spagosmail

Dobrodošli na moj blog


31.07.2018.

Promocija knjiga „Perom i kamerom o Mostaru“ i „Stambol u Mostaru“ 14. augusta 2018.



U okviru manifestacije Mostarsko ljeto održaće se promocija dvije knjige: “Perom i kamerom o Mostaru”, autorskog trojca Tibora Vrančića, Smaila Špage i Ismaila Brace Čampare i “Stambol u Mostaru”, autora Tibora Vraničića.

Promocija knjiga će biti održana 14. augusta (utorak) 2018. godine u Centru za kulturu Mostar (Rade Bitange, 13) s početkom u 20:30 sati.

Prva knjiga “Perom i kamerom o Mostaru” je formata B5 tvrdog uveza, a koja na 267 stranica donosi veliki broj zanimljivih tekstova o Mostaru koje su napisali brojni inostrani putopisci s kraja 19. i početka 20. vijeka posjećujući naš grad. Svi ti utisci o Mostaru predstavljaju svjedočanstva jednog istorijskog vremena i želja je autorskog trojca sačuvati ih od zaborava.

Prvi je to pokušaj stavljanja na jedno mjesto brojnih putopisaca koji su posjetili Mostar. Putnik od prije stotinu i više godina nije bio kao današnji – što brže „protutnjati” nekom destinacijom. Onovremenom putniku nije bilo dovoljno samo nijemo posjetiti neko mjesto, usput pregristi nešto na brzinu i nastaviti dalje. Naprotiv, on se zanimao za način života ljudi, on je razgovarao s njima, posjećivao ih u njihovim domovima, očaravala ga je istorija zemlje u koju je došao, njihova kuhinja i običaji, on je primjećivao svaku malenu stijenu obraslu mahovinom, raspukli šipak, granu smokve koja je virila ponad nekog duvara, zelenu boju Neretve, obične ljude.

Uz to, u knjizi su obrađeni i brojni fotografi iz istog perioda (skupa s njihovim fotografijama grada) koji su kamerama ovjekovječili Mostar, te stoga knjiga predstavlja jedan amalgam ova dva žanra – putopisa i fotografije. Fotograf s početka dvadesetog vijeka je snimao likove i predjele prvim fotoaparatima i brižljivo čuvao staklene ploče, kako bi ih objavio u knjizi ili pokazao zemljacima, rušeći tako stereotipe koje je zapadni svijet stvorio prema ovoj zemlji.

Knjiga je, takođe, obogaćena brojnim fotografijama starog Mostara, pa stoga predstavlja uistinu jedno bogatsvo koje valja sačuvati za buduća pokoljenja.

Knjiga je posvećena nedavno preminulom članu autorskog trojca, Ismailu Braci Čampari, za čijeg života je obrađen najveći broj tekstova i fotografija u knjizi.

Druga knjiga “Stambol u Mostaru” je isto formata B5 tvrdog uveza koja na 137 stranica pokušava da starim tekstovima otrgne od zaborava neke manje poznate događaje koji su se dogodili u Mostaru prije više od jednog stoljeća. Tekstovi su prikupljeni iz brojnih starih knjiga objavljenih u prošlosti Mostara.

Namjera autora je pokazati jednu bogatu prošlost grada koja je sazdana od sitnih, naoko nevažnih stvari, ali koje su imale svoju rolu u tkanju povijesti grada. Ti događaji mogu biti koristan materijal za učenje iz prošlosti, za korist budućnosti, kako se neke loše stvari ne bi ponovile, a neke dobre uzele za primjer mlađim generacijama.

Tekstovi su obogaćeni kolor fotografijama starog Mostara koje je kistom oživio Miodrag Milićević, a rađene su na osnovu predloška starih originalnih fotografija Mostara. U odabiru tekstova autora su vodili sljedeći kriteriji: da budu zanimljivi, da otkrivaju nešto značajno ili da rasvjetljuju neku manje poznatu činjenicu, te je usto nastojao biti objektivan u izboru koliko god je to moguće.

(autori)

31.07.2018.

I na odmoru kapiten


30 stepeni Celzijusa. Uz to, tirkizno plavo more ispred Ibize, a pod nogama jedna charter jahta, koja košta 7.000 eura po danu.
Golman njemačke fudbalske reprezentacije Manuel Neuer pobrinuo se za dobar odmor. Vrlo je moguća da samo na ovakav način može zaboraviti blamažu koju je doživio na Svjetskom prvenstvu u Rusiji. Ispadanje nakon grupne faze takmičenja, uključujući 4 gola u vlastitoj mreži, znači istorijski najlošiji plasman njemačke reprezentacije na svjetskim prenstvima do sada.
Umjesto pobjedničkog pokala u ruci, Neuer se ispružio sa vidnim stomačićem, i u stilu Kipa sloboda iz New Yorka, držeći u ruci mobitel, želeći za vječnost obilježiti trenutak luksuza na 22 metra dugoj jahti „Pershimg Sensation 72“.
Ovaj izlet sa suprugom Ninom i grupom prijatelja dobro mu je došao.
Prethodna fudbalska godina, najbolje bi bilo reći, bila je za zaborav. Prvo je, zbog povrede ispao iz tima Bayern Munchena na nekoliko mjeseci, i mogao je samo gledati kako njegovi suigrači gube u Ligi šampiona i domaćem kupu. Nakon toga je slijedio SP desaster. Dobro je da Bundesliga počinje tek 24. augusta, kada za njega startuje i nova šansa.
Vjerovatno će do tada nestati i ovog stmačića.
(focus)
(NovaSloboda.ba)
31.07.2018.

Zadnje sekunde u životu mladog galeba


Slika prikazuje zadnje sekunde u životu jednog malog crnoglavog  galeba. Jedan mnogo veći tamnoleđi galeb dočepao se mladunčeta u nekom gnijezdu i ponio ga u kljunu.
Nakon krađe, za njim su poletila dva odrasla crnoglava galeba, vjerovatno roditelji mladunčeta. Akcija spašavanja nije uspjela, jer je galeb lovokradica još u letu progutao živo mladunče i okončao potjeru.
Svjedok ovoj drami iznad ostrva Farne  pred obalom Nordhumberlanda bio je škotski fotograf Laurie Campbell, koji je uz fotografiju napisao: „Sve je trajalo manje od minute, a onda se odjednom sve završilo“.
(spiegel)


(NovaSloboda.ba)
30.07.2018.

Lorens Listo pobjednik 452. skokova sa Starog mosta u Mostaru












Lorens Listo pobjednik je tradicionalnih 452. skokova sa Starog mosta, dok je Igor Kazić najbolji u skokovima na glavu.
Listo je 12. put uzastopno osvojio prvo mjesto o koš nedostaje samo jedna pobjeda da se izjači sa Emirom Balićem, koji je jedini 13 pza pobjeđivao.
Drugi u kategoriji skokova na glavu bio je Mustafa Šarić, a treći je Dino Bajrić.
Kao rijetko kada, pobjednik u skokovima na glavu odlučen je tajnim glsanjem, jer su Igor Kazić i Adis Boškailo imali po 110 bodova. Na kraju je pobjednik pehar pripao Kaziću. Drugi je Boškailo, a treće mjesto pripalo je Ediju Finku.
Na 452. skokovima sa Starog mosta učestvovala su 42 skakača, i to 24 skakača na noge i 18 na glavu – lasta.
(NovaSloboda.ba)

30.07.2018.

Neka nova Južna Afrika, slike razlika








Nadanja za jedan bolji život u Južnoj Africi bila su velika. Nove elite tolerišu korupciju, dok zemlja siromaši. Generacija Mandela je bila nada Južne Afrike. Odrasli su u slobodi. Ipak, danas se nalaze u sred korupcije i lošeg upravljanja. Siromašni su i zaboravljeni.
Slike u prilogu su napravljene na trkama konja u Durbanu, gdje se javlja novi gornji sloj, zajedno sa političarima zemlje. Na privatni party, kao ovaj sa slike, mogu ući samo oni koji plate ulaznicu od 500 eura.
Siromaštvo u međuvremenu zahvata i bijelce, i to sve više, kao djecu na slici u jednoj opštini u Johanesburgu.
Nelson Mandela je još uvijek posvuda prisutan, ovdje u kućicama u Ndevani, istočnoj provinciji. Tu se ništa nije promijenilo ni za cent.
Lina Deliwe je jedan od rijetkih koji se vratio u mjesto njegovog djetinjstva. Takođ, i jedan od rijetkih koji pomaže ljudima.
U jednom razredu u srednjoj školi u Ndewani ima i do 80 đaka. Nema skoro nikakve opreme, a nastavnici su veoma loše obrazovani.
Podjela na siromašne i bogate najbolje je vidljiva iz vazduha, kao što se vidi na slici, u zapadnom Johanesburgu.
(stern)
(NovaSloboda.ba)
29.07.2018.

