spagosmail

Dobrodošli na moj blog


31.10.2017.

Zlatne godine


Iako su neki od nas zašli su u 'zlatne godine' a neki nisu, ove bi savjete trebali pročitati svi. Sakupljani su od mnogih seniora, a svaki je dao svoj savjet. Neke već znate, neki će vas
iznenaditi, a neki će vas podsjetiti na ono što je važno.
Pročitajte dobro ova pravila i podjelite ih sa onima koje volite, uživajte u svakom danu i uživajte u životu!

        1. Vrijeme je za trošenje novca koji ste uštedjeli. Trošite ge i
        uživajte u tome. Nemojte ga čuvati za one koji nemaju pojma o
        odricanjima koje ste učinili da ga zaradite. Upamtite, nema
        ničeg opasnijeg od zeta ili snahe koji imaju velike ideje o
        vašem  teško zarađenom kapitalu. Upozorenje: ovo je loš trenutak
        za investicije, iako one  izgledaju primamljivo i pouzdano. One
        samo donose probleme i brige a ovo je vrijeme u kojem vi trebate
        uživati u miru i tišini.

        2. Prestanite se brinuti za financijske situacije vaše djece i
        unučadi, nemojte se loše osjećati zato što novac trošite na
        sebe.  Brinuli ste se za njih mnogo godina i naučili ste ih ono
        što ste znali. Dali ste im obrazovanje, hranu, dom i  podršku.
        Sada je na njima odgovornost da zarade svoj vlastiti novac.

        3. Živite zdravo, bez velikih fizičkih napora. Umjereno
        vježbajte (hodajte svaki dan), dobro se hranite i dovoljno
        spavajte. Lako je razboljeti se, a teško je ostati zdrav.  Zbog
        toga trebate ostati u dobroj formi i biti svjesni vaših
        zdravstvenih i fizičkih potreba. Posjećujte  svog doktora,
        kontrolirajte se čak i kada se dobro osjećate. Budite informirani.

        4. Uvijek kupujte najbolje i najljepše predmete sa svoju bolju
        polovicu. Glavni je cilj uživati u novcu sa vašim partnerom.
        Jednog će vam dana on/ona/ nedostajati, a novac vam tada neće
        pružati utjehu, uživajte u njemu zajedno.

        5. Ne brinite se zbog sitnica. Već ste prešli preko toliko toga
        u životu. Imate dobrih i loših uspomena, ali važna stvar je
        sadašnjost. Ne dopustite da vas opterećuje prošlost ili plaši
        budućnost. Osjećajte se dobro u sadašnjosti. Male će stvari
        uskoro biti zaboravljene.

        6. Bez obzira na dob, uvijek održavajte svoju ljubav. Volite
        svog partnera, volite svoju obitelj, svojeg susjeda i upamtite:
        Čovjek nije star sve dok ima razum i ljubav.

        7. Budite ponosni,  izvana i iznutra. Nemojte prestati odlaziti
        ženskom ili muškom frizeru, pedikeru, idite kod dermatologa i
        zubara, opskrbite se kremama i parfemima. Ako održavate svoju
        vanjštinu ona će se prijeći na vašu unutrašnjost pa ćete biti
        jaki i ponosni.

        8. Nemojte zanemariti modne trendove za vašu dob, ali zadržite
        vlastiti smisao za stil. Nema goreg nego kad starija osoba
        pokušava  slijediti suvremenu modu za mlade. Vi ste već razvili
        vlastiti smisao za ono što dobro izgleda na vama - zadržite ga i
        budite ponosni na to. To je dio vas.

        9. Uvijek budite u koraku s vremenom. Čitajte novine, gledajte
        vijesti.  Pobrinite se da imate jednu aktivnu e-mail adresu i
        pokušajte koristiti neku od društvenih mreža na vašem računalu.
        Biti ćete iznenađeni kad sretnete stare prijatelje. Biti u
        tijeku sa onim što se događa i biti u kontaktu sa ljudima koje
        poznajete važno je za svaku dob.

        10. Poštujte mlađu generaciju i njihovo mišljenje. Oni možda
        nemaju iste ideale kao vi, ali oni su budućnost i  voditi će
        svijet u njihovom smjeru. Dajte savjet, a ne kritiku i pokušajte
        ih podsjetiti da stare mudrosti vrijede i danas.

        11. Nemojte nikada koristiti izreku 'U moje vrijeme'. Vaše je
        vrijeme sada. Dokle god živite vi ste dio ovog sadašnjeg
        vremena. Iako ste bili mlađi, još uvijek ste to vi, zabavljajući
        se i uživajući u životu sada.

        12. Neki  ljudi veselo prihvaćaju svoje zlatne godine, dok drugi
        postaju ogorčeni i mrzovoljni. Život je prekratak da biste svoje
        dane protratili na ovo drugo. Provodite vrijeme sa pozitivim,
        veselim ljudima, njihovo dobro raspoloženje prenjeti će se na
        vas  i vaši će dani puno bolje izgledati. Provodeći vrijeme sa
        ogorčenim ljudima postati ćete stariji i teže će biti živjeti sa
        vama.

        13. Nemojte popustiti izazovu da živite sa djecom ili unucima
        (ako imate izbora sa financijske strane). Lijepo zvući biti
        okružen sa obitelji, ali mi svi trebamo svoju privatnost, vi
        vašu, a oni svoju. Ako ste izgubili partnera (iskrena sućut),
        tada nađite osobu koja će se useliti kod vas i pomagati vam. Čak
        i tada, postupite tako samo onda ako zaista trebate pomoć ili ne
        želite živjeti sami.

        14. Ne zanemarujte svoje hobije. Ako ih nemate, stvorite nove.
        Možete putovati, planinariti, kuhati, čitati ili plesati.
        Možete udomiti  psa ili mačku, uzgajati vrt, kartati se, igrati
        dame ili šah, igrati domino ili golf. Možete se baviti
        slikarstvom, ili volontirati ili samo sakupljati neke predmete.
        Nađite nešto što vam se sviđa i provodite vrijeme zabavljajući se.

        15. Iako nemate volju, prihvaćajte pozive. Krštenja, promocije,
        rođendani, vjenčanja, konferencije, pokušajte otići. Izađite iz
        kuće, sretnite ljude koje već dugo niste vidjeli, doživite nešto
        novo (ili staro). Nemojte se žalostiti ako niste pozvani. Neki
        su događaji ograničeni sredstvima i ne može se sve pozvati.
        Važno je izaći iz kuće od vremena na vrijeme. Idite u muzeje,
        prošetajte poljanama. Izađite.

        16. Budite razgovorljivi, više slušajte, a manje govorite. Neki
        ljudi pričaju i pričaju o prošlosti ne obazirući se jesu li
        slušatelji stvarno zaintersirani. To je dobar način da oni
        izgube volju razgovati sa vama. Prvo slušajte i odgovarajte na
        pitanja, ali nemojte odlaziti u duga objašnjavanja, osim ako vas
        se to ne traži. Govorite uljudnim tonom i pokušajte se ne žaliti
        previše ili kritizirati osim ako to zaiste bude potrebno.
        Pokušajte prihvatiti situacije onakvima kakve one jesu. Svi
        prolaze kroz iste stvari, a mnogi ljudi imaju malo tolerancije
        za slušanje prigovora. Uvijek nađite priliku za izreći  neke
        dobre stvari.

        17. Bol i nelagoda dolaze sa starenjem. Pokušajte se ne osvrtati
        previše na njih, nego ih prihvatiti kao dio ciklusa u životu
        kroz koji mi svi prolazimo. Pokušajte ih umanjiti u vašim
        mislima. To nije ono što ste vi, nego je to nešto što vam je
        život donio. Ako bol i nelagoda postanu vaš jedini fokus,
        izgubiti ćete pogled na osobu kakva ste bili.

        18. Ako vas je netko povrijedio, oprostite mu.  Ako ste vi
        nekoga povrijedili, ispričajte se. Nemojte sa sobom povlačiti
        ogorčenost. Time ćete samo postati tužni i ogorčeni. Nije važno
        tko je bio u pravu. Netko je jednom rekao: zadržati  gorčinu u
        sebi je kao popiti otrov a očekivati da druga osoba strada.
        Nemojte popiti taj otrov. Oprostite, zaboravite i nastavite sa
        svojim životom.

        19. Ako imate jaku vjeru, slijedite ju. Nemojte tratiti vrijeme
        pokušavajući druge uvjeriti. Oni će sami odabrati, bez obzira na
        vaša uvjeravanja, a to će vama donijeti samo frustracije. Živite
        vašu vjeru i budite primjer. Živite prema vašim vjerovanjima, i
        pustite da to djeluje na njih.

        20. Smijte se, puno se smijte. Smijte se na sve i sjetite se: vi
        ste jedan od sretnika. Uspjeli ste imati život, dug život. Mnogi
        nikad ne dožive do ovog doba, nikad ne okuse puni život. Ali
        vama je to uspjelo. Stoga zašto se ne bismo smijali? Nađite
        humor u svakoj situaciji.

        21. Ne obazirite se na ono što drugi govore o vama, a još manje
        na ono što bi oni mogli misliti o vama. Oni će to ionako činiti,
        a vi budite ponosni na sebe i na ono što ste postigli. Neka oni
        govore, i ne brinite. Oni pojma nemaju o vašoj prošlosti, o
        vašim uspomenama i životu koji ste dosad živjeli. Toliko se toga
        još treba napisati, pa počnite pisati i ne gubite vrijeme
        razmišljajući o tome što bi drugi mogli misliti. Sada je vrijeme
        da budete mirni i spokojni i sretni koliko god to možete!

        I zapamtite: ŽIVOT JE PREKRATAK DA BISTE PILI LOŠE VINO  !!!


“It’s a funny thing about life; if you refuse to accept anything but the best, you very often get it.” -W. Somerset Maugham English dramatist & novelist (1874 – 1965)

"Zabavno je u životu; ako odbijete da prihvatite nešto osim najboljeg, vrlo često baš to i dobijete. " - W. Somerset Maugham Engleski dramatičar i romanopisac (1874 – 1965)


(mostarskibehar/fikret)
31.10.2017.

Letovi za Mostar iz Düsseldorfa i Stuttgarta od 16. maja 2018.



Avio kompanija “Eurowings” započinje letove iz Mostara 16. maja 2018. godine, a letjeće se dva puta sedmično u Dusseldorf i Stuttgart.
Prvi let biće za Dusseldorf, za koji će biti uspostavljeni letovi srijedom i nedeljom, dok će letovi za Stuttgart biti srijedom i subotom. Cijena  avionske karte odnosno jednosmjernog leta će biti od 39,99 eura.
Mostar je facebook glasanjem “You wote – We fly”, koje je je provela avio kompanija “Eurowings”, izabran za novo odredište spomenute kompanije, a tim povodom Grad Mostar posjetili su predstavnici aviokompanije “Eurowings”.
Realizacijom ovih aviolinija udvostručiće se broj putnika koji će proći kroz Aerodrom Mostar, odnosno iznosiće oko 60 hiljada. Kampanju, koji je Eurowings provodio 10 dana, pratilo je oko 7 miliona ljuda i toliko ih je tom prilikom čulo za Mostar. Uvođenje spomenutih linija iz Mostara donijeće i novih 45 radnih mjesta.
Regionalni menadžer Eurowingsa kazao je kako će se putnici moći iz Dusseldorfa i Stuttgarta konektirati za 110 različitih destinacija.
(Fena)
31.10.2017.

Iz svijeta životinja: Dugi put roda






Bijele rode uzimaju se kao primjer parade ptica selica. Ali, već dugo sve rode u jesen ne sele u Afriku. Neke na dolazak proljeća čekaju u Španiji.
Dok su se nekada ptice selice opremale sa prstenovima na nozi, i čekalo da se slučajno ponovo negdje pojave, danas se rode prate putem GPS transpondera, koji redovno emituju njihovu poziciju i položaj. Tako su nastale linije selidbe ucrtane na grafici u prilogu. Tu su uneseni podaci snimljeni od tačno 460 ptica, koje su polijetale iz Armenije, Njemačke, Poljske, Grčke, Španije, Rusije, Kosova i Italije.
Jasno se vide dvije rute kojim rode lete. Zapadna ruta preko Španije i Maroka, te istočna ruta preko Sirije, Sinaja i istočne Afrike. Njihovo se ponašanje tokom puta znatno razlikuje. Neke lete direktno na cilj, dok se druge zadržavaju usput, i malo provode.
Već nekoliko godina biolozi primjećuju da sve rode ne stižu do Afrike. Umjesto toga, ostaju u Španiji i hrane se na velikim strnjištima. Nejasno je međutim, da li kroz ovu promjenu gube sposobnost letenja u Afriku. U svakom slučaju ta promjena djeluje na afričku okolinu. Crveni kljun se tamo hrani skakavcima, koji se bez prisustva roda veoma brzo šire okolinom.
Sa karte u prilogu vidjivo je sljedeće:
Pokazane rute potiču od 12 studija od ukupno 460 roda opremljenih predajnicima.
Roda po imenu Viola izabirala je povratak preko Španije. Zadržavala se na deponiji smeća kod Madrida. U junu prošle godine uginula je nakon što je naletila na vod visokog napona u Francuskoj.
Rekoreder po dužini leta je roda koja je preletjela 117.400 kilometara, za četiri i po godine, što odgovara dužini tri kruga oko zemljine kugle.
Jedna ženka rode doletila je do Lesota, 230 kilometara zapadno od Durbana u Južnoj Africi.
Nekoliko podataka o rodama:
Njihova krila dosežu do 200 centimetara raspona
Životni vijek im je do 35 godina.
Težina im se kreće od 2,5 do 4,5 kilograma.
Hrane se, ne samo žabama, kako se to uobičajeno misli, nego i miševima, krticama i insektima. Uz to, rado se poslužuju i na deponijama smeća.
Naseobine su im oko ušća rijeka, ali i u močvarnim područjima, kao i na ekstenzivno korištenim livadama.
Na dalekim putovanjima za prelet obično koriste tople vjetrove.
Legu u gnijezdo 3 do 5 jaja, na kojima naizmjenično leže i ženke i mužjaci, a mladi ptići dolaze na svijet nakon 32 dana. Mladi nakon toga ostaju u gnijezdu skoro dva mjeseca.
Rode su vjerne svom gnijezdu i svake godine se vraćaju u isto gnijezdo. Prvi se u gnijezdu pojavi mužjak i tu čeka na svoju ženku.
Na svijetu postoji 19 različitih vrsta roda. Kod nas su posebno poznate bijele i crne rode.
(izvor:focus)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
30.10.2017.

“Grehota” je živjeti u Hercegovini, a ne posaditi šipak

(foto: Haris)

(objavljeno na portalu ljubusaci.com 28. oktobra 2017.)

Šipak je biljka prema kojoj se u Hercegovini ljudi odnose s posebnim poštovanjem.
Simbol hercegovačkog kraja sve je zastupljeniji na ovdašnjim sajmovima. S obzirom na to da mu je sezona u jesen, svakodnevno možete vidjeti prodavače koji svoj dragocjeni šipak prodaju na tezgama pored puta.
Nadaleko poznati šipci dolaze iz mostarskog kraja. Posjetili smo berbu šipaka, a naš domaćin Franjo Glavaš kaže kako ovo nije loša godina što se tiče šipaka, ali i kako pamti bolje godine.
Ničim tretirani
”Bila je velika suša, a prije toga mraz. Dobro je da se ima što ubrati”, rekao nam je Franjo. Ističe kako postoji mnogo plodova koji su propali zbog velike suše, no ne žali se.
Svoje šipke godinama je prodavao kao gotove proizvode na tržnici u Čapljini, no ove godine je odlučio od njih napraviti sok od šipka.
”Mogu slobodno reći da sam na posjedu oko kuće mogao obrati šipaka i prodati ih u rekordnom roku. Nisu ničim tretirani i kupci to cijene. Od prodaje bi namirio ogrjev za zimu i poplaćao druge potrebne obaveze. Slatke šipke bi prodavao za konzumaciju, a ljute bi ljudi uzimali pa sok od njih pravili”, rekao nam je.

