spagosmail

Dobrodošli na moj blog


10.03.2018.

Sedam prednosti šetnje kroz šumu





Da li ste znali da Japanci imaju posebnu riječ za „šumsko kupanje“? To je shinrin-yoku.
Kako pretpostavljate, potrebno je zaći u šumu, prepustiti se vazduhu, mirisima, vegetaciji i zvukovima ptica i životinja koje tamo žive. A da li znate da od toga postoje i neke nevjerovatne koristi za zdravlje? Pored očiglednih prednosti, kao što su svjež vazduh i vježbanje, postoje studije koje pokazuju da je šetnja kroz šumu, ili park sa puno drveća, možda najzdravija stvar koju možete učiniti za sebe.

1. Može pomoći u prevenciji raka
Vitalni dio našeg imunog sistema sastoji se od NK (prorodne ubice) ćelija koje se bore protiv raka. Da li šetnja kroz šumu ima nešto sa ovim ćelijama? Da ima, to su pokazala istraživanja koje je proveo dr. Li sa Japanske medicinske škole u Tokiju. Pri tome su uzeli uzorke krvi iz male grupe dobrovoljaca prije nego što su otišli u šumsku ekspediciju, gdje su proveli nekoliko dana. Nakon boravka u šumskom hotelu ponovo im je uzeta krv na analizu, i pokazala znatno povećanje aktivnosti NK ćelija, koje je trajalo još mjesec dana nakon boravka u šumi. Čak i jednodnevni izlet u šumu pokazao je povećano djelovanje ovih ćelija, ali sa kraćim efektima, naravno. Sad treba samo zamisliti, šta se dešava ako se to radi redovno!

2. Mirisi šume smanjuju stres
Mirisi šume imaju snažan uticaj na naše zdravlje i emocije. Čini se da su mirisi blisko povezani sa centrom za emociju u našem mozgu. Zbog toga neki mirisi mogu izazvati osjećaj nostalgije. ili drugih emocija vezanih za prošlost. A mogu li pomoći u smanjenju stresa? To su upravo htjeli demonstrirati istraživači sa Kyoto univerziteta. Tražili su od osoba da procjene svoje raspoloženje i nivo stresa u danima boravka u šumi i kontrolnim danima kada su boravili u normalnom okruženju. Njihovi zaključci pokazuju da su dani boravka u šumi bili ključni u s,manjenju njihovog hroničnog stresa. Šta e dogodilo? Objašnjenje naučnika je da bor, jela, kedar i čempres sadrže phitoncide kao što su alfa-pinen i beta-pinen koji su sastavni dijelovi eteričnih ulja mnogih biljaka i drveća. Pronađeno je da smanjuju nivo stresnog hormona kortizola.

3. Pomaže kod depresije
U jednoj interesantnoj studiji utvrđeno je da stanovnici Londona, koji žive u blizini drveća imaju puno bolje mentalno zdravlje. Čak je i prisustvo uličnih stabala imalo pozitivan uticaj, a jedna druga studija je pokazala da je na područjima sa više stabala izdato puno manje recepata za antidepresive.Činjenica da blizina drveća, ili promjena godišnjih doba pomaže ljudima da se nose sa životom u urbanim sredinama, koje same po sebi mogu biti depresivne. Mnog bolje je otići u šumu u šetjnju, ili barem gledati na neko drvo ili šumu, tokom rada, ili otići u šetnju u najbliži park.

4. Doprinosi da mozak radi bolje
Šetnjom kroz šumu, ili kroz područje zasađano stablima, kako je pronađeno, pomaže boljem pamćenju i učenju. Šumski dječiji vrtići su recimo veoma popularni u Njemačkoj, gdje ih ima čak 450, dok se ta ideja laganije provodi u SAD I Velikoj Britaniji. Istraživanja su pokazala da su djeca u takvim vrtićima puno bolja u kognitivnim vještinama, imaju bolju spretnost u ručnom radu i mogu bolje procijeniti rizike od djece obrazovane u zatvorenom prostoru. Uz to, velika je stvar što djeca pri tome uče o značaju šuma, njihovom održavanju i stvaranju mišljenja kako pomoći čitavoj planeti.

