spagosmail

Dobrodošli na moj blog


17.10.2017.

”Kad vrijeme zamiriše” - deseta knjiga Nusreta Omerike


Čast i zadovoljstvo nam je pozvati Vas na promociju 10. jubilarne knjige Nusreta Omerike pod nazivom ''Kad vrijeme zamiriše'', koju organizuje Narodna biblioteka Mostar u okviru ''Oktobra - mjeseca knjige''.
Promocija će biti upriličena u četvrtak, 19.10.2017. godine u 19:00 sati u Studentskom hotelu Mostar.
Promotori: dr. Enisa Gološ
doc.dr. Irma Marić
Moderator: Meadin Mrndžić

o autoru:

Nusret Omerika je rođen u Mostaru. Završio je Filozofski fakultet u Sarajevu, a svoju prvu knjigu poezije “Okajana galija”, kako ju je pjesnik sam nazvao “knjigu traženja”, objavio je 1985. godine.
Dio njegovog do sada objavljenog književnog opusa posvećen je antologizacijama nikad objavljenih usmenih pjesama s prostora bivše Jugoslavije, s posebnim akcentom na bošnjačke usmene lirske pjesme.

(Narodna biblioteka Mostar)
17.10.2017.

Golf za knjigu rekorda




Teren za golf se ovom prilikom protegao kroz čitavu Mongoliju
Adam Rolston (28) iz Sjeverne Irske, nekadašnji igrač ragbija, posjetio je ovu zemlju kako bi apsolvirao „najdalju golf rupu na svijetu“. Jedna stvar za knjigu rekorda.
Tokom 82 dana, prešao je 2.011 kilometara kroz nenaseljena planinska područja ove zemlje.  Pri tome je napravio tačno 20.093 udarca i izgubio 150 loptica za golf, od 400 koje je ponio sa sobom.
Čitav put je prešao sa prijeteljem Ron Ruthlandom, koji je za ovu priliku bio njegov caddie, vukući za njim na kolicima samo ono najneophodnije. Caddie je, inače, sluga, koji igračima golfa nosi torbe sa različitim štapovima.
Cilj im je bio Ulan Bator, gdje je uputio posljednji udarac ove duge golf partije. Putovanje je obavljeno u saradnji sa Laureus Sports for Good i Odborom za razvoj golfa.
Nagrade od po 20 hiljada dolara uplatili su u fondaciju za brigu o djeci.
(izvor:stern)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
16.10.2017.

Kada ptice vladaju: Canuck iz Vancouvera










Jedna priča i njena istorija: Kako je jedna vrana u kanadskom Vancouveru preuzela moć nad ljudima.
Radnja filma „Ptice“ Alfreda Hitchcocka dešava se u jednom gradu u Kaliforniji, gdje se situacija lagano otela kontroli. Tamo su ptice upalile jednu benzinsku pumpu, hvatale za oči slučajne prolaznike, ulijetale u stanove kroz dimnjake za kamin i napadale đake dok su išli ulicom. Na kraju su zavladale gradom, jer im je to omogućio strah ljudi. Do sada smo mislili da je sve to, što smo nekada gledali u ovom prvom horor filmu, bila samo jeziva fantazija autora.
Onda je došla vrana Cranuk!
Prvo je o ovoj vrani tekst napisao renomirani Washington Post, nakon njega Guardian, onda je BBC objavio televizijsku reportažu. Zatim je postala protagonist jednog dokumentarnog filma, bila je model za jednu sliku u ulju, ima svoj twitter konto i preko 100 hiljada sljedbenika na facebooku.
Ljudi u čitavom svjetu proslavili su 9. maja njen rođendan. Ako se Canuk ne pojavi jednog dana u medijima, već se javi na stotine onih koji su zabrinuti, i postavljaju pitanje: Šta je s vranom? A kako se čini, isto toliko bi najradije pročitali vijest o njenoj smrti?
Luda priča: Kao mali ptić, ova vrana je prije više od dvije godine ispala iz gnijezda svojih roditelja. Na zemlji ju je pronašao jedan mladić i odnio kući, gdje joj je pomogao da odraste, a nakon toga je pustio da slobodno odleti kud hoće. Ptica je tokom odgoja u blizini ljudi očigledno izgubila stid i strah od ljudi, a kako se čini i respekt prema njima. Canuk sada krade ključeve, kreditne kartice, novac, grudnjake, cigarete, olovke i sunčane naočale. Često posjećuje jedan obližnji McDonalds restoran i sama se poslužuje burgerima. Vozi se u metrou bez karte, prolijeće kroz prozore automobila, uhvati se kandžama za volan i sama upravlja jednu relaciju autom. Stanovnici Vancouvera su to sve do sada primali sa izvjesnom dozom zabave. Ali, u zadnje vrijeme, Canuk ima sve više problema sa institucijama zbog nepoštivanja reda i zakona. Moglo bi se reći, vrana se otela kontroli.
Ukrala je jedan taster sa policijskog kompjutera, oborila jednog biciklistu sa bicikla, koji je nakon pada vriskao od straha. Sa jednog obezbijeđenog mjesta pokušaja ubistva, ukrala je oružje koje je bilo dokaz prijetnje smrću, kada je jedan čovjek na parkingu zapalio svoje auto, a onda brojnim policajcima prijetio nožem. Pali su i pucnji, čovjek je uhapšen. I kao u filmu, odnekud se iznenada na licu mjesta pojavio Canuck, i ukrao nož.
Par sedmica kasnije, jedan poštar u Vancouveru je odjednom osjetio jak bol u predjelu ramena, i primijetio crni kljun kako ga više puta ubada. Rana je počela krvariti. Bio je to opet Canuck. Kanadska pošta je prekinula isporuku pisama i pošiljki u velikom krugu oko ovog mjesta, „sve dok se opasnost ne odstrani“, jer za Poštu je sigurnost njenih ljudi bila najveći prioritet.
Neko bi odmah pomislio kako nije baš teško jednu vranu uhvatiti i odstraniti, da nije jednog čovjeka, koji vranu brani od svih napada. Njegovo ime je Shawn Bergman, a u njegovom poštanskom sandučiću se Canuk nastanio. Bergman kaže kako je Canuk samo jedna radoznala mala ptica, koja samo brani svoje gnijezdo, kao što i dobri roditelji brane svoju djecu. Bergman je savjetovao kanadsku poštu da organizuje seminare za svoje poštare kako da se odbrane od letećih vrana. A kao alternativu, predložio je da poštari nose kišobrane. Sve njegove prijedloge Pošta je odbila. Zabilježeno je i nekoliko prijetnji smrću Canucku. Tri mjeseca kasnije, stigla je sezona parenja i poštari su se ponovo odvažili da nose pisma u ovaj predio grada.
Kako to Brgman vidi, sve je stvar jednog nesporazuma. Kada je upoznao Canucka, patio je od depresije. Kako kaže, bez Canucka, već odavno bi bio mrtav. Jednog dana vrana je sletila na njegovo rame, i od tada ga rijetko napušta. Svakog dana čeka ga pred kućom, sleti na njegovo rame i prati ga do kafića. Mnogo vremena zajedno provode u parku u komšiluku. Svakog dana, Bergman postavlja novi video o Canucku na njegovu facebook stranicu. On bdije nad njim kao nad bolesnim djetetom. Noću Bergman spava u svom krevetu, a Canuck u gnijezdu u poštanskom sandučiću.
Često ga prati i u snovima, kako kaže, čuje njegovo graktanje iako nije u blizini. U jednom komentaru je čak napisao da vjeruje da i Canuck ponekad sanja njega, te da ptica s njim rado provodi svoje vrijeme. Bergman je stidljive prirode, i rijetko se pojavljuje pred kamerama, a na sva pitanja najradije odgovara pismeno. Iz njegove okoline se čuje kako ranije nikad nije govorio sa nekim iz komšiluka. Vrana ga je prislilila da se suoči sa svijetom.
Priča o prijateljstvu između čovjeka i životinje zvuči fascinantno, jer nam se čini kako je lijepo kada se životije i ljudi poštuju. To nam stvara iluziju kako se razumijemo, te da se njom stranci čini manje stranim. Vjerovatnije je da je priča o prijateljstvu samo jedan nesporazum. Vjerovatnije je da navijači Canucka u njemu vide ono što oni žele vidjeti: jednog huligana Vancouvera, jednog odmetnika od reda i zakona, jednog spasioca izgubljene duše.
Vrane su, inače, veoma inteligentne životinje. One mogu pamtiti priče, praviti alatke, prevariti pripadnike iste vrste, ali i sarađivati sa vukovima. One žive u našoj okolini i posmatraju nas vrlo precizno. Vjerovatno je tako i Canuk skontao kako mu Bergman može dobro poslužiti da lakše dođe do hrane, te ponuditi još mnoge druge interesantne stvari u veikom gradu.
I najvjerovatnije, Canuck nije prijatelj ljudima, a nije im je neprijetelj.
On je samo jedna vrana.
(izvor:spiegel)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
16.10.2017.