Jedan šipak jedan euro

Kaže kako su se u Međugorju dosjetili pa turistima prodaju šipak po komadu.
”Po suvenirnicama sam vidio da prodaju jedan šipak za jedan euro. I dobro im ide. Turistu je jedan šipak sasvim dovoljan. Lijepo da su se dosjetili toga i da se prodaje naše domaće”, kaže Franjo Glavaš dodavši kako je prodajna cijena šipka niska.
“Kreće se od 1 do 1,5 KM po kilogramu što nije neka cijena. Napravit ću sok od ljutih šipaka. Od slatkih šipaka, poznatih kao sladunaca, sok se ne pravi. Oni su najbolji za jesti i uživanje u njima”, dodaje.
Kaže kako će pravljenju soka pristupiti tako što će oguliti šipke, odnosno očistiti zrno. Zrno će pomiješati sa šećerom.
”Sve skupa se stavi u kantu. Pomiješam koliko kilograma zrna, toliko kilograma šećera. Par dana se miješa i kad se šećer otopi može se cijediti. Kad procijedite dobijete sok koji je bolji od bilo kojeg kupovnog. Postoje prese kojima se cijedi šipak i tad je sok malo drugačije kvalitete, ali neću se odlučiti za taj način pravljenja soka”, rekao je Franjo i dodao da se sok od šipka prodaje od 8 do 10 KM.

Bilo je i mraza i suše, ali šipak je ipak rodio

”Pravi se i slatko od šipka u Hercegovini, ali sok je sok. Ljudi to ovdje kupuju jer hoće zdravo, a i šipka imamo gotovo na svakom kraju”, rekao je Franjo i dodao: ”Mi imamo zdravih namirnica koliko god hoćete samo ih ne znamo prepoznati i uvozimo malte ne smeće. Šipku savršeno godi hercegovački zrak i ne posaditi ga ispred kuće i imati je grehota”.

Zdravstvene prednosti šipka

Šipak mnogi smatraju najljekovitijom biljkom na svijetu. Bogat je vitaminima B i C, kalcijem, fosforom, kalijem i željezom.
Pokazao se kao dobar borac za snižavanje krvnog tlaka i kolesterola. Štiti srce i krvne žile, a njegova konzumacija smanjuje rizik za dobivanje raka dojke, prostate i debelog crijeva.
Također, šipak podiže imunitet, te sprječava starenje. Dobar je za živčani sustav, te olakšava simptome poput promjene raspoloženja i nesanice.
agroklub.ba

Radio Ljubuski
30.10.2017.

Pink lady


Jabukovo stablo je bogato rodilo. Beračica veoma pažljivo otkida jednu po jednu jabuku i slaže ih u kartonsku kutiju. Provincija Shandong, na istočnoj obali Kine, najvažnije je područje ove zemlje za uzgoj jabuka. Skoro tričetvrtine berbe pripada sorti Fuji.
Kina je najveći proizvođač jabuka na svijetu. Uprkos tome, Kinezi i dalje uče od drugih, kako bi stekli što više znanja u ovoj oblasti. Njihov uzor su proizvođači jabuka iz južnog Tirola u Austriji.
Kinezi godišnje uberu oko 40 miliona tona jabuka na površini oko 2,3 miliona hektara. Ako bi svaka jabuka bila teška 200 grama, to bi iznosilo 200 milijardi komada ovog voća. A koliko bi to tek bilo komada kolača, ili pite od jabuka…
(izvor:stern)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
29.10.2017.

Joshua nokautirao „Glavu od cementa“











Anthony Joshua (28) ostaje kralj teške kategorije!
Britanski bokserski svjetski šampion je odbranio njegove tri titule u teškoj kategoriji (IBF, IBO i WBA) protiv Carlosa Takama (36). Meč je u desetoj rundi okončao sudija u ringu – tehničkim k.o.!
Rutinirani Takam, profi bokser od 2005. godine, uskočio je u meč umjesto Kubrata Pulewa (36/Bugarska), koji je zbog povrede mišića u zadnji čas morao otkazati učešće u meču. Kamerunac je, inače, tek broj 20 u teškoj kategoriji na svjetu, a Joshua je uoči meča atestirao jednu “Glavu od cementa”.
A da je stvarno ima takvu glavu, dokazao je vrlo upečatljivo tokom meča. Joshua je imao više posla nego što se očekivalo. Na kraju, pred 78 hiljada gledalaca na Principality stadionu u Cardiffu/Wales, pokazao je zbog čega je primorao Wladimira Klitschka da okonča karijeru i zbog čega je on sada najbolji bokser teške kategorije na svijetu.
Takam se zaljuljao prvi put u četvrtoj rundi, dobio je jednu neugodanu posjekotinu iznad desnog oka. Ali, Kamerunac se borio, i jednostavno nije odustajao. U desetoj rundi dobio je jednu seriju jakih udaraca i meč je bio prekinut odlukom sudije u ringu. Takam se bunio, ali bezuspješno.
Joshua je za pobjedu inkasirao 11,3 miliona eura. Anthony Joshua je ovom pobjedom nastavio svoj pobjednički put i u njegovom 20. meču ostao neporažen. Za Carlosa Takama je ovo četvti poraz u njegovoj profi karijeri, u kojoj je odboksovao 40 mečeva. Zabilježeno: Joshuu je prije meča u njegovoj kabini posjetio Zlatan Ibrahimović.
Uskoro slijede i nove borbe za nove titule: U januaru ili februaru Joshua želi oduzeti pojas WBO od Novozelanđanina Josepha Parkera (25). Narednog ljeta je planirana borba protiv Donataya Wildera (32/SAD), aktuelnog šamiona po verziji WBC.
Dakle, sljedeće godine očekuje nas dosta uzbuđenja u teškoj kategoriji u boksu.
(izvor:boxen)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
29.10.2017.

Internet poludio za slikom sa twittera


Šta je to na ovoj slici što mnoge fascinira? Umjetnost nastaje u opijenosti. Pouka iz ove priče:
Sredinom oktobra jedan korisnik twittera je na svoj konto postavio sliku, na kojoj se vide on i njegova djevojka. Preko noći, slika je postala viralni hit.
Čudno, zar ne. Slika na prvi pogled nije ništa posebno. Jedan mladić i djevojka, vide se kako spavaju nakon jedne uzbudljive noći. Skoro, pa bezbrižno.
Međutim: korisnici twittera su u ovoj slici vidjeli umjetničko djelo posebnog kvaliteta: Svjetlost, poze zaljubljenih, plemeniti prizor mamurluka, čista estetika.
Američki portal “Buzzfeed News”  je objavio izjavu autora, kako su svi komentariispod slike veoma zabavni. Neki su pretpostavljali kako se upravo desila jedna burna noć.
Zapravo, fotografija mnogo podsjeća na umjetnički stil renesanse, a prije svega postala je kreativni obrazac za mnoge korisnike twittera. Neki su je odmah doradili i obradili vlastitim fotoshopom, a drugi su je, vidjevši svojim očima u njoj jedno epsko umjetničko djelo, odmah uramili.
A sigurno je samo jedno: Umjetnost stvarno leži u očima posmatrača.
(izvor:express)
(NovaSloboda.ba)
29.10.2017.

Negdje daleko: Cinque Terre Italija






Proljeće je najljepše u bojama Italije. Italija je poznata po prelijepim predjelima i nameće se kao mjesto za odmor. A gdje to Italija posebno zove, evo jednog izbora.
Nacionalni park Cinque Terre jedna je od najslikovitijih i najljepših primorskih oblasti u Italiji. Kao što joj i samo ime kaže, sastoji se iz pet živopisnih naselja, koja su povezana ne baš pristupačnim stazama, ali gostima na raspolaganju stoji lokalni voz, kojim se može proći kroz sva mjesta. Interesantno je da su stanovnici Cinque Terre sve do prije nekoliko decenija živjeli tradicionalnim životom, gotovo potpuno izolovani od modernog svijeta. Ako se nađete u ovom dijelu Italije, ne propustite da posjetite srednjovekovni grad Arquato, iz VIII vijeka.
Cinque Terre na italijanskom znači Pet emalja, a nalazi se na Ligurskoj obali Italije: Monterosso al Mare, Vernazza, Corniglia, Manarola i Riomaggiore. Obala, pet sela i okolna brda su dio nacionalnog parka Cinquie Terre, koje je od 1997. godine pod zaštitom UNESCO.
Pet sela Cinque Terre su nastala u srednjem vijeku, uglavnom u 12 vijeku, kada su bile okončane saracenske racije sa mora.
Počevši od sjevera, prvo je utvrđeno središte Monterossa al Mare, na vrhu brda sv. Kristofora, koji je prvi odigrao važnu ulogu u 7. vijeku, tokom provale Langobarda. Nakon što su ga prisvajale različite plemićke porodice u srednjem vijeku, dospio je u vlasništvo Republike Genove. To je primorski gradić u dolini, a njegove najveće znamenitosti su Crkva svetog Ivana (1244.) sa zvonikom i izvorno izolovanom stražarnicom, ruševine starog dvorca iz 17. vijeka i kapucinski samostan koji dominira gradom.
Vernazza su hiljadite godine osnovali ljudi koji žive na brdu Reggio i ona je postala dio Republike Genove 1276. godine. Kuće su građene uz potok Vernazzu i po obroncima stjenovite kosine, koja skriva selo od onih koji mu se približavaju morem. Uske ulice idu dolje prema glavnoj ulici, koja se otvara u malom trgu koja gleda na more. Ovdje je Crkva sv. Margarete Antiohijske, koja je tipičan primjer ligurske gotike.
Corniglia je samo jedno od sela koje nije sagrađeno na obali nego na visokom rtu. Njome dominira Crkva sv. Petra (1334).
Dalje na jugu se nalazi Manarola, malo naselje koje su u 12. vijeku osnovali ljudi iz planinskog sela Volastra. Njegove kuće su bile dijelom na stjenovitoj kosini iznad mora, a dijelom uz tok potoka Grappa. U njemu se nalazi grupa vjerskih objekata, svi iz 14. vijeka.
Najjužnije selo je Riomaggiore, još jedno srednjovjekovno naselje. Njegove kuće prate usku liniju doline potoka Maggiore (takođe danas prekrivenu). Selom dominira Crkva sv. Ivana Krstitelja (1340.) i dvorac čija je gradnja otpočela 1260. godine.
Tokom vijeka, ljudi su pažljivo gradili terase na grbavom i strmom krajoliku, sve do hridi s pogledom na more. Dio njegove čari je izostanak vidljivog “modernog” razvoja. Staze, vozovi i brodovi povezuju sela kojima se ne može prići izvana automobilima.
(izvor:citymag)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
28.10.2017.

Počinje zimsko računanje vremena


Zimsko računanje vremena ove godine počinje 29. oktobra, pomjeranjem kazaljki na satovima za jedan sat unazad. Sa 3.00 sata, satovi će biti vraćeni na 2.00. Zimsko računanje vremena traje do posljednjeg vikenda u martu, kada počinje ljetno računanje vremena. Prelazak na ljetno i zimsko računanje vremena prvi put je zabilježen 1916. godine u zemljama na sjeveru Evrope radi uštede energije, jer se period dnevnog svjetla sa ranih jutarnjih sati "premiješta" na večernje. Ljetno računanje vremena u bivšoj Jugoslaviji uvedeno je 27. marta 1983. godine.

Dan nakon prvog pomjeranja sata u martu 1983. u Mostarom se pričao vic:
Jedan priča kako mu se prije zornjak javljao u krevetu, sa sad u autobusu
Na to drugi dodade: Mora da radiš u Sokolu.

(spagos)
28.10.2017.

U Mostaru nekada bješe Razvitak





Robna kuća metkovićkog Razvitka u Mostara, od otvaranja 1. marta 1970. godine pa sve do rata, bila je jedan od ponosa i prepoznatljivost grada na Neretvi.
U vrijeme kada je direktor bio Miroslav-Miro Prusac, u Robnoj kući bilo je zaposleno 380 radnika. Prema podacima Privredne komore Jugoslavije, Robna kuća Razvitak u Mostaru bila je među pet najboljih u zemlji.
Nekoliko godina pred rat, Robna kuća je proširena. Uz nju je bio i stambeni dio, koji je, usljed ratnih dejstava, srušen do temelja i koji je i dan-danas predmet nedovršenog sudskog epiloga, jer vlasnici stanova nikad nisu dobili materijalnu satisfakciju.
Nekadšanja mostarska ljepotica danas je na klimavim nogama, a  svakodnevne slike podsjećaju na bivšu zgradu HEKOM-a, koja se godinama čerupala na očigled svih onih koji su plaćeni i zaduženi za sprječavanje kriminala. Na kraju je HEKOM postao ruglo na ulazu u Mostar.
Sada ta ista situacija prijeti da zadesi Razvitak. “Lovci” na željezo svakodnevno otkidaju dio po dio Robne kuće, ne obazirući se što zbog toga može doći i do nesreće, pa i žrtava, jer zgrada, ako se ovako nastavi s njenim čerupanjem, za kratko vrijeme “poljubiće” zemlju.
Brojni građani prijavljivali su policiji i drugim nadležnim službama da se zaustavi uništavanje Robne kuće, ali se sve, nažalost, na tome i završavalo.
Slike nekadašnje ljepotice u sred grada najbolje govore u kakvom se ona stanju sada nalazi.
Da li će se neko u gradu sjetiti i preduzeti nešto da se prestane uništavanje preostalog dijela Robne kuće, ostaje da se vidi, ali kada je Mostar u pitanju, bilo bi veliko iznenađenje da se tako nešto i dogodi.
(NovaSloboda.ba)
28.10.2017.

Ljepota pogleda odozgo







Pogledi odozgo, pomoću drona, helikoptera ili balona, koje koriste fotografi iz ruske fotogrupe AirPano, pokazuju svijet onakvim kakav je, sa strane na koju je nemoguće drugačija doći.
Zona opasnosti
Iako, skoro 2300 metara visoki vulkan Bromo, na indonezijskom ostrvu Java, povremeno ponovo izbija, zadnji put je to bilo 2016. godine, turisti do njegovog vrha mogu  doći provizorno napravljenim stepeništem,
Mjesto čežnje
Zapadno od Nove Gvineje, u Indopacifičkom okeanu, leži arhipelag Raja Ampat, prekriven džunglom, prema pisanju jednog reklamnog prospekta, u stvari je „posljednji raj na zemlji“.
Vodeni svjetovi
Kao da je okolina građena za potrebe naučno-fantastične serije „Igra prijestolja“. Svjetionik Aniva na ostrvu Sachalin, sjeverno od Japana, zadržava talase i orkane pristigle sa Pacifika.
Priroda boje i vode
Jezera i višestepeni vodopadi u sred veličanstvenog šarenila boja, tipični za Nacionalni park Jiuzhaigou, u kineskoj provinciji Sichuan, proglašeni su svjetskom baštinom 1992. godine.
Područje Žutog zmaja
Mekani slojevi krečnjačkih naslaga u kineskoj provinciji Sichuan, formirale su kilometrima duge jezerske terase. Mjesto se zove Huanglong, u prevodu: Žuti zmaj.
Svijet boja
Grad Fes u Maroku je poznat po njegovim zanatskim kvartovima, i više puta je istican po ljepoti boja.
(izvor:stern)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
27.10.2017.

Na kafi...


-Moj prvi put je bio sa 18.
-A moj prvi put je bio samo sa jednim.
(spagos)
27.10.2017.

Stepenice u nebo


Više od 2000 godina zemljoradnici iz jugoistočne Azije pretvaraju planinske brijegove u terase, kako bi omogućili sadnju riže. U tu svrhu, ovako izgrađene terase, tokom sezone kiša napune vodom, a nakon toga, čitave velike familje naporno rade kako bi na površinama pod vodom zasadili bijjke riže. Kasnije se sa ovih površina odstranjuje korovi i razne vrste štetočina, a sve to se najčešće obavlja samo ručnim radom.
Izgradnja terasa je vrlo naporan i intenzivan posao, štiti tlo, a omogućava i biodiverzitet, tako da poljoprivrednici u ovim bazenima, paralelno uzgajaju ribu i rakove.
Dok riža raste, vremenom se smanjuje i nivo vode u pojedinim terasama, tako da se na kraju berba obavlja na suhom tlu.
Zahvaljujući novim brzorastućim sortama, mnogi poljprivrednici uspijevaju da obave i po tri žetve godišnje.
(izvor:geo)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
26.10.2017.