Danas 452. skokovi sa Staroga mosta


Danas će se u Mostaru, s početkom u 16 sati, održati 452. tradicionalni skokovi sa Starog mosta.
Broj skakača još uvijek nije poznat, a znaće se nakon današnjeg liječničkog pregleda prijavljenih skakača.
Ovogodišnji žiri čine predsjednik Emir Balić, zatim Mirsad Deda Pašić, Alica Jakirović, Semir Drocić te Semir Kazazić, a ocjenjivat će se prilazak mostu, odraz, let, te upad u vodu.
Legendarni mostarski skakač Emir Balić izjavio je kako se “mostarska lasta” skače samo u Mostaru, a drži da je ona stvorena i datira još od riječi i zapažanja Evlije Čelebije za vrijeme njegova boravka u Mostaru.
Jedan od najboljih skakača sa Staroga mosta Lorens Listo kaže kako bi bilo poželjno da za vrijeme skokova ne bude snimanja dronovima ili bilo kakvih drugih ometajućih faktora, jer za skok je potrebna, kako navodi, grobna tišina, pogotovo ako se radi o skoku na glavu.
“Ukoliko bude dronova, postoji mogućnost da se skokovi zaustave sve dok se oni ne uklone”,izjavio je Listo, koji danas napada 12. titulu u kategoriji skokova na glavu. Rekord sa 13 pobjeda drži Emir Balić.
(Novasloboda.ba)
29.07.2018.

Otišla još jedna legenda: Oliver Dragojević


Poznati pjevač Oliver Dragojevič preminuo je jutros u Splitu u 71. godini života.
Dragojević je umro jutros u 5 sati u splitskoj bolnici, tačno godinu dana nakon što mu je dijagnosticiran rak pluća.
Vijest o smrti Slobodnoj Dalmaciji javila je porodica pjevača.


(NovaSloboda.ba)
29.07.2018.

U zemlji čudesa


Uprkos činjenici da ljudi jedu samo neke dijelove ovih životinja, u nekoliko kineskih trgovina uočeno je da u prodaju stavljaju ajkule u jednom komadu.



U određenim područjima zemlje kineska policija koristi guske kao alternativu psima. Kažu da ptice imaju izvrsnu viziju i sveukupno agresivno ponašanje.



Neki kineski gradovi stanicama podzemne željeznice imaju automate koji prodaju žive rakove u plastičnim kutijama koji se drže na stalnoj temperaturi od 5 stepeni. 


Ako ste zaglavljeni u saobraćaju, možete nazvati servis koji će poslati dvije osobe. Jedan od njih će se pobrinuti za vaš automobil, a drugi će vas odvesti na motoru do željene destinacije.



Ponekad firme instaliraju zaštitne mreže oko zgrada kako bi spriječile pokušaj samoubistva.



Zbog visokog nivoa smoga širom zemlje, kineske trgovine prodaju bocu svježeg zraka u nekoliko različitih okusa.



Ubrzana gradnja dovela je do toga da postoji čitav niz gradova u kojima nema nigdje nikoga.



Ova šuma je dio UNESCO-ve Svjetske kulturne baštine s masivnim kamenim formacijama starim 270 miliona godina.


Iako su žene koje služe u vojsci normalne za mnoge zemlje, kineska vojska je poznata po ekstremno atraktivnim ženama koje nose uniformu
(factismo)

(Novaslobod.ba)

28.07.2018.

Krvavi mjesec, najveće pomračenje Mjeseca u ovom stoljeću









Mostar, 27. jula 2018. FBPhoto



Ko je vidio, vidio. Ko nije nek čeka naredno stoljeće.
Ljudi širom svijeta zadivljeno su posmatrali najduže pomračenje Mjeseca u ovom stoljeću, fenomen koji je poznat kao Krvavi Mjesec. kako je ovaj veliki nebeski spektakl izgledao u pojedinim dijelovima svijeta, može se vidjeti u galeriji.
Ovaj fenomen nastaje prilikom ulaska Zemljinog prirodnog satelita u njenu sjenu, odnosno kada se Zemlja nađe između Sunca i Mjeseca. Najduže pomračenje Mjeseca u ovom stoljeću trajalo je sat i 43 minute.
Lunarne ekstenzije bile su vidljive s bilo kojeg mjesta na Zemlji gdje je noć, a barem dio pomračenja bio je vidljiv iz Evrope, Bliskog istoka, Afrike, Australije, većeg dijela Azije i Južne Amerike. Sjeverna Amerika i Grenland su ovom prilikom u potpunosti propustila Krvavi Mjesec.
28.07.2018.

Održani 68. po redu skokovi u Beli Drim u Đakovici







Tradicionalni, 68. po redu skokovi sa mosta u Đakovici održani su proteklog vikenda. 
Skokovi se oobavljeju sa 12 i po metara visokog Švanskog mostu (Ura e Fshajtë) u rijeku Beli Drim,  (Drini i Bardhë) koji se nalazi na pola puta između Prizrena i Đakovice.
U takmičarskom dijelu nadmetalo se 12 predstavnika i to sa Kosova i Albanije, a zbog situacije sa vizama nisu došli skakači iz BiH.
Po lijepom vremenu i u prisustvu više hiljada ljubitelja skokova u vodu sa Švanskog mosta, visokog 12 i po metara, najprije su skalali najmlađi, a onda je jedan od veterana simboličnim skokom otvorio te 68. po redu skokove u Beli Drim.

Skokovi su se izvodili u dve kategorije: na noge i glavu ili takozvani lastavica stil.
Kod prvog stila poželjno je da skakač prilikom ulaska u vodu napravi što manji pljusak dok je u skokovima na glavu obrnuto.
“Ovo je peta godina kako mi iz SO Đakovica organizujemo ovo takmičenje. Imamo pionire, veterane i 12 onih u takmičarskom delu. Njih 11 je sa Kosova i jedan iz Albanije. Trebali su da dođu takmičari iz BiH, ali su nam u poslednjem trenutku javili da ne mogu da stignu zbog veoma oštrog viznog rezima između Kosova i BiH”, rekao je Ferid Gaši iz SO Đakovica.
Gonđe Dija Baša je među rijetkim ženama koja je mlada skakala sa mosta u Beli Drim.
“Kao desetogodišnjakinja skakala sam sa mosta na noge, a sa 15 godina u stilu lastavice. Sa 17 godina htela sam da skačem sa Starog mosta u Mostaru, ali mi organizatori tada nisu dozvolili. Kada sam postala punoletna skočila sam i ja sam prva žena sa prostora bivše Jugoslavije koja sam skakala sa tog neverovatno lepog mosta u Mostaru. Ovo je dosta rizični sport pa je to i razlog žasto nema žena ili one retko nastupaju. Bez obzira na to, ja veoma volim ovaj sport. Neponovljiv je to doživljaj kada letiš ka vodi sa tolike visine. I moja deca dobro plivaju i skaču sa ovog mosta“, kaže Gonđe Dija Baša.
Vedat Krasnići iz Đakovice ove godine se, kaže, nadmeće po treći put. 
“Prilikom skoka adrenalin je neopisivo velik i to me tera da svake godine ponovo skačem. Zaista je neopisovo zadovoljstvo. Neko smatra da je rizično, ali meni je to veoma lepo. Nastaviću da skačem dok mogu“, kaže Vedat Krasnići.
Denis Musić iz Skadra u Albaniji bio je jedini takmičar van Kosova na 68. skokovima u Beli Drim.
“Drugu godinu zaredom učestvujem na ovom takmičenju – stil lastavica. Ovo je izvanredno iskustvo, a mi u Skadru nemamo ovakav vid takmičenja pa zato dolazim na Kosovo. Vežbao sam ovde skokove i ako je bilo pomalo i straha skočio sam sa 12 i po metara. Zadovoljan sam bodovima koje sam dobio. Adrenalin je neopisiv. Voleo bih da jednog dana skačem i u Mostaru. To mi je san”, navodi Musić, čiji su roditelji iz Crne Gore i Srbije.
Organiziacija takmičenje je bila na visokom nivou. Osim spasilačkih i ronilčkih ekipa, bila je prisutna medicinska i ekipa vatrogasne jedinica. Sve je prošlo u najboljem redu, a incidenata nije bilo.
(AA)
28.07.2018.