5. Šetnja šumom pomaže smanjenju krvnog pritiska
Centri za prevenciju i kontrolu bolesti u SAD promovišu Nacionalni dan staza, jer znaju da prirodno okruženje poput šume ima ogromne zdravstvene prednosti. Tome doprinosi i učešće u organizovanim radnim akcijama za održavanje šuma. Jedna od akcija pomaže da se šetačima smanji krvni pritisak, i tom prilikom su pozvali dobrovoljce da dva sata šetaju šumom u jednom predgrađu Tokija. A kao kontrola im je bila ista akcija šetnje u urbanim sredinama. Rezultat, nakon šetnje šumom, grupa je imala niži pritisak, nego nakon šetnje gradom.

6. Pomaže smanjivanju prekomjerne težine
Prema studiji o globalnom povećanju težine stanovništva skoro 30% stanovništva na svijetu je gokazno, ili imaju prkomjernu težinu. Kao primjer navodi se da u Velikoj Britaniji 67% muškaraca i 57% žena spadaju u kategoriju prekomjerne težine. Postoji mnogo rješenja, kao što je hodanje, vožnja bicikla Thai Chi, ili redovan rad na održavanju šumskih površina. Komisija za šumarstvo u Walesu (Velika Britanija) uz pomoć porodičnih ljekara preporučuje da ljudi sa prekomjernom težinom trebaju što više šetati šumom. To je daleko zdravije nego trenirati u teretani.

7. Šumska šetnja je odlična za smanjenje usamljenosti
Kako se može vidjeti na mnogim društvenim mrežama, hodanje šumom je jedan od najboljih načina za prevazilaženje opštih zdravstvenih problema, a prije svega smanjenje usamljenosti hodanjem sa drugim ljudima.
Pa šta čekate? Gradski park, ili najbliža šuma plaču za vašom posjetom!
(lifehack.com)

(spagos)






Da li ste znali da Japanci imaju posebnu riječ za „šumsko kupanje“? To je shinrin-yoku.
Kako pretpostavljate, potrebno je zaći u šumu, prepustiti se vazduhu, mirisima, vegetaciji i zvukovima ptica i životinja koje tamo žive. A da li znate da od toga postoje i neke nevjerovatne koristi za zdravlje? Pored očiglednih prednosti, kao što su svjež vazduh i vježbanje, postoje studije koje pokazuju da je šetnja kroz šumu, ili park sa puno drveća, možda najzdravija stvar koju možete učiniti za sebe.

1. Može pomoći u prevenciji raka
Vitalni dio našeg imunog sistema sastoji se od NK (prorodne ubice) ćelija koje se bore protiv raka. Da li šetnja kroz šumu ima nešto sa ovim ćelijama? Da ima, to su pokazala istraživanja koje je proveo dr. Li sa Japanske medicinske škole u Tokiju. Pri tome su uzeli uzorke krvi iz male grupe dobrovoljaca prije nego što su otišli u šumsku ekspediciju, gdje su proveli nekoliko dana. Nakon boravka u šumskom hotelu ponovo im je uzeta krv na analizu, i pokazala znatno povećanje aktivnosti NK ćelija, koje je trajalo još mjesec dana nakon boravka u šumi. Čak i jednodnevni izlet u šumu pokazao je povećano djelovanje ovih ćelija, ali sa kraćim efektima, naravno. Sad treba samo zamisliti, šta se dešava ako se to radi redovno!