Sa 2. Festivala antifašističkog filma u Mostaru

"Sofi Šol"

Trećeg dana 2. Festivala antifašističkog filma, koji se odvija u kući Gojka Vukovića, a u organizaciji Udruženja antifašista i boraca NOR – a na programu je bio njemački film iz 2005. godine “Sofi Šol” reditelja Marca Rothemunda.
Ko je Sofi Šol?
Mlada heroina koja je rekla “ne” Hitleru
“Kako možemo očekivati da pravednost prevagne, kada jedva da ima nekoga ko bi ponudio sebe individualno za pravednu stvar? Kako lijep, sunčan dan, a ja moram da odem”. Ovo su bile posljednje riječi mlade Njemice Sofi Šol, koju je Hitler pogubio februara 1943. godine, zbog širenja antinacističke propagande.
Sofi je imala samo 21 godinu kad su je zajedno sa bratom Hansom Šolom (24) uhvatili u dijeljenju antiratnih letaka na Univerzitetu Ludvig Maksimilijan u Minhenu. Na njima je pisalo o propasti njemačkih trupa u Rusiji i porazu kod Staljingrada, koji se desio mjesec dana ranije. U trenutku kad Adolf Hitler bez milosti kosi sve protivnike režima, smrt zbog izdaje bila je neminovna presuda za dvoje mladih Njemaca.
Šolovi su, sa još nekoliko kolega, bili članovi pokreta otpora “Bjela ruža“. Prilikom ispitivanja, oficiri Gestapoa su mladoj Sofi ponudili nagodbu: da za dijeljenje letaka i sve antirežimske aktivnosti okrivi brata i ostale članove pokreta, a da joj zauzvrat život bude pošteđen. Nije pristala. Osuđeni su za izdaju sa još nekoliko kolega i saboraca i istog dana, 22. februara 1943. godine životi su im okončani na jednoj od 20 giljotina, koje je Hitler naručio specijalno za izdajnike.
Svojim posljednjim riječima, koje na najjednostavniji, a istovremeno i najsnažniji način ilustruju veličinu njene žrtve, Sofi Šol se u istoriju upisala kao heroina. Za posljednjih 70 godina po njoj su u Njemačkoj nazvane hiljade ulica i trgova, a slika djevojčurka sa cvijetom na reveru postala je simbol hrabrosti i otpora.
Giljotina na kojoj su Šol i njeni saborci stradali, decenijama je bila zaključana u podrumu Bavarskog nacionalnog muzeja u Minhenu. Tek nedavno je nađena, a ovo otkriće pokrenulo je bujicu žučnih rasprava u Njemačkoj: Da li bi ovo smrtonosno oružje trebalo da bude u centru izložbenog prostora posvećenog Drugom svijetskom ratu?
Hildegard Kronaviter, osnivač Fondacije Bijela ruža smatra da bi ozloglašena giljotina morala da bude glavni izložbeni komad, i da bi se na taj način odala pošta stradalima i pokretu otpora.
“Ovakav artefatkt ne možete zaključati i praviti se da ne postoji. On treba da bude predstavljen javnosti u svom istorijskom kontekstu”, objasnio je Kronaviter.
S njim se, međutim, ne slaže i Franc Jozef Miler (89), poslednji živi član “Bijele ruže“.
“Nasilna smrt Sofi i Hansa ne smije biti ničija zabava. Sjećanje na njih i njihovu žrtvu ne ostavlja me ni na tren. To nije stvar za izložbu”, kaže on.

"Tvrđava Brest"

Četvrtog dana 2. Festivala antifašističkog filma na repertoaru je bjeloruski film iz 2010. godine “Tvrđava Brest” reditelja Aleksandra Kotta. Film je to o događaju koji je poznat u javnosti kao Sovjetski Alamo.
O čemu se radi?
Decenijama je “Besmertny garnizon” glasio kao ponajbolji film o opsadi Bresta tokom Drugoga svjetskog rata. Tek prije nekoliko godina, tu je reputaciju promijenio Aleksandar Kott
Mirno subotnje poslijepodne. U velikom dvorištu unutar vojarne vojnici plešu, pričaju i bezbrižno se zabavljaju sa svojim porodicama, dok nervozni oficiri u sparnim uredima raspravljaju o nesigurnoj budućnosti i izvjesnom ratu. Na prvi pogled, idiličan prikaz lijenog ljetnog vikenda u pograničnom utvrđenjuj. Ako se zanemare dvije bitne odrednice – vrijeme i lokacija. Vrijeme u kome se uvodna scena odvija je subota, 21. juna 1941. godine, a mjesto zbivanja je utvrđenje Brest, smješteno na granici Njemačke i Sovjetskog Saveza. Niti 12 sati kasnije, podnevnu idilu zamijeniće nedeljno jutro i početak Operacije “Barbarossa”.
Brzina kojom su Nijemci u početnim mjesecima razbili sovjetske jedinice dala je naslutiti da će izvojevati brzu pobjedu. U gotovo sumanutu napredovanju, iza sebe su ostavili tek nekolicinu “džepova”, na koje su vezali dio snaga. Jedan takav “džep” bila je tvrđava Brest, čija je posada u ranim jutarnjim satima 22. juna 1941. godine podnijela snažan vazdušni i pješački napad Wehrmachta. Uprkos činjenici da su bili brojčano inferiorniji i da se cjelokupna odbrana raspala na nekoliko međusobno slabo povezanih lokacija, unutar tvrđave 9.000 vojnika odolijevalo je sljedećih sedam dana, kada je veći dio preživjelih kapitulirao. Sporadični otpor trajao je nešto duže, gotovo do kraja juna, jer su se malobrojni ostaci vojnika skrivali u podzemnom sistemu i povremen napadali Nijemce. Tek u avgustu, neposredno prije posjete Hitlera i Mussolinija, tvrđava je u potpunosti “očišćena”. Fanatična borbenost branilaca prepoznata je pa su decenijama kasnije zaslužni pojedinci mahom posthumno nagrađivani najvišim odlikovanjima SSSR-a, a samoj je tvrđavi 1965. godine dodijeljen status Grada heroja SSSR-a.
Na toj je dramaturškoj podlozi, ruski režiser Aleksandar Kott snimio svoj treći igrani film, “Brestskaya krepost” (“Tvrđava Brest”, 2010.), o zbivanjima unutar zidina tvrđave tih junskih sedam dana. Radnja se prati kroz perspektivu naratora, trubača Saše Akimova (lik je inspirisan stvarnim kadetom Petrom Kljipom), koji za vrijeme opsade, kao kurir, povezuje tačke otpora unutar tvrđave Brest i ujedno je svojevrsna dramaturška poveznica među tri stvarna komandanta odbrane – političkog komesara Yefima Fomina, poručnika Andreja Kiževatova i Pjotra Gavrilova.
Projekcija je u kući Gojka Vukovića sa početkom u 20 sati.
(NovaSloboda.ba)
26.10.2017.

Trenutak za vječnost


Verena Friedrich je dobila festivalsku nagradu za instalaciju Mjehur od sapunice.
Mjehur od sapunice nije ni predviđen za neki dugi život. Čak i jednodnevni leptirići se pored jednog ovakvog mjehura mogu osjećati metuzalemima. Međutim, sve je ovo je samo pitanje relativnih odnosa. Zar i čovječiji život nije trenutak u odnosu na starost Zemljine kugle. U vrijeme baroka mjehurić od sapunice je stoga bio znak ljepote i prolaznosti.
Umjetnica Verena Friedrich  se pozabavila ovim motivom, pa je izgradila jednu zatvorenu aparaturu, u kojoj se biosfera mjehura sapunice može mjeriti sa principom vječnosti. Njena instalacija se zove „The Long Now“, dakle „Jedno dugo sada“ i pretvara stari Vanitas simbol u sadašnjost. U stvari, Verenini mjehuri sapunice zadržavaju se samo nekoliko minuta, ali i u  maloj vječnosti se čini da vrijeme stoji. Čovjek ostaje zapanjen, čak i ako zna, da se tajna ovako produženog života ne zasniva na nekoj poboljšanoj recepturi sapunice.
Aurorica „The Long Now“ je upravo dobila glavnu nagradu na festivalu „Transitio MX u Mexicu,
(izvor:ksta)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
25.10.2017.

Sitan znamen: Ploča iznad trgovine braće Mrav


Još jedna ploča od prije Prvog svjetskog rata je sačuvana. To je ploča s oznakom Trgovine braće Mrav – Jevtana i Simata, registrovana daleke 1860. godine.
Njihova trgovina se nalazila na kraju ulice Mala Tepa i na samom početku Kujundžiluka.
Ploča je pisana ćirilicom i na italijanski.
Inače, ta radnja je predmetom mostarske izreke „Dronja protjerala zeca kroz mrava“. Naime, za vrijeme jedne velike poplave, kad je Suhodolinom nabujali potok Dronja nosio sve što joj se našlo na putu, od kamenja, granja, stabala, nadgrobnih ploča pa čak i leševa, iz radnje vlasnika Zeca (koja se nalazila uznad Kulluka) odnijela je čeličnu kasu, koja je proletjela kroz Mravovu magazu i uništila je.
PrirediliIsmail Braco Čampara Tibor Vrančić / Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
25.10.2017.

Kinezi na odmoru

I
zdaleka se čini kao da se na slici vidi veliki Kineski zid, nekada sagrađen od kineskog cara, kako bi štitio od upada stranih konjanika. Kada se malo bolje zagledamo, u stvari vidimo jedan karavan.
To su kineski turisti na kamilama na putu preko pjevajućih pješčanih dina u Dunhuangu, starom gradu – oazi, na nekadašnjem Putu svile. To je ujedno cilj jednog putovanja, koji se obavlja u vrijeme „Zlatne sedmice“, koja je u Kini propisana od strane države, za proslavu Dana osnivanja Kineske države, 1. oktobra.
Ove godine, tokom te sedmice, na je putu bilo 710 miliona Kinaza, kao nikada do sada.
(izvor:spiegel)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
24.10.2017.

Festival antifašističkog filma: Večeras "Posljednji voz"


U kući Gojka Vukovića u Mostaru, večeras u 20 sati, nastavlja se program 2. Festivala antifašističkog filma.
Na programu je njemački film iz 2006. godine “Posljednji voz” reditelja Josepha Vilsmaiera i Dane Vavrove.
Ulaz na projekciju je besplatan.
 (NovaSloboda.ba)
24.10.2017.

Genijalni crtač kao živa kamera







 

Central park, more nebodera, crtu po crtu, na metrima dugom platnu, nastaje pažljivo nacrtan crtež od strane Stephena Wiltshirea (43).
Prozor po prozor, sprat po sprat, tako pažljivo da se vidi skoro svaki detalj, i čini se da se umjetnik sedmicama prije toga bavio arhitekturom New Yorka. Međutim Stephenu je dovoljno samo 45 minuta pogleda na okolinu. On je autist sa nadarenošću za crtanje. Munjevito zapaža detalje nebodera velikih gradova, koje kasnije, samo iz sjećanja, stavlja na papir.
Ako samo jednom nešto vidi, kao živa kamera do najsitnijeg detalja prenosi to na papir, najčešće samo sa slušalicama u ušima. Nakon samo 45 minutnog leta helikopterom iznad grada, sposoban je satima kasnije da na papir prenosi kompletne panorame gradova, kao što su Rim, Hongkong, i njegove omiljene metropole New Yorka. Na slikama ne nedostaje čak ni jedan dimnjak, niti jedna jedina svjetiljka. Čitavu sedmicu je radio na spektakularnom crtežu skylinera New Yorka, i dok crteć nije kompletirao.
Kao dijete, Stephen je živio u svom vlastitom svijetu, nije mogao pričati, a reagovao je samo sa nekontrolisanim napadima prkosa. Crtati je počeo sa pet godina. Kako kaže, to je bio njegov način pričanja. Interes za crtanjem gradova je počeo kad mu je bilo sedam godina, s tim da su ga fascinirali neboderi sa mnogim detaljima i prozorima. Kao sedmogodišnjak je prvi crtež prodao za 1.700 dolara.
Njegov učitelj ga je, uz crtanje, učio i da govori. Samo nekoliko godine kasnije, njegove slike su bile poznate u čitavom svijetu. Engleska kraljica ga je 2007. godine imenovala članom Reda britanske imperije. U fokusu njegovog djela ne stoji činjenica što je on autist.
On je umjetnik sa izuzetnom nadarenošću, piše o njemu londonski Guardian, a najvažnije je vidjeti njegov talenat i način kako je on prevladao svoje unutrašnje prepreke.
(izvor:express)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
23.10.2017.

Svjetski dan statistike bio je proteklog petka





99% ljudi nema pojma ni da postoji taj dan
99% ljudi se čudi kad pročita slijedeće brojeve
1:1 milijarda je rizik da će nekoga u životu potrafiti komad nekog otpada iz svemira
21 godinu traje ljeto na Saturnu
492 sekunde treba jednoj sunčanoj zraci da dođe od sunca na zemlju
75% ljudi pjeva dok vozi
21% ljudi priča sa svojim autom
u 50% slučajeva daljinski je izgubljen negdje ispod jastuka na kauču
30% ljudi mogu micati sa nosnim šupljinama
21% ljudi ne namješta krevet svaki dan
8 ljudi biva godišnje u Njemačkoj pogođeno od groma
2 minute smjeha su jednako zdrave kao i 20 minuta trčanja
13% Nijemca spavaju potpuno goli
319 milijardi mogućnosti postoji za povlačenje prva četiri poteza u šahu
4 od 10 žena stalno pojačavaju grijanje
13 ljudi širom svijeta godišnje pogine kad se na njih sruši automat za piće
400 milona donera bude godišnje pojedeno u Njemačkoj
76 punih dana u toku svog života žene potroše dok kopaju po svojoj tašni
0,000001% je udio zlata u suhom lišću
58% singl muškaraca u Njemačkoj nemaju mašinu za pranje suđa
20 minuta treba jednom crvenom krvnom zrncu da napravi krug po ljudskom tijelu
10,5 sati traju sveukupno svi albumi Beatlesa, slušajući ih jedan iza drugog
10 godina u prosjeku su stariji današnji mladenci nego 1970. godine.

O danu:
Svjetski dan statistike (engl. World Statistic Day) je međunarodni dan akcije, prvi put održan 20. oktobra 2010. godine, a proglašen je od Komisije za statistiku UN. Na inicijativu Ujedinjenih nacija održava se u više od 100 zemalja kako bi se naglasila važnost zvanične statistike zasnovane na osnovnim vrijednostima“ usluga, profesionalizam i integritet“. Drugi Svjetski dan statistike održan je 20. oktobra 2015. godine pod sloganom „Bolji podaci. Bolji život“.

Nekoliko zvaničnih podataka:
Trenutno (2017.) na zemlji živi oko 7 milijardi stanovnika. Broj stanovnika je u zadnjih 300 godina mnogostruko povećan.
Tako je 1700. godine na zemlji živilo oko 500 miliona stnovnika.
1800 godine bilo ih je već cijela milijarda.
1900. godine na svijetu je živjelo 1,7 milijardi ljudi. Od tada se broj stanovnika pojačano povećava.
1945. godine, znači nakon Drugog svjetskog rata, bilo je 2,5 milijardi stanovnika. Od tada se računa sa godišnjim prirastom od najviše 2,5%, pa do sadašnjih 1,4% godišnje. Prema statističkim predviđanjima nakon 2070. godine bi se broj stanovnika mogao početi smanjivati. Maksimalni broj stanovnika na zemlji bi prema ovim očekivanjima mogao iznositi čak oko 11 milijardi.
(izvor:statistik-einfach.de)

(spagos)
23.10.2017.

Počinje 2. Festival antifašističkog filma


Večeras u Mostaru u organizaciji Udruženja antifašista i boraca NOR-a, počinje 2. Festival antifašističkog filma. U 6 dana biće prikazano 7 filmova i to 5 igranih i dva dokumentarna.
Cilj je skrenuti pažnju na strahote fašizma i u vremenu snažnijih pojavnih oblika i djelovanja neofašizma ukazati na sve strahote koje te pojave po ukupno čovječanstvo i civilizaciju nose.
Poslije projekcija vodiće se razgovori o filmovima sa posebnim akcentom na prepoznavanje pojava i oblika fašističkog djelovanja.
Cilj festivala je, ističu organizatori, edukacija, prvenstveno mladih, koji danas ni u školi ne uče o tom vremenu ništa i tako postaju vrlo podložni za manipulaciju i širenje neofašističkih ideja koje im se svakodnevno serviraju kao poželjna mogućnost.
Na kraju, publika će izabrati autora kome će pripasti nagrada “Mostarski univerzum”, koja u svom rješenju nosi motiv sa Partizanskog groblja u Mostaru.
Ulaz na sve projekcije je besplatan, a cjelokupan program odvijaće se u kući Gojka Vukovića sa početkom u 20 sati.
23.10.2017.