452. skokovi sa Starog mosta u nedelju 29. jula u 16:00 sati

1960.




U Mostaru će se u nedelju, s početkom u 16 sati, održati 452. tradicionalni skokovi sa Starog mosta. Još uvijek se zna tačan broj skakača, jer prijave stižu, a tek nakon ljekarskog pregleda znaće se ko će učestvovati u skokovima na noge i glavu.
Organizator tradicionalnih skokova je Klub skakača u vodu “Mostari”, a za bezbjednost skakača i gledalaca brinuće se pripadnici PU Mostar, kajakaši, spasioci, vatrogasci i članovi kluba “Mostari”.
(NovaSloboda.ba)
28.07.2018.

Pitanje vremena: Ledeni brijeg pred Grenlandom


Pet kilometara dugi ledeni brijeg, iza šerenih kuća mjesta Inaarsuit na Grenlandu, djeluje kao poslijednja opomena pred klimatskom katastrofom. Ovom selu sa 169 stanovnika, koje se nalazi na zapadnoj obali Grenlanda, oko četiri sata leta sjeverno od glavnog grada Nuuka, prijeti potop.
Plutajuća masa glečera je nestabilna, nekoliko gromada se već odlomilo od brijega i pljusnulo u more, što je izazvalo talas plime, koja prijeti da uništi čitav Inaarsuit. Dio ovog mjesta je već evakuisan. Stanovnici su u stvari navikli na grenlandske ledene brijegove, ali jedan ovako veliki, još se nije pojavljivao. U međuvremenu je ledeni monsrum već trebao potonuti.
Prethodne zime, Arktik je bilježio rekordne sumnjive plus temperature. U februaru je led bio toliko tanak, kao nikada do sada, još od 1978. godine, od kada se ovdje vrše meteorološka mjeranja.
Otkidanje ledenih brijegova je u uskoj vezi sa klimatskim promjenama. Okruženje Inaarsuita je zapravo hladni pol Grenlanda. Prosječna temperatura u julu iznosi 5,5 stepeni, a u martu minus 20,1 stepena Celzijusa.
Iz fizičkih razloga, ledeni brijeg viri iz vode tek sa svojom jednom sedminom. A to je posebno opasno za plovidbu brodova.
Zaliv u kome se glečer zaustavio naziva se Baffin Bay, koji se proteže do obala Kanade. Nazvan je tako po jednom moreplovcu, koji ga je oplovio 1616. godine.
U blizini mjesta Inaarsuit nalazi se mjesto pod nazivom Upernavik, što u prevodu znači “Mjesto gdje se provodi proljeće” i gdje  vladaju tradicionalno najbolji uslovi za lov polarnih medvjeda.,
(focus)
(NovaSloboda.ba)
27.07.2018.

Aktuelni leksikon: Cool Biz









Različite kulture imaju različite načine kako izaći na kraj sa vrućinom. Na Bermudima kratke pantalone uz odijelo nisu ništa neobično, u Španiji se ljudi provode jednupopodnevnu siestu, a u Italiji čak i bankarski službenici tokom ljeta imaju košuljuraskopčanu do pupka.
U Japanu prkose toplom vremenu uključivanjem klima uređaja i hlađenjem prostorija na osjetljivih 16 stepeni Celzijusa. Tako se jedino mogu održati strogo pravila odjevanja poslovnih ljudi po kojem se od žena zahtijeva da nose pantalone. Muškarci ni u kom slučaju ne smiju zaboraviti kravatu.
Iako je lijepo dočepati se finog posla u birou, to ipak ima jedan ozbiljan nedostatak. Košulja mora biti zakopčana do gornjeg dugmeta, a kravata je obavezna. U ljetnim mjesecima, uz takav način odijevanja, tjelesna temperatura poraste barem za 2 stepena. Zbog toga je japansko Ministarstvo za zaštitu okoline još 2005. godine počelo jednu kampanju pod nazivom Cool Biz, koja poslovnim ljudima omogućava da se od maja do oktobra oblače malo opuštenije, baš iz razloga zaštite okoline. Cilj, manja potrošnja energije za hlađenje prostorija.
Trajalo je sasvim kratko dok se Cool Biz nije sasvim udomaćio. To se čak prenijelo i na političare, tako da danas nije ništa neobično, na zvaničnim susretima, u ljetnim mjesecima vidjeti japanskog političara bez kravate.
(sdz)
27.07.2018.

Svijet i u svijetu svašta: Kontrola na francuski način


Ne radi se o sceni sa snimanja nekog akcionog filma, kako bi se na prvi pogled moglo pomisliti. Na primjer, neka nova verzija filma „Žandar iz St. Tropeza“ sa Louis de Finesom, koji je, svojevremeno, zabavljao publiku u kinima širom svijeta.
U blizini Dijona u Francuskoj, u grmlju pored puta sakriveni su pravi policajci. Oni kontrolišu vozače koji se još nisu navikli na smanjeno ograničenje brzine za cestama, sa dosadašnjih 90 km/h na 80 km/h, na području čitave države.
U Francuskoj sada važi pravilo: ko prekorači brzinu za 30 km/h, plaća kaznu od najmanje 135 eura.
Pa ko voli, a vozi po francuskim cestama, nek izvoli!
(stern)


(NovaSloboda.ba)
26.07.2018.

Na polovini ljeta






36°C Sahara - ljeto u Njemačkoj (Bild, 26. juli 2018.)

Ljeta kao da i nema tamo gdje ga inače treba biti u ovo doba godine, a ima ga tamo, gdje ga ovakvog, u ovo doba godine nikad nije ni bilo. Luda igra klimatskih promjena

Evropa diše na škrge, temperature skaču do 40 stepeni, ali u BiH stiže novi talas kiše, pljuskova i gromova!
I dok gotovo cijela Evropa diše na škrge, u Bosni i Hercegovinu, ali i regionu, ljeta gotovo da i nema. Talas vlažnog zraka, uz kišu pljuskove i grmlljavinu nastavit će se i narednih dana, a ništa bolje neće biti ni u avgustu.
Nastavljaju se nezapamćene vrućine diljem Evrope. Prema najavama meteorologa, vrhunac toplotnog vala očekuje se krajem ove sedmice, izuzetno velike vrućine ovog mjeseca zahvatile su Francusku, osobito Pariz, koji se bori i sa velikim zagađenjem zraka. Ne preporučuje se vožnja automobilima, a maksimalna brzina kojom se smiju kretati je 20 kilometara na sat
Riječ je o vrsti zagađenja koja se događa samo ljeti tokom velikih vrućina. Ozonski omotač se transformira zbog sunca, vrućine i nitrogen-oksida koji proizvode automobili.
Novi val vrućine, upozoravaju meteorolozi, zahvatit će područje od Španjolske pa sve do Skandinavije. Osobito su na udaru djeca i starije osobe.
Vrije i u Njemačkoj. Do kraja sedmice ponegdje se očekuje i 40 Celzijevih stupnjeva u hladu. Vrhunac vala vrućine očekuje se u četvrtak i petak, izrazito visoke temperature očekuju se u Madridu, Parizu, Frankfurtu. Amsterdamu i Stockholmu.
Ono što će milionima ljudi teško pasti jeste to što ni noći neće donijeti znatnije osvježenje.
l dok gotovo cijela Evropa diše na škrge, u Bosni i Hercegovinu, ali i regionu, ljeta gotovo da i nema. Talas vlažnog zraka, uz kišu pljuskove i grmljavinu nastavit će se i narednih dana, a ako je vjerovati poznatom meteorološkom sajtu Accuweather, nakon jula, i cijeli avgust će pratiti promjenljivo i kišno vrijeme, sa prosječnom temperaturama oko 26 stepeni.
Jedino će na jugu BiH temperatura dosezati 30-tak stupnjeva ili nešto više. no bez izrazitih ljetnih vrućina.
Bh. meteorolozi ne usuđuju se davati precizniju dugoročnu prognozu, ali za naredna tri dana najavjuju mnogo kiše i gromova.
(sarajevograd)
26.07.2018.