2. Mirisi šume smanjuju stres
Mirisi šume imaju snažan uticaj na naše zdravlje i emocije. Čini se da su mirisi blisko povezani sa centrom za emociju u našem mozgu. Zbog toga neki mirisi mogu izazvati osjećaj nostalgije. ili drugih emocija vezanih za prošlost. A mogu li pomoći u smanjenju stresa? To su upravo htjeli demonstrirati istraživači sa Kyoto univerziteta. Tražili su od osoba da procjene svoje raspoloženje i nivo stresa u danima boravka u šumi i kontrolnim danima kada su boravili u normalnom okruženju. Njihovi zaključci pokazuju da su dani boravka u šumi bili ključni u s,manjenju njihovog hroničnog stresa. Šta e dogodilo? Objašnjenje naučnika je da bor, jela, kedar i čempres sadrže phitoncide kao što su alfa-pinen i beta-pinen koji su sastavni dijelovi eteričnih ulja mnogih biljaka i drveća. Pronađeno je da smanjuju nivo stresnog hormona kortizola.

3. Pomaže kod depresije
U jednoj interesantnoj studiji utvrđeno je da stanovnici Londona, koji žive u blizini drveća imaju puno bolje mentalno zdravlje. Čak je i prisustvo uličnih stabala imalo pozitivan uticaj, a jedna druga studija je pokazala da je na područjima sa više stabala izdato puno manje recepata za antidepresive.Činjenica da blizina drveća, ili promjena godišnjih doba pomaže ljudima da se nose sa životom u urbanim sredinama, koje same po sebi mogu biti depresivne. Mnog bolje je otići u šumu u šetjnju, ili barem gledati na neko drvo ili šumu, tokom rada, ili otići u šetnju u najbliži park.

4. Doprinosi da mozak radi bolje
Šetnjom kroz šumu, ili kroz područje zasađano stablima, kako je pronađeno, pomaže boljem pamćenju i učenju. Šumski dječiji vrtići su recimo veoma popularni u Njemačkoj, gdje ih ima čak 450, dok se ta ideja laganije provodi u SAD I Velikoj Britaniji. Istraživanja su pokazala da su djeca u takvim vrtićima puno bolja u kognitivnim vještinama, imaju bolju spretnost u ručnom radu i mogu bolje procijeniti rizike od djece obrazovane u zatvorenom prostoru. Uz to, velika je stvar što djeca pri tome uče o značaju šuma, njihovom održavanju i stvaranju mišljenja kako pomoći čitavoj planeti.

5. Šetnja šumom pomaže smanjenju krvnog pritiska
Centri za prevenciju i kontrolu bolesti u SAD promovišu Nacionalni dan staza, jer znaju da prirodno okruženje poput šume ima ogromne zdravstvene prednosti. Tome doprinosi i učešće u organizovanim radnim akcijama za održavanje šuma. Jedna od akcija pomaže da se šetačima smanji krvni pritisak, i tom prilikom su pozvali dobrovoljce da dva sata šetaju šumom u jednom predgrađu Tokija. A kao kontrola im je bila ista akcija šetnje u urbanim sredinama. Rezultat, nakon šetnje šumom, grupa je imala niži pritisak, nego nakon šetnje gradom.

6. Pomaže smanjivanju prekomjerne težine
Prema studiji o globalnom povećanju težine stanovništva skoro 30% stanovništva na svijetu je gokazno, ili imaju prkomjernu težinu. Kao primjer navodi se da u Velikoj Britaniji 67% muškaraca i 57% žena spadaju u kategoriju prekomjerne težine. Postoji mnogo rješenja, kao što je hodanje, vožnja bicikla Thai Chi, ili redovan rad na održavanju šumskih površina. Komisija za šumarstvo u Walesu (Velika Britanija) uz pomoć porodičnih ljekara preporučuje da ljudi sa prekomjernom težinom trebaju što više šetati šumom. To je daleko zdravije nego trenirati u teretani.

7. Šumska šetnja je odlična za smanjenje usamljenosti
Kako se može vidjeti na mnogim društvenim mrežama, hodanje šumom je jedan od najboljih načina za prevazilaženje opštih zdravstvenih problema, a prije svega smanjenje usamljenosti hodanjem sa drugim ljudima.
Pa šta čekate? Gradski park, ili najbliža šuma plaču za vašom posjetom!
(lifehack.com)

(spagos)


10.03.2018.