Patrick Lange dobio ovogodišnji Ironman Hawaii u rekordnom vremenu








Nastavljena je dominacija Nijemaca u ovom takmičenju na Hawaiima: Patrick Lange (31) je stigao prvi na cilj u Kailua-Kona, a bivši pobjednik Sebastian Kienle bio je četvrti.
Pobjednik je stazu savladao u vremenu 8:01:39 sati, sa prednošću od 2:27 minuta nad Lionel Sandersom (Kanada) na drugom mjestu. Treći je bio David McNamee (Velika Britanija), a četvrti, već pomenuti Sebastian Kienle (Njemačka) koji je inače bio top favorit prije početka trke.
U nezaboravnoj trci, nakon 3,8 kilometara plivanja, 180,2 kilometra vožnje biciklom, i 42,195 kilometara maratona, Lange je preuzeo vođstvo tek nekoliko kilometara prije kraja i do cilja ga više nije ispuštao.
Lange je šesti Nijemac pobjednik trke Ironman Hawaii. Prvi je bio Thomas Hellriegel (1997), slijede Norman Stadler (2004 i 2006), Faris Al-Sultan (2005), koji je sadašnji Langeov trener, zatim Sebastian Kienle (2014) i Jan Frodeno (2015 i 2016).
Kod žena je pobijedila Daniela Ryf u vremenu 8:50:47 sati, a ovo joj je bila treća pobjeda zaredom u ovoj trci. Druga je bila Lucy Charles (Velika Britanija), a treća Sarah Crowley (Australija).
(izvor:zeit)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
15.10.2017.

Crvena noć Veleža održana u Zürichu




“Rođeni!!! Rođeni!!!” odjekivalo je u subotu u Gradskoj dvorani Dietikona, u neposrednoj blizini Ciriha.
Manifestacija Crvena noć Veleža, u organizaciji FK Velež i FACE TV, privukla je veliki broj simpatizera mostarskog kluba, sportskih radnika i javnih ličnosti.
Atmosferu večeri je obogatio Centralni Dnevnik FACE TV, koji je Senad Hadžifejzović posvetio Rođenim i vodio direktno sa Crvene noći u Dietikonu, a u kome su, uz niz filmskih priloga o Veležovim legendama, gostovali Meho Kodro, Haris Škoro i Šemsudin Hasić, predsjednik UO Velež, te predstavnici sponzora mostarskog kluba.
Kako je poznato, Crvena noć  je finale akcije prikupljanja sredstava za natkrivanje tribina i kupovinu stolica na stadionu Rođeni u Vrapčićima a prema prvim procjenama Almira Tase, predsjednika Skupštine FK Velež, samo od donacija i kupovine karata je prikupljeno preko 37 hiljada eura, što, vjerovatno, i nije konačan bilans akcije.
U muzičkom dijelu nastupili su Mustafa Šantić i Jasmin Burek.
Tekst i foto: Zlatko Hodžić
(specijalno za portal NovaSloboda.ba)
15.10.2017.

Negdje daleko: Hadrijanov zid je dijelio britansko ostrvo









Hadrijanov zid (latinski Vallum Aelium) je naziv 120 kilometara dugog rimskog zida, koji je Britansko ostrvo dijelio napola. Građen je deset godina, od 122. do 132. godine, u vrijeme vladavine cara Hadrijana, koji je živio od 76. do 138. godine nove ere. Zid je štitio rimsku Englesku od napadaja varbara Pikta sa sjevera iz Albe, što je staro galsko ime za Škotsku.
Dugo vremena, ovaj zid je označavao sjevernu granicu Rimskog carstva, a kasnije je imao i privrednu ulogu kao garancija stabilnosti i prosperiteta sa južne strane od zida, u tada rimskoj provinciji Britaniji.
Zid se protezao u dužini od 80 rimskih milja, ili tačno 117,5 kilometara od Solway Firtha na zapadu do Tynea na istoku.
Uz njegove odbrambene kule i utvrde nikli su mnogi gradovi, kao što su Pons Aelius, današnji Newcastle i Maglona, današnji Carlisle. Izgrađen je od kamenih blokova, širine od 2,4 do 3 metra i visine od 3,6 do 4,8 metara. Dimenzije su zavisile od materijala koji je bio dostupan u blizini same gradnje. Imao je 14 utvrda i preko 80 tornjeva, na ključnim mjestima, u kojima su se nalazile vojne ispostave i osmatračnice, kako bi mogli upozoriti na eventualni napad sa sjevera. Sa sjeverne strane zida bio je jarak šinine 10 metara, a sa južne strane je išla vojna cesta cijelom dužinom zida. Iako se često smatra granicom između Škotske i Engleske, što jednim dijelom i jeste, stvarna granica je malo sjevernije od ovog zida.
Uz ovaj zid bio je izgrađen i Antoninov zid, sjevernije od Hardijanovog zida, koji je preuzeo obrambenu ulogu, ali je nakon pobune kaledonskih plemena napušten, nakon čega je Hadrijanov zid ponovno postao sjevernom granicom Carstva.
Dijelovi ovog zida još uvjek postoje. Hardijanov zid je najpopularnija turistička atrakcija u sjevernoj Engleskoj.
Od 1987. godine nalazi se pod zaštitom UNESCOa kao Svjetska baština.
(izvor:faz)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
14.10.2017.

Motiv na koji se dugo čekalo


Duga iznad Schwabischer Alba u Bayernu nije baš česta pojava. Ipak, jedne večetri početkom juna, Uwe Radtke iz Pilzhausena je snimio trenutak na koji je čekao godinama. Gusti oblaci sa kišom nadvili su se nad jednim krajem ravnice, a iza leđa fotografa još je sijalo sunce.
Jedna davnašnja želja je konačno bila ispunjena.

(izvor:geo)
14.10.2017.

Iz životinjskog svijeta: Oči u oči sa ugroženim vrstama






Veoma emocionalnim fotografijama britanski fotograf Tim Flach je prikazao svu ljepotu životinjskih vrsta kojima prijeti bliski nestanak
Egzotična Zelena okata žaba (Agalychnis annae) živi najčešće u Costa Rici. Penje se po tankim granama drveća, kreće se šp lišću na zemlji, važi kao veoma ugrožena životinjska vrsta. Njihov broj se od 1990. godine prepolovio.
Pogledom na roj leptirova iz vrste Monarh (Danaus plexippus) čini se kao da je hiljade malih jesenjih sunca lepraš kroz vazduh.Tamo je osnovana jedna zadužbina, čiji je zadatak da spasi ovu vrstu od izumiranja. Njenim djelovajem trebao bi se zaštititi životni prostor ovih leptirova, koji se nalazi u jelovitim šumama Michoacans.
Okrunjeni sifaka (Propithecus coronatus), lijevo na slici,  je vrsta polumajmuna, koja živi na Madagaskaru, a Crni tupi nos (Rhinopithecus bieti), desno, živi na Tibetu, u Kini. Obe vrste su zagonetni preci čovjekove vrste, o kojoj jedva da se zna nešto više.
Zelenei ara papagaji, i Tamno crvena ara (Ara chloroptera), u stvari imaju perja, čija se boja kreće od tamnocrvene do tirkizno plave boje. Oni se u prirodi najradije skupljaju na takozvanim „glinenim mjestima“, gdje imaju dovoljno minerala, koje rado uzimaju.
Šaka na slici pripada Rajangu, jednoj vrsti orangutana, koji živi u zoološkom vrtu Colchoster. Njegovi divlji rođaci žive na Borneu i Sumatri, prema predviđajima mogli bi nestati u narednih 20 godina. Ova vrsta majmuna spada u umjetnike u penjanj po drveću, sa rukama u obliku kuka i veoma jakim ramenima.
(izvor:stern)
Smail Špago
(Novasloboda.ba)
13.10.2017.

Livanjski divlji konji, jesen 2017.








Na ovome mjestu smo pratili zbivaja oko Livanjskih divljih konja, ili divljih konja na Kruzima, u zadnjih nekoliko godina. Lijepu foto reportažu je ovih dana objavio autor Haris Čalkić.
Neprolazna ljepota.

Na području planine Krug ili Kruzima, kako to vole reći u Livnu, već 40 godina galopira velika skupina divljih konja.
Krdo je nastalo kao posljedica masovne motorizacije u poljoprivredi Ljudi su kupovali traktore, a konje puštali jer su predstavljali trošak.
Krdo danas broji između 400 i 500 konja.
Foto © Haris Čalkić Oprema: Canon EOS 6D
(spagos)
13.10.2017.

