spagosmail

Dobrodošli na moj blog


23.01.2018.

Kad koljena izdaju


Došao neki 80-godišnjak u bolnicu. Trebao nešto operisati, a za operaciju su ga morali obrijati u predjelu genitalija. Kad je došla sestra, otkrila ga, ugleda njegov ogromni komad.
- Opa, dedo, to je bila prava stvar – reče smješeći se.
- E, dijete moje, nije to ništa. Prije 10 godina još sam mogao na njega objesiti kantu vode i odnijeti je 100 metara daleko – reče dedo.
- A sad! To više ne možete? - znatiželjno će sestra.
- Ma ne mogu. Izdadoše me koljena! 
23.01.2018.

Lijeni stvorovi koji jedu mrave


Južni tamandua (Tamadua Tetradactyla) je vrsta mravojeda iz roda Tamandua. Živi na širem podruöju Južne Amerike, istočno od Anda, gdje ga ima u različitim krajolicima, koji su manje ili više pokriveni drvećem.
Najčešće živi usamljen i kreće se po drveću, ali i po zemlji. Glavna ishrana su mu insekti koji formiraju zajednice. Po pravilu, jedno leglo dobija jedno mladunče godišnje. Srodnik mu je i sjeverni tamandua, koji se od 1975. godine smatra posebnom vrstom. Ukupna populacija južnih tamandua nije ugrožena.
Izgleda prilično prijateljski, iako ima reputaciju velikog smrdljivca, koja od njega odbija svaku vrstu neprijatelja. Da li je ovaj smrad povezan sa načinom i vrstom ishrane, još se ne zna. Jede isključivo insekte, a to su mravi, termiti, ali, takođe, i pčele i ose. Prilikom obroka, mora biti veoma brz, jer se ove vrste insekata protiv njega bore ubodima, ali i ujedima kandži u obliku kliješta. Stoga mu obrok mora biti završen za maksimalno pet minuta. Šta je ulovio, ulovio, jer tada mora bježati od gnijezda insekata.
Međutim, mnogo veći neprijetelj mu je čovjek. U Nacionalnom parku Tipins u Boliviji, po kome ovi mravojedi tumaraju besciljno, sada se gradi put, direktno kroz prašumu.
Ekolozi i autohtoni narodi, koji žive u zaštićenom području, strahuju da će prašuma u skoro vrijeme u većoj mjeri biti posječana. Bolivijska vlada ne preduzima ništa ozbiljnije kako bi zaštitila područja istočno od La Paza. Kako naučnici izvještavaju, u stručnom časopisu Current Biology, u ovom Nacionalnom parku je od 2000. do 2014. godine posječana šuma na površini većoj od 46.000 hektara.
(izvor:sdz)
Smail Špago
(NovSloboda.ba)