Poplave u Japanu – težak posao


Spasioci nose zaštitne maske, ali naravno, malo materijala ne može zaštititi od utiska nezamislivog uništenja sa kojim se susreću.
Nakon velikog nevremena, teške poplave su opustošile grad Kumano u Japanu. Da li se na nosilima nalazi neka žrtva? U čitavoj prefekturi Hirošima, na zapadu zemlje, usljed poplava veliki broj kuća je totalno uništen zbog klizanja zemljišta, a razlupani automobili su se prevrtali kao igračke.
Više od 120 ljudi je izgubilo život, a za mnogima se još uvijek traga.
Na ugroženom području nalazi se oko 54 hiljade spasilaca, koji pokušavaju barem da olakšaju patnju ugroženog stanovništva.
(stern)


(NovaSloboda.ba)
25.07.2018.

Sitan znamen: Musala - Vakufska kuća


Iz dnevnika Miroslava Loosea saznajemo da je, 4. avgusta 1936. godine, u prisutnosti Ibrahima ef. Ribice i Saliha ef. Efice, mostarskoj Opštini podnio svoj projekat izgradnje Vakufske kuće na Musali.
Međutim, tadašnji načelnik opštine Husein Husaga Čišić glatko odbija projekat, jer ako opština već ustupa zemljišni trg za gradnju zgrade Vakufske kuće, ona mora biti reprezentativna i kubali“.
Loose odmah daje primjedbu kako će, u tom slučaju, zgrada većih gabarita u potpunosti zakloniti nisku munaru Ćose Jahija Hodže džamije.
Husaga naređuje da se munara ruši i ponovo izgradi viša. Ubrzo je Loose predočio Opštini novi projekat Vakufske kuće većih dimenzija, kao i rješenje oko povećanja visine munare. Husaga prihvati projekat, te se 1936. godine pristupa izgradnji objekta, koji je završen 1937. godine.
PrirediliIsmail Braco Čampara Tibor Vrančić / Smail Špago


(Novasloboda.ba)

dopuna Mirsad Lakišić, facebook:
Vakufska kuca je u stvari zaduzbina Hasanbega Lakisica. On je naime za zivota oporukum od 16.Maja 1917 godine odredio da se od njegove ostavstine za 200 000 grosa kupe nekretnine u Inegolu (Turska) i da se na njegovo ime uvakife. Dalje je odredio da se prihod od tih nekretnina trosi na izdrzavanje najcuvenije medrese u Inegolu. Posto ondasnja turska vlast nije htjela primiti taj novac mostarski muftija je izdao fetvuda se s tim novcem podigne na Hasanbegovo ime ta kuca. Prilikom izgradnje je cak i Alajbegovica cesma prebacena na danasnju lokaciju.Hivzija Hasandedić separat iz Glasnika VIS-a u FNRJ br 10-12 iz 1961g "Zaduzbine Hadzi Ahmedage Lakisića u Mostaru. 

foto 25. jula 2018. Rizvanović Zlatko-Enida

25.07.2018.

Požari u Njemačkoj: Opekotine


Scena djeluje kao slika Caspara Davida Friedricha.
Dva muškarca u polju sa žitom, a iza njih nije more, nego ugljenisana zemlja. Kod Brehne, sjeverozapadno od Leipziga čitavo polje je gori u požaru. Dva vatrogasca još uvijek pokušavaju da ugase, ako se još išta da ugasiti. Plamen na horizontu svjedoči o ogromnoj moći vatre.
Kiša spasa? Ni na vidiku. Ekstremna suša, naročito na istoku zemlje dovela je do brojnih požara.
Prema podacima njemačke meteorološke službe, ovaj region je zahvatila najgora suša u zadnjih 55 godina.
(stern)
(NovaSloboda.ba)
24.07.2018.

Ljeto 2018: Savana pokraj Rajne

bolje zalijevati nego gasiti

požutjela trava kao u savani


Ovih dana je teško pisati o vremenu, ali pokušajmo barem.

Slijedeće četiri sedmice očekuje se da će biti naročito vruće u Evropi.
Čini se kao da ljeto 2018. želi da sa trona skine ljeto stoljeća iz 2003. godine.
Djeca su na raspustu i mogu do mile volje uživati rashlađujući se u vodama bazena ili jezera.
Za prirodu je posebno teško nositi se sa vrućinom i sušom.
Vatrogasci su ovih dana uposleni zalijevanjem stabala drveća po gradovima, jer bolje je zalijevati, nego gasiti. Ta aktivnost bi se trebalo ponavljati svakodnevno u naredom periodu.
Građani su također pozvani da zalijevaju stabla pred njihovim vratima.
Da bi gradski parkovi ponovo postali pogodni za izležavanje na travi, prije svega, hitno je potrebna prava kiša. Inače, travnjaci u parkovima više liče na požutjelu savanu.
Ni d Rajne, također nema velike koristi, njen vodostaj je ovih dana došao na kritičnu donju tačku.
(rpost)

24.07.2018.

Voda, potreba nasušna


Cilj je jasan: Ljudima treba voda.
Na slici, na ulicama New Delhija, svakodnevno se mogu vidjeti brojne cisterne, koje stanovnike obezbjeđuju vodom. Oni dolaze sa kantama, kanisterima i svim vrstama posuda, kako bi dobili barem malo ove dragocjene tekućine.
U ovoj metropoli je nedostatak vode ogromni problem. Premalo je izvora čiste vode.
Osim toga, vodovodna mreža je u tako jadnom stanju, da u njoj izgubi više od 40 posto vode.
Istovremeno, dok bogati mjere potrošnju od 600 litara po glavi i danu, za siromašne preostaje jedino da se upute ka cisternama, i od onoga što dobiju, da štede dok ne dođe slijedeća cisterna.
(stern)


(NovaSloboda.ba)
23.07.2018.

Druga mostarska košćela u Fejićevoj

22. jula 2018.

7. februara 2012.

13. maja 2018.

22. jula 2013.

Postoje najmanje tri košćele u Mostaru, koje plijene pažnju i nalaze svoje mjesto u tekstovima, na fotografijama i umjetničkim slikama.
Prva i najpoznatija je ona kod česme kod Roznamedžijine džamije, koja je zbog dotrajalosti posječena u novembru 2013. godina, a na njenom mjestu je posađena nova u aprilu 2014. godine. Druga je košćela u Kujundžiluku, neposredno uz Labirint. Ovo "druga" iz naslova može se shvatiti i bukvalno, jer se na svakom od ovih mjesta stvarno nalazi druga, tj. novoposađena košćela,

Mnogi i ne znaju da je postojala i ona kod Đikića spomenika, ispred nekad popularnog objekta ''Rock košćela',' a da sada na tom mjestu postoji mlada, novoposađena košćela.
Nakon dotrajalosti stare košćele, posađena je nova sadnica, na inicijativu društva ispred i gazde kafića. Gest za svaku pohvalu“.

Tekst i snimak stare košćele kod Đikića spomenika od 2. februara.2012. godine, i snimak nove košćele od 23. jula 2018. godine, Ajša Šehić Nametak
23.07.2018.

