spagosmail

Dobrodošli na moj blog


08.04.2018.

''Ključ besmrtnosti'' Harija Slipičevića najprodavaniji roman drugi mjesec zaredom


Roman Harija Slipičevića ”Ključ besmrtnosti” i drugi mjesec zaredom, nalazi se na prvom mjestu ukupnog poretka najprodavanijih naslova na online platformi za prodaju knjiga Knjiga.ba ( https://www.knjiga.ba/najprodavaniji ). Podsjetimo, Slipičevićev roman je odmah po objavljivanju došao na top liste najtraženijih knjiga u BiH.
Roman ”Ključ besmrtnosti” do sada je promovisan u Mostaru i holandskom gradu Nijmegenu, a 20. aprila biće će upriličena promocija u sarajevskom klubu Atelje Figure. To će biti prilika da sarajevska publika otkrije svijet misterije i tajni koji vodi Slipičevićevu knjigu prema statusu bestselera.
”Drago mi je što je moj roman našao put do čitalaca i što su ga oni prepoznali kao zanimljivo štivo. Nastavljamo dalje, iduća promocija je u Sarajevu”, poručio je Slipičević.
”Ključ besmrtnosti” je prvi roman mostarskog pisca sa holandskom adresom, Harija Slipičevića. Objavljen je u izdavačkoj kući Art Rabic.
Napeta priča romana ”Ključ besmrtnosti” vodi čitatelje kroz savremenu potragu za Knjigom Mrtvih, drevnim zapisom koji je pod zaštitom moćnog klana Ptolomejevića. Kroz splet istorijskih misterija, legendi, akcije i intrige, za Knjigom tragaju tajna društva, policijske agencije i vlade modernih država. u priču se na svoj 33. rođendan upliće Mac Lewit, naučnik i boem, dvojnik egipatskog boga Ozirisa, prvog čuvara Knjige Mrtvih.
(NovaSloboda.ba)
08.04.2018.

Zlatno raspoloženje


Zlatnije ne može biti: Kišni oblaci i oluja su se povukli, sunce se probija konačno kroz sivilo neba, i odjednom grad izranja u jednom veličanstvenom večernjem svijetlu.
I šta ond anapraviti? Naravno, izvući kameru iz tašne i zlatni pejsaž iznad rijeke ovjekovječiti.
Komentar autora: „Smirujuće raspoloženje nakon turbulentnih vremena u luci na Rajni...“
20180406
(express)
08.04.2018.

Negdje daleko: Nasmiješite se, molim!







Krišnina lopta od maslaca, ili izvorno Vaan Irai Kral, (engl. Krishna's Buterball), u prevodu sa tamilskog jezika znači „stijena nebeskog boga“. Prema hinduskoj mitologiji, Krišna je obožavao maslac i često ga kradom uzimao iz majčinih zaliha, pa je vezujući se za pomenutu priču jedan vodič ovu stijenu nazvao Krišninom loptom od masalaca.
Promjera 5 metara i težine koja premašuje 250 tona, stijena leži pod uglom od 45 stepeni na relativno malenom, ali klizavom poručju jednog brda i prkosi svim zakonima fizike.
Stijena se nalazi u naselju Mahabalipuram, u oblasti Kanchepuram, u indijskoj državi Tamil Nadu, oko 60 kilometara istočno od Chennaija na obali Indijskog mora. Pored pomenute stijene, u tom naselju se nalaze brojni hinduistički hramovi, poznati po raskošnim reljefima na kojima su prikazani prizori iz epa Mahabharate i života pod vladavinom kralja Narasimhavarmane I.

Iako posjetioci ovu turističku atrakciju smatraju prirodnom, vrlo je mala vjerovatnoća da je to stvarno tako, posebno kad se posmatra njen oblik, ali i okolina u kojoj nema bilo kakve druge stijene. A ako je nije stvorila priroda, postavlja se pitanje, ko je, i kako je stijenu tamo smjestio? Čak i danas, uz pomoć moderne tehnologije bilo bi teško jednu ovakvu stijenu odvući uz brdo, a kako je to tek bilo moguće prije 1200 godina.
Tokom vremena, dosta puta se raspravljalo o tome, bilo je čak i nekoliko pokušaja micanja stijene, ali bez uspjeha.
Prema drevnom mitu, kralj Marasimhavamaran je izdao naredbu da se stijena pomakne, ali je to ostalo neizvršeno. Prije 110 godina, guverner Madrasa, smatrajući da stijena predstavlja opasnost po okolinu, odlučio je ukloniti stijenu, i za to odredio upotrebu 7 slonova, od kojih svaki može povući teret od 6 tona. Međutim, stijena koja na tlu leži na površini tek od jednog metra kvadratnog, nije pomaknuta ni za centimetar. Ovakvi pokušaji su još više pojačali misteriju stijene.
Danas je stijena turistička atrakcija, koja se može posjetiti u bilo koje doba dana, jer se nalazi na otvorenom prostoru. Dok je odrasli u šali pokušavaju odgurnuti, pozirajući pred objektivima fotokamera, djeca nizbrdicu ispod stijene koriste kao prirodni tobogan, bez straha da će se stijena kliznuti.
(portalsuma)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)