Sveto mjesto u sred siromašnog naselja


Uprkos ogromnog nedostatka prostora u siromašnim dijelovima Buenos Airesa u Argentini, stanovnici ovog naselja dozvoljavaju sebi jedan poseban luksuz.
Okolo je toliko tijesno, da siromašni stanovnici ponekad grade baraku preko barake, a krovove baraka koriste kao mjesta za ostavu. Svaki kvadratni centimetar u ovakvim naseljima je dragocjen.
Stoga, još više čudi velikodušni zeleni četverougao u centru naselja. Markacije za centralni krug i šesnaesterac doduše nema, ali to nikoga nije briga. Fudbalski teren je ponos ovog siromašnog naselja. Kao prvo, djeca imaju gdje trenirati tokom sedmice, a kao drugo, stanovnici naselja rado i u velikom broju dolaze na utakmice, ali ne samo zbog fudbala. Razlog tome je strahoviti porast kriminala u ovakvim naseljima.
Ipak, jedno igralište, pa ma kolikih dimenzija bilo, dileri droge zaobilaze u velikom luku. To su jedina mjesta gdje nema trgovine drogom, kazuju s ponosom stanovnici naselja.
raduju se pojavi nekog novog Messija, uz nadu da će nekad ponovo postati svjetski prvaci u fudbalu.
(izvor:sternview)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
12.10.2017.

Rock'n'Roll bez filtera





Zajedno su na svojim plećima donijeli skoro 300 godina na pozornicu, a usput ispričaliistoriju čitavog milenijuma.
Na turneji “Stones – No Filter“ nastupili su Mick Jagger (74), Keit Richard (73), Charles Watts (76) i Ron Wood (70) pred 45 hiljade posjetilaca u Düsseldorfu.
Dva člana “najstarijeg rokbenda na svijetu na pozornici stoje zajedno već pet i po decenija. Bubnjar Watts se priključio grupi 1963. a gitarista Wood 1975. godine.
Beatlesi su nekada u raspoloženju pjevali “When Im 64”, ali nihovi zemljaci Stonesi ne vode računa o takvim simpatičnim ljupkostima. Sa druge strane sedamdesetih, isporučili su jedan nezaboravni show kakav je bio ovaj u Düsseldorfu.
Mnogima je tokom koncerta palo na pamet kako bi ovo mogao biti njihov poslijednji koncert na ovom mjestu. Woods već ima jednu opasnu dijagnozu kod sebe, Watts je već najavio povlačenje nakon ove turneje. A skoro svaki drugi posjetilac na koncertu je nosio majicu: Rolling Stones umjesto Rolling Stonesa?
Mick Jagger odjeven potpuno u crno je onaj koji još uvjek tegli naprijed, djeluje kao mladi, šlank momak pod visokim naponom, pomalo stisnuto, malo ljutito, ali joü uvijeksamozaljubljeno, i vrlo, vrlo sexy. Jedan nikad umorni animator. On tegli naprijed, kreće se pozornicom naprijed, nazad, zagrijava publiku, diriguje. “Feel like singing”. Istovremeno, Charlie Watts je “grandseigneur”, usravan, koncentrisan i akcentiran, u bijeloj košulji, bez ikakve rock atitude, dijelio udarce palicama, kao karte u bridžu. Ron Wood još uvjek divlja marka. Na dugom putu. Povremeno djeluje iscrpljen. Keith Richard, sa trakom preko čela i sijedih vlasi, dva puta je solo otpjeva, dok duo iz backgrounda nije vrlo brzo uskočio. Sve u svemu, dva sata muzike, 18 pjesama, dva povratka na bis, pri čemu čovjek može reći samo jedno: veliki respekt. Već kod “Jumpin” osjetio se zamor i kod Mick Jaggera. Normalno, ovakvi koncerti traju oko 90 minuta.
A kad se nakon koncerta na licima Mick Jaggera, Keith Richarda, Ron Wooda i Charie Wattsa ukazao osmjeh zadovoljstva, odjednom je nestalo bora starosti i ožiljaka, koji su nastajali tokom decenija. 
A to je ono što će nakon koncerta još dugo tinjati u srcima svih prisutnih.
(izvor:ksta)

(spagos)
12.10.2017.

Eurowings leti za Mostar


Mostar je pobijedio u online glasanju avioprevozničke kompanije Eurowings za novu destinaciju te njemačke niskotarifne kompanije u ljetnom redu letenja sljedeće godine.
Mostar je dobio najviše glasova u jednosatnom finalnom krugu glasanja na Facebooku, pobijedivši italijanski Trapani i irski Shannon.
Grad na Neretvi dobio je 37 posto glasova, Shannon 33, a Trapani 30 posto.
Mostarci su tako dobili priliku sljedećeg ljeta putovati na gotovo dvije stotine odredišta Eurowingsa u 42 zemlje svijeta.
Mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić zahvalio je svim sugrađanima, prijateljima grada, kao i svima onima u BiH i dijaspori koji su dali svoj glas za Mostar.
(Fena)
12.10.2017.

Veseli krici zabave






O najnovijoj atrakciji Londona sigurno će se još čuti.
Stanovnici, ali i uposleni, koji tokom pauze navraćaju u Archibishop's park na južnoj obali Themse, ne gledaju više u vis. Oni su se jedva navikli na vesele krike koji dolaze iznad njihovih glava. A ako bi se i oni odlučili da se spuste niz sajlu dugu 225 metara, morali bi se za to prvo najaviti kod “Zip world”, jedne od  najnovijih atrakcija britanskog glavnog grada.
Ko rezerviše kartu po cijeni od, preračunato 17 eura, prvo se mora popeti na toranj visok 30 metara, a onda spustiti preko igrališta i sportskih terena u parku, pri čemu može uživati u pogledu na Westminstersku palatu, koja se nalazi vrlo blizu, kao i na “London Eye”, ogromni zabavni točak.
Jedina mana svega ovoga je što traje samo 30 sekundi.
Prema prethodnim planovima “Zip World” je krajem septembra trebao biti razmontiran, ali zbog velikog interesovanja ove godine, sa sigurnišću se može očekivati da će se pojaviti i idućeg ljeta.
(izvor:stern view)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
11.10.2017.

Sitan znamen: Spomen kuća s pločom Avdi Humi


Istorijska građevina, kuća porodice Muftić u mahali Cernica, nalazi se u ulici Ćemalova. Nije poznat datum izgradnje objekta, ali se pretpostavlja da je izgrađen koncem XVIII vijeka.
U današnjoj kući Muftić, u periodu prije Drugog svjetskog rata, živjeli su Ahmed Humo, brat književnika Hamze Hume, i njegova supruga Zehika Humo, rođena Vejzović.
U toj kući, jula mjeseca 1941. godine, na sastanku Oblasnog komiteta KPJ donesena je odluka o podizanju ustanka u Hercegovini i formiranju partizanskih jedinica. Tom sastanku prisustvovao je i Avdo Humo, član Pokrajinskog komiteta.
Nakon završetka Drugog svjetskog rata, 27.07.1949. godine, građani Mostara, u znak zahvalnosti, na tom objektu postavili su spomen-ploču.
PrirediliIsmail Braco Čampara Tibor Vrančić / Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
11.10.2017.

Crvena noć u Zürichu


FK Velež obavještava sve svoje navijače i simpatizere da u saradnji s FACE TV-om 14.10.2017. godine u Zürichu organizuje Crvenu Noć. Manifestacija se održava u “Stadthalle Dietikon” i počinje u 18:00. Obilježimo 95 godina postojanja hercegovačkog velikana.

Muzički gosti su velike BH zvijezde Željko Samardžić i Enes Begović. Pored muzičkih zvijezda, Centralni dnevnik s Senadom Hadžifejzovićem uživo iz “Stadthalle Dietikon”.

Kupovinom ulaznica za ovaj prestižni događaj direktno donirate sredstva za natkrivanje tribina i kupovinu sjedala za stadion “Rođeni”.
(fkvelež)


11.10.2017.

Kao dječija igra


Jedna vrsta papagaja iz Indonezije, zadivila je istraživače njegovim nepojmljivim talentom.
Kada se činilo da papagaj, kome su dali ime Figaro, više nema nikakve šanse da dođe do zrna kikirikija, jer njegov kljun nije mogao proći kroz uski otvor, papagaj je uradio nešto neočekivano. Uzeo je jedan štapić, njime gurnuo zrno na kosinu, i ono se dokorljalo do njega.
Da ova vrsta ptica postupa ovako inteigentno, postoji dobar razlog. Ovdje se radi o vrsti papagaja Goffin kakadu, koja i u njenoj domovini Indoneziji važi za veoma inteligentnu vrstu.
Koliko je uz sve to spremna za učenje novih stvari, pokazali su istraživači iz Austrije. Kod njih je kakadu morao rješavati veoma kompleksne zadatke kako bi došao do hrane. U najkraćem vremenu naučio je kako koristiti pomoćna sredstva, ali i praviti ih.
Kako kažu istraživači: jedan odrastao kakadu ima inteligenciju četvorogodišnjeg djeteta. Najmanje.
(izvor:sternview)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
10.10.2017.

