spagosmail

Dobrodošli na moj blog


16.04.2018.

Tu pored nas: Manje poznate vrste voća

Mušmula je voćka koju mnogi nikad nisu vidjeli, a kamoli jeli, iako raste i u BiH

Neke vrste voća i neke autohtone bosanske sorte jabuka, krušaka i šljiva postaju sve rijeđe, a mlađe generacije i ne znaju da to voće postoji i o čemu se radi . To je prava šteta jer neke od ovih voćaka imaju izvanredne nutricione, estetske i aromatske kvalitete i zaslužuju, ako ništa da budu sačuvane da ne izumru sasvim. Nabrojaću ovdje neke vrste i sorte, idati linkove gdje se o njima može više pročitati.

Manje poznate voćke:

šeftelije

Šeftelija (Prunus persica), opisana u pjesmi “Haj ja prošetah šefteli sokakom” je u stvari bosanska breskva. Stablo je omaleno, plodovi malo manji nego kod mediteranske breskve, sličnog ukusa, sazrijevaju u jesen, umjesto u rano ljeto kao prave breskve. Ima izrazito lijep cvijet bijelo-ružičaste boje u proljeće. Obično se uzgaja u blizini kuće, jer kad cvijeta služi kao lijep ukras, a kasnije daje ukusne plodove.
Sadnice se dobijaju od košpica, nalaze se u saksijama tako da se mogu saditi tokom cijele godine.



Oskoruša (Sorbus Domestica) je slična kruški, plodovi su joj braon boje, sitni i trpki. Oskoruše stajanjem postaju ukusne za jelo. Spominje još u antičko doba, kadanalazimo i prve upute o uzgoju oskoruše, te način dobijanja vina isirćeta od oskoruše. Početkom osamnaestog stoljeća bilo je poznato 27 sorata oskoruše!

mušmule


Mušmula (Mespilus Germanica) ima sitne braon plodove i kad plodovi “ugnjile” postanu jestivi. U narodu je poznata i pod imenom divlja kruškica. Rasprostranjena je kao divlji listopadni grm, visine od dva do pet metara, ili kao kultivirano stablo koje može narasti i do osam metara u visinu.
Potiče iz jugozapadne Azije, odakle je prenesena u Evropu, najprije na područje Grčke i Italije, a ubrzo se proširila i po cijeloj Europi. Mušmula je voće u kojem su znali uživati stari Asirci i Babilonci, a i Shakespeare je našao mjesta za mušmulu i njegovoj ljubavnoj prili o Romu i Juliji. U poslijenjih stotinjak godina postaje zapostavljena uvođenjem pomofnog voća, povrća i začina. Breba se vrši u kasnu jesen, nakon prvih mrazeva, nakon što lišće potpuno opane sa stabla, a jedu se tek nekoliko sedmica nakon branja, kada fermentiraju i postane mekane.


džanarike


Sorte šljiva: Pored najčešće sorte požegače u Bosni imamo turgulju ( krupna okrugla rana modra šljiva), bjelicu, džanariku, piskavica, trnošljivu.

starinska sorta jabuka


Sorte jabuka: cvjetaca (mirisna, zuta), šarenika (rana mirisna sorta sa crvenim meridijalnim prugama), petrovača (rana slatka jabuka), senabija ( mirisna sorta), lederica (liči na krompir), zečuša (raspljoštena, šarena), lijepocvjetka (cvjetaca), jedna od starih sorti jabuka te mnoge druge (vidi ovdje)

jeribasma

karamanke

takiše
Sorte krušaka: jeribasma (sočna kasna sorta), karamanka ( crvena sočna sorta), takiša (manji okrugli trpki plodovi, ukusni kad ugnjile).

(djelimično prenešeno sa bloga Leteći Holandjanin)

(spagos)