Sto godina DIN standarda





Prva njemački standard  DIN pojavio se 1. marta 1918. godine Nakon toga, došlo ih je još na hiljade.
DIN Deutsches Institut für Normung e.V. (Njemački institut za standardizaciju) je njemačka nacionalna organizacija za standardizaciju, kao i ISO oznaka te zemlje.
DIN i mini-DIN konektori, kao i DIN šina, neki su od primjera starih DIN standarda, koji se danas koriste širom svijeta. Trenutno postoji oko 30 hiljada DIN standarda, koji pokrivaju skoro sva polja tehnologije. Jedan od najranijih i zasigurno najpoznatijih je bio DIN 476, standard koji je uveo format papira A4 (kao i ostale formate) 1922. godine. Kasnije (1975.) je kao format papura usvojen međunarodni standard ISO 216.
DIN je registrovana asocijacija (e.V.), osnovana 1917. godine, originalno kao Normenausschuss der deutschen Industrie (NADI, Standardizacijski komitet njemačke industrije). NADI je, 1926. godine, preimenovan u Deutscher Normenausschuss (DNA, Nejmački standardizacijski komitet), kako bi se pokazalo da standardizacija sada pokriva mnoga polja, a ne samo industrijske produkte. DNA je 1975. godine, preimenovana u DIN, sa sjedištem u Berlinu. Od 1975. godine, priznat je od njemačke vlade kao nacionalno tijelo za standardizaciju, koje predstavlja njemačke interese na međunarodnom i evropskom nivou.
Akronim DIN se često pogrešno uzima kao skraćenica za Deutsche Industrienorm (Njemački industrijski standard). Ovo se dešava zbog istorijskog porijekla DIN-a od NADI-a. NADI je objavljivao svoje standarde kao DI-Norm (Deutsche Industrienorm, Njemački industrijski standard).
DIN 1 se pobrinuo sa univerzalne povezanosti. On je odredio dimenzije konusnih igala, koje spajaju dijelove mašina. Danas je to standard DIN EN 22339.
Najpoznatija DIN norma: 1922. godine standardizovani su formati papira. U tom pogledu, standard DIN je postao izraz koji i djeca već znaju. Na primjer, format papira velike sveske A4. Danas je to standard DIN ISO 216.
Najzanimljiviji standard; Razmak između žica na roštilju iznosi 20 mm, kako kobasica, ili ćevap ne bi propali na žar. Standard DIN EN 1860-1.
Svakodnevni standard: Četkica za zube mora izdržati pritisak od 15 njutna, kako prilikom pranja zuba ne bi pukla i mogla biti progutana. Ova vrijednost znosi oko 1,5 kg. Stanadard DIN EN ISO 20126.
Dugo očekivani standard: Tek 2011. godine izašao je standard za jedinstveni utikač za mobitel punjače. EU Komisija je izvršila pritisak. 14 proizvođača su se složili, jedino Apple nije pristupio. Inače, norme nisu bile obavezujuće. Standard DIN EN 62684.
Bez norme: Interesi za jedinstvenost kod proizvođača pojedinih proizvoda nisu baš omiljeni, pogotovo kao oni na nekom specifičnom priboru zarađuju novac, kao na primjer kod kesa za usisivače, ili žilete.
Mitovi: Pravolinijsko povrće. Ne, nema standarda koji propisuje da krastavci ili banane moraju biti ravni, bez zakrivljenja. Doduše, EU je između 1988. i 2009. godine imao normu po kojoj je bilo propisano da za trgovačku klasu ekstra, krastavci moraju praktično biti ravni.
Globalno jednaki standardi: Četiri od pet projekata DIN su internacionalni.
DIN vodi skoro trećinu evropskih standard projekata EN i skoro petinu svih globalnih projekata ISO
Danas najvažniji ISO standard: Tako mnogo standardizovanih kontejnera su svakodnevno na putu širom svijeta.
(zeit)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)