Rekord sa E vozilom


Vatrogasna sirena ima buku od 120 decibela. To je propis i za električne automobile kod najspektakularnije, najteže, ali i najstarije planinske trke automobila, koja postoji od 1916. godine, u američkoj saveznoj državi Colorado. Tako stanovnici Pikes Peaka, ali, takođe, medvjedi, divlje svinje i krtice, na skoro bešumnoj trci automobila mogu bili upozoreni na opasnost.
Na ovoj trci bio je nastupio Volkswagen sa njegovim 680 KS jakim „I.D.R Pikes Peak“, električnim automobilom, kako bi oborio E-rekord na stazi dugoj 19,99 kilometara, sa 156 krivina i 1440 metara visinskom razlikom, koji je iznosio 8:57,118 minuta.
Stvarni protivnik na trci je vrijeme, sunce, padavine snijega i magla koji se smijenjuju iz minute u minutu, kao i razrijeđeni vazduh na vrhu visokom 4302 metra. To je bio razlog što je dvostruki pobjednik trke u Le Mansu, i četvorostruki pobjednik na Pikes Peak, Roman Dumas, tokom trke dobijao kisik preko njegovog šljema, pri brzini do 145 km/h.
Prolaz kroz cilj pokazao je 7:57,148 minuta. Tako je pred oko 25 hiljada gledalaca dosadašnji rekord oboren za više od mnute, kao i dosadašnji najbolji rezutat samog reli trkača, postavljen 2013. godina, koji je iznosio 8:13,878 minuta.
Podaci o stazi, trci i vozilu
Sa vrha se pruža grandiozni pogled na dolinu i grad Colorado Springs, sa 465 hiljada stanovnika.
Temperatrure na dan trke su bile, u dolini oko 30°C, a na vrhu oko nula stepeni.
Danas je kompletna staza sa srepentinama asfaltirana. Kada je 1987. godine pobijedio Walter Röhrl, legenda rally trka, on je dijelom staze još vozio po šoderu.
Pikes Peak (4303m) pripada Front Range planina Rocky Mountains. Ime je dobila po Zebulon Pikeu, koji je 1806. godine vodio ekspediciju po predjelima južnog Colorada.
Proteklo je samo devet mjeseci od ideje do izgradnje VW I.D.R Pikes Peaka. Vozilo je dugo 5,20, široko 2,35, a visoko 1,20 metara. Zadnje krilo stvara više pritiska nego što je težak sam trkač.
Romain Dums je čovjek sa zemljanih staza. Još 2001. godine je startao na 24 satnoj trci na Le Mansu, a najčešće je vozio Porsche.
Na samom vozilu se nalaze po jedan elektromotor, koji pogoni prednju i zadnju osovinu vozila.
Prilikom svakog kočenja dobija se povratna energija kojom se pune baterije vozila.
(focus)

(NovaSloboda.ba)
23.07.2018.

Svjetsko prvenstvo u sjedećoj odbojci: Srebrena medalja za BiH

(worldparavolley)


Reprezentacija Bosne i Hercegovine osvojila je drugo mjesto na Svjetskom prvenstvu u Holandiji.
U finalnom meču naši zlatni momci su se borili, ali je ipak Iran bio prejak i pobjedom rezultatom 3:0 u setovima dokazao da je trenutno najjača svjetska ekipa predvođena divom Mortezom Mehrzadom.
Iranu je ovo bila sedma titula prvaka svijeta.
Na putu do finala naši igrači su sa po 3:0 nadigrali Irak, Egipat i Poljsku u grupi, u četvrtfinalu su se revanširali Rusima za poraz na Evropskom prvenstvu i nadigrali ih rezultatom 3:1, a u polufinalu Brazil sa 3:1.
Naša selekcija na ovaj način nije uspjela odbraniti titulu prvaka svijeta osvojenu prije četiri godine u Poljskoj. Naši zlatni momci su, osim 2014., bili najbolji na svijetu 2002. i 2006. godine.
Naš igrač Nizam Čančar je proglašen najboljim blok igračem ovog prvenstva.

(sport)

22.07.2018.

BiH u novom finalu Svjetskog prvenstva u sjedećoj odbojci!





(fotosi: worldparavolley)

Reprezentacija BiH u sjedećoj odbojci večeras je u polufinalu Svjetskog prvenstva u Holandiji pobijedila Brazil s 3:1 u setovima i izborila novo veliko finale.
Zlatni momci su rutinski prošli grupu gdje su bez izgubljenog seta pobijedili Irak, Egipat i Poljsku, a onda su u četvrtfinalu savladali Rusiju sa 3:1.
Brazil se pokazao jako jako težak protivnik, meč je bio izuzetno zanimljiv i neizvjestan
Prvi set je dobio Brazil rezultatom 25:21. U drugom setu potpuna dominacija reprezentacije Bosne i Hercegovine, rezultat 25:14.
U trećem setu uslijedio je potpuni preokret, naši momci su poveli su sa 2:1 rezultatom 25:22.
U četvrtom setu, naš tim je u potpunosti dominirao i imao konstatno vodstvo. BiH je ovaj set dobila sa 25:16.
Ovom pobjedom naši momci osigurali su plasman na Paraolimpijske igre u Tokiju 2020. godine
Zlatni momci će se u finalu sastati sa selekcijom Irana, koja je u polufinalu bila bolja od Ukrajine rezultatom 3:0, po setovima 25:13, 25:19, 25:13.
Finalni susret na rasporedu je u nedelju 22. jula 2018. u 16.30 sati.
(sport)

22.07.2018.

Suša otkrila do sada izgubljene monumente







Vode je sve manje, službe za hitnu pomoć i vatrogasne jedinice su non stop u pogonu.
Nekoliko zadnjih sedmica traje talas vrućine na Britanskom ostrvu, najduži od 1976. godine. Dok je u mnogim mjestima izdat crveni alarm upozorenja zbog prijetnje od šumskih požara, sušni period je iskoristio dr. Toby Driver, kako bi napravio spektakularne fotografije Velsa iz vazduha. Viši istražilac Kraljevske komisije za antičke i itorijske spomenike Velsa proveo je nekoliko zadnjih sedmica na planinama Centralnog i Južnog Velsa. Već poznate prostore snimio je tokom sušnog perioda i fotografijama dokumentovao već odavno izgubljene spomenike. Obrisi temelja se jasno mogu raspoznati iz vazduha i pokazuju sela, kuće i tvrđave. Pojavili su se u vrijeme suše, jer duboko ukopane stijene i kamenje, potencijalni stari putevi ili temelji, onemogućavaju kultivaciju usjeva.
Okolina i kod visokih temperatura ostaje zelena, dok požutjela trava omogućava pogled na ono što je ispod nje, i ono što je nekada bilo na zemlji. Čak i jedna do sada neotkrivena rimska farma u blizini Langstona (Južni Vels) ukazala se tokom vrućine. Impresivne su slike i osušenog rezervoara Nant y Moch i Gaer Fawr Hillfort. Nekada stalno zaposjednuta tvrđava nije bila viđena u zadnjih 30 godina.
Za Drivera sve to nije bilo dovoljno. Aerheolog sada želi da leti malim avionom iznad Sjevernog i Južnog Velsa, prije nego što sljedeća kiša ne ukloni sada vidljive tragove. Otkrića napravljena ljetos donijeće dosta posla istraživaču u zimskom periodu. On želi sva mjesta ovako otkrivena ucrtati na jednu kartu i istražiti njihovo istinsko značenje.
(welt)


(NovaSloboda.ba)
22.07.2018.

Grad Mostar obilježava 14. godišnjicu završetka obnove Staroga mosta

(fotos Miro Pandur)

U povodu obilježavanja Evropske godine kulturne baštine, te 14. godišnjice završetka obnove Staroga mosta i upisa Mostara na UNESCO-ovu listu, u Mostaru će u nedelju, 22. jula, u okviru Festivala Nove Mostarske Energije, biti održan koncert Simfonijskog orkestra Mostar i Mladena Vojičića Tife.
Koncert je poklon Grada Mostara svim građanima i ulaz će biti besplatan, rečeno je na konferenciji za novinare, te istaknuto kako će Grad Mostar godišnjicu završetka obnove Staroga mosta ove godine obilježiti u sklopu svoje kandidature za Evropsku prijestonicu kulture 2024. godine.
Prema riječima mostarskog gradonačelnika Ljube Bešlića, Grad Mostar se kao interkulturalni i otvoreni grad, grad sa spomeničkom baštinom želi ozbiljno pripremiti i biti dio evropske kulturne baštine.
Integrisali smo grad, napravili smo dijalog, kulturnu saradnju, postoji zajednička sinergija i želimo ovaj grad dići na viši nivo, i kroz kulturu i kroz življenje i kroz svaki segment života“, poručio je gradonačelnik i pozvao sve Mostarke i Mostarce i goste da dođu na koncert, ali i sva druga kulturna događajima koji se ovih dana održavaju u Mostaru.
Koncert će se održati na platou ispod Starog mosta u 21 sat, a u okviru dnevnog programa održat će se umjetnička radionica pod nazivom „Kulturno nasljeđe – prostor slobode“.