Ulična terapija


Rogovi pomažu kod opuštanja. Ne samo ako se iz njih pije medovina, kako je to običaj kod nekih naroda, nego i kod liječenja bolova u leđima. Tako barem tvrde ulični nadriljekari u Jakarti, Indonezija, koji za njihovu tradicionalnu metodu liječenja ove vrste bolesti koriste kravlje rogove.
Zagrijavajem rogova sa vanjske strane, unutar rogova se stvara podpritisak, koji poboljšava protok krvi kroz kožno tkivo i mišiće, čime blokada popušta. Metoda se po svom postupku naziva čupanje.
Slična metoda je već odavno poznata u Kini, radi se sa staklenim čašama, a danas se sve više primjenjuje i postaje sve popularnija i na zapadu. Da li terapija stvarno pomaže, među naučnicima je još sporno.
U svakom slučaju, kod pacijenata koji su voljni platiti, jedino je sigurno da će im ovom metodom biti isčupan novac iz džepa.
(izvor:stern)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
22.10.2017.

Uz'o unuk svoga dedu...

(sdz)
(prevod: spagos)
22.10.2017.

Negdje daleko: Umjetnost prirode u osvitu praznine

 






Drvo ili kamen? Oboje! Ove fotografije u crvenom pijesku, sa malo drveta i malo trnovitog grmlja djeluju pomalo zbunjujuće. Ekstremne temperature i suša tokom vijekova ostavile su svoje tragove i sve to pretvorile u kamen. A stoljeća, u istoriji najstarije pustinje na svijetu, su kao treptaj oka. Sve to se može vrlo brzo saznati i pročitati u ilustrovanoj knjizi autora „The Namib Desert“. Pri tome se ne može vjerovati vlastitim očima. Ono što izgleda kao apstraktni akvarel u nježno plavim i bež bojama, u stvari je prirodni pejsaž pustinjskih dina iza obala Atlantika, na jugu Namibije, sa kojom se fotograf Jürgen Wettke zbližio.
Geologija, vjetrovi i voda ovdje su formirali raznovrsne pejsaže. Granit, krečnjak pješčane stijene određuju paletu boja. One se kreću u rasponu od crvene boje rđe, preko umbre, smeđe pa sve do žute. Granit se pojavljuje u pješčanoj lila boji, a mineralni oksidi se brinu za plavu nijansu. Bujna zelena se nalazi samo u posljednjem poglavlju o rijeci Erupa. Slijede stjenovite planine, kanjoni, dine, isušena korita rijeka, i naizgled potpuno odsustvo vode u njima. Uprkos tome, mnogi presušeni vodotoci pričaju da su ovuda nekada morale teći rijeke i potoci, stoji u kratkom obrazloženju.
Takođe oskudna vegetacija ukazuje na to da postoje podzemni vodotoci, te da ovdje egzistiraju i padavine. Na kraju knjige nalazi se i veliki broj fotografija u formatu poštanskih maraka, sa kratkim  objašnjenjima, koji opet otvaraju više pitanja, nego što daju odgovora. Čitalac bi najradije da sazna nešto više o snazi koja je oblikovala ove pejsaže.
Tako su stvorene slike koje odaju prvenstveno sugestivnu snagu, čitalac uživa u ljepotama ovog od ljudi gotovo napuštenog svijeta. Fotografije se moraju zagledati vrlo precizno, kako bi se na jednoj panorami vido jedan prašnjavi put, i nekoliko sitnih bijelih fleka, koje su u stvari kuće. To sve spada u koncept fotografa. Čovjek ovdje dolazi samo kao sporedna pojava, i treba da se drži podalje od ovog krhkog eko sistema, koji je stvoren bez ičije pomoći, a kroz poznato ponašanje ljudi, veoma lako i brzo bi bio uništen. Takve poruke autor šalje i u svojim prethodnim djelima. Sile prirode stvaraju svakodnevno nove forme, linije, oblike, koje čovjek naziva estetska umjetnost.
Neprolazna umjetnost, snimci trenutaka fotografa, koje buduće čitaoci i poslovni ljudi nazivaju unikatima.
(izvor:sdz)
Smail Špago
(Novasloboda.ba)
21.10.2017.

Zemlji prijeti „ekološki Armagedon“






Broj letećih insekata smanjio se za 76 posto u posljednjih 25 godina, navodi se u studiji koja upozorava da se približavamo ekološkom Armagedonu* jer insekti, kao oprašivači biljaka i plijen za veće životinje, igraju bitnu ulogu za život na Zemlji.

Iako se i ranije znalo da je pojedinih vrsta, poput pčela i leptira sve manje, naučnici su bili šokirani padom broja jedinki širom prirodnih rezervata u Njemačkoj. Još uvijek nije utvrđen nijedan uzrok, ali smatra se da su među glavnim krivcima uništavanje divljine kako bi se napravila poljoprivredna zemljišta te korištenje pesticida. Također, kao faktor koji igra ključnu ulogu navedene su i klimatske promjene. 

"Insekti čine oko dvije trećine života na Zemlji, ali došlo je do strašnog pada. Čini se da od Zemlje pravimo prostor koji je negostoljubiv prema mnogim oblicima života i trenutno smo na dobrom putu za ekološki Armagedon. Ukoliko insekti nestanu, sve će biti uništeno", kazao je Dave Goulson, profesor prirodnih nauka na univerzitetu u Sussexu i koautor studije. 

Istraživači su isključili vremenske prilike i promjene u krajoliku prirodnih rezervata kao moguće uzroke nestanka insekata. Rezultati su zasnovani na radu nekoliko desetaka entomologa amatera širom Njemačke koji su hvatali insekte u specijalizirane zamke. Kada je težina uzoraka uzetih iz zamki upoređena s uzorcima iz 1989. godine, ustanovljen je prosječni gubitak od 76 posto. Pad je čak i veći tokom ljeta kada je broj insekata na najvećoj razini, čak 82 posto. 

"Činjenica da se broj letećih insekata smanjuje na tako velikom području je alarmantno otkriće", kazao je Hans de Kroon, ekolog na Univerzitetu Radboud i dodaje da su brojke izvan prirodnih rezervata znatno gore. 

Izvještaj UN-a iz marta upozorava da pesticidi koje hemijske industrije agresivno promoviraju imaju katastrofalan utjecaj na okoliš, ljudsko zdravlje i društvo u cjelini. 

Istraživanje o padu broj insekata objavljeno je u časopisu Plos One.

(*Armageddon je pojam najčešće vezan uz proročanstvo o kraju svijeta.)

(PlusOne)
21.10.2017.

Na Partizanskom ovih dana








20. oktobar 2017.
Bez komentara!
(fotosi:Štefica)
21.10.2017.

Vožnja iznad oblaka






Kina granice svojih arhitektonskih mogućnosti pomjera sve više i više.
Ovih dana su objavljeni spektakularni snimci mosta Aizhai u Kini, izgrađenog prije nekoliko godina u Huanu, planinskoj provinciji u centralnoj Kini. Most povezuje dva tunela na susjednim planinama, ukupne je dužine 1534 metra, raspona 1.176 metara, dok visina cestovnog dijela mosta iznad Dehang doline iznosi 336 metara. Vožnja preko njega traje samo jednu minutu.
Izgrađen je s ciljem poboljšanja saobraćaja u ovom području, gdje su gužve i zastoji u saobraćaju bili redovna pojava.
Impresivna statistika mosta se našla se u prestižnoj Guinnesovoj knjizi svjetskih rekorda, kao najduži most, na najvećoj visini iznad neke doline na svijetu. Njegova siva i narandžasta čelična konstrukcija povezuje dva tunela, autoputem sa četiri trake, po dvije u svakom pravcu, a povezuje gradove Chadong i Jishou, smanjujući vrijeme vožnje, od nekada četiri sata, na manje od jednog sata.
Radovi su počeli prije skoro deset godina, u oktobru 2007. godine, a završeni krajem 2011. godine.
Most je privremeno bio otvoren za pješake tokom proljeća 2012. a  pušten je u saobraćaj u martu 2012. godine.
Za većinu običnih Kineza, to je još samo jedan visoki most, još jedna simbolična ikona kineskog arhitektonskog razvoja, u skladu sa duhom brzog razvoja Kine.
Izgradnja je koštala 170 miliona funti.
(izvor:dailymail)
Smail Špago
(NovaSlobod.ba)
20.10.2017.

WiFi je ograničen


Jednoga dana u veoma bliskoj budućnosti

Dolazi majka po dijete prvog dana u vrtić, kad ima što vidjeti... 

Ograda dvorišta vrtića je otvorena, djeca sjede u pijesku i svatko tipka po jednom mobitelu, odgajateljica čita novine i pije kafu.
Majka šokirana prizorom upita odgajateljicu:
- Ma što to radite?! Ograda je otvorena, djeca vam mogu pobjeći na cestu?
Odgajateljica digne pogled s novina, srkne gutljaj kafe i kaže:
- Ne brinite gospođo, ne idu oni nikud. WiFi je ograničen na područje pješčanika...
(mostarskibehar)
20.10.2017.

Surf Dog


Ono što je surferima Svjetski kup, za pse je to „Surf Dog“, takmičenje kod koga, takođe, važi, protivniku pokazati, ko je „kralj talasa“.
Takmičenje se održava svake godine na Imperial beachu u Kaliforniji, a održava se u dvije kategorije: „single dog“ i „tandem“.
Kao na slici, u tandemu: Giselle, pozadi sakrivena od vjetra, i Rusty, sa opuštenim pogledom upravlja daskom prema obali. Tamo ih čeka grupa njihovih psećih prijatelja, koji jedva da mogu sačekati da se dodvore najboljem u „Surf Dogu“.
(izvor:stern)
Smail Špago
(novasloboda.ba)
19.10.2017.

Stambol u Mostaru, knjiga Tibora Vrančića


Rad na knjizi pod nazivom Stambol u Mostaru, autora Tibora Tibor Vrančić je pred samim završetkom. Još jedan je to pokušaj da se starim tekstovima otrgnu od zaborava neki manje poznati događaji koji su se dogodili u Mostaru prije više od stoljeća.
Tekstovi su prikupljeni iz brojnih starih knjiga objavljenih u prošlosti Mostara. Namjera autora je pokazati jednu bogatu prošlost grada koja je sazdana od sitnih, naoko nevažnih stvari, ali koje su imale svoju rolu u tkanju povijesti grada. Ti događaji mogu biti koristan materijal za učenje iz prošlosti, za korist budućnosti, kako se neke loše stvari ne bi ponovile, a neke dobre uzele za primjer mlađim generacijama.
Tekstovi su obogaćeni kolor fotografijama starog Mostara koje je kistom oživio Miodrag Milićević, a rađene su na osnovu predloška starih originalnih fotografija Mostara.
U odabiru tekstova autora su vodili sljedeći kriteriji: da budu zanimljivi, da otkrivaju nešto značajno ili da rasvjetljuju neku manje poznatu činjenicu, te je usto nastojao biti objektivan u izboru koliko god je to moguće. Nadamo se da će čitatelji pronaći ponešto zanimljivog i poučnog iz ovog materijala.
Ovo je inače druga knjiga u CIDOM-ovoj biblioteci, u izdanju Fram Zirala. Knjiga će biti objavljena u B5 formatu (17,6 X 25 cm), tvrdog uveza
IZDAVANJE OVE KNJIGE MOŽETE POMOĆI UPLATOM IZNOSA OD 10 € PO PRIMJERKU NA SLJEDEĆI Paypal račun: gizenga57@gmail.com
Napomena: Zbog izuzetno visokih troškova slanja knjige poštom, knjiga će se moći preuzeti na određenom mjestu u Mostaru ili u knjižarama čija imena ćemo naknadno objaviti (neće se slati poštom). Promocija je planirana za ljeto 2018. u Mostaru.
(cidom)
19.10.2017.

Srce gejzira








Old Faithful gejzir, u Nacionalnom parku Yellowstone (SAD), jedan je od najpoznatijih gejzira u svijetu.
Geofizičari oko Sin-Mei Wu sa Univerziteta Utah (SAD), po prvi put su ušli u trag njegove geološke anatomije. Kako su to objavili u stručnom časopisu „Geophysical Research Letters“, rezervoar gejzira se nalazi oko 100 metara jugistočno od tačke izbijanja i mnogo je veći nego što se pretpostavljelo. Procijenili su da se radi o oko 300 hiljada kunih metara vrele vode. Ta komora je geološko srce gejzira. Svakih 44 do 125 minuta izbija oko 30 hiljada litara vruće vode pod pritiskom i rasprskava se u zraku. Nakon toga voda u komori lagano nadolazi, pri čemu se ne radi o nekom normalnom rezervoaru u pećinskom prostoru. U dubini od svega 10 do 60 metara ispod zemljine površine, rezervoar je mreža pukotina i lomova u stijenama, kroz koje teče voda. Jedna erupcija gejzira dolazi sa jednim minijaturnim zemljotresom ispod zemlje.
Old Faithful je najbolji primjer hidrotermalnih aktivnosti.
U još većoj dubini ispod Nacionalnog parka drijema jedan supervulkan.
Mnogo kilometara dublje, leže dva rezervoara magme, koji gornje slojeve obezbjeđuju sa vrućom vodom.
(izvor:sdz)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
18.10.2017.

Sitan znamen: Ploča Kusalova ulica na Luci


Jedina ploča iz austrougarskog perioda, i danas u upotrebi, je ostala i danas na zidu na početku Kusalove ulice na Luci.
Kao i ploča s ulicom Franje Josipa, i ona je pisana na tri pisma – latinicom, ćirilicom i arabicom.
Priredili: Ismail Braco Čampara / Tibor Vrančić / Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
18.10.2017.

Pune ruke posla


Ponekad se čini da životinje uče neke stvari od ljudi, a opet ponekad obrnuto. Neki ljudi, i kad su puni k‘o brod, postaju još gladniji i kupe dalje, kako stignu i znaju.
Na slici je jedan pavian iz zoološkog vrta u Kelnu (Njemačka). On je razvio jednu vlastitu tehniku, kako bi uhvatio što više voća koga mu bacaju posjetioci. Ruke su mu pune, a sljedeću jabuku nepogrešivo hvata zubima, ne ispuštajući iz ruku one već ulovljene.
Naravno, posjetiocima to pruža veliko zadovojstvo, ali i ovako čudesno lijepe fotografije.
(izvor:sternview)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
17.10.2017.

”Kad vrijeme zamiriše” - deseta knjiga Nusreta Omerike


Čast i zadovoljstvo nam je pozvati Vas na promociju 10. jubilarne knjige Nusreta Omerike pod nazivom ''Kad vrijeme zamiriše'', koju organizuje Narodna biblioteka Mostar u okviru ''Oktobra - mjeseca knjige''.
Promocija će biti upriličena u četvrtak, 19.10.2017. godine u 19:00 sati u Studentskom hotelu Mostar.
Promotori: dr. Enisa Gološ
doc.dr. Irma Marić
Moderator: Meadin Mrndžić

o autoru:

Nusret Omerika je rođen u Mostaru. Završio je Filozofski fakultet u Sarajevu, a svoju prvu knjigu poezije “Okajana galija”, kako ju je pjesnik sam nazvao “knjigu traženja”, objavio je 1985. godine.
Dio njegovog do sada objavljenog književnog opusa posvećen je antologizacijama nikad objavljenih usmenih pjesama s prostora bivše Jugoslavije, s posebnim akcentom na bošnjačke usmene lirske pjesme.

(Narodna biblioteka Mostar)
17.10.2017.

Golf za knjigu rekorda




Teren za golf se ovom prilikom protegao kroz čitavu Mongoliju
Adam Rolston (28) iz Sjeverne Irske, nekadašnji igrač ragbija, posjetio je ovu zemlju kako bi apsolvirao „najdalju golf rupu na svijetu“. Jedna stvar za knjigu rekorda.
Tokom 82 dana, prešao je 2.011 kilometara kroz nenaseljena planinska područja ove zemlje.  Pri tome je napravio tačno 20.093 udarca i izgubio 150 loptica za golf, od 400 koje je ponio sa sobom.
Čitav put je prešao sa prijeteljem Ron Ruthlandom, koji je za ovu priliku bio njegov caddie, vukući za njim na kolicima samo ono najneophodnije. Caddie je, inače, sluga, koji igračima golfa nosi torbe sa različitim štapovima.
Cilj im je bio Ulan Bator, gdje je uputio posljednji udarac ove duge golf partije. Putovanje je obavljeno u saradnji sa Laureus Sports for Good i Odborom za razvoj golfa.
Nagrade od po 20 hiljada dolara uplatili su u fondaciju za brigu o djeci.
(izvor:stern)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
16.10.2017.