Otrgnuto od zaborava – Sead Vladović Guče


Sead Vladović- Guče će se u petak 13. ovog mjeseca u 19 h u Galeriji Centra za kulturu Grada Mostara predstaviti svojom 43. samostalnom izložbom. Izložba nosi naziv „Otrgnuto od zaborava“, te kroz trideset radova (ulje na platnu) donosi motive (ne)zaboravljene Hercegovine.
Sead VLadović Guče je rođen 1955. godine u Mostaru, a slikarstvom se bavi od 1974. godine. Usavršavao se u Berlinu, te u Cirihu gdje je i živio i stvarao od 1994. do 1996. godine. Nakon povratka u Mostar 1999. godine otvara atelje i galeriju, a 2003. godine i privatnu školu slikarstva. Njegovi su radovi puni posebnog poetskog realizma.
Izlagao je u Švicarskoj, Austriji, Njemačkoj, Italiji, Turskoj, Hrvatskoj.
Dobitnik je Zlatne značke Univerziteta Sarajevo.

(mostarski.ba)
10.10.2017.

San ili java


„Ne zna se tačno, je li zajebancija nastala u Mostaru, ili je Mostar nastao iz zajebancije“ B. Dežulović

(tekst koji slijedi objavljen je na portalu Hercegovina.info, 10.10.2017)

Probuđen Mostarac koji je bio zaleđen 20. godina

Mostarac koji je u znanstvene svrhe zaleđen prije 20 godina danas je probuđen i trebao bi nastaviti s normalnim životom

Nakon buđenja,(zaleđen 2017. g probuđen u 2037.g.)  N.N (podaci poznati redakciji portala) osjeća se dobro i sjeća se svega što je prethodilo njegovom zaleđivanju.
Prvi dan naš junak je prohodao ulicama svog rodnog grada. Kaže da se poželio mostarske kave, i da se osjeća kao da je nije popio ima 20 godina. Na pitanje našeg novinara kako mu izgleda rodni grad nakon 20. godina on je odgovorio da ne može da vjeruje da je izbivao fizički 20 godina iz Mostara. "Ne znam što bih rekao, nestvarno mi je da je prošlo tih 20 godina, a meni se čini da sam sinoć legao i jutros se normala probudio. Možda je sve ovo šala ili ružan san i možda sam spavao samo jednu noć". 
Na pitanju na čemu temelji svoje riječi kaže:" Gradonačelnik je isti, Zrinjski je n na čelu ljestvice, Mostar nema sportsku dvoranu, gradske ulice su pune rupa i bagera. Možete vi pričati što hoćete, ali za tih vaših 20 godina ništa se promijenilo nije".
Svaka sličnost sa stvarnim događajima i osobama je slučajna!
HERCEGOVINA.info

U svakom slučaju dobra mostarska zajebancija. Autor je mogao komotono napisati da je bio začeđen i 30 godina, a datum zamrzavanja pomjeriti na prije 10 godina, znači 2007.
(spagos)


10.10.2017.

U delti Biserne rijeke





U Kini upravo nastaje jedno od najneobičnijih građevinskih djela na svijetu. Plan zvuči suludo, ali je već pri kraju realizacije.
Kako bi ubuduće put od Hongkonga do kockarskog raja Macaoa trajao samo 40 minuta, umjesto sadašnjih 4 sata, između ova dva grada nastaje jedan mega most dužine 35 kilometara. Ono što je još luđe, po projektu, na jednom dijelu dugom više od 5 kilometara čitav most prelazi u podvodni tunel. Ovo neobično rješenje je bilo neophodno, jer je delta Biserne rijeke važan pomorski put za veliki broj brodova. Mnogi brodovi natovareni kontejnerima su danas toliko visoki, da ne bi mogli prolaziti ispod mosta.
Za inžinjere je ovo bio izazovan projekat. Da bi most „nestao u moru“, morali su izgraditi dva ogromna ostrva, koji se nalaze na početku i na kraju podvodnog tunela. A samo ovaj dio projekta je bio skuplji nego sva ostala gradnja.
Biserna rijeka, ili Zhu Jiang, svojom dužinom od 2200 kilometara, treća je rijeka u Kini, nakon Yangtze i Huang Ho. Delta Biserne rijeke se nalazi između Hongkonga i Macaoa.
(izvor:sternview)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
09.10.2017.

Riječi


Ašćija dijeli čorbu, fakultet diplomu, a dragi Bog pamet.

S pravim prijateljima se ne moraš truditi i birati riječi pri razgovoru, jer , prijatelj te dobro poznaje, po izrazu lica, po tvom gestu i položaju tijela naslućuje i ono neizgovoreno. Pri razgovoru sa poznanicima ili nepoznatim osobama morate biti oprezni da nebiste nesvjesno povrijedili njihovu dušu i ponos.
Razgovor s namjerom da se neko povrijedi i ponizi je bezobrazluk. Riječ koju izgovorite ne možete više... uhvatiti. 
Zapamtite, riječ ponekad može ujesti jače od bijesnog psa!
Vaša mudrost se ne mjeri glasnim hvalisavim jezikom nego tihim, nijemim gestom.
Ne dozvolite sebi da iza vas ostane neizgovoreni eho: Gdje je bio kad je Bog dijelio pamet?
Ali, o tom potom!

Emina Redžić Muftić

zvučna ilustracija: Riječi, Eldin Huseinbegović


(spagos)

09.10.2017.

Za prvu damu


Salama pod imenom „First Lady“? Ovo je samo jedna ideja, kojom stanovnici Sevnice u Sloveniji žele zaraditi novac.
Zar jedna od njih nije udata za Donalda Trumpa? Melania Trump, djevojački Melanija Knavs, odrasla je u ovom mjestu od 6.000 stanovnika. Radijus njenog kretanja u djetinjstvu može se obići u jednom krugu gradskim autobusom.
A šta ako neko  ne voli salamu? Za njega se može naći “Torta Melanija”, čokolada “First Lady”, ali i papuče “White House”.
Sve, sve, ali samo za lovu.
(izvor:spiegel)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
08.10.2017.

Za arhivu: BiH - Belgija 3:4 (2:1)

BiH - Belgija 3:4 (2:1)

7. oktobar 2017. 18:00 sati
Stadion: Grbavica, Sarajevo
Gledalaca:
Sudija: William Collum (Škotska)

BiH - Belgija 3:4 (2:1)

Strijelci: 0:1 Meunier (4), 1:1 Medunjanin (30), 2:1 Višća (39), 2:2 Batshuyi (59), 2:3 Verthongen (68), 3:3 Đumić (82), 3:4 Carasco (83)

žuti kartoni: Bešić, Duljević, Kolašinac (BiH), Carrasco, Vermalen, Batshuayi (Belgija)

BiH: Begović, Kolašinac, Šunjić, Đumić, Vranješ, Lulić, Bešić (Jajalo), Duljević, Medunjanin (Ibišević), Višća (Hajrović), Džeko.
Rezerve: Pirić, Šehić, Cocalić, Sušić, Cimirot, Krunić, Milićević, Bilbija, Kodro
trener: Baždarević

Belgija: Courtois, Vertonghen, Vermaelen, Alderweireld, Carrasco (Chadi), Fellaini (Dendoncker), De Bruyne, Meunier, Hazard, Mertens (Tiemans), Batshuayi.
Rezerve: Casteeis, Mingolet, Boyata, Ciman, Kabasele, Defour, Mirallas, Origi
trener: Martinez

Reprezentacija Bosne i Hercegovine izgubila je od selekcije Belgije s 4:3, u utakmici 9. kola kvalifikacija za svjetsko prvenstvo 2018. u Rusiji.
Porazom je selekcija BiH izgubila šanse da se plasira u baraž za svjetsko prvenstvo u Rusiji.

(spagos)
08.10.2017.

Nobelova nagrada za mir organizaciji ICAN




ICAN - The International Campaign to Abolish Nuclear Weapons, Međunarodna kampanja za ukidanje nuklearnog naoružanja

ICAN globalna organizacija osnovana 2007. godine u Australiji je koalicija nevladinih organizacija u sto zemalja koje se zalažu za snažan i efikasan ugovor o zabrani nuklearnog naoružanja.