Početak obnove kamenog ljepotana
Od svega što čovjek u životnom nagonu podiže i gradi, ništa u mojim očima nije vrjednije od mostova“, zapisao je naš nobelovac i Napretkov stipendist Ivo Andrić.
A posebno je vrijedan Stari most, sagrađen davne 1566. godine, koji je nakon oštećenja u ratu 1992. i rušenja tokom rata 1993. i obnovljen 23. jula 2004. godine.
Rekonstrukcija Starog mosta u Mostaru bila je zahtjevan građevinski, ali i projekat obnove u ratu porušenih veza među ljudima između obala rijeke Neretve. Trajala je punih pet godina, a svečana ceremonija potpisivanja upriličena je u junuu 1999. godine, uz prisustvo direktora UNESCO-a Federico Mayora, koji je tom prilikom naglasio kako je početak obnove Starog mosta velik poduhvat, za koji je izdvojeno 15,5 miliona USA dolara.
Znam da je prošlost teško zaboraviti, ali sjećanje je razlog da se zaboravi. Svi moramo gledati naprijed jer ne možemo pisati prošlost, ali možemo pisati budućnost, i to mogu učiniti svi narodi u BiH“, poručio je tada  Mayor.
A nakon potpisivanja Sporazuma, već iduće godine, krenulo se u osnivanje Agencije za izgradnju Staroga mosta i obnove kulturne baštine Mostara (PCU). Za direktora Agencije imenovan je Rusmir Ćišić, a za njegova zamjenika Tihomir Rozić. Ne zadugo, krenulo i s prvim radovima na pripremi kamena tenelije za luk mosta iz obližnjeg kamenoloma Mukoša. Trebalo je pripremiti 1.088 kamenih blokova. Svaki blok imao je svoj broj, pločicu po kojoj se vidi gdje u projektu ima svoju poziciju. Svaki je kamen bio izrezan tako da na sebi ima „mesa“ po tri centimetra sa svake strane, da bi ga klesari mogli ručno obraditi i dovesti ga u konačnu formu za ugradnju.
Ono po čemu je ovaj projekat bio specifičan je i taj što je Svjetska banka, po prvi put u svojoj istoriji, odobrila jedan kredit za kulturnu baštinu, tako da je ovo i za njih bio pilot-projekat. Tako je Svjetska banka odobrila kredit od 4 miliona USA dolara, s odgodom plaćanja od 10 godina, povratom od 35 godina, uz kamatu od samo 1,5 posto. Italijanska vlada još je dala 2 miliona dolara, te turska i holandska vlada po milion USA dolara, dok u čitavom projektu Grad Mostar učestvuje s 2 miliona dolara. Oko pola milijuna dolara za obnovu Starog mosta, među prvim donatorima, dala je i hrvatska Vlada. Tadašnji hrvatski premijer Ivica Račan zajedno s brojnim ministrima i suprugom, posjetio je Mostar, obišao staru jezgru, a u hotelu Ero priređen je svečani prijem. Razvojna banka Vijeća Evrope donirala je milion američkih dolara.
Treba naglasiti kako sva sredstva nisu utrošena samo na obnovu Staroga mosta, nego su se pored njega obnovili i razrušene kule s obe strane mosta, Tara i Helebija, te popratni objekti. Uz to, kao dodatni poticaj obnovi suživota u Mostaru, tim sredstvima su obnovljeni i konvikt HKD-a Napredak, Vakufski dvor i Vladičanski dvor.
Most se gradio od istih materijala od kojih je rađen i prije 450 godina, kamen, žbuka ,koja je bila u to doba, kao i isti izolacioni materijal koji je napravljen od boksita i gline, koji nije dopuštao da voda ulazi u utrobu mosta, tako da je unutra uvijek bio suh. Most je imao i posebne kanalice, kako ga voda nije mogla razarati. Olovo se, takođe, koristilo kao i prije, jedino što je upotrijebljen puno kvalitetniji švedski čelik. Posao obnove Starog mosta na međunarodnom konkursu dobila je turska firma ER-BU. Nadzor radova radila je hrvatska kompanija OMEGA Engineering” d. o. o. Dubrovnik, na čelu s Željkom Pekovićem, dok je projekat obnove mosta uradila italijanska firma „General Engineering” iz Firenze. Studiju o kvalitetu radila je njemačka firma „lga civil & Environmental engineering Nuremberg“.
I same pripreme za početak obnove Starog mosta izazivale su veliku pažnju medija, ali i politike. Gotovo svakog dana dolazili su novinari iz zemlje, susjedstva i svijeta, kako bi pisali o početku obnove luka mosta. Tokom svoje službene posjete BiH, prvo je u Mostar  došao i generalni direktor UNESCO-a Koichiro Matsuura. Predsjednik Republike Italije Carlo Azeglio Ciampi simboličnim udarcem dlijetom u kamen službeno je označio početak klesarskih radova na obnovi Staroga mosta.
Građani BiH – Vi ste dio Evope i čekamo Vas u Evropi. Bez Vas Evropa ne bi postojala“, poručio je tom prilikom predsjednik Ciampi.
Polaganjem prvog kamenog bloka na luk mosta gradonačelnik i dogradonačelnik Mostara Hamdija Jahić i Ljubo Bešlić na simboličan su način otpočeli gradnju luka Staroga mosta, a bilo je to 14. aprila 2003. U iduća četiri mjeseca, radilo se i po kiši, vjetru i suncu, da bi 20. avgusta u luk Starog mosta bio ugrađen i posljednjih kamen, čime je najzahtjevnija faza projekta završena.
Ono što je slijedilo bili su radovi na zidanju vijenaca s obe strane luka mosta i potom postavljanje metalne ograde. Za preostali posao oko zidanja vijenaca bilo je izvađeno 44 tone kamena koji će se ugraditi na kaldrmu mosta, a svaki kamen bio je obrađen skulptorski, pojedinačno, na osnovu foto-dokumentacije i bio je“potrošen”, odnosno izlizan u onolikoj mjeri koja je bila prije njegovog rušenja. Radove na izgradnji vijenaca, kao i luka Staroga mosta, izvodila je firma ER – BU.
S približavanjem završetka radovima na njegovoj obnovi, paralelno su tekle i pripreme organizacionog odbora za svečanost otvaranja, koja je zakazana za 23. juli 2004. godine. Federalne vlasti tada su obećavale velika sredstva za Mostar i svečanost otvaranja, ali je ta podrška uglavnom izostala i sve je skoro troškove ceremonije pokrio Grad Mostar. Trenutak koji se dugo i s nestrpljenjem iščekivao bio je popuštanje skele ispod luka Starog mosta. Kada se potporna skela prestala dodirivati s lukom, luk se spustio za jedan milimetar.
Da je Stari most stručno i kvalitetno obnovljen „potvrdio“ je i jači zemljotres, koji  se 22. aprila 2004. godine osjetio u zapadnoj Hercegovini i Mostaru. Potres tako nije izazvao nikakva fizička oštećenja na luku Staroga mosta u Mostaru.
Svečanost otvaranja Starog mosta pratili su brojni gosti iz zemlje i delegacije iz više od 50 zemalja svijeta. Televizijski prenos priredbe na Starome mostu preuzele su i neke inostrane tv kuće, a samo u Turskoj to su uradila tri različita kanala.
Voditelj Press centra za svečanost otvaranja Starog mosta Miroslav Landeka, iznio je podatak da je za praćenje svečanosti otvaranja bilo akreditovano oko 600 novinara, fotoreportera i snimatelja iz BiH, susjednih zemlja, Evrope i svijeta, što samo po sebi govori koliki je bio interes za taj događaj i sam projekat obnove mosta, kao i kolika je to bila promocija Mostara. Bio je to zasigurno jedan od najvećih medijskih događaja u BiH.
Šta je tada značio ovaj događaj za Mostar, možda najbolje govore riječi bivšeg gradonačelnika Mostara Nevena Tomića, koji je rekao je da otvaranje Staroga mosta znači puno za Mostar i u istorijskom i u kulturnom, i u ekonomskom smislu.
Naravno, on je bitan i u kontekstu obnove povjerenja. Međutim, njegovim otvaranjem definitivno će ta istorijska građevina prestati biti sredstvom onih koji su ga u proteklom periodu koristili kao sredstvo u političkoj borbi ili u svrhu zastrašivanja vlastitih redova. S otvaranjem, Stari most se njima kao političko sredstvo izbija iz ruke i vraća onima čiji on i jest, a to su građani Mostara, BiH odnosno svi građani svijeta“, kazao je Tomić, te poručio onima koji su most koristili u političke svrhe da će sredstva svoje političke borbe ubuduće morati pronaći u nekim drugim pitanjima, kao što su ekonomija, zapošljavanje i osiguravanje boljeg prosperiteta za sve građane.
Godinu dana kasnije, tačnije 15. jula 2005. godine, Stari most uvršten je na UNESCO-ov popis zaštićenih spomenika na sjednici u Durbanu u Južnoj Africi. Uz gradonačelnika Mostara Ljubu Bešlića, velike zasluge za to, prije svih, svakako pripadaju tadašnjoj veleposlanici BiH u Parizu i stalnoj predstavnici pri UNESCO-u mostarki Željani Zovko.
Taj dan ostaće u istoriji Mostara i BiH upisan zlatnim slovima, a bio je to i prvi upis nekog spomenika iz BiH na UNESCO-ov popis, a put od početka obnove i provođenja projekta rekonstrukcije Starog mosta i stare gradske jezgre, kao i tri objekta tri naroda, bio je mukotrpan.
(NovaSloboda.ba)