Kada ptice vladaju: Canuck iz Vancouvera










Jedna priča i njena istorija: Kako je jedna vrana u kanadskom Vancouveru preuzela moć nad ljudima.
Radnja filma „Ptice“ Alfreda Hitchcocka dešava se u jednom gradu u Kaliforniji, gdje se situacija lagano otela kontroli. Tamo su ptice upalile jednu benzinsku pumpu, hvatale za oči slučajne prolaznike, ulijetale u stanove kroz dimnjake za kamin i napadale đake dok su išli ulicom. Na kraju su zavladale gradom, jer im je to omogućio strah ljudi. Do sada smo mislili da je sve to, što smo nekada gledali u ovom prvom horor filmu, bila samo jeziva fantazija autora.
Onda je došla vrana Cranuk!
Prvo je o ovoj vrani tekst napisao renomirani Washington Post, nakon njega Guardian, onda je BBC objavio televizijsku reportažu. Zatim je postala protagonist jednog dokumentarnog filma, bila je model za jednu sliku u ulju, ima svoj twitter konto i preko 100 hiljada sljedbenika na facebooku.
Ljudi u čitavom svjetu proslavili su 9. maja njen rođendan. Ako se Canuk ne pojavi jednog dana u medijima, već se javi na stotine onih koji su zabrinuti, i postavljaju pitanje: Šta je s vranom? A kako se čini, isto toliko bi najradije pročitali vijest o njenoj smrti?
Luda priča: Kao mali ptić, ova vrana je prije više od dvije godine ispala iz gnijezda svojih roditelja. Na zemlji ju je pronašao jedan mladić i odnio kući, gdje joj je pomogao da odraste, a nakon toga je pustio da slobodno odleti kud hoće. Ptica je tokom odgoja u blizini ljudi očigledno izgubila stid i strah od ljudi, a kako se čini i respekt prema njima. Canuk sada krade ključeve, kreditne kartice, novac, grudnjake, cigarete, olovke i sunčane naočale. Često posjećuje jedan obližnji McDonalds restoran i sama se poslužuje burgerima. Vozi se u metrou bez karte, prolijeće kroz prozore automobila, uhvati se kandžama za volan i sama upravlja jednu relaciju autom. Stanovnici Vancouvera su to sve do sada primali sa izvjesnom dozom zabave. Ali, u zadnje vrijeme, Canuk ima sve više problema sa institucijama zbog nepoštivanja reda i zakona. Moglo bi se reći, vrana se otela kontroli.
Ukrala je jedan taster sa policijskog kompjutera, oborila jednog biciklistu sa bicikla, koji je nakon pada vriskao od straha. Sa jednog obezbijeđenog mjesta pokušaja ubistva, ukrala je oružje koje je bilo dokaz prijetnje smrću, kada je jedan čovjek na parkingu zapalio svoje auto, a onda brojnim policajcima prijetio nožem. Pali su i pucnji, čovjek je uhapšen. I kao u filmu, odnekud se iznenada na licu mjesta pojavio Canuck, i ukrao nož.
Par sedmica kasnije, jedan poštar u Vancouveru je odjednom osjetio jak bol u predjelu ramena, i primijetio crni kljun kako ga više puta ubada. Rana je počela krvariti. Bio je to opet Canuck. Kanadska pošta je prekinula isporuku pisama i pošiljki u velikom krugu oko ovog mjesta, „sve dok se opasnost ne odstrani“, jer za Poštu je sigurnost njenih ljudi bila najveći prioritet.
Neko bi odmah pomislio kako nije baš teško jednu vranu uhvatiti i odstraniti, da nije jednog čovjeka, koji vranu brani od svih napada. Njegovo ime je Shawn Bergman, a u njegovom poštanskom sandučiću se Canuk nastanio. Bergman kaže kako je Canuk samo jedna radoznala mala ptica, koja samo brani svoje gnijezdo, kao što i dobri roditelji brane svoju djecu. Bergman je savjetovao kanadsku poštu da organizuje seminare za svoje poštare kako da se odbrane od letećih vrana. A kao alternativu, predložio je da poštari nose kišobrane. Sve njegove prijedloge Pošta je odbila. Zabilježeno je i nekoliko prijetnji smrću Canucku. Tri mjeseca kasnije, stigla je sezona parenja i poštari su se ponovo odvažili da nose pisma u ovaj predio grada.
Kako to Brgman vidi, sve je stvar jednog nesporazuma. Kada je upoznao Canucka, patio je od depresije. Kako kaže, bez Canucka, već odavno bi bio mrtav. Jednog dana vrana je sletila na njegovo rame, i od tada ga rijetko napušta. Svakog dana čeka ga pred kućom, sleti na njegovo rame i prati ga do kafića. Mnogo vremena zajedno provode u parku u komšiluku. Svakog dana, Bergman postavlja novi video o Canucku na njegovu facebook stranicu. On bdije nad njim kao nad bolesnim djetetom. Noću Bergman spava u svom krevetu, a Canuck u gnijezdu u poštanskom sandučiću.
Često ga prati i u snovima, kako kaže, čuje njegovo graktanje iako nije u blizini. U jednom komentaru je čak napisao da vjeruje da i Canuck ponekad sanja njega, te da ptica s njim rado provodi svoje vrijeme. Bergman je stidljive prirode, i rijetko se pojavljuje pred kamerama, a na sva pitanja najradije odgovara pismeno. Iz njegove okoline se čuje kako ranije nikad nije govorio sa nekim iz komšiluka. Vrana ga je prislilila da se suoči sa svijetom.
Priča o prijateljstvu između čovjeka i životinje zvuči fascinantno, jer nam se čini kako je lijepo kada se životije i ljudi poštuju. To nam stvara iluziju kako se razumijemo, te da se njom stranci čini manje stranim. Vjerovatnije je da je priča o prijateljstvu samo jedan nesporazum. Vjerovatnije je da navijači Canucka u njemu vide ono što oni žele vidjeti: jednog huligana Vancouvera, jednog odmetnika od reda i zakona, jednog spasioca izgubljene duše.
Vrane su, inače, veoma inteligentne životinje. One mogu pamtiti priče, praviti alatke, prevariti pripadnike iste vrste, ali i sarađivati sa vukovima. One žive u našoj okolini i posmatraju nas vrlo precizno. Vjerovatno je tako i Canuk skontao kako mu Bergman može dobro poslužiti da lakše dođe do hrane, te ponuditi još mnoge druge interesantne stvari u veikom gradu.
I najvjerovatnije, Canuck nije prijatelj ljudima, a nije im je neprijetelj.
On je samo jedna vrana.
(izvor:spiegel)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
16.10.2017.

Patrick Lange dobio ovogodišnji Ironman Hawaii u rekordnom vremenu








Nastavljena je dominacija Nijemaca u ovom takmičenju na Hawaiima: Patrick Lange (31) je stigao prvi na cilj u Kailua-Kona, a bivši pobjednik Sebastian Kienle bio je četvrti.
Pobjednik je stazu savladao u vremenu 8:01:39 sati, sa prednošću od 2:27 minuta nad Lionel Sandersom (Kanada) na drugom mjestu. Treći je bio David McNamee (Velika Britanija), a četvrti, već pomenuti Sebastian Kienle (Njemačka) koji je inače bio top favorit prije početka trke.
U nezaboravnoj trci, nakon 3,8 kilometara plivanja, 180,2 kilometra vožnje biciklom, i 42,195 kilometara maratona, Lange je preuzeo vođstvo tek nekoliko kilometara prije kraja i do cilja ga više nije ispuštao.
Lange je šesti Nijemac pobjednik trke Ironman Hawaii. Prvi je bio Thomas Hellriegel (1997), slijede Norman Stadler (2004 i 2006), Faris Al-Sultan (2005), koji je sadašnji Langeov trener, zatim Sebastian Kienle (2014) i Jan Frodeno (2015 i 2016).
Kod žena je pobijedila Daniela Ryf u vremenu 8:50:47 sati, a ovo joj je bila treća pobjeda zaredom u ovoj trci. Druga je bila Lucy Charles (Velika Britanija), a treća Sarah Crowley (Australija).
(izvor:zeit)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
15.10.2017.

Crvena noć Veleža održana u Zürichu




“Rođeni!!! Rođeni!!!” odjekivalo je u subotu u Gradskoj dvorani Dietikona, u neposrednoj blizini Ciriha.
Manifestacija Crvena noć Veleža, u organizaciji FK Velež i FACE TV, privukla je veliki broj simpatizera mostarskog kluba, sportskih radnika i javnih ličnosti.
Atmosferu večeri je obogatio Centralni Dnevnik FACE TV, koji je Senad Hadžifejzović posvetio Rođenim i vodio direktno sa Crvene noći u Dietikonu, a u kome su, uz niz filmskih priloga o Veležovim legendama, gostovali Meho Kodro, Haris Škoro i Šemsudin Hasić, predsjednik UO Velež, te predstavnici sponzora mostarskog kluba.
Kako je poznato, Crvena noć  je finale akcije prikupljanja sredstava za natkrivanje tribina i kupovinu stolica na stadionu Rođeni u Vrapčićima a prema prvim procjenama Almira Tase, predsjednika Skupštine FK Velež, samo od donacija i kupovine karata je prikupljeno preko 37 hiljada eura, što, vjerovatno, i nije konačan bilans akcije.
U muzičkom dijelu nastupili su Mustafa Šantić i Jasmin Burek.
Tekst i foto: Zlatko Hodžić
(specijalno za portal NovaSloboda.ba)
15.10.2017.

Negdje daleko: Hadrijanov zid je dijelio britansko ostrvo









Hadrijanov zid (latinski Vallum Aelium) je naziv 120 kilometara dugog rimskog zida, koji je Britansko ostrvo dijelio napola. Građen je deset godina, od 122. do 132. godine, u vrijeme vladavine cara Hadrijana, koji je živio od 76. do 138. godine nove ere. Zid je štitio rimsku Englesku od napadaja varbara Pikta sa sjevera iz Albe, što je staro galsko ime za Škotsku.
Dugo vremena, ovaj zid je označavao sjevernu granicu Rimskog carstva, a kasnije je imao i privrednu ulogu kao garancija stabilnosti i prosperiteta sa južne strane od zida, u tada rimskoj provinciji Britaniji.
Zid se protezao u dužini od 80 rimskih milja, ili tačno 117,5 kilometara od Solway Firtha na zapadu do Tynea na istoku.
Uz njegove odbrambene kule i utvrde nikli su mnogi gradovi, kao što su Pons Aelius, današnji Newcastle i Maglona, današnji Carlisle. Izgrađen je od kamenih blokova, širine od 2,4 do 3 metra i visine od 3,6 do 4,8 metara. Dimenzije su zavisile od materijala koji je bio dostupan u blizini same gradnje. Imao je 14 utvrda i preko 80 tornjeva, na ključnim mjestima, u kojima su se nalazile vojne ispostave i osmatračnice, kako bi mogli upozoriti na eventualni napad sa sjevera. Sa sjeverne strane zida bio je jarak šinine 10 metara, a sa južne strane je išla vojna cesta cijelom dužinom zida. Iako se često smatra granicom između Škotske i Engleske, što jednim dijelom i jeste, stvarna granica je malo sjevernije od ovog zida.
Uz ovaj zid bio je izgrađen i Antoninov zid, sjevernije od Hardijanovog zida, koji je preuzeo obrambenu ulogu, ali je nakon pobune kaledonskih plemena napušten, nakon čega je Hadrijanov zid ponovno postao sjevernom granicom Carstva.
Dijelovi ovog zida još uvjek postoje. Hardijanov zid je najpopularnija turistička atrakcija u sjevernoj Engleskoj.
Od 1987. godine nalazi se pod zaštitom UNESCOa kao Svjetska baština.
(izvor:faz)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
14.10.2017.

Motiv na koji se dugo čekalo


Duga iznad Schwabischer Alba u Bayernu nije baš česta pojava. Ipak, jedne večetri početkom juna, Uwe Radtke iz Pilzhausena je snimio trenutak na koji je čekao godinama. Gusti oblaci sa kišom nadvili su se nad jednim krajem ravnice, a iza leđa fotografa još je sijalo sunce.
Jedna davnašnja želja je konačno bila ispunjena.

(izvor:geo)
14.10.2017.

Iz životinjskog svijeta: Oči u oči sa ugroženim vrstama






Veoma emocionalnim fotografijama britanski fotograf Tim Flach je prikazao svu ljepotu životinjskih vrsta kojima prijeti bliski nestanak
Egzotična Zelena okata žaba (Agalychnis annae) živi najčešće u Costa Rici. Penje se po tankim granama drveća, kreće se šp lišću na zemlji, važi kao veoma ugrožena životinjska vrsta. Njihov broj se od 1990. godine prepolovio.
Pogledom na roj leptirova iz vrste Monarh (Danaus plexippus) čini se kao da je hiljade malih jesenjih sunca lepraš kroz vazduh.Tamo je osnovana jedna zadužbina, čiji je zadatak da spasi ovu vrstu od izumiranja. Njenim djelovajem trebao bi se zaštititi životni prostor ovih leptirova, koji se nalazi u jelovitim šumama Michoacans.
Okrunjeni sifaka (Propithecus coronatus), lijevo na slici,  je vrsta polumajmuna, koja živi na Madagaskaru, a Crni tupi nos (Rhinopithecus bieti), desno, živi na Tibetu, u Kini. Obe vrste su zagonetni preci čovjekove vrste, o kojoj jedva da se zna nešto više.
Zelenei ara papagaji, i Tamno crvena ara (Ara chloroptera), u stvari imaju perja, čija se boja kreće od tamnocrvene do tirkizno plave boje. Oni se u prirodi najradije skupljaju na takozvanim „glinenim mjestima“, gdje imaju dovoljno minerala, koje rado uzimaju.
Šaka na slici pripada Rajangu, jednoj vrsti orangutana, koji živi u zoološkom vrtu Colchoster. Njegovi divlji rođaci žive na Borneu i Sumatri, prema predviđajima mogli bi nestati u narednih 20 godina. Ova vrsta majmuna spada u umjetnike u penjanj po drveću, sa rukama u obliku kuka i veoma jakim ramenima.
(izvor:stern)
Smail Špago
(Novasloboda.ba)
13.10.2017.

Livanjski divlji konji, jesen 2017.








Na ovome mjestu smo pratili zbivaja oko Livanjskih divljih konja, ili divljih konja na Kruzima, u zadnjih nekoliko godina. Lijepu foto reportažu je ovih dana objavio autor Haris Čalkić.
Neprolazna ljepota.

Na području planine Krug ili Kruzima, kako to vole reći u Livnu, već 40 godina galopira velika skupina divljih konja.
Krdo je nastalo kao posljedica masovne motorizacije u poljoprivredi Ljudi su kupovali traktore, a konje puštali jer su predstavljali trošak.
Krdo danas broji između 400 i 500 konja.
Foto © Haris Čalkić Oprema: Canon EOS 6D
(spagos)
13.10.2017.

Sveto mjesto u sred siromašnog naselja


Uprkos ogromnog nedostatka prostora u siromašnim dijelovima Buenos Airesa u Argentini, stanovnici ovog naselja dozvoljavaju sebi jedan poseban luksuz.
Okolo je toliko tijesno, da siromašni stanovnici ponekad grade baraku preko barake, a krovove baraka koriste kao mjesta za ostavu. Svaki kvadratni centimetar u ovakvim naseljima je dragocjen.
Stoga, još više čudi velikodušni zeleni četverougao u centru naselja. Markacije za centralni krug i šesnaesterac doduše nema, ali to nikoga nije briga. Fudbalski teren je ponos ovog siromašnog naselja. Kao prvo, djeca imaju gdje trenirati tokom sedmice, a kao drugo, stanovnici naselja rado i u velikom broju dolaze na utakmice, ali ne samo zbog fudbala. Razlog tome je strahoviti porast kriminala u ovakvim naseljima.
Ipak, jedno igralište, pa ma kolikih dimenzija bilo, dileri droge zaobilaze u velikom luku. To su jedina mjesta gdje nema trgovine drogom, kazuju s ponosom stanovnici naselja.
raduju se pojavi nekog novog Messija, uz nadu da će nekad ponovo postati svjetski prvaci u fudbalu.
(izvor:sternview)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
12.10.2017.