Nobelovu nagradu dobila je, kako je obrazloženo, zbog ogromnih napora oko postizanja zabrane atomskog oružja i zbog svog rada na privlačenju pažnje na katastrofalne humanitarne posljedice bilo kakve upotrebe nuklearnog oružja i pionirskog zalaganja za zabranu tog oružja.

Glavna šefica ICAN-a je Šveđanka Beatrice Fihn. Njoj je 34 godine, a u njezinom uredu u Ženevi radi samo četvero saradnika, koji su svi mlađi od 35 godina. Ova kampanja je znatno veća: u njoj je povezano oko 450 mirovnih skupina i organizacija koje se godinama bore za atomsko razoružanje.
Ovoj kampanji je cilj postizanje međunarodnog sporazuma o zabrani atomskog oružja. Na tom cilju rade deseci hiljada aktivista u više od stotinu zemalja svijeta. U julu 2017. je potpisan sporazum kojim se zabranjuje proizvodnja, posjedovanje, upotreba i skladištenje atomskog oružja. On će stupiti na snagu kada ga ratificira 50 članica. Fihn predviđa da će se to ostvariti do kraja iduće godine.

Sporazum nije potpisala nijedna atomska sila. Njemačka i druge članice NATO-a odbijaju potpisati dokument uz obrazloženje da on nije spojiv sa članstvom u Sjevernoatlantskom savezu.

Žiri se morao odlučiti između 318 prijedloga. Prošle godine je ovo važno priznanje dobio kolumbijski predsjednik Juan Manuel Santos.
Ova se nagrada dodjeljuje od 1901. godine, dotirana je s 940.000 eura, a utemeljena je na poticaj otkrivača dinamita, švedskog industrijalca Alfreda Nobela. Dobitniku će nagrada biti uručena 10. decembra u Oslu.

(spagos)
08.10.2017.

Negdje daleko: Helgoland









Helgoland su dva ostrva sjevernom moru, koja pripadaju Njemačkoj. Udaljeni su od kopna 48 kilometara.
Sve do 1721. godine, ostrva su bila jedna cjelina, a onda se odjednom, prirodno, rascijepilo na dva dijela. Iako se u suštini radi o dva ostrva, kad se govori o Helgolandu, uvijek se govori kao da je to jedno ostrvo. Između dva dijela ostrva redovno saobraća trajekt, više puta dnevno. Na Helgolandu danas živi oko hiljadu i po stanovnika, a površina ostrva je oko 4 kvadratna kilometra.
Kroz istoriju je Helgoland mjenjao gospodare, tako da je od 1714. pripadao Danskoj, zatim od 1807. Velikoj Britaniji, onda od 1890. godine Njemačkoj. U periodu Drugog svjetskog rata bilo je ponovo pod britanskom vlašću, a od 1952. godine ponovo je pripojen Njemačkoj. Klima je u prosjeku 2 stepena toplija nego u Njemačkoj.
Najpoznatija znamenitost Helgolanda je „Lange Anna“ – Duga Ana, kameniti stub od crvenog poroznog pješčanog kamena. Kao zaštita od erozije oko ostrva, izgrađen je betonski zaštitni pojas, koji štiti tlo od napada vode i visokih talasa.
Veće ostrvo nosi naziv Helgoland, a manje Helgoland-Dine. Na većem ostrvu se nalaze Gornji i Donji dio, dok se na manjem ostrvu nalazi aerodrom.
Ostrvo je poznata turistička destinacija, koju godišnje posjeti oko 350 hiljada turista, od toga su neki samo dnevni turisti, dok veliki broj turista provodi čitav svoj odmor na ovoj neravnoj ljepoti.
Računa se da će do 2020. godine broj turista porasti na 400 hiljada godišnje.
(izvor:express)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
07.10.2017.

Poezija svjetlosti

Uz gornju sliku u opisu je bio jedan lagan tekst. Interesantna slika, intaresantan tekst. Kad sam preveo tekst, učini mi se da lijepo zvuči. Iz horizontalnog položaja, tekst prebacih u vertikalni. Čini mi se da ni tako ne zvuči loše.


"Misteriozni mir u parku u rano jutro, dok se tišina udobno gnijezdi pred suncem i umom. Još uvjek je tih ovaj grad, još uvjek zadržava dah, prije nego što ispljune svoju buku i gužvu. Usamljeni trkač u parku može mirno trenirati za neki svoj maraton, može pogledati na sat i vidjeti, koliko je sati, a prije svega, trepćući očima dočekati prve sunčeve zrake i uživati u svjetlosti".


Misteriozni mir u parku
u rano jutro,
dok se tišina udobno gnijezdi
pred suncem i umom.

Još uvjek je tih ovaj grad,
još uvjek zadržava dah,
prije nego što istrese
svoju buku i gužvu.

Usamljeni trkač u parku
može mirno trenirati
za neki svoj maraton,
može pogledati na sat
i vidjeti,

koliko je sati,
a prije svega,
trepćući očima
dočekati prve sunčeve zrake
i uživati u svjetlosti.
(sdz)


(prevod:spagos)
07.10.2017.

Kružni tok kod Đačkog doma bio je u planu daleke 1911. godine


foto Mostarscki crnjaci

foto Nova sloboda

Nećemo ovdje o kopanju i zatrpavanju mostarskih ulica. Toga je svakom preko glave već dugo vremena, a po prilici biće još dugo.
Nakon Rondoa, kružnog toka kod Mljekare, i najnovijeg kod nekadašnjeg HITa, taman kad su počeli radovi na još jednom kod Đačkog doma, počelo je kopanje ulice, pa ćemo na taj kružni sačekati dok se ne polože cijevi, ulica zatrpa i asfaltira. 
Jedna interesantna stvar je vezana za ovaj kružni tok kod Đačkog doma. Naime, kad je pravljen plan grada 1911. godine, neko je od tada već izgrađenog Rondoa isprekidanim linijama produžio ulicu prena sjeveru, i baš na ovom mjestu, također iscrtanim linijama, uctrtao jedan novi Rondo.
Pogledom na kartu grada Mostara iz 1911. godine jasno se vidi Rondo, izgrađen 1897. godine, sa svih šest ulica koje su se širile iz njega. Vidljivi su nazivi ulica Stephanie Alee i Liska ulica, dok za ostale ulice nisu unešeni nazivi iz onog vremena.
Na karti je uočljivo, da je u blizini Rondoa, prema sjeveru, isprekidanom linijom nacrtan još jedan kružni tok, koji je trebao biti izgrađen na današnjem raskršću kod Đačkog doma, raskršće nekadašnjih ulica Vladimira Nazora i Ante Zuanića. Ulica Stjepana Radića tada nije ni postojala, ali je bilo planirano da se ta ulica spoji do hotela Mostar, kojega također nije bilo toga vremena.
U produžetku ulice, od ovog drugog kružnog toka, prema sjeveru, vidi se objekat koji stoji na sred ulice. To je bila zgrada nekadašnje metorološke stanice, a u daljem produžetku ove ulice sa lijeve strane vidljiv je jedan malo duži objekat, gdje je kasnije sagrađena zgrada sadašnje Hirurgije.
Gore, iza toga objekta je raskršće sa nekadašnjom ulicom Safeta Mujića, koja je opet prema jugu vodila direktno do Gimnazije, sa jednom ulicom koja je vodila ka Bahnhofu, ili stanici, a ustvari to je ona slijepa ulica koja je nekada išla pored hotela Mostar, od nekadašnje Vage, prema kolosjecima stare stanice i nikada nije ni bila asvaltirana.
Paralelno sa željezničkom prugom, sa istočne strane stanice, išla je ulica koja je do gimnazije nosila naziv Kolodvorsaka, a dalje se zvala Parallel Gasse, današnji Bulevar.


Smail Špago
07.10.2017.

U potrazi za posebnom vrstom meda


Ljuljajući se na konopcima, skupljači meda u istočnom Nepalu spuštaju se niz liticu, do polukružnih saća punih meda, zalijepjenih za gole kamene zidove litice
Med ovih, oko 3 centimetra velikih pčela, ima opojni ekefat. Kamenite pčele, kako ih nazivaju, lete do grmlja rodendrona, čiji cvjetovi sadrže halucinogene. Vijekovima ovaj med sa Nepala važi kao odličan lijek protiv kašlja, a primjenjuje se i protiv infekcija rana.
Pitanje je, koliko dugo još?
Obzirom da su cijene ovog halucinogenog meda jako visoke, kamenite pčele postale su ugrožena životinjska vrsta.
(izvor:spiegel)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
06.10.2017.

