranu, u Indiji, Iranu,Afganistanu, a kod Turkmena, vjerovali ili ne, uživa čak i status svetog drveta. Na Bliskom Istoku plod košćele i kuhaju, a čaj od njenog lišća i plodova koriste u liječenju želučanih problema i grčeva (kolika), pa čak i kod preobilnih menstrualnih krvarenja. Od kore stabla košćele u tim krajevima se svojevremeno proizvodila žuta boja, a od tvrdog i izdržljivog drveta izrađivano je pokućstvo. U Dalmaciji se od rakije i košćela pravi i neka vrsta košćela-likera. Često je sađena po grobljima i haremima. Po ovoj biljci koja voli pjeskovita i suha tla dobili su ime mnogi toponimi širom Hercegovine. Košćela inače pripada porodici brijestova, a ono australis u njenom latinskom nazivu nema nikakve veze s Australijom nego označava biljku koja raste u južnim krajevima.

Uz ovaj prilog i jedna slika za sjećanje: Mostarska košćela u Fejićevoj ulici nekada, kod Roznamedžijine džamije, ili jednostavnije, Česma pod košćelom, onako kako mnogi još uvijek kažu.



Za ilustraciju, još jedan interesantan tekst, objavljen u Dubrovačkom listu.

Pokraj nje često prolazimo, a da ju niti ne primjetimo – sa svojih u prosjeku 20 metara visine, nalazi se visoko iznad ekrana naših mobitela i naših glava, te se nekako niti ne obaziremo na nju. Radi se o košćeli, vrijednom drvetu koje krasi i naš kraj.

Jednostavnog, neki bi rekli možda i bezličnog, lišća i sitnih plodova, koji s vremenom pocrne, košćela ima više vrlina nego mana. Upravo su njezini plodovi, koštunice veličine do jednog centimetra, osim kao hrana za ptice, popularni i među ljudima. Slatkog okusa, plod se može pojesti ili sirov ili skuhan. Pomaže kod grčeva, ‘ženskih boljki’, a uvarak je dobar za probleme probavnog trakta. Košćela nam stiže iz Indije, a popularna je osobito na Bliskom istoku.

Ne može rasti u sjeni, a naša klima joj jako godi. Možda zato daje izvrstan hlad i osvježenje od vrućina! Sadi se kao ukrasna biljka, jer je jedna od njezinih specifičnosti to što je izrazito otporna na onečišćenje zraka, a i dugo živi. Njezino drvo obožavaju majstori – naime, već dugo vremena poznata je kao tvrdo, podatno i izdržljivo drvo, te su se tako od nje najčešće izrađivali štapovi za hodanje.
Iz jednog od opisa košćele, navodi se i citat Ivana Šugara u ‘Hrvatskom biljnom imenoslovu’ za mnoštvo imena ove vrijedne vrste, pa se tako naziva: balačinka, čiburić, ćići borići, drenjula, fafarikul, fafarikule, fafarinka, fafarika, farikul, gangulić, glandulić, glangulić, grangulić, haharinka, kastanjuole, kompriva, koprivac, koprina, kopriva, kopriva stup, koprivić, koprivnjak, koprna, koprnja, koprva, kostanja, kostanjula, kostela, kostelić, kostelj, kostelja, koster, kostila, kostilja, kostjela, kostrila, košćela, košćela crna, košćil, koštel, koštela, koštil, kršanac, kupriva, ladonja, landonja, ledonja, lidonja, pelegrinka, pokriva, pokrivići, pokrova, popriva, poprivić, taferikola.
O tome koliko je košćela važna, svjedoči i nagrađivani filmski uradak Audiovizualnog Centra Dubrovnik te OŠ Marina Držića, koji su joj čak i posvetili film istomenog naziva, a baš kao i košćela sama, govori o potpori, kvaliteti pojedinaca i vrijednostima.
(izvor:DUList)

(spagos)
28.09.2017.

Smetnja u slici: QR kod je već odavno sastavni dio pop kulture


Taj crno bijeli tačkasti kvadrat, koga stručno zovu QR kod,  i nije baš nešto posebno atraktivan. Uprkos tome, mnogi Azijati ga vole. U Kini je izbio jedan pravi hype oko ovog šik kvadrataa: prije izvjesnog vremena tamo je ispečen kolač od 36 metara kvadratnih i izložen u jednoj robnoj kući u Pekingu. Odštampan je i na tijelu jednog modela sa modne piste. A nedavno, na jednom polju riže na sjeveroistoku zemlje, od različitih biljaka, izrastao je jedan ogromni QR kod.
Za mnoge, čim ga ugledaju, to je poziv da vade mobitel iz džepa, da ga skeniraju i za tren oka se nalazite u digitalnom svijetu, baš na onom mjestu, gdje to žele oni koji prave reklamu.
U azijskim zemljama, QR kod je sveprisutan, čak i izvan senzacionalnih kodova: ako idete ulicama velikih kineskih gradova, ovaj kod visi iznad skoro svakog kioska, ili radnje. Pomoću njega se plaćanje usluge, ili hrane, može izvršiti veoma jednostavno. Na mobitelu se ukljući app za plaćanje, skenira se QR kod, i naprimjer, kugla sladoleda je već plaćena.
U Njemačkoj je QR kod prvi put uveden prije deset godina, objavljen na naslovnoj strani jednog magazina pop kulture. Jedan hippie simbol na naslovnici jednog hippie časopisa. Tako nekako je trebala da izgleda budućnost. Bila je to jedna egzotična referenca za digitalni svijet.
QR kod je počeo vrlo brzo da se širi, a širio se svuda, gdje god je za to bilo dostupnog mjesta. Ali, baš u Njemačkoj, samo ovlaš pokazuje postojanje. Platiti ovim kodom sladoled? Ne! Ustvari, QR kod se nalazi na plakatima, vizit kartama, na pakovanju mlijeka, u muzejima i na atraktivnim mjestima.. A za razliku od Azije, ovdje ga skoro niko i ne koristi. Ovdje taj mali čudesni kvadrat važi, prije svega, kao sredstvo za hvatanje kupaca. Skenirati QR kod je skoro isto kao kad se na televiziji dobrovoljno gledaju reklame. Za neke je previše što za njegovo korištenje još moraju instalirati potrebnu aplikaciju. QR kod bi, u stvari, trebao prije svega privući mlađi naraštaj, koji  i tako, svakodnevno, dosta vremena provodi sa mobitelom.
U jednoj školi u Erdingu, u Bayernu krenuli su sa kursom pod nazivom„ Vezivo jednog QR koda“. Nakon toga bi mladi u budućnosti trebali imali barem malo veći interes za ručnim radom.
Pa, neka im bude sa srećom.
(izvor:sdz)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)