spagosmail

Dobrodošli na moj blog


03.05.2018.

Prljavi posao






Sa otpadom kao sirovinom, širom svijeta prave s poslovi reda milijardi eura. A pri tom, otpad najčešće bude sakupljan od strane onih najsiromašnijih. Ovdje donosimo samo jedan mali pogled u ovaj katasrofalni ekonomski ciklus.
Uz pomoć gorionika, u Gani se spaljuju kablovi, kako bi se iz njih izvadio bakar.
Opasni gasovi nastali tom prilikom spadaju u svakodnevnicu ovih ljudi, a oni čak i jedu u okruženju punim ovih opasnih gasova.
Poseban problem je stoka, koja na deponijama traži hranu, među otpacima i ostacima hrane.
Istovremeno, „berači žaljeza“ za male pare otkupljuju pohabani autobus, rastave ga i u komadima  prodaju kao staro gvožđe.
Na drugom kraju svijeta u Kini, trokolice su postale svakodnevna slika sa ulica. Kako kažu, ovakve slike bi uskoro trebale nestati sa ulica. Istovremeno, u udaljenim krajevima ove zemlje, pojam odvoza smeća i otpada, nepoznat je, a tako nešto ni ne postoji.
U Brazilu, jedna žena sortira otpad sa njenom kćerkom. Dok je majka ponosna na to što može nešto raditi i zaraditi, kćerka pati zbog toga.
Na svim ovim slikama, kod ljudi se ne radi više ni o kakvim snovima, nego samo o pukom preživljavanju.
Nekoliko brojeva iz ove oblasti:
Bogate zemlje proizvode otpad, a siromašne se guše u njemu.
U industrijskim zemljama živi oko 17 % svjetskog stanovništva, koji su odgovorni za 45 % čitavog svjetskog otpada. Dnevna proizvodnja otpada u SAD iznosi 624.700 tona, slijedi Kina sa 520.500 tona i Indiji 109.600 tona.  U Evropi, u Njemačkoj je to 127.800, Velikoj Britaniji 97.300, a u Francuskoj 90.500 tona dnevno.
Od ukupne količine svjetskog otpada čak 40 % se jednostavno kipuje na otvorene deponije. Ovakve deponije se najčešće nalaze u zemljama u razvoju, a interesantno, skoro sve se na južnoj polulopti Zemljine kugle.
Sa vrijednošću od 2 milijarde dolara, Kina je bila najveći uvoznik plastičnog otpada na svijetu. Kako se najavljuje, sada je tamo uvoz otpada potpuno zabranjen. Za poređenje, Njemačka izvozi otpad u vrijednosti od 130 miliona dolara.
Prema zvaničnim procjenama, čovječanstvo je u svojoj istoriji proizvelo 8,3 milijarde tona plastike. Od toga je 6,3 milijarde tona završilo na deponijama. A opet od toga, samo 9 % je bilo ponovo primjenjeno.
Svake godine, svi ljudi na svijetu proizvedu oko 4 milijarde tona otpada. Podatak za poređenje: U svijetu se godišnje proizvede oko 740 miliona tona riže.
U zemljama OECD proizvodi se 2,2 kilograma otpada po danu i po glavi stanovnika. Ta količina u zemljama u razvoju je 1,1 kg, a u nerazvijenim zemljama 0,65 kilograma po danu i glavi stanovnika.
Podaci od koji zaboli glava.
(stern)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)