Vrijeme je tikve




O ovoj temi je do sada dosta puta pisano, čak i na ovom mjestu, svake godine, otprilike u ovo doba, kad i jeste vrijeme tikve. O tikvi se zna skoro sve: (Cucurbita pepo L. – Cucurbitaceae) je jednogodišnja, zeljasta biljka. Vodi porjeklo, kao i ostale vrste tikvi, iz Centralne Amerike i donešena je u Evropu u XVI stoljeću (u Peruu i Meksiku, arheolozi su pronašli dokaze stare 4000 godina o kulturi njenog gajenja). Gaji se radi ploda koji može biti težak i preko 10 kg (nisu rjetki primerci mase od 50 i više kilograma) i sjemena iz kojeg se, hladnim postupkom, cjedi ulje.
Po prehranbenoj vrijednosti i dijetetskoj važnosti vodeća je među povrćem. Ima šest puta više pektinskih tvari nego jabuka i cikla, bogata je vitaminom A, sadrži i vitamine C, E i skupinu vitamina B, ima kalijevih soli i željeza. Meso je posebno ugodna slatka okusa, što je osobito izraženo pri pečenju. Priprema se kao varivo, služi za umake, musake, može se kuhati, puniti palačinke i savijače, a od spomenute tikvice proizvode se i sokovi. Stariji plodovi se koriste kao i bundeve za pečenje.

Uz ove opšte podatke i jedna priča, zabilježena ovih dana na više stranica na internetu. Naime, možda i jedinstvena samoposluga na svijetu, samo za tikve. Nalazi se negdje u Njemačkoj, barem po natpisu na slici. Pored puta složene tikve, Zaustavi auto, odaberi tikvu po želji, a novac ostavi u kasu postavljenu ispod oglasa za prodaju. Poznavajući Nijemce, ovako nešto kod njih sigurno funkcioniše, bez velike zloupotrebe. Ne samo za tikve, nego i za još neke vrste voća i povrća.
Na dnu oglasa je napisano kako samo plaćena tikva čovjeka čini sretnim.

Jedan od komentara sa društvenih mreža:
Da li bi ovako nešto kod nas funkcionisalo? Samoposluga bundeva, odabereš bundevu, piše cjena po komadu i ubaciš pare u kasu. Bojim se, poslje 24 sata kod nas ne bi bilo ni bundeva ni kase.
D: Samo plaćena bundeva čini čovjeka sretnim. Viđeno i uslikano na njivi pored puta, u Njemačkoj
(spagos)
06.10.2017.

Velež Mostar Kup 2017


FK Velež Mostar organizira Međunarodni turnir Velež Mostar Kup 2017. koji se održava od 06.10. – 08.10.2017. godine. Turnir se organizira za selekcije 2003. i 2005. godište.
Utakmice će se igrati na Stadionu Rođeni i stadionu FK Bjelopoljac. Na turniru, pored domaćina Veleža, učestvuju još i Hajduk, Crvena zvezda, Željezničar, Sarajevo, Široki Brijeg, Zrinjski, Split, Blagaj, Bjelopoljac, Lokomotiva, i dr.
Ceremonija otvaranja na rasporedu je u petak, 06.10.2017. godine, sa početkom u 9 sati, na Stadionu Rođeni. Utakmice će se igrati od 08 – 22 sata, dok će se na stadionu FK Bjelopoljac utakmice igrati do 18h. Završnica je planirana u nedjelju, 08.10.2017. godine.
Ovim putem pozivamo sve ljubitelje fudbala u Mostaru da svojim dolaskom uveličaju turnir i na djelu vide buduće nade bh. fudbala, ali i regiona.
SVI STE DOBRODOŠLI !
http://fkvelez.ba/velez-mostar-kup-2017-2/
06.10.2017.

Svijet i u svijetu svašta: Trening na visokom nivou


Visinske pripreme su preporučljive, kako sportistima, tako i ostalima, jer poboljšavaju izdržljivost.
Samo je pitanje: Na kojoj visini?  Da li gornja konstatacija važi i za ljude, koji čitav radni dan, pa i radni vijek, provode za pisaćim stolom?
Sada to zaposleni u jednoj poslovnoj zgradi na Old Streetu u Londonu mogu sami testirati.
Na krovu ove zgrade sa 16 spratova izgrađena je atletska staza duga 150 metara, na najvišem nivou.
Pogled s ove visine je fantastičan, a oni oni najuporniji mogu pokazati šta se u njima još krije.
Jedan puni maraton, ovdje bi iznosio tačno 281 krug.
Pa ko voli…
(izvor:stern)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
05.10.2017.

Mostar ušao u uži izbor destinacija Eurowingsa


Glasajte za ''Grad na Neretvi''

Upravo vi možete svojim glasom dovesti Eurowings u Mostar



Aerodrom Mostar se nakon pregovora našao u užem izboru budućih destinacija njemačke kompanije Eurowings. Ovaj put kompanija želi čuti i mišljenje svojih putnika pa su odabir novog odredišta prepustili upravo njima. Destinacija koja dobije najviše glasova će se uvrstiti u ljetni red letenja za 2018. godinu. Glas za dolazak Eurowingsa u Mostar možete dati OVDJE.



Osim Mostara, u uži krug su ušli Brač, Belfast, Bergen, Castellon, Trst, Biarritz, Podgorica, Shannon i Trapani.  

(izvor:bljesak)
05.10.2017.

Strahovi i nadanja


Najbolje želje, nadanja i hiljade ličnih osjećaja, napisani su na šarenim molitvenim trakama.
U blizini graničnog grada Paju, u Južnoj Koreji, ovakve poruke potpuno su pokrile mrežu jedne demilitarizovane zone.
Radoznalo, jedna žena gura nekoliko zastavica u stranu, kako bi uputila pogled ka drugoj Koreji.
Vjerovatno se ovih dana  ona osjeća kao i milioni drugih ljudi: Ona misli o vremenu u kome niko više neće imati straha od Kim Jong-una, od njegovih raketa, od atomskog rata.
Zbog toga ostatak svijeta ispituje novim manevrima vojnu opciju za slučaj, do kojenikad ne bi smjelo doći.
(izvor:stern)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
05.10.2017.

Jesam li lijepa?


Sve više mladih žele da se tetoviraju.
Najmlađa tetovirana djevojčica, prema medicinskoj stručnoj literaturi, ima samo 8 godina.
Najkasnije sa 13 godina interes prema slikama na tijelu povećava se rapidno. Jedna američka studija tvrdi da 10 posto tamošnjih studenata na univerzitetima ima barem jednu tetovažu na tijelu.
Narednih 55 posto tvrdi da bi je želilo imati. Pri tome se može samo pretpostaviti, kroz sve šta treba da prođe jedna porodica, čije dijete u pubertetu želi jednom tetovažaom iskazati svoju vjernost nekoj pop zvijezdi, tako da se skoro čini lijepim kad se na nečijem ramenu nađe istetovoran jedan, recimo nosorog.
Pubertet i tetovaža, je li to dobra ideja? Američki medicinari su u stručnom časopisu „Pediatric“ iznijeli svoju procjenu problema.
Sveukupno gledano, crteži na tijelu ne sadrže neke dramatične slike. Tetovaža je danas toliko rsprostranjena da skoro svaki treći na svojoj koži ima neki tatoo. Čak 90 posto ih tvrdi da se zbog jednom nacrtanih slika kasnije ne kaju. Njih 30 posto smatra da ih njihove slike na koži čine seksi i atraktivnim, a čak svaki peti tvrdi da uz tetovaže imaju osjećaj više snage. Pomalo čudno djeluje tvrdnja čak 9 posto anketiranih da su kroz tetovažu postali „zdraviji“.
Uz ovo se odlično uklapa jedna studija italijanskih istraživača, prema kojoj mladi nemaju pojma o potencijalnim rizicima po zdravlje koje im donosi sam proces tetovaže. Najčešće nakon tetoviranja dolazi do infekcija kože, koja nastaju zbog nedostataka higijene igala. Takođe su zabiježene i reakcije upale osjetljive kože. Sve u svemu, naučnici su mišljenja da teških komplikacija nema i da nisu tako česte. O nekim potencijalnim dugoročnim posljedicama nema saznanja.
Malo više brige medicinarima predstavljaju društvene posljedice mladalačkih preferencija. Doduše, javno mišljenje se po tom pitanju davno promijenilo. U vremenima kada čak i neke First Lady, ili zvijezede pop scene, nose tetovaže, teško da će se tetovaže tumačiti kao znakovi dubioznih promjena života.
Međutim, za mlade postoji drugi problem: teško da će kod nekog poslodavca posao dobiti neki kandidat sa čijeg vrata se cereka mrtvačka lobanja. Citirajući jednog šefa, tetovaže dolaze na treće mjesto „ubica karijere“. Od tetovaža su još lošiji piercing, ili neugodan zadah iz usta.
Stoga se mladima savjetuje da prije odluke o tetovaži čitavu stvar malo sami istraže i razmisle, zašto i na kome dijelu tijela žele imati tatoo. Ukoliko se ne animiraju na razmišljanje, postoji velika šansa da će kasnije pripadati grupi onih koji provode jedan drugi trend: odstranjivanje tetovaža.
Međutim, ta procedura je puno skuplja nego samo tetoviranje, a u velikom broju slučajeva ne uspjeva komplet.
(izvor:sdz)
(NovaSloboda.ba)
04.10.2017.