Rock'n'Roll bez filtera





Zajedno su na svojim plećima donijeli skoro 300 godina na pozornicu, a usput ispričaliistoriju čitavog milenijuma.
Na turneji “Stones – No Filter“ nastupili su Mick Jagger (74), Keit Richard (73), Charles Watts (76) i Ron Wood (70) pred 45 hiljade posjetilaca u Düsseldorfu.
Dva člana “najstarijeg rokbenda na svijetu na pozornici stoje zajedno već pet i po decenija. Bubnjar Watts se priključio grupi 1963. a gitarista Wood 1975. godine.
Beatlesi su nekada u raspoloženju pjevali “When Im 64”, ali nihovi zemljaci Stonesi ne vode računa o takvim simpatičnim ljupkostima. Sa druge strane sedamdesetih, isporučili su jedan nezaboravni show kakav je bio ovaj u Düsseldorfu.
Mnogima je tokom koncerta palo na pamet kako bi ovo mogao biti njihov poslijednji koncert na ovom mjestu. Woods već ima jednu opasnu dijagnozu kod sebe, Watts je već najavio povlačenje nakon ove turneje. A skoro svaki drugi posjetilac na koncertu je nosio majicu: Rolling Stones umjesto Rolling Stonesa?
Mick Jagger odjeven potpuno u crno je onaj koji još uvjek tegli naprijed, djeluje kao mladi, šlank momak pod visokim naponom, pomalo stisnuto, malo ljutito, ali joü uvijeksamozaljubljeno, i vrlo, vrlo sexy. Jedan nikad umorni animator. On tegli naprijed, kreće se pozornicom naprijed, nazad, zagrijava publiku, diriguje. “Feel like singing”. Istovremeno, Charlie Watts je “grandseigneur”, usravan, koncentrisan i akcentiran, u bijeloj košulji, bez ikakve rock atitude, dijelio udarce palicama, kao karte u bridžu. Ron Wood još uvjek divlja marka. Na dugom putu. Povremeno djeluje iscrpljen. Keith Richard, sa trakom preko čela i sijedih vlasi, dva puta je solo otpjeva, dok duo iz backgrounda nije vrlo brzo uskočio. Sve u svemu, dva sata muzike, 18 pjesama, dva povratka na bis, pri čemu čovjek može reći samo jedno: veliki respekt. Već kod “Jumpin” osjetio se zamor i kod Mick Jaggera. Normalno, ovakvi koncerti traju oko 90 minuta.
A kad se nakon koncerta na licima Mick Jaggera, Keith Richarda, Ron Wooda i Charie Wattsa ukazao osmjeh zadovoljstva, odjednom je nestalo bora starosti i ožiljaka, koji su nastajali tokom decenija. 
A to je ono što će nakon koncerta još dugo tinjati u srcima svih prisutnih.
(izvor:ksta)

(spagos)
12.10.2017.

Eurowings leti za Mostar


Mostar je pobijedio u online glasanju avioprevozničke kompanije Eurowings za novu destinaciju te njemačke niskotarifne kompanije u ljetnom redu letenja sljedeće godine.
Mostar je dobio najviše glasova u jednosatnom finalnom krugu glasanja na Facebooku, pobijedivši italijanski Trapani i irski Shannon.
Grad na Neretvi dobio je 37 posto glasova, Shannon 33, a Trapani 30 posto.
Mostarci su tako dobili priliku sljedećeg ljeta putovati na gotovo dvije stotine odredišta Eurowingsa u 42 zemlje svijeta.
Mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić zahvalio je svim sugrađanima, prijateljima grada, kao i svima onima u BiH i dijaspori koji su dali svoj glas za Mostar.
(Fena)
12.10.2017.

Veseli krici zabave






O najnovijoj atrakciji Londona sigurno će se još čuti.
Stanovnici, ali i uposleni, koji tokom pauze navraćaju u Archibishop's park na južnoj obali Themse, ne gledaju više u vis. Oni su se jedva navikli na vesele krike koji dolaze iznad njihovih glava. A ako bi se i oni odlučili da se spuste niz sajlu dugu 225 metara, morali bi se za to prvo najaviti kod “Zip world”, jedne od  najnovijih atrakcija britanskog glavnog grada.
Ko rezerviše kartu po cijeni od, preračunato 17 eura, prvo se mora popeti na toranj visok 30 metara, a onda spustiti preko igrališta i sportskih terena u parku, pri čemu može uživati u pogledu na Westminstersku palatu, koja se nalazi vrlo blizu, kao i na “London Eye”, ogromni zabavni točak.
Jedina mana svega ovoga je što traje samo 30 sekundi.
Prema prethodnim planovima “Zip World” je krajem septembra trebao biti razmontiran, ali zbog velikog interesovanja ove godine, sa sigurnišću se može očekivati da će se pojaviti i idućeg ljeta.
(izvor:stern view)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
11.10.2017.

Sitan znamen: Spomen kuća s pločom Avdi Humi


Istorijska građevina, kuća porodice Muftić u mahali Cernica, nalazi se u ulici Ćemalova. Nije poznat datum izgradnje objekta, ali se pretpostavlja da je izgrađen koncem XVIII vijeka.
U današnjoj kući Muftić, u periodu prije Drugog svjetskog rata, živjeli su Ahmed Humo, brat književnika Hamze Hume, i njegova supruga Zehika Humo, rođena Vejzović.
U toj kući, jula mjeseca 1941. godine, na sastanku Oblasnog komiteta KPJ donesena je odluka o podizanju ustanka u Hercegovini i formiranju partizanskih jedinica. Tom sastanku prisustvovao je i Avdo Humo, član Pokrajinskog komiteta.
Nakon završetka Drugog svjetskog rata, 27.07.1949. godine, građani Mostara, u znak zahvalnosti, na tom objektu postavili su spomen-ploču.
PrirediliIsmail Braco Čampara Tibor Vrančić / Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
11.10.2017.

Crvena noć u Zürichu


FK Velež obavještava sve svoje navijače i simpatizere da u saradnji s FACE TV-om 14.10.2017. godine u Zürichu organizuje Crvenu Noć. Manifestacija se održava u “Stadthalle Dietikon” i počinje u 18:00. Obilježimo 95 godina postojanja hercegovačkog velikana.

Muzički gosti su velike BH zvijezde Željko Samardžić i Enes Begović. Pored muzičkih zvijezda, Centralni dnevnik s Senadom Hadžifejzovićem uživo iz “Stadthalle Dietikon”.

Kupovinom ulaznica za ovaj prestižni događaj direktno donirate sredstva za natkrivanje tribina i kupovinu sjedala za stadion “Rođeni”.
(fkvelež)


11.10.2017.

Kao dječija igra


Jedna vrsta papagaja iz Indonezije, zadivila je istraživače njegovim nepojmljivim talentom.
Kada se činilo da papagaj, kome su dali ime Figaro, više nema nikakve šanse da dođe do zrna kikirikija, jer njegov kljun nije mogao proći kroz uski otvor, papagaj je uradio nešto neočekivano. Uzeo je jedan štapić, njime gurnuo zrno na kosinu, i ono se dokorljalo do njega.
Da ova vrsta ptica postupa ovako inteigentno, postoji dobar razlog. Ovdje se radi o vrsti papagaja Goffin kakadu, koja i u njenoj domovini Indoneziji važi za veoma inteligentnu vrstu.
Koliko je uz sve to spremna za učenje novih stvari, pokazali su istraživači iz Austrije. Kod njih je kakadu morao rješavati veoma kompleksne zadatke kako bi došao do hrane. U najkraćem vremenu naučio je kako koristiti pomoćna sredstva, ali i praviti ih.
Kako kažu istraživači: jedan odrastao kakadu ima inteligenciju četvorogodišnjeg djeteta. Najmanje.
(izvor:sternview)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
10.10.2017.

Otrgnuto od zaborava – Sead Vladović Guče


Sead Vladović- Guče će se u petak 13. ovog mjeseca u 19 h u Galeriji Centra za kulturu Grada Mostara predstaviti svojom 43. samostalnom izložbom. Izložba nosi naziv „Otrgnuto od zaborava“, te kroz trideset radova (ulje na platnu) donosi motive (ne)zaboravljene Hercegovine.
Sead VLadović Guče je rođen 1955. godine u Mostaru, a slikarstvom se bavi od 1974. godine. Usavršavao se u Berlinu, te u Cirihu gdje je i živio i stvarao od 1994. do 1996. godine. Nakon povratka u Mostar 1999. godine otvara atelje i galeriju, a 2003. godine i privatnu školu slikarstva. Njegovi su radovi puni posebnog poetskog realizma.
Izlagao je u Švicarskoj, Austriji, Njemačkoj, Italiji, Turskoj, Hrvatskoj.
Dobitnik je Zlatne značke Univerziteta Sarajevo.

(mostarski.ba)
10.10.2017.

San ili java


„Ne zna se tačno, je li zajebancija nastala u Mostaru, ili je Mostar nastao iz zajebancije“ B. Dežulović

(tekst koji slijedi objavljen je na portalu Hercegovina.info, 10.10.2017)

Probuđen Mostarac koji je bio zaleđen 20. godina

Mostarac koji je u znanstvene svrhe zaleđen prije 20 godina danas je probuđen i trebao bi nastaviti s normalnim životom

Nakon buđenja,(zaleđen 2017. g probuđen u 2037.g.)  N.N (podaci poznati redakciji portala) osjeća se dobro i sjeća se svega što je prethodilo njegovom zaleđivanju.
Prvi dan naš junak je prohodao ulicama svog rodnog grada. Kaže da se poželio mostarske kave, i da se osjeća kao da je nije popio ima 20 godina. Na pitanje našeg novinara kako mu izgleda rodni grad nakon 20. godina on je odgovorio da ne može da vjeruje da je izbivao fizički 20 godina iz Mostara. "Ne znam što bih rekao, nestvarno mi je da je prošlo tih 20 godina, a meni se čini da sam sinoć legao i jutros se normala probudio. Možda je sve ovo šala ili ružan san i možda sam spavao samo jednu noć". 
Na pitanju na čemu temelji svoje riječi kaže:" Gradonačelnik je isti, Zrinjski je n na čelu ljestvice, Mostar nema sportsku dvoranu, gradske ulice su pune rupa i bagera. Možete vi pričati što hoćete, ali za tih vaših 20 godina ništa se promijenilo nije".
Svaka sličnost sa stvarnim događajima i osobama je slučajna!
HERCEGOVINA.info

U svakom slučaju dobra mostarska zajebancija. Autor je mogao komotono napisati da je bio začeđen i 30 godina, a datum zamrzavanja pomjeriti na prije 10 godina, znači 2007.
(spagos)


10.10.2017.

U delti Biserne rijeke





U Kini upravo nastaje jedno od najneobičnijih građevinskih djela na svijetu. Plan zvuči suludo, ali je već pri kraju realizacije.
Kako bi ubuduće put od Hongkonga do kockarskog raja Macaoa trajao samo 40 minuta, umjesto sadašnjih 4 sata, između ova dva grada nastaje jedan mega most dužine 35 kilometara. Ono što je još luđe, po projektu, na jednom dijelu dugom više od 5 kilometara čitav most prelazi u podvodni tunel. Ovo neobično rješenje je bilo neophodno, jer je delta Biserne rijeke važan pomorski put za veliki broj brodova. Mnogi brodovi natovareni kontejnerima su danas toliko visoki, da ne bi mogli prolaziti ispod mosta.
Za inžinjere je ovo bio izazovan projekat. Da bi most „nestao u moru“, morali su izgraditi dva ogromna ostrva, koji se nalaze na početku i na kraju podvodnog tunela. A samo ovaj dio projekta je bio skuplji nego sva ostala gradnja.
Biserna rijeka, ili Zhu Jiang, svojom dužinom od 2200 kilometara, treća je rijeka u Kini, nakon Yangtze i Huang Ho. Delta Biserne rijeke se nalazi između Hongkonga i Macaoa.
(izvor:sternview)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
09.10.2017.

Riječi


Ašćija dijeli čorbu, fakultet diplomu, a dragi Bog pamet.

S pravim prijateljima se ne moraš truditi i birati riječi pri razgovoru, jer , prijatelj te dobro poznaje, po izrazu lica, po tvom gestu i položaju tijela naslućuje i ono neizgovoreno. Pri razgovoru sa poznanicima ili nepoznatim osobama morate biti oprezni da nebiste nesvjesno povrijedili njihovu dušu i ponos.
Razgovor s namjerom da se neko povrijedi i ponizi je bezobrazluk. Riječ koju izgovorite ne možete više... uhvatiti. 
Zapamtite, riječ ponekad može ujesti jače od bijesnog psa!
Vaša mudrost se ne mjeri glasnim hvalisavim jezikom nego tihim, nijemim gestom.
Ne dozvolite sebi da iza vas ostane neizgovoreni eho: Gdje je bio kad je Bog dijelio pamet?
Ali, o tom potom!

Emina Redžić Muftić

zvučna ilustracija: Riječi, Eldin Huseinbegović


(spagos)

09.10.2017.

Za prvu damu


Salama pod imenom „First Lady“? Ovo je samo jedna ideja, kojom stanovnici Sevnice u Sloveniji žele zaraditi novac.
Zar jedna od njih nije udata za Donalda Trumpa? Melania Trump, djevojački Melanija Knavs, odrasla je u ovom mjestu od 6.000 stanovnika. Radijus njenog kretanja u djetinjstvu može se obići u jednom krugu gradskim autobusom.
A šta ako neko  ne voli salamu? Za njega se može naći “Torta Melanija”, čokolada “First Lady”, ali i papuče “White House”.
Sve, sve, ali samo za lovu.
(izvor:spiegel)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
08.10.2017.

Za arhivu: BiH - Belgija 3:4 (2:1)

BiH - Belgija 3:4 (2:1)

7. oktobar 2017. 18:00 sati
Stadion: Grbavica, Sarajevo
Gledalaca:
Sudija: William Collum (Škotska)

BiH - Belgija 3:4 (2:1)

Strijelci: 0:1 Meunier (4), 1:1 Medunjanin (30), 2:1 Višća (39), 2:2 Batshuyi (59), 2:3 Verthongen (68), 3:3 Đumić (82), 3:4 Carasco (83)

žuti kartoni: Bešić, Duljević, Kolašinac (BiH), Carrasco, Vermalen, Batshuayi (Belgija)

BiH: Begović, Kolašinac, Šunjić, Đumić, Vranješ, Lulić, Bešić (Jajalo), Duljević, Medunjanin (Ibišević), Višća (Hajrović), Džeko.
Rezerve: Pirić, Šehić, Cocalić, Sušić, Cimirot, Krunić, Milićević, Bilbija, Kodro
trener: Baždarević

Belgija: Courtois, Vertonghen, Vermaelen, Alderweireld, Carrasco (Chadi), Fellaini (Dendoncker), De Bruyne, Meunier, Hazard, Mertens (Tiemans), Batshuayi.
Rezerve: Casteeis, Mingolet, Boyata, Ciman, Kabasele, Defour, Mirallas, Origi
trener: Martinez

Reprezentacija Bosne i Hercegovine izgubila je od selekcije Belgije s 4:3, u utakmici 9. kola kvalifikacija za svjetsko prvenstvo 2018. u Rusiji.
Porazom je selekcija BiH izgubila šanse da se plasira u baraž za svjetsko prvenstvo u Rusiji.

(spagos)
08.10.2017.

Nobelova nagrada za mir organizaciji ICAN




ICAN - The International Campaign to Abolish Nuclear Weapons, Međunarodna kampanja za ukidanje nuklearnog naoružanja

ICAN globalna organizacija osnovana 2007. godine u Australiji je koalicija nevladinih organizacija u sto zemalja koje se zalažu za snažan i efikasan ugovor o zabrani nuklearnog naoružanja.

Nobelovu nagradu dobila je, kako je obrazloženo, zbog ogromnih napora oko postizanja zabrane atomskog oružja i zbog svog rada na privlačenju pažnje na katastrofalne humanitarne posljedice bilo kakve upotrebe nuklearnog oružja i pionirskog zalaganja za zabranu tog oružja.

Glavna šefica ICAN-a je Šveđanka Beatrice Fihn. Njoj je 34 godine, a u njezinom uredu u Ženevi radi samo četvero saradnika, koji su svi mlađi od 35 godina. Ova kampanja je znatno veća: u njoj je povezano oko 450 mirovnih skupina i organizacija koje se godinama bore za atomsko razoružanje.
Ovoj kampanji je cilj postizanje međunarodnog sporazuma o zabrani atomskog oružja. Na tom cilju rade deseci hiljada aktivista u više od stotinu zemalja svijeta. U julu 2017. je potpisan sporazum kojim se zabranjuje proizvodnja, posjedovanje, upotreba i skladištenje atomskog oružja. On će stupiti na snagu kada ga ratificira 50 članica. Fihn predviđa da će se to ostvariti do kraja iduće godine.

Sporazum nije potpisala nijedna atomska sila. Njemačka i druge članice NATO-a odbijaju potpisati dokument uz obrazloženje da on nije spojiv sa članstvom u Sjevernoatlantskom savezu.

