spagosmail

Dobrodošli na moj blog


03.05.2018.

Miris majske ruže


Toliko sjete, tuge i nostalgije,
samo na jednoj slici.
Stari pendžer, jednokrilni,
izbrojao je mnoge godine i decenije.
Okrečen zid, s ljubavlju
posađena ruža pod prozorom.
Ljepota koja plijeni.
Iza prozora, jedan sobičak.
Sa jedne strane šporet,
sa druge kredenac,
u sred sobe stol, drveni,
sa četiri štokrle.
Ispod stola drveni pod, tek oriban, a
na podu ćilim i rute, čiste, oprane,
otkane vrijednim rukama,
a pod prozorom sećija,
da se sjedne i gleda,
ko će da izbije
preko avlije popločane oblutcima sa rijeke,
pored probeharalih voćki,
do pola okrečenih stabala.
Iznad prozora, na zidu, ostakljeni
drveni ram sa slikama.
Mornar iz Pule, vazduhoplovac iz Sombora,
vozač iz Kraljeva
i tetka nakon vjenčanja sa tetkom,
sa još neodsječenim pletenicama,
jedna beba i prvi dan u školi
Na vratima čiviluk
i nekoliko obješenih kaputa,
do vrata kvadrat linolemua
da se odloži mokra obuća
u vrijeme kiša.
U ćošku drveni sanduk,
a na sanduku složene prostirke i prostirači,
prekriveni dekom sa oslikanim
dalekim predjelima.
Ni radije, ni televizije,
ni telefona, ni svega onoga
što je došlo s tim uređajima.
Kod vrata jedan šalter
da se upali sijalica na sred sobe,
a do šaletara utičnica,
da se uključi nešto,
ako se imalo šta uključiti.
Na stolu tepsije pite,
krompirače.
I tepsija hurmašica,
kao pamuk mekanih,
oblikovanih vrijednim rukama
i zalivenih ljubavlju.
Tako su se nekada dočekivali gosti.
Zvuk okretanja mlina za kafu
i ključale vode na šporetu.
Dočekuša i razgovoruša
Nije se imalo puno,
a imalo se svega.
Imalo se susreta, razgovora,
šale i smijeha.
I tuga se zajednički lakše podnosila.
Niko nije bio ni na koga ljubomoran,
ni zavidan.
Ako je imao jedan
imali su svi,
prije svega, razumjevanja.
Tako se lakše guralo kroz život.
U neka stara, dobra vremena.
(spagos)

03.05.2018.

Prljavi posao






Sa otpadom kao sirovinom, širom svijeta prave s poslovi reda milijardi eura. A pri tom, otpad najčešće bude sakupljan od strane onih najsiromašnijih. Ovdje donosimo samo jedan mali pogled u ovaj katasrofalni ekonomski ciklus.
Uz pomoć gorionika, u Gani se spaljuju kablovi, kako bi se iz njih izvadio bakar.
Opasni gasovi nastali tom prilikom spadaju u svakodnevnicu ovih ljudi, a oni čak i jedu u okruženju punim ovih opasnih gasova.
Poseban problem je stoka, koja na deponijama traži hranu, među otpacima i ostacima hrane.
Istovremeno, „berači žaljeza“ za male pare otkupljuju pohabani autobus, rastave ga i u komadima  prodaju kao staro gvožđe.
Na drugom kraju svijeta u Kini, trokolice su postale svakodnevna slika sa ulica. Kako kažu, ovakve slike bi uskoro trebale nestati sa ulica. Istovremeno, u udaljenim krajevima ove zemlje, pojam odvoza smeća i otpada, nepoznat je, a tako nešto ni ne postoji.
U Brazilu, jedna žena sortira otpad sa njenom kćerkom. Dok je majka ponosna na to što može nešto raditi i zaraditi, kćerka pati zbog toga.
Na svim ovim slikama, kod ljudi se ne radi više ni o kakvim snovima, nego samo o pukom preživljavanju.
Nekoliko brojeva iz ove oblasti:
Bogate zemlje proizvode otpad, a siromašne se guše u njemu.
U industrijskim zemljama živi oko 17 % svjetskog stanovništva, koji su odgovorni za 45 % čitavog svjetskog otpada. Dnevna proizvodnja otpada u SAD iznosi 624.700 tona, slijedi Kina sa 520.500 tona i Indiji 109.600 tona.  U Evropi, u Njemačkoj je to 127.800, Velikoj Britaniji 97.300, a u Francuskoj 90.500 tona dnevno.
Od ukupne količine svjetskog otpada čak 40 % se jednostavno kipuje na otvorene deponije. Ovakve deponije se najčešće nalaze u zemljama u razvoju, a interesantno, skoro sve se na južnoj polulopti Zemljine kugle.
Sa vrijednošću od 2 milijarde dolara, Kina je bila najveći uvoznik plastičnog otpada na svijetu. Kako se najavljuje, sada je tamo uvoz otpada potpuno zabranjen. Za poređenje, Njemačka izvozi otpad u vrijednosti od 130 miliona dolara.
Prema zvaničnim procjenama, čovječanstvo je u svojoj istoriji proizvelo 8,3 milijarde tona plastike. Od toga je 6,3 milijarde tona završilo na deponijama. A opet od toga, samo 9 % je bilo ponovo primjenjeno.
Svake godine, svi ljudi na svijetu proizvedu oko 4 milijarde tona otpada. Podatak za poređenje: U svijetu se godišnje proizvede oko 740 miliona tona riže.
U zemljama OECD proizvodi se 2,2 kilograma otpada po danu i po glavi stanovnika. Ta količina u zemljama u razvoju je 1,1 kg, a u nerazvijenim zemljama 0,65 kilograma po danu i glavi stanovnika.
Podaci od koji zaboli glava.
(stern)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)