Sitan znamen: Spomen ploča u Gimnaziji


Sve do 1998. godine, u zgradi Gimnazije, kad se uđe na glavni ulaz odmah na zidu s desne strane, bila je postavljena spomen ploča, kojom se odaje počast palim borcima – bivšim učenicima ovoga zdanja.
Ploču je postavio Savez boraca NOR-a. Te godine je ploča maknuta i ne zna joj se sudbina.
Na ovaj način je spašavamo od zaborava.
PrirediliIsmail Braco Čampara Tibor Vrančić / Smail Špago
(Novasloboda.ba)
04.10.2017.

Počinje 2. Festival antifašističkog filma


Udruženje antifašista i boraca NOR – a Mostar obavještava da će 2. Festival antifašističkog filma biti održan u Mostaru od 23. do 28. oktobra.
Biće prikazano 6 filmova, od čega 5 igranih i jedan dugometražni dokumentarni. Projekcije će se odvijati u kući Gojka Vukovića, odnosno na Memorijalnoj sceni 2532 sa početkom u 20 sati.
Ulaz na sve projekcije je besplatan, a poslije svake projekcije vodiće se razgovor.
Cilj je, prije svega mladim ljudima, približiti razne oblike fašizma i neofašizma i njihovog djelovanja, te uticati na njihovo antifašističko opredjeljenje, kao trajnu civilizacijsku tekovinu na koju Mostar može i mora biti ponosan.
Na bazi ankete i mišljenja učesnika u razgovorima jednom od autora prikazanih filmova biće dodijeljena nagrada Mostarski univerzum, koja u svom rješenju ima motiv sa Partizanskog groblja u Mostaru.
(NovaSloboda.ba)
04.10.2017.

Snaga talasa


Izvući se iz jednog ogromnog snažnog talasa najbolje se uspijeva sa jednim Duck Dive (roniti kao patka).
Taj potez pripada surf sportu i zove se tako, jer se i patke njim služe kako bi se probile kroz veće talase. Ipak, malo gracioznije nego patka, kroz vodu Hudhuranfishi, na sjeveru Male atola, na Maledivima, probija se surferka Amy Kotch. Ovaj atol je jedno od najomiljenijih mjesta za surfanje na Maledivima. Neposredno uz plažu, nalazi se niz barova, u kojima umorni sportisti prikupljaju snagu za nove pokušaje. Talasi ovdje dostižu visinu od dva do tri metra. Kako svaki put od snage talasa ne bi ponovo bila vraćena na pijesak plaže, sportistkinja mora ubrzati sa zaveslajima prije talasa. Tada svom snagom, zajedno sa daskom, zaroni duboko pod talas. Zvuči malo komplikovano, a u stvari tako i jeste. Zato je potrebno puno vremena i treninga, dok surfer ne postigne pravi osjećaj, kada je najbolje zaroniti pod okomiti snažni talas.
Ove godine, po prvi put na ekstremnom surf takmičenju Titan of Mavericks u Kaliforniji smiju učestvovati i žene. Tu talasi dostižu visinu i do 20 metara. Kome je jahanje na ovim okomitim razornim talasima, ipak, malo škakljivo, on mora znati barem jedno: pravovremeno zaroniti kao patka.
(izvor:focus)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
03.10.2017.

Raif Dizdarević predsjednik Odbora za obnovu Partizanskog groblja u Mostaru



Na juče održanom sastanku Upravnog odbora Udruženja antifašista i boraca NOR – a Mostar formiran je Odbor za obnovu i revitalizaciju Partizanskog groblja u Mostaru, koji broji 69 istaknutih antifašista iz Bosne i Hercegovine, ali i država nastalih raspadon Jugoslavije.
Za predsjednika Odbora izabran je Raif Dizdarević.
Prvi sastanak Odbora biće održan u toku mjeseca i time će se staviti tačka na sve špekulacije koje se pojavljuju u javnosti o tome ko i na koji način će voditi ove aktivnosti.
Na sastanku je zaključeno da sastav odbora nije konačan i da ima mjesta za sve koji žele pomoći u realizaciji ovog izuzetno važnog i zahtjevnog projekta.
(NovaSloboda.ba)
03.10.2017.

Mostar, četiri slike dronom


(tekst i slika objevljeni na Mostarskicrnjaci/facebook)

1. Zgrada na Glavnoj ulici među Mostarcima poznata kao ZEMA (Zemaljsko magazin), kasnije NAMA (Narodni magazin), gdje je 1960.ih bila smještena Učiteljska škola, a kasnije Skupština.

2. Mostarska ljepotica, biser austrougarske arhitekture – Hotel Neretva. Nema razglednice, snimke ili stare slike Mostara na kojoj se nije našla ova ljepotica izgrađena 1892. godine. Izgorila u godini u kojoj je trebala da proslavi svoj stogodišnji jubilej, ali i danas prkosno stoji i svjedoči o svojoj ljepoti.

3. Ušla je u srce svakog starijeg Mostarca – robna kuća Razvitak . Biser socijalističke arhitekture, čija je fasada puna motivima lova, divljih konja, plesa, vinove loze... U sklopu robne kuće nalazila se višespratnica koja je zbog sigurnosti građana nakon rata uklonjena.

4. Zgrada među Mostarcima poznata kao Viša djevojačka škola , otvorena je 1893. godine i bila je jedna od tri državne škole za djevojke na području današnje Bosne i Hercegovine. Djevojke sticale široko teoretsko, ali i praktično obrazovanje, u tkz. ženskim zanimanjima, kao što je bilo krojenje, šivanje, vezenje, kuhanje, ali i matematika i geometrija. Iz takve škole sigurno su izlazile dobro obrazovane djevojke, žene, koje su kasnije mogle samostalno obavljati čitav niz interesantnih zanimanja.
(mostarskicrnjaci)
03.10.2017.

Iz kukavičijeg jajeta


"Što se jednom izleže…mora se hraniti“, glasila bi izreka iz ptičijeg svijeta, a fotografija u prilogu prikazuje jednog trstenjaka (Acrocephalus) kako hrani ptića kukavice.
Kada se iz šume čuje „ku ku“, to označava oglašavanje mužjaka kukavice, a na taj način on ograničava svoju teritoriju. Ženke kukavice se oglašavaju prilično kreštavim glasom, a najčešće onda, kada svoje jaje polažu u tuđe gnijezdo.
Britanski zoolozi sa Cambridge univerziteta su dešifrovali značenje posmatranog ponašanja kukavica. Oni su nedobrovoljnim roditeljima puštali snimak na kome su se oglašavale ženke kukavice i upoređivali ga sa oglašavanjem drugih prica. Pronašli su da je u nekim slučajevima oglašavanje ženke kukavice veoma slično napadačkom oglašavanju vrapca.
Prema rezultatim istraživanja, trstenjaka su veoma zbunjivali takvi zvukovi, pri čemu je čak pokazivao i znakove straha. To povećava vjerovatnoću da ova ptica iz straha previdi kukavičije jaje u vlastitom gnijezdu i mirno ga izleže. Trik sa imitiranjem vrapca gorka je potreba kukavica.
Mnoge ptice, međutim, nisu glupe i odmah izbacuju strano jaje iz gnijezda, iako ono veoma liči njihovom jajetu.
(izvor:focus)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
02.10.2017.

Mostar najfotografiraniji grad na svijetu



Bosna i Hercegovina je zemlja koja obiluje znamenitostima koje je vrijedno vidjeti i doživjeti. Tako je BiH dostigla na listu najjeftinijih i najboljih zemalja za putovanje, a Mostar na popisu najfotografiranijih gradova svijeta.
Mostar je uz Sarajevo jedan od najatraktivnijih gradova BiH za turiste, kako zbog svoje ljepote, tako i zbog Starog mosta. Glavna turistička atrakcija Hercegovine dnevno privuče na stotine turista iz svih krajeva svijeta. Na osnovu broja panoramskih fotografija podijeljenih na internetu interaktivna internet stranica Sightsmap svrstala je Mostar na popis najfotografiranijih gradova svijeta.
Turisti su oduševljeni. No izgleda da ovaj biser Hercegovine nije interesantan samo turistima. Naime, jedna financijska tvrtka iz Finske snimila je reklamu u Mostaru, a Stari most iskoristila kao simbol povezanosti između banke i ljudi.
Ako je gornji rezultat mjeren brojem fotografija Mostara postavljenih na internetu, onda evo i danas mog malog doprinosa tome.
(spagos)
02.10.2017.