Žiri se morao odlučiti između 318 prijedloga. Prošle godine je ovo važno priznanje dobio kolumbijski predsjednik Juan Manuel Santos.
Ova se nagrada dodjeljuje od 1901. godine, dotirana je s 940.000 eura, a utemeljena je na poticaj otkrivača dinamita, švedskog industrijalca Alfreda Nobela. Dobitniku će nagrada biti uručena 10. decembra u Oslu.

(spagos)
08.10.2017.

Negdje daleko: Helgoland









Helgoland su dva ostrva sjevernom moru, koja pripadaju Njemačkoj. Udaljeni su od kopna 48 kilometara.
Sve do 1721. godine, ostrva su bila jedna cjelina, a onda se odjednom, prirodno, rascijepilo na dva dijela. Iako se u suštini radi o dva ostrva, kad se govori o Helgolandu, uvijek se govori kao da je to jedno ostrvo. Između dva dijela ostrva redovno saobraća trajekt, više puta dnevno. Na Helgolandu danas živi oko hiljadu i po stanovnika, a površina ostrva je oko 4 kvadratna kilometra.
Kroz istoriju je Helgoland mjenjao gospodare, tako da je od 1714. pripadao Danskoj, zatim od 1807. Velikoj Britaniji, onda od 1890. godine Njemačkoj. U periodu Drugog svjetskog rata bilo je ponovo pod britanskom vlašću, a od 1952. godine ponovo je pripojen Njemačkoj. Klima je u prosjeku 2 stepena toplija nego u Njemačkoj.
Najpoznatija znamenitost Helgolanda je „Lange Anna“ – Duga Ana, kameniti stub od crvenog poroznog pješčanog kamena. Kao zaštita od erozije oko ostrva, izgrađen je betonski zaštitni pojas, koji štiti tlo od napada vode i visokih talasa.
Veće ostrvo nosi naziv Helgoland, a manje Helgoland-Dine. Na većem ostrvu se nalaze Gornji i Donji dio, dok se na manjem ostrvu nalazi aerodrom.
Ostrvo je poznata turistička destinacija, koju godišnje posjeti oko 350 hiljada turista, od toga su neki samo dnevni turisti, dok veliki broj turista provodi čitav svoj odmor na ovoj neravnoj ljepoti.
Računa se da će do 2020. godine broj turista porasti na 400 hiljada godišnje.
(izvor:express)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
07.10.2017.

Poezija svjetlosti

Uz gornju sliku u opisu je bio jedan lagan tekst. Interesantna slika, intaresantan tekst. Kad sam preveo tekst, učini mi se da lijepo zvuči. Iz horizontalnog položaja, tekst prebacih u vertikalni. Čini mi se da ni tako ne zvuči loše.


"Misteriozni mir u parku u rano jutro, dok se tišina udobno gnijezdi pred suncem i umom. Još uvjek je tih ovaj grad, još uvjek zadržava dah, prije nego što ispljune svoju buku i gužvu. Usamljeni trkač u parku može mirno trenirati za neki svoj maraton, može pogledati na sat i vidjeti, koliko je sati, a prije svega, trepćući očima dočekati prve sunčeve zrake i uživati u svjetlosti".


Misteriozni mir u parku
u rano jutro,
dok se tišina udobno gnijezdi
pred suncem i umom.

Još uvjek je tih ovaj grad,
još uvjek zadržava dah,
prije nego što istrese
svoju buku i gužvu.

Usamljeni trkač u parku
može mirno trenirati
za neki svoj maraton,
može pogledati na sat
i vidjeti,

koliko je sati,
a prije svega,
trepćući očima
dočekati prve sunčeve zrake
i uživati u svjetlosti.
(sdz)


(prevod:spagos)
07.10.2017.

Kružni tok kod Đačkog doma bio je u planu daleke 1911. godine


foto Mostarscki crnjaci

foto Nova sloboda

Nećemo ovdje o kopanju i zatrpavanju mostarskih ulica. Toga je svakom preko glave već dugo vremena, a po prilici biće još dugo.
Nakon Rondoa, kružnog toka kod Mljekare, i najnovijeg kod nekadašnjeg HITa, taman kad su počeli radovi na još jednom kod Đačkog doma, počelo je kopanje ulice, pa ćemo na taj kružni sačekati dok se ne polože cijevi, ulica zatrpa i asfaltira. 
Jedna interesantna stvar je vezana za ovaj kružni tok kod Đačkog doma. Naime, kad je pravljen plan grada 1911. godine, neko je od tada već izgrađenog Rondoa isprekidanim linijama produžio ulicu prena sjeveru, i baš na ovom mjestu, također iscrtanim linijama, uctrtao jedan novi Rondo.
Pogledom na kartu grada Mostara iz 1911. godine jasno se vidi Rondo, izgrađen 1897. godine, sa svih šest ulica koje su se širile iz njega. Vidljivi su nazivi ulica Stephanie Alee i Liska ulica, dok za ostale ulice nisu unešeni nazivi iz onog vremena.
Na karti je uočljivo, da je u blizini Rondoa, prema sjeveru, isprekidanom linijom nacrtan još jedan kružni tok, koji je trebao biti izgrađen na današnjem raskršću kod Đačkog doma, raskršće nekadašnjih ulica Vladimira Nazora i Ante Zuanića. Ulica Stjepana Radića tada nije ni postojala, ali je bilo planirano da se ta ulica spoji do hotela Mostar, kojega također nije bilo toga vremena.
U produžetku ulice, od ovog drugog kružnog toka, prema sjeveru, vidi se objekat koji stoji na sred ulice. To je bila zgrada nekadašnje metorološke stanice, a u daljem produžetku ove ulice sa lijeve strane vidljiv je jedan malo duži objekat, gdje je kasnije sagrađena zgrada sadašnje Hirurgije.
Gore, iza toga objekta je raskršće sa nekadašnjom ulicom Safeta Mujića, koja je opet prema jugu vodila direktno do Gimnazije, sa jednom ulicom koja je vodila ka Bahnhofu, ili stanici, a ustvari to je ona slijepa ulica koja je nekada išla pored hotela Mostar, od nekadašnje Vage, prema kolosjecima stare stanice i nikada nije ni bila asvaltirana.
Paralelno sa željezničkom prugom, sa istočne strane stanice, išla je ulica koja je do gimnazije nosila naziv Kolodvorsaka, a dalje se zvala Parallel Gasse, današnji Bulevar.


Smail Špago
07.10.2017.

U potrazi za posebnom vrstom meda


Ljuljajući se na konopcima, skupljači meda u istočnom Nepalu spuštaju se niz liticu, do polukružnih saća punih meda, zalijepjenih za gole kamene zidove litice
Med ovih, oko 3 centimetra velikih pčela, ima opojni ekefat. Kamenite pčele, kako ih nazivaju, lete do grmlja rodendrona, čiji cvjetovi sadrže halucinogene. Vijekovima ovaj med sa Nepala važi kao odličan lijek protiv kašlja, a primjenjuje se i protiv infekcija rana.
Pitanje je, koliko dugo još?
Obzirom da su cijene ovog halucinogenog meda jako visoke, kamenite pčele postale su ugrožena životinjska vrsta.
(izvor:spiegel)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
06.10.2017.

Vrijeme je tikve




O ovoj temi je do sada dosta puta pisano, čak i na ovom mjestu, svake godine, otprilike u ovo doba, kad i jeste vrijeme tikve. O tikvi se zna skoro sve: (Cucurbita pepo L. – Cucurbitaceae) je jednogodišnja, zeljasta biljka. Vodi porjeklo, kao i ostale vrste tikvi, iz Centralne Amerike i donešena je u Evropu u XVI stoljeću (u Peruu i Meksiku, arheolozi su pronašli dokaze stare 4000 godina o kulturi njenog gajenja). Gaji se radi ploda koji može biti težak i preko 10 kg (nisu rjetki primerci mase od 50 i više kilograma) i sjemena iz kojeg se, hladnim postupkom, cjedi ulje.
Po prehranbenoj vrijednosti i dijetetskoj važnosti vodeća je među povrćem. Ima šest puta više pektinskih tvari nego jabuka i cikla, bogata je vitaminom A, sadrži i vitamine C, E i skupinu vitamina B, ima kalijevih soli i željeza. Meso je posebno ugodna slatka okusa, što je osobito izraženo pri pečenju. Priprema se kao varivo, služi za umake, musake, može se kuhati, puniti palačinke i savijače, a od spomenute tikvice proizvode se i sokovi. Stariji plodovi se koriste kao i bundeve za pečenje.

Uz ove opšte podatke i jedna priča, zabilježena ovih dana na više stranica na internetu. Naime, možda i jedinstvena samoposluga na svijetu, samo za tikve. Nalazi se negdje u Njemačkoj, barem po natpisu na slici. Pored puta složene tikve, Zaustavi auto, odaberi tikvu po želji, a novac ostavi u kasu postavljenu ispod oglasa za prodaju. Poznavajući Nijemce, ovako nešto kod njih sigurno funkcioniše, bez velike zloupotrebe. Ne samo za tikve, nego i za još neke vrste voća i povrća.
Na dnu oglasa je napisano kako samo plaćena tikva čovjeka čini sretnim.

Jedan od komentara sa društvenih mreža:
Da li bi ovako nešto kod nas funkcionisalo? Samoposluga bundeva, odabereš bundevu, piše cjena po komadu i ubaciš pare u kasu. Bojim se, poslje 24 sata kod nas ne bi bilo ni bundeva ni kase.
D: Samo plaćena bundeva čini čovjeka sretnim. Viđeno i uslikano na njivi pored puta, u Njemačkoj
(spagos)
06.10.2017.

Velež Mostar Kup 2017


FK Velež Mostar organizira Međunarodni turnir Velež Mostar Kup 2017. koji se održava od 06.10. – 08.10.2017. godine. Turnir se organizira za selekcije 2003. i 2005. godište.
Utakmice će se igrati na Stadionu Rođeni i stadionu FK Bjelopoljac. Na turniru, pored domaćina Veleža, učestvuju još i Hajduk, Crvena zvezda, Željezničar, Sarajevo, Široki Brijeg, Zrinjski, Split, Blagaj, Bjelopoljac, Lokomotiva, i dr.
Ceremonija otvaranja na rasporedu je u petak, 06.10.2017. godine, sa početkom u 9 sati, na Stadionu Rođeni. Utakmice će se igrati od 08 – 22 sata, dok će se na stadionu FK Bjelopoljac utakmice igrati do 18h. Završnica je planirana u nedjelju, 08.10.2017. godine.
Ovim putem pozivamo sve ljubitelje fudbala u Mostaru da svojim dolaskom uveličaju turnir i na djelu vide buduće nade bh. fudbala, ali i regiona.
SVI STE DOBRODOŠLI !
http://fkvelez.ba/velez-mostar-kup-2017-2/
06.10.2017.

Svijet i u svijetu svašta: Trening na visokom nivou


Visinske pripreme su preporučljive, kako sportistima, tako i ostalima, jer poboljšavaju izdržljivost.
Samo je pitanje: Na kojoj visini?  Da li gornja konstatacija važi i za ljude, koji čitav radni dan, pa i radni vijek, provode za pisaćim stolom?
Sada to zaposleni u jednoj poslovnoj zgradi na Old Streetu u Londonu mogu sami testirati.
Na krovu ove zgrade sa 16 spratova izgrađena je atletska staza duga 150 metara, na najvišem nivou.
Pogled s ove visine je fantastičan, a oni oni najuporniji mogu pokazati šta se u njima još krije.
Jedan puni maraton, ovdje bi iznosio tačno 281 krug.
Pa ko voli…
(izvor:stern)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
05.10.2017.

Mostar ušao u uži izbor destinacija Eurowingsa


Glasajte za ''Grad na Neretvi''

Upravo vi možete svojim glasom dovesti Eurowings u Mostar



Aerodrom Mostar se nakon pregovora našao u užem izboru budućih destinacija njemačke kompanije Eurowings. Ovaj put kompanija želi čuti i mišljenje svojih putnika pa su odabir novog odredišta prepustili upravo njima. Destinacija koja dobije najviše glasova će se uvrstiti u ljetni red letenja za 2018. godinu. Glas za dolazak Eurowingsa u Mostar možete dati OVDJE.



Osim Mostara, u uži krug su ušli Brač, Belfast, Bergen, Castellon, Trst, Biarritz, Podgorica, Shannon i Trapani.  

(izvor:bljesak)
05.10.2017.

Strahovi i nadanja


Najbolje želje, nadanja i hiljade ličnih osjećaja, napisani su na šarenim molitvenim trakama.
U blizini graničnog grada Paju, u Južnoj Koreji, ovakve poruke potpuno su pokrile mrežu jedne demilitarizovane zone.
Radoznalo, jedna žena gura nekoliko zastavica u stranu, kako bi uputila pogled ka drugoj Koreji.
Vjerovatno se ovih dana  ona osjeća kao i milioni drugih ljudi: Ona misli o vremenu u kome niko više neće imati straha od Kim Jong-una, od njegovih raketa, od atomskog rata.
Zbog toga ostatak svijeta ispituje novim manevrima vojnu opciju za slučaj, do kojenikad ne bi smjelo doći.
(izvor:stern)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
05.10.2017.

Jesam li lijepa?


Sve više mladih žele da se tetoviraju.
Najmlađa tetovirana djevojčica, prema medicinskoj stručnoj literaturi, ima samo 8 godina.
Najkasnije sa 13 godina interes prema slikama na tijelu povećava se rapidno. Jedna američka studija tvrdi da 10 posto tamošnjih studenata na univerzitetima ima barem jednu tetovažu na tijelu.
Narednih 55 posto tvrdi da bi je želilo imati. Pri tome se može samo pretpostaviti, kroz sve šta treba da prođe jedna porodica, čije dijete u pubertetu želi jednom tetovažaom iskazati svoju vjernost nekoj pop zvijezdi, tako da se skoro čini lijepim kad se na nečijem ramenu nađe istetovoran jedan, recimo nosorog.
Pubertet i tetovaža, je li to dobra ideja? Američki medicinari su u stručnom časopisu „Pediatric“ iznijeli svoju procjenu problema.
Sveukupno gledano, crteži na tijelu ne sadrže neke dramatične slike. Tetovaža je danas toliko rsprostranjena da skoro svaki treći na svojoj koži ima neki tatoo. Čak 90 posto ih tvrdi da se zbog jednom nacrtanih slika kasnije ne kaju. Njih 30 posto smatra da ih njihove slike na koži čine seksi i atraktivnim, a čak svaki peti tvrdi da uz tetovaže imaju osjećaj više snage. Pomalo čudno djeluje tvrdnja čak 9 posto anketiranih da su kroz tetovažu postali „zdraviji“.
Uz ovo se odlično uklapa jedna studija italijanskih istraživača, prema kojoj mladi nemaju pojma o potencijalnim rizicima po zdravlje koje im donosi sam proces tetovaže. Najčešće nakon tetoviranja dolazi do infekcija kože, koja nastaju zbog nedostataka higijene igala. Takođe su zabiježene i reakcije upale osjetljive kože. Sve u svemu, naučnici su mišljenja da teških komplikacija nema i da nisu tako česte. O nekim potencijalnim dugoročnim posljedicama nema saznanja.
Malo više brige medicinarima predstavljaju društvene posljedice mladalačkih preferencija. Doduše, javno mišljenje se po tom pitanju davno promijenilo. U vremenima kada čak i neke First Lady, ili zvijezede pop scene, nose tetovaže, teško da će se tetovaže tumačiti kao znakovi dubioznih promjena života.
Međutim, za mlade postoji drugi problem: teško da će kod nekog poslodavca posao dobiti neki kandidat sa čijeg vrata se cereka mrtvačka lobanja. Citirajući jednog šefa, tetovaže dolaze na treće mjesto „ubica karijere“. Od tetovaža su još lošiji piercing, ili neugodan zadah iz usta.
Stoga se mladima savjetuje da prije odluke o tetovaži čitavu stvar malo sami istraže i razmisle, zašto i na kome dijelu tijela žele imati tatoo. Ukoliko se ne animiraju na razmišljanje, postoji velika šansa da će kasnije pripadati grupi onih koji provode jedan drugi trend: odstranjivanje tetovaža.
Međutim, ta procedura je puno skuplja nego samo tetoviranje, a u velikom broju slučajeva ne uspjeva komplet.
(izvor:sdz)
(NovaSloboda.ba)
04.10.2017.