21.07.2018.

Švedska: Šumski požari van kontrole


Oko 40 požara bjesni širom Švedske, pretežno po šumama. U međuvremenu ih je bilo čak 80, što manjih što većih. Vatra se širi brzo, pogotovo što je ovog ljeta u Švedskoj prilično sušno.
Već sedmicama nije bilo prave kiše, niti će je biti u dogledno vrijeme. Meteorološka služba je čak potvrdila novi talas vrućine u narednih pet dana.
Selo Karbole, oko 380 kilometara sjeverno od Stockholma, sa tri strane je zatvoreno vatrom.
Švedska vlada zatražila je pomoć od drugih zemalja. Italija i Francuska su poslale svoje avione za gašenje požara. Norveška je u pripravnost stavila svoje helikoptere. Angažovan je veliki broj vatrogasaca, kako bi specijalni avioni mogli biti angažovani od ranog jutra do kasno uveče.
(post)


(NovaSloboda.ba)
21.07.2018.

Večeras polufinale SP u sjedećoj odbojci: BiH - Brazil


Den Hag, subota 21. jula 2018. u 19:00 sati: Brazil vs. Bosnia & Herzegovina

(izvor: worldparavolley.org)
21.07.2018.

Nevjerovatni momenti


Članovi familija dvanaest zarobljenih dječaka u jednoj pećini na sjeveru Thailanda molili su se svakodnevno do dana njihovog oslobađanja iz pećine. Fudbalska ekipa, zajedno s njihovim trenerom. bila je iznenađena jakim kišnim padavinama tokom njihovog izleta u pećinu, nakon čega je pećina ostala poplavljena i onemogućila im izlaz nazad iz pećine. Spašavanje je, srećom, uspješno završeno.


Dugogodišnja tradicija u SAD je proslava Dana nezavisnosti, koji pada na 4. juli. Tom prilikom, priređuje se veliki vatromet iznad Kapitola i monumentalnog spomenika u Washingtonu.


Istovremeno, u okviru Fashion Week u Parizu, tokom Haute Couture revije modnom pistom su promarširali mršavi modeli, prezentujući modu za predstojeću jesen i zimu.


A u Indiji poplave. U gradu Mumbaiju, jedan službenik gradske uprave sjedi na visokoj stolici ispred znaka upozorenja za opasnosti od poplava, dok nekoliko ljudi prolaze pored, gazeći vodu do koljena.


U Rostocku požar. Gorila su polja sa žitom. Vatrogsci su davali sve od sebe kako bi požar doveli pod kontrolu. Požari su prethodnih dana bili česta pojava u većem dijelu Evrope.


U Stralsundu, gradu na sjeveroistoku Njemačke, figure dinosaurusa jedne pokretne izložbe čakaju na istovar, parkirani na parkingu u blizini mjesta gdje će se narednih dana održati izložba.


Temperature ovog ljeta igraju neku čudnu igru. Dok je u južnim krajevima Evrope još uvijek svježe, sjever Evrope već više od mjesec dana drže temperature oko i iznad tridesetog podioka. Stoga je, u skladu sa tim, ranije i počela sezona kupanja, koja je prethodnih dana skoro bila obaveza za sve, a pogotovo za djecu.


Požari su zahvatili i Sjevernu Ameriku. Zapadno od jezera Lake Berryessa, požari su progutali više od 22 hektara šume. Kao da je u sladu s tim i čitava atmosfera oko ovog jezera.
(web)
(NovaSloboda.ba)


20.07.2018.

BiH u polufinalu Svjetskog prvenstva!


Zlatni momci slavili sa 3:1 protiv Rusije

Reprezentacija Bosne i Hercegovine u sjedećoj odbojci savladala je Rusiju sa 3:1 i plasirala se u polufinala Svjetskog prvenstva u Holandiji!
Naša reprezentacija je u prvi set dobila sa ubjedljivih 25:13, a u drugi sa 25:20. U trećem setu je Rusija smanjila rezultat dobivši sa 25:17, a u četvrtom su naši momci rezultatom 25:22 došli do pobjede 3:1.
(sport)Bosna i Hercegovina će u polufinalu Svjetskog prvenstva igrati protiv Brazila, koji je u četvrtfinalu savladao SAD sa 3:0.

Brazil je trenutno drugoplasirana selekcija na svjetskoj listi dok BiH zauzima četvrto mjesto.

Naša reprezentacija na ovom prvenstvu svijeta brani titulu, a polufinalni duel sa Brazilom je na rasporedu u subotu, u 19sati.
(sport)


Naša reprezentacija na ovom prvenstvu svijeta brani titulu, a polufinalni duel sa Brazilom je na rasporedu u subotu 21. jula, u 19 sati.
(sport)


subota 21. jula 2018. u 19:00 sati

20.07.2018.

Pamplona: Ulični spektakl


Preusko. Preglasno. U zraku lebde napetost i strah, znoj i testosteron. A na samom kraju poteče i krv. Životinje ubijaju. Nimalo lijep dan za bikove na festivalu „San Fermin“, na uskim ulicama Pamplone, koje su za ovu svrhu pretvorene u arenu za borbu sa bikovima.
Korijeni ove tradicije idu skoro 700 godina unazad. Prilikom trke „Encierro“ , kako se zove ova trka sa bikovima, muškarci u crveno bijelim uniformama pokušavaju trčati zajedno sa razbješnjelim životinjama. Makar na kratko.
Test hrabrosti, koji se provodi na dužini od 875 metara, je vrlo kontroverzan i diskutabilan.
Bilans, desetine povrijeđenih. U to se ne računaju životinje.
(stern)



(NovaSloboda.ba)
19.07.2018.

Forum na šetalištu








U okviru programa Forum 2024, u srijedu navečer je na Španjolskom trgu održano predstavljanje Narodne biblioteke Mostar i Muzeja Hercegovine. U sklopu predstavljanja ove dvije institucije, zainteresirani su mogli nešto više čuti o nastanku Muzeja Hercegovina, te Narodne biblioteke.

Projekat 'Forum na šetalištu' pokrenuli su Tim za izradu aplikacije Grada Mostara, Forum 2024, Studio za izvedbene umjetnosti i Grad Mostar, u saradnji sa studentima Univerziteta 'Džemal Bijedić' i Sveučilišta u Mostaru, s ciljem upoznavanja stanovnika Mostara o kandidaturi Mostara za europsku prijestolnicu kulture 2024. godine.

Evropska prestonica kulture (EPK) najdugovječniji je i najpoznatiji program kulture Evropske unije i sastavni dio programa Kreativna Evropa.
(narodnabiblioteka/facebook)

19.07.2018.

