spagosmail

Dobrodošli na moj blog


08.02.2018.

Novi most na Neretvi u Mostaru




(fotosi: Emir, Emilio, Ivan, Gugo)

Novoizgrađeni most preko rijeke Neretve u Mostaru svečano je otvoren u četvrtak 8. februara 2018. godine,

Prigodnom svečanošću, danas je u saobraćaj pušten novoizgrađeni most na Neretvi, koji spaja vrh Avenije sa ulicom Marašala Tita u Sjevernom logoru.
Svečanom otvaranju novoizgrađenog mosta prisustvovali su predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Edin Mušić, predsjednik Skupštine HNK-a Šerif Špago, predsjednik Vlade HNK-a dr. sc. Nevenko Herceg, ministar MUP-a HNK-a Slađan Bevanda, predstavnici Cesta FBiH, političkih stranaka i brojni građani. U svečanom dijelu učestvovale su Mostarske mažoretkinje i Limena glazba Mostar.
“Riječ je o projektu koji smo s nestrpljenjem čekali, jer ideja i planovi za izgradnju u ovom slučaju nisu uvijek išli u zadanom smjeru zbog različitih poteškoća na koje smo nailazili prilikom same realizacije. Mi smo, uprkos svemu, uz mnogo truda i podrške, savladali sve poteškoće i danas ponosno stojimo na ovom mjestu”, kazao je tom prigodom mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić.
Poručio je kočničarima ovog i brojnih projekata kako je, uprkosnjihovim postupanjima i krivičnim prijavama, priveden kraju projekat.
“U Mostaru nismo samo obnovili porušene mostove, već smo i izgradili novi most za nove naraštaje, za nove susrete, još jedan simbol povezanosti u gradu mostova”, poručio je mostarski gradonačelnik.
U izgradnju mosta, zajedno s troškovima eksproprijacije, uloženo je oko 15,3 miliona maraka, od čega je Vlada FBiH iz sredstava naplaćenih od izdavanja GSM licence osigurala 11 milijuna, a Grad Mostar 4,3 miliona maraka. Vrijednost samog mosta iznosi oko 9,5 miliona maraka, od čega je Vlada FBiH osigurala 80 posto, a Grad Mostar 20 posto.
Novi most n a Neretvi sastoji od dvije cjelino i to: rasponske konstrukcije ukupne dužine 130 m i tzv.pristupnog dijela mosta dužine 60 m, što daje ukupnu dužinu mosta od 190 m. Širina mosta je 20,10 m, sa četiri saobraćajne trake širine 3,55 m (dvije trake od 7,10 m i razdjelni pojas 1,20 m) i dvije pješačke staze širine 2,10m. Visina mosta je oko 15 m.
Za sada su u funkciju puštene dvije trake, jer trenutno nema novca za završetak gradnje priključnih cesta u punom profilu.
Izaslanik federalnog ministra saobraćaja Renato Škrobo kazao je kako je ovaj most jedan od glavnih infrastrukturnih projekata, jer njegova izgradnjs daleko nadvisuje značenje jednog objekta koji spaja dvije strane jednog grada.
“Izgradnjom ovog mosta omogućava se novi cestovni pravac iz Mostara u smjeru Sarajeva i obratno. Istovremeno se značajno smanjuje cestovno opterećenje  na Carinskom mostu i pristupnim saobraćajnicama”, rekao je Škrobo, podsjećajući da je Federalno ministarstvo saobraćaja kroz različite programe investiranja osiguralo sredstva za realizaciju u ukupnom iznosu nešto manjem od 11 miliona maraka, počevši od 2008. godine.
Najvažnije u svemu je da su domaće firme izvodile radove na mostu, istakavši  kako i firme Hering i HP Investing, također, danas ima razloga za slavlje.
Ovo je prvi potpuno novi most preko Neretve u Mostaru i okolini koji je izgrađen u protekle 23 godine, nakon što je rekonstruisano i izgrađeno jedanaest u ratu srušenih mostova.
Most se počeo graditi 2008. godine, a završetak radova bio je najavljen za kolovoz 2009. godine, ali je, zbog problema s eksproprijacijom zemljišta i finansiranjem građevinskih radova, otvoren tek deset godina kasnije.
(NovaSloboda.ba)
08.02.2018.

Pozdravi s odmora sa morskog dna





Neobično poštansko sanduče nalazi se na morskom dnu ispred japanskog grada Susami.
To malo mjesto, sa oko 4 hiljade stanovnika u regionu Kansai, postalo je atrakcija i svakodnevno ga posjećuje veliki broj turista, upravo zbog poštanskog sandučića, koje se nalazi na dubini od 9,75 metara ispod morske površine.
Prema onome što piše u Japan Timesu, mjesto Susami je već upisano u Guinnesovu knjigu rekorda zbog najdubljeg podvodnog poštanskog sandučeta na svijetu.
Na ovu ideju došao je Toshihiko Matsumoto 1999. godine, sa obrazloženjem kako bi tako nešto bilo interesantno za ronioce, dobro za poštu i turizam u Susamiju.
Matsumoto je u to vrijeme bio rukovodilac mjesne pošte. Od kako je montirano, u sanduče je ubačeno oko 38 hiljada pisama. Pri tome je bitno da se u sanduče ne može ubaciti obična razglednica ili pismo. To moraju biti specijalne vodootporne poštanske karte, koje se pišu specijalnim olovkama. Sve što je potrebno za ovakav potez, ronioci mogu dobiti u mjesnoj prodavnici za ronioce. Kada napišu kartu ili razglednicu, turisti moraju zaroniti i ubaciti ih u sanduče.
Rukovodilac radnje se pobrine da zaroni svako veče i isprazni sanduče, te da pisma odnese u poštanski ured, odakle dalje odlaze normalnom poštom.
(express)
(NovaSloboda.ba)