Ništa lijepo: Osveta planete Zemlja






Mega uragani u Karipskom moru, požari u južnoj Evropi, dugotrajne padavine u pojedinim dijelovima Evrope, to su prvi glasnici promjena klime, kažu istraživači.
Ono što je još gore: Njihove prognoze su još lošije.
Uragan Irma je dotakao Dominikansku republiku i Haiti, a ostrva Barbida i St. Martin kompletno opustošio. Uragan je imao prečnik od 700 kilometara, što je otprilike prostor, kao od Splita do Beograda, i od Zagreba do Podgorice. Oko uragana je imalo prečnik oko 10 kilometara.
Uz to, pripadnici plemena Karamajongi (na slici) trče dnevno i po deset sati kako bi našli vodu. Njihova domovina Uganda je još 2016. godine bila pogođena ekstremnim sušama, kao i susjedne zemlje na jugu Afrike. Istraživači računaju sa nastavkom sušnih nepogoda i u narednom periodu, u ovim područjima, koja su najpogođenija klimatskim promjenama.
Sa druge strane, kolos ledenjak koji se otcijepio od južnog pola ima površinu od oko 2.500 kvadratnih kilometara. To je najveći ledeni brijeg, koga su istraživači registrovali do sada. Iako još nije potvrđeno da je ledenjak posljedica klimatskih promjena, jasno je da je on simbol topljenja leda širom zemljine kugle. Na južnom polu dešavaju se dramatične stvari. Led u Arktičkom moru postaje sve tanji, a u ljetnom periodu se topi sve brže. To za polarne medvjede može značiti veoma brzo izumiranje.
Elementi, vatra, voda i vazduh, trenutno se okreću protiv nas, jer planetu izbacujemo iz njene ravnoteže, kažu stručnjaci za promjene klime.
Počevši od Portugala, preko Španije i Azurne obale, preko Jadrana pa sve do obala Grčke, ljetos su bjesnili šumski požari. Potpomognuti vjetrom, nije ih bilo lako staviti pod kontrolu. Razlozi požara, ekstremne suše i visoke temperature vazduha, dva fenomena, koji su u direktnoj zavisnosti od promjena klime.
Istovremeno, u drugim područjima Evrope pojavile su se ekstremno velike padavine, koje su poplavile mnoge gradove. Zabilježano da je u gradu Oranienburg, u Njemačkoj jednog dana palo više od 200 litara vode po kvadratnom metru. Istraživači smatraju da će sličnih padavina biti i u narednom periodu, kao posljedica zagrijavanja planete.
Uz padavine, u planinskim predjelima Evrope, pojavile su se lavine  blata i kamenih blokova, kao u švajcarskom mjestu Berghoto Bongo. Masa zemlje i kamena pokrenula se sa visine od 3369 metara i prema dolini brisala sve pred sobom. Istraživači računaju da će i u budućnosti često dolaziti do sličnih pojava. Temperatura se u Alpama već godinama stalno povećava. Trajni led koji je stabilizovao Alpe topi se.
A ono što je posebno interesantno, zabilježeno je da se nakon uragana Irma, u SAD ponovo počelo pričati o klimatskim promjenama.
(izvor:focus)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
01.10.2017.

Da je ovako svaki dan










U organizaciji Sportskog saveza Grada Mostara, u subotu 30. septembra 2017, od Španskog trga do raskrsnice kod Doma zdravlja, održan je kros za djecu predškolskog uzrasta, učenike osnovnih i srednjih škola Grada Mostara. Na krosu su učestvovali đaci iz 20 osnovnih i 19 srednjih škola, te deset vrtića.

Prostor oko Gimnazije, nekadašnji centar svih zbivanja u Mostaru, bio je prepun. Nekada je ovdje ovako krcalo svakog dana, a pogotovo preko vikenda. Zadnjih 25 godina, to se dešava samo nekom prigodom. Srećom, kao što je bilo i tokom održavanja ovog krosa, sve je proteklo mirno, prijateljski, susreo je poznanik prozanika, prijatelj prijatelja. Popričalo se, razmjenila po koja ljudska. Neki su prošetali na kafu, preko Bulevara niz Korzo, a neki šetalištem do Rondoa.
Šta bi smetalo, da se ovoliko naroda svaki dan skupi na ovom mjestu.
(spagos)
01.10.2017.

Maraton





Ovakvi detalji čovjeka zainteresuju samo uz određene prigode. Danas će maraton u Kelnu trčati preko 25.000 učesnika. Centralna zona grada, kao i svake prve nedelje oktobra, zatvorena je za saobraćaj, a staza prolazi centralnom gradskom jezgrom?
Prvo, maraton, ili Marathon, ili na grčkom Μαραθώνιος, je trka atletičara, na stazi dugoj tačno 42.195 metara. Upravo tolika je razdaljina između grčkog grada Atina (Αθήνα) i mjesta Maraton, zahvaljujući kome je trka i dobila ime. Pitanje, zašto?
Prije oko 2500 godina vodila se borba između grčke vojske i vojske iz Perzije, koja je htjela osvojiti Grčku. U mjestu Maraton udarile su dvije vojske jedna na drugu. Grci su pobjedili, iako su bili brojčano slabiji.
Prema jednoj legendi, trkač Fidipidis (Pheidippides, Φειδιππίδες) je nakon dobijene bitke, sa Maratona potrčao u Atinu, kako bi zabrinutim Atinjanima prenio radosnu vijest o pobjedi. Tamo je stigao, rekao „Mi smo pobjedili“ i srušio se mrtav.
Mnoga stoljeća, pa čak i milenijume, niko nije više ni mislio na ovu legendu. Tek 1890. godine kod iskopavanja ruševina na Maratonu, otkriven je jedan grob, koji je ponovo podsjetio na Fidipidisa, pa je odlučeno da se na prvim Olimpijskim igrama 1896. godine u Atini organizuje trka ove dužine.
Kasnije je maraton postao redovna disciplina na Olimpijskim igrama, na skoro svim atletskim takmičenjima, a pored toga, u velikom broju gradova širom svjeta, svake godine redovno održavaju maratonske trke.
Svjetski rekord na ovoj trci dugoj 42.195 metara drži Dennis Kimetto (Kenija) sa vremenom 2:02:57, istrčan 28. septembra 2014. godine na maratonu u Berlinu.
(izvor:ksta)
(spagos)
01.10.2017.

Negdje daleko: Alzas i Kolmar






Putovanje na kome se za pet dana obiđe toliko lijepih predjela i gradića, o kojima se priča do kraja života.
Smještena na tromeđi Francuske, Njemačke i Švajcarske, regija Alzas osvoja svojom istorijom, pejzažima, kulturom i domaćim bijelim vinom. Po mnogima je najljepši grad ove francuske oblasti – Kolmar. Veliki stari grad, prepoznatljiv je po svojim bajkovitim kućicama s kosturom od drvenih greda i cvjetnim aranžmanima koji niču na svakom prozorskom oknu i balkonu. U tim starim drvenim građevinama smještene su crkve, prodavnice, kafei.
Nekada glavni grad ove oblasti, Strazbur, osim što je politički centar sa sjedištima Savjeta i Parlamenta Evrope, Suda za ljudska prava i drugih važnih institucija, ima mnogo toga da ponudi turistima. Istorijskim centrom grada dominira veličanstvena katedrala Notr Dam, sa zvonikom visine 142 metra. „Mala Francuska” najslikovitiji je dio starog Strazbura, sa šarenim građevinama, mostovima i odbrambenim kulama iz 13. vijeka.
S njemačke strane uzdiže se „Crna šuma“ – Švarcvald, oblast čiji naziv opravdavaju tamne borove
šume koje je prekrivaju. Čari mistične planine Švarcvald čine slikovita sela koja se često povezuju s pričama iz bajki braće Grim.
Na ovom putovanju ne bi trebalo zaobići Hajdelberg, romantični nemački gradić s impresivnim, 700 godina starim renesansnim zamkom na brdu iznad grada.
U podnožju planine Švarcvald smešten je Baden Baden, oaza njemačke kulture i istorije. Grad koji leži na 14 termalnih i zvora s temperaturom i zmeđu 14 i 66 stepeni Celzijusa , idealno je mjesto za odmor i oporavak. O njegovoj slavnoj prošlosti svjedoče raskošne palate i vile, sa savršeno uređenim vrtovima.
(izvor:citymag)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)