Sitan znamen: Spomen ploča u Gimnaziji


Sve do 1998. godine, u zgradi Gimnazije, kad se uđe na glavni ulaz odmah na zidu s desne strane, bila je postavljena spomen ploča, kojom se odaje počast palim borcima – bivšim učenicima ovoga zdanja.
Ploču je postavio Savez boraca NOR-a. Te godine je ploča maknuta i ne zna joj se sudbina.
Na ovaj način je spašavamo od zaborava.
PrirediliIsmail Braco Čampara Tibor Vrančić / Smail Špago
(Novasloboda.ba)
04.10.2017.

Počinje 2. Festival antifašističkog filma


Udruženje antifašista i boraca NOR – a Mostar obavještava da će 2. Festival antifašističkog filma biti održan u Mostaru od 23. do 28. oktobra.
Biće prikazano 6 filmova, od čega 5 igranih i jedan dugometražni dokumentarni. Projekcije će se odvijati u kući Gojka Vukovića, odnosno na Memorijalnoj sceni 2532 sa početkom u 20 sati.
Ulaz na sve projekcije je besplatan, a poslije svake projekcije vodiće se razgovor.
Cilj je, prije svega mladim ljudima, približiti razne oblike fašizma i neofašizma i njihovog djelovanja, te uticati na njihovo antifašističko opredjeljenje, kao trajnu civilizacijsku tekovinu na koju Mostar može i mora biti ponosan.
Na bazi ankete i mišljenja učesnika u razgovorima jednom od autora prikazanih filmova biće dodijeljena nagrada Mostarski univerzum, koja u svom rješenju ima motiv sa Partizanskog groblja u Mostaru.
(NovaSloboda.ba)
04.10.2017.

Snaga talasa


Izvući se iz jednog ogromnog snažnog talasa najbolje se uspijeva sa jednim Duck Dive (roniti kao patka).
Taj potez pripada surf sportu i zove se tako, jer se i patke njim služe kako bi se probile kroz veće talase. Ipak, malo gracioznije nego patka, kroz vodu Hudhuranfishi, na sjeveru Male atola, na Maledivima, probija se surferka Amy Kotch. Ovaj atol je jedno od najomiljenijih mjesta za surfanje na Maledivima. Neposredno uz plažu, nalazi se niz barova, u kojima umorni sportisti prikupljaju snagu za nove pokušaje. Talasi ovdje dostižu visinu od dva do tri metra. Kako svaki put od snage talasa ne bi ponovo bila vraćena na pijesak plaže, sportistkinja mora ubrzati sa zaveslajima prije talasa. Tada svom snagom, zajedno sa daskom, zaroni duboko pod talas. Zvuči malo komplikovano, a u stvari tako i jeste. Zato je potrebno puno vremena i treninga, dok surfer ne postigne pravi osjećaj, kada je najbolje zaroniti pod okomiti snažni talas.
Ove godine, po prvi put na ekstremnom surf takmičenju Titan of Mavericks u Kaliforniji smiju učestvovati i žene. Tu talasi dostižu visinu i do 20 metara. Kome je jahanje na ovim okomitim razornim talasima, ipak, malo škakljivo, on mora znati barem jedno: pravovremeno zaroniti kao patka.
(izvor:focus)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
03.10.2017.

Raif Dizdarević predsjednik Odbora za obnovu Partizanskog groblja u Mostaru



Na juče održanom sastanku Upravnog odbora Udruženja antifašista i boraca NOR – a Mostar formiran je Odbor za obnovu i revitalizaciju Partizanskog groblja u Mostaru, koji broji 69 istaknutih antifašista iz Bosne i Hercegovine, ali i država nastalih raspadon Jugoslavije.
Za predsjednika Odbora izabran je Raif Dizdarević.
Prvi sastanak Odbora biće održan u toku mjeseca i time će se staviti tačka na sve špekulacije koje se pojavljuju u javnosti o tome ko i na koji način će voditi ove aktivnosti.
Na sastanku je zaključeno da sastav odbora nije konačan i da ima mjesta za sve koji žele pomoći u realizaciji ovog izuzetno važnog i zahtjevnog projekta.
(NovaSloboda.ba)
03.10.2017.

Mostar, četiri slike dronom


(tekst i slika objevljeni na Mostarskicrnjaci/facebook)

1. Zgrada na Glavnoj ulici među Mostarcima poznata kao ZEMA (Zemaljsko magazin), kasnije NAMA (Narodni magazin), gdje je 1960.ih bila smještena Učiteljska škola, a kasnije Skupština.

2. Mostarska ljepotica, biser austrougarske arhitekture – Hotel Neretva. Nema razglednice, snimke ili stare slike Mostara na kojoj se nije našla ova ljepotica izgrađena 1892. godine. Izgorila u godini u kojoj je trebala da proslavi svoj stogodišnji jubilej, ali i danas prkosno stoji i svjedoči o svojoj ljepoti.

3. Ušla je u srce svakog starijeg Mostarca – robna kuća Razvitak . Biser socijalističke arhitekture, čija je fasada puna motivima lova, divljih konja, plesa, vinove loze... U sklopu robne kuće nalazila se višespratnica koja je zbog sigurnosti građana nakon rata uklonjena.

4. Zgrada među Mostarcima poznata kao Viša djevojačka škola , otvorena je 1893. godine i bila je jedna od tri državne škole za djevojke na području današnje Bosne i Hercegovine. Djevojke sticale široko teoretsko, ali i praktično obrazovanje, u tkz. ženskim zanimanjima, kao što je bilo krojenje, šivanje, vezenje, kuhanje, ali i matematika i geometrija. Iz takve škole sigurno su izlazile dobro obrazovane djevojke, žene, koje su kasnije mogle samostalno obavljati čitav niz interesantnih zanimanja.
(mostarskicrnjaci)
03.10.2017.

Iz kukavičijeg jajeta


"Što se jednom izleže…mora se hraniti“, glasila bi izreka iz ptičijeg svijeta, a fotografija u prilogu prikazuje jednog trstenjaka (Acrocephalus) kako hrani ptića kukavice.
Kada se iz šume čuje „ku ku“, to označava oglašavanje mužjaka kukavice, a na taj način on ograničava svoju teritoriju. Ženke kukavice se oglašavaju prilično kreštavim glasom, a najčešće onda, kada svoje jaje polažu u tuđe gnijezdo.
Britanski zoolozi sa Cambridge univerziteta su dešifrovali značenje posmatranog ponašanja kukavica. Oni su nedobrovoljnim roditeljima puštali snimak na kome su se oglašavale ženke kukavice i upoređivali ga sa oglašavanjem drugih prica. Pronašli su da je u nekim slučajevima oglašavanje ženke kukavice veoma slično napadačkom oglašavanju vrapca.
Prema rezultatim istraživanja, trstenjaka su veoma zbunjivali takvi zvukovi, pri čemu je čak pokazivao i znakove straha. To povećava vjerovatnoću da ova ptica iz straha previdi kukavičije jaje u vlastitom gnijezdu i mirno ga izleže. Trik sa imitiranjem vrapca gorka je potreba kukavica.
Mnoge ptice, međutim, nisu glupe i odmah izbacuju strano jaje iz gnijezda, iako ono veoma liči njihovom jajetu.
(izvor:focus)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
02.10.2017.

Mostar najfotografiraniji grad na svijetu



Bosna i Hercegovina je zemlja koja obiluje znamenitostima koje je vrijedno vidjeti i doživjeti. Tako je BiH dostigla na listu najjeftinijih i najboljih zemalja za putovanje, a Mostar na popisu najfotografiranijih gradova svijeta.
Mostar je uz Sarajevo jedan od najatraktivnijih gradova BiH za turiste, kako zbog svoje ljepote, tako i zbog Starog mosta. Glavna turistička atrakcija Hercegovine dnevno privuče na stotine turista iz svih krajeva svijeta. Na osnovu broja panoramskih fotografija podijeljenih na internetu interaktivna internet stranica Sightsmap svrstala je Mostar na popis najfotografiranijih gradova svijeta.
Turisti su oduševljeni. No izgleda da ovaj biser Hercegovine nije interesantan samo turistima. Naime, jedna financijska tvrtka iz Finske snimila je reklamu u Mostaru, a Stari most iskoristila kao simbol povezanosti između banke i ljudi.
Ako je gornji rezultat mjeren brojem fotografija Mostara postavljenih na internetu, onda evo i danas mog malog doprinosa tome.
(spagos)
02.10.2017.

Ništa lijepo: Osveta planete Zemlja






Mega uragani u Karipskom moru, požari u južnoj Evropi, dugotrajne padavine u pojedinim dijelovima Evrope, to su prvi glasnici promjena klime, kažu istraživači.
Ono što je još gore: Njihove prognoze su još lošije.
Uragan Irma je dotakao Dominikansku republiku i Haiti, a ostrva Barbida i St. Martin kompletno opustošio. Uragan je imao prečnik od 700 kilometara, što je otprilike prostor, kao od Splita do Beograda, i od Zagreba do Podgorice. Oko uragana je imalo prečnik oko 10 kilometara.
Uz to, pripadnici plemena Karamajongi (na slici) trče dnevno i po deset sati kako bi našli vodu. Njihova domovina Uganda je još 2016. godine bila pogođena ekstremnim sušama, kao i susjedne zemlje na jugu Afrike. Istraživači računaju sa nastavkom sušnih nepogoda i u narednom periodu, u ovim područjima, koja su najpogođenija klimatskim promjenama.
Sa druge strane, kolos ledenjak koji se otcijepio od južnog pola ima površinu od oko 2.500 kvadratnih kilometara. To je najveći ledeni brijeg, koga su istraživači registrovali do sada. Iako još nije potvrđeno da je ledenjak posljedica klimatskih promjena, jasno je da je on simbol topljenja leda širom zemljine kugle. Na južnom polu dešavaju se dramatične stvari. Led u Arktičkom moru postaje sve tanji, a u ljetnom periodu se topi sve brže. To za polarne medvjede može značiti veoma brzo izumiranje.
Elementi, vatra, voda i vazduh, trenutno se okreću protiv nas, jer planetu izbacujemo iz njene ravnoteže, kažu stručnjaci za promjene klime.
Počevši od Portugala, preko Španije i Azurne obale, preko Jadrana pa sve do obala Grčke, ljetos su bjesnili šumski požari. Potpomognuti vjetrom, nije ih bilo lako staviti pod kontrolu. Razlozi požara, ekstremne suše i visoke temperature vazduha, dva fenomena, koji su u direktnoj zavisnosti od promjena klime.
Istovremeno, u drugim područjima Evrope pojavile su se ekstremno velike padavine, koje su poplavile mnoge gradove. Zabilježano da je u gradu Oranienburg, u Njemačkoj jednog dana palo više od 200 litara vode po kvadratnom metru. Istraživači smatraju da će sličnih padavina biti i u narednom periodu, kao posljedica zagrijavanja planete.
Uz padavine, u planinskim predjelima Evrope, pojavile su se lavine  blata i kamenih blokova, kao u švajcarskom mjestu Berghoto Bongo. Masa zemlje i kamena pokrenula se sa visine od 3369 metara i prema dolini brisala sve pred sobom. Istraživači računaju da će i u budućnosti često dolaziti do sličnih pojava. Temperatura se u Alpama već godinama stalno povećava. Trajni led koji je stabilizovao Alpe topi se.
A ono što je posebno interesantno, zabilježeno je da se nakon uragana Irma, u SAD ponovo počelo pričati o klimatskim promjenama.
(izvor:focus)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
01.10.2017.

Da je ovako svaki dan










U organizaciji Sportskog saveza Grada Mostara, u subotu 30. septembra 2017, od Španskog trga do raskrsnice kod Doma zdravlja, održan je kros za djecu predškolskog uzrasta, učenike osnovnih i srednjih škola Grada Mostara. Na krosu su učestvovali đaci iz 20 osnovnih i 19 srednjih škola, te deset vrtića.

Prostor oko Gimnazije, nekadašnji centar svih zbivanja u Mostaru, bio je prepun. Nekada je ovdje ovako krcalo svakog dana, a pogotovo preko vikenda. Zadnjih 25 godina, to se dešava samo nekom prigodom. Srećom, kao što je bilo i tokom održavanja ovog krosa, sve je proteklo mirno, prijateljski, susreo je poznanik prozanika, prijatelj prijatelja. Popričalo se, razmjenila po koja ljudska. Neki su prošetali na kafu, preko Bulevara niz Korzo, a neki šetalištem do Rondoa.
Šta bi smetalo, da se ovoliko naroda svaki dan skupi na ovom mjestu.
(spagos)
01.10.2017.

Maraton





Ovakvi detalji čovjeka zainteresuju samo uz određene prigode. Danas će maraton u Kelnu trčati preko 25.000 učesnika. Centralna zona grada, kao i svake prve nedelje oktobra, zatvorena je za saobraćaj, a staza prolazi centralnom gradskom jezgrom?
Prvo, maraton, ili Marathon, ili na grčkom Μαραθώνιος, je trka atletičara, na stazi dugoj tačno 42.195 metara. Upravo tolika je razdaljina između grčkog grada Atina (Αθήνα) i mjesta Maraton, zahvaljujući kome je trka i dobila ime. Pitanje, zašto?
Prije oko 2500 godina vodila se borba između grčke vojske i vojske iz Perzije, koja je htjela osvojiti Grčku. U mjestu Maraton udarile su dvije vojske jedna na drugu. Grci su pobjedili, iako su bili brojčano slabiji.
Prema jednoj legendi, trkač Fidipidis (Pheidippides, Φειδιππίδες) je nakon dobijene bitke, sa Maratona potrčao u Atinu, kako bi zabrinutim Atinjanima prenio radosnu vijest o pobjedi. Tamo je stigao, rekao „Mi smo pobjedili“ i srušio se mrtav.
Mnoga stoljeća, pa čak i milenijume, niko nije više ni mislio na ovu legendu. Tek 1890. godine kod iskopavanja ruševina na Maratonu, otkriven je jedan grob, koji je ponovo podsjetio na Fidipidisa, pa je odlučeno da se na prvim Olimpijskim igrama 1896. godine u Atini organizuje trka ove dužine.
Kasnije je maraton postao redovna disciplina na Olimpijskim igrama, na skoro svim atletskim takmičenjima, a pored toga, u velikom broju gradova širom svjeta, svake godine redovno održavaju maratonske trke.
Svjetski rekord na ovoj trci dugoj 42.195 metara drži Dennis Kimetto (Kenija) sa vremenom 2:02:57, istrčan 28. septembra 2014. godine na maratonu u Berlinu.
(izvor:ksta)
(spagos)
01.10.2017.

Negdje daleko: Alzas i Kolmar






Putovanje na kome se za pet dana obiđe toliko lijepih predjela i gradića, o kojima se priča do kraja života.
Smještena na tromeđi Francuske, Njemačke i Švajcarske, regija Alzas osvoja svojom istorijom, pejzažima, kulturom i domaćim bijelim vinom. Po mnogima je najljepši grad ove francuske oblasti – Kolmar. Veliki stari grad, prepoznatljiv je po svojim bajkovitim kućicama s kosturom od drvenih greda i cvjetnim aranžmanima koji niču na svakom prozorskom oknu i balkonu. U tim starim drvenim građevinama smještene su crkve, prodavnice, kafei.
Nekada glavni grad ove oblasti, Strazbur, osim što je politički centar sa sjedištima Savjeta i Parlamenta Evrope, Suda za ljudska prava i drugih važnih institucija, ima mnogo toga da ponudi turistima. Istorijskim centrom grada dominira veličanstvena katedrala Notr Dam, sa zvonikom visine 142 metra. „Mala Francuska” najslikovitiji je dio starog Strazbura, sa šarenim građevinama, mostovima i odbrambenim kulama iz 13. vijeka.
S njemačke strane uzdiže se „Crna šuma“ – Švarcvald, oblast čiji naziv opravdavaju tamne borove
šume koje je prekrivaju. Čari mistične planine Švarcvald čine slikovita sela koja se često povezuju s pričama iz bajki braće Grim.
Na ovom putovanju ne bi trebalo zaobići Hajdelberg, romantični nemački gradić s impresivnim, 700 godina starim renesansnim zamkom na brdu iznad grada.
U podnožju planine Švarcvald smešten je Baden Baden, oaza njemačke kulture i istorije. Grad koji leži na 14 termalnih i zvora s temperaturom i zmeđu 14 i 66 stepeni Celzijusa , idealno je mjesto za odmor i oporavak. O njegovoj slavnoj prošlosti svjedoče raskošne palate i vile, sa savršeno uređenim vrtovima.
(izvor:citymag)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)