spagosmail

Dobrodošli na moj blog


08.10.2017.

Za arhivu: BiH - Belgija 3:4 (2:1)

BiH - Belgija 3:4 (2:1)

7. oktobar 2017. 18:00 sati
Stadion: Grbavica, Sarajevo
Gledalaca:
Sudija: William Collum (Škotska)

BiH - Belgija 3:4 (2:1)

Strijelci: 0:1 Meunier (4), 1:1 Medunjanin (30), 2:1 Višća (39), 2:2 Batshuyi (59), 2:3 Verthongen (68), 3:3 Đumić (82), 3:4 Carasco (83)

žuti kartoni: Bešić, Duljević, Kolašinac (BiH), Carrasco, Vermalen, Batshuayi (Belgija)

BiH: Begović, Kolašinac, Šunjić, Đumić, Vranješ, Lulić, Bešić (Jajalo), Duljević, Medunjanin (Ibišević), Višća (Hajrović), Džeko.
Rezerve: Pirić, Šehić, Cocalić, Sušić, Cimirot, Krunić, Milićević, Bilbija, Kodro
trener: Baždarević

Belgija: Courtois, Vertonghen, Vermaelen, Alderweireld, Carrasco (Chadi), Fellaini (Dendoncker), De Bruyne, Meunier, Hazard, Mertens (Tiemans), Batshuayi.
Rezerve: Casteeis, Mingolet, Boyata, Ciman, Kabasele, Defour, Mirallas, Origi
trener: Martinez

Reprezentacija Bosne i Hercegovine izgubila je od selekcije Belgije s 4:3, u utakmici 9. kola kvalifikacija za svjetsko prvenstvo 2018. u Rusiji.
Porazom je selekcija BiH izgubila šanse da se plasira u baraž za svjetsko prvenstvo u Rusiji.

(spagos)
08.10.2017.

Nobelova nagrada za mir organizaciji ICAN




ICAN - The International Campaign to Abolish Nuclear Weapons, Međunarodna kampanja za ukidanje nuklearnog naoružanja

ICAN globalna organizacija osnovana 2007. godine u Australiji je koalicija nevladinih organizacija u sto zemalja koje se zalažu za snažan i efikasan ugovor o zabrani nuklearnog naoružanja.

Nobelovu nagradu dobila je, kako je obrazloženo, zbog ogromnih napora oko postizanja zabrane atomskog oružja i zbog svog rada na privlačenju pažnje na katastrofalne humanitarne posljedice bilo kakve upotrebe nuklearnog oružja i pionirskog zalaganja za zabranu tog oružja.

Glavna šefica ICAN-a je Šveđanka Beatrice Fihn. Njoj je 34 godine, a u njezinom uredu u Ženevi radi samo četvero saradnika, koji su svi mlađi od 35 godina. Ova kampanja je znatno veća: u njoj je povezano oko 450 mirovnih skupina i organizacija koje se godinama bore za atomsko razoružanje.
Ovoj kampanji je cilj postizanje međunarodnog sporazuma o zabrani atomskog oružja. Na tom cilju rade deseci hiljada aktivista u više od stotinu zemalja svijeta. U julu 2017. je potpisan sporazum kojim se zabranjuje proizvodnja, posjedovanje, upotreba i skladištenje atomskog oružja. On će stupiti na snagu kada ga ratificira 50 članica. Fihn predviđa da će se to ostvariti do kraja iduće godine.

Sporazum nije potpisala nijedna atomska sila. Njemačka i druge članice NATO-a odbijaju potpisati dokument uz obrazloženje da on nije spojiv sa članstvom u Sjevernoatlantskom savezu.

Žiri se morao odlučiti između 318 prijedloga. Prošle godine je ovo važno priznanje dobio kolumbijski predsjednik Juan Manuel Santos.
Ova se nagrada dodjeljuje od 1901. godine, dotirana je s 940.000 eura, a utemeljena je na poticaj otkrivača dinamita, švedskog industrijalca Alfreda Nobela. Dobitniku će nagrada biti uručena 10. decembra u Oslu.

(spagos)
08.10.2017.

Negdje daleko: Helgoland









Helgoland su dva ostrva sjevernom moru, koja pripadaju Njemačkoj. Udaljeni su od kopna 48 kilometara.
Sve do 1721. godine, ostrva su bila jedna cjelina, a onda se odjednom, prirodno, rascijepilo na dva dijela. Iako se u suštini radi o dva ostrva, kad se govori o Helgolandu, uvijek se govori kao da je to jedno ostrvo. Između dva dijela ostrva redovno saobraća trajekt, više puta dnevno. Na Helgolandu danas živi oko hiljadu i po stanovnika, a površina ostrva je oko 4 kvadratna kilometra.
Kroz istoriju je Helgoland mjenjao gospodare, tako da je od 1714. pripadao Danskoj, zatim od 1807. Velikoj Britaniji, onda od 1890. godine Njemačkoj. U periodu Drugog svjetskog rata bilo je ponovo pod britanskom vlašću, a od 1952. godine ponovo je pripojen Njemačkoj. Klima je u prosjeku 2 stepena toplija nego u Njemačkoj.
Najpoznatija znamenitost Helgolanda je „Lange Anna“ – Duga Ana, kameniti stub od crvenog poroznog pješčanog kamena. Kao zaštita od erozije oko ostrva, izgrađen je betonski zaštitni pojas, koji štiti tlo od napada vode i visokih talasa.
Veće ostrvo nosi naziv Helgoland, a manje Helgoland-Dine. Na većem ostrvu se nalaze Gornji i Donji dio, dok se na manjem ostrvu nalazi aerodrom.
Ostrvo je poznata turistička destinacija, koju godišnje posjeti oko 350 hiljada turista, od toga su neki samo dnevni turisti, dok veliki broj turista provodi čitav svoj odmor na ovoj neravnoj ljepoti.
Računa se da će do 2020. godine broj turista porasti na 400 hiljada godišnje.
(izvor:express)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)