Sjedeća odbojka: BiH u četvrtfinalu SP-a


Reprezentacija Bosne i Hercegovine u sjedećoj odbojci plasirala se u četvrtfinale Svjetskog prvenstva u Holandiji.
U posljednjem susretu grupne faze takmičenja, izabranici selektora Mirze Hrustemovića danas su pobijedili selekciju Poljske s 3:0 (25:12, 25:9, 25:20).
Prvi dio takmičenja odbojkaši BiH okončali su na prvom mjestu u D-grupi, nakon što su u prva dva kola, takođe, bez izgubljnog seta savladili Irak i Egipat.
Protivnik BiH u četvrtfinalu u četvrtak će biti poražena ekipa iz duela u kome se danas (18 sati) sastaju paraolimpijski i evropski prvaci Iran i Rusija.
(Novasloboda)

19.07.2018.

Žena koja dolazi iz džungle



Christina Rickardson (35) je djetinjstvo provela sa njenom majkom u jednoj pećini u džungli Brazila. Sada je o tome napisala knjigu.
Manje više, skoro svi poznajemo priču o Mogliju, dječaku koji je odrastao u džungli, odgajan od strane vukova, plešući sa medvjedima.
Christina Rickardson, takođe, poznaje ovu priču, samo bez medvjeda. Ona je kao dijete više godina proživjela u divljini. Djetinjstvo je provela u jednoj pećini u blizini grada Diamantina u Brazilu. Njena majka je pobjegla od njene nasilne porodice i stanila se u džungli. S njom je bila i njena tada samo 15 dana stara kćerka.
U knjizi „Never Stop Walking“ (Nikad ne prestati hodati), Christina priča o svom djetinjstvu u džungli i na ulicama Sao Paola, sve dok nije bila usvojena od jedne švedske porodice.
Život u džungli bio je težak. „Jeli smo ptice, koje smo lovili uz pomoć praćke i kamenja”. kaže Chrsitina.
Danas ona iz njenog neobičnog djetinjstva izvlači samo pozitivno.
„Lov me je napravio samosvjesnom“, još uvijek sjećajući se njene prve ulovljene ptice.
Međutim, ona i njena majka su jednom prilikom skoro i same postale plijen jednog jaguara, koji se uvukao u njihovu pećinu, a samo od sjećanja na njegovo režanje i danas počinje da drhti.
Kada joj je bilo pet godina, sa majkom se vratila na ulice Sao Paola. Tamo su prosili hranu. Jednom prilikom, kada joj je bilo sedam godina, Christina se posvađala i potukla sa jednim dječakom oko komada hljeba iz kontejnera. U toj borbi, dječaka je ubola u stomak nekim oštrim predmetom koji joj se našao na dohvat ruke. Kratko nakon toga bila je oduzeta od majke, a jedna švedska porodica ju je usvojila i odvela u Švedsku.
Tek nakon 24 godine, vratila se ponovo u Brazil. Tamo je prvo pronašla svoju majku, koja je još bila živa i izgubila svaku nadu da će svoje dijete ikada više vidjeti živo.
Christina se sada bori da pomogne drugoj djeci da im bude bolje nego što je bilo njoj samoj.
Sa „Cohelho Growth Foundation“, osnovala je svojuvlastitu organizaciju za pomoć djeci.
(express)


(NovaSloboda.ba)
18.07.2018.

Povratak u neizvjesnost


Svijet vani nije ni malo lijep svijet! Samo jedno tanko staklo od automobilskog prozora dijeli ovo dijete u automobilu od sudbine njegove zemlje.
Sirija je u ruševinama, ali,uprkos tome, djevojčica se sa njenom porodicom vraća nazad. Svi oni su izbjeglice, svi oni su u Libanu tražili zaštitu od građanskog rata. Ni jedna druga zemlja, na čitavoj zemaljskoj kugli, procentualno prema broju stanovnika,  nije primila toliko izbjeglica kao Liban. Prema podacima UN, tamo ih se nalazi preko milion.
Nekoliko stotina ih se, ipak, odvažilo da se vrate nazad, u domovinu. Svi oni imaju dosta toga iza sebe.
Takođe i djevojčica sa slike.
Šta se nalazi pred njom?
Neizvjesnost!
(stern)
(NovaSloboda.ba)
18.07.2018.

Sitan znamen: Ćejvan Ćehajin mekteb


Neposredno uz svoju džamiju na Velikoj Tepi, Ćejvan Ćehaja je izgradio i mekteb.
On je srušen 1895. godine, a na njegovom mjestu je 1899. godine izgrađena lijepa i reprezentativna zgrada u pseudomaurskom stilu, u kojoj je sve do 1945. godine radio mekteb.
Kasnije je prenamijenjena u muzej, donedavno je tu bila Karadžozbegova medresa, a sada je tu smještenturski  Institut Yunus Emre.
PrirediliIsmail Braco Čampara Tibor Vrančić / Smail Špago
(Novasloboda.ba)
18.07.2018.

Izložba „Mostar i Hercegovina“




(Mostarsko ljeto/facebook)

U Centru za kulturu Mostar upriličena je izložba likovnih radova pod nazivom „Mostar i Hercegovina“. Prema riječima autora Miodraga Miličevića, koji je prethodne godine također izložio svoje radove na manifestaciji „Mostarsko ljeto“, i na večerašnjoj izložbi su motivi Mostar i Hercegovina.
„Posebno mi je zadovoljstvo da mi je Centar za kulturu ponovno pružio priliku da se družim sa Mostarom i da prikažem nove radove na sličnu temu. Ali, na večerašnjoj izložbi ima radova i sadašnjeg Mostara, ne samo nekadašnjeg, a ima i nekoliko motiva tipičnih za Hercegovinu. Zbog toga izložba nosi poprilično jednostavan naslov 'Mostar i Hercegovina'.“, kazao je autor izložbe Miodrag Miličević.
Miličević je prošle godine u medijima istakao da je njegovo najbolje razdoblje u životu bilo upravo u Mostaru, što je potvrdio i večeras. Dodao je i to da će Mostar uvijek ostati njegova inspiracija.
„Da, ostajem pri tome. Ja sam proveo 13,5 skoro 14 godina u Mostaru. Devedesetih godina sam odselio iz sasvim porodičnih razloga,ali moje dvoje dece se rodilo u Mostaru. Možda zbog toga što sam bio mlad, ali defitinitivno najbolji period u mom životu. Mostar će ostati moja inspiracija. Toliko toga je rečeno o Mostaru, verovatno ću se ja sad i ponavljati, ali zaista je večita inspiracija, to nije nikakva fraza. Ja sam obišao mnogo gradova, ne samo u bivšoj Jugoslaviji, već i po svetu, sa sličnim razlozima kao kad je Mostar u pitanju, ali takvu inspiraciju nisam našao.“, poručio je Miličević.
Direktor Centra za kulturu Mostar Senad Suljić, kazao je da je autor izložbe veliki prijatelj grada Mostara, te je istakao zadovoljstvo dosadašnjim tokom manifestacije „Mostarsko ljeto 2018“.
„Dosadašnji tok manifestacije je odličan.  Ovo je sedamnaesti po redu kulturni sadržaj od njih 40 koje samo zapisali, a imat ćemo još nekoliko iznenađenja. Kulturni život u Mostaru se podigao na viši nivo. Mostarsko ljeto je zaista trebalo ovom gradu, našim sugrađanima i turistima, odnosno, gostima koji dolaze u ove vrele ljetne dane, da lakše prebrode vruće mostarsko ljeto.“, ističe direktor Centra za kulturu Mostar Senad Suljić.
Miličević je kazao da ovo što radi, potpuno iskreno govoreći, ne smatra nekom posebnom umjetnošću, već nekom vrstom zapisa na akvarel papiru i zapisa za njegovu dušu. U prepunoj sali Centra za kulturu posjetioci su uživali u likovnim djelima Miodraga Miličevića, a 44 rada su izložena zbog tehničkih ograničenja. Pet radova je rađeno kombinovanom tehnikom, dok su svi ostali rađeni akvarel tehnikom. Izložba će za sve zainteresovane biti otvorena narednih 7 dana.
(običan.ba)
17.07.2018.

Uz Svjetski dan stanovništva: Na Zemlji postaje sve tješnje, a svi žele ostati na njoj




Na Zemaljskoj kugli živi 7.635.250.000 ljudi. To je podatak od 11. jula 2018. godine, na Svjetski dan stanovništva. Čovječanstvo i dalje raste, raste i raste…
Godišnji prirast stanovnika na zemlji je 83 miliona, a to je u prosjeku 2,6 ljudi svake sekunde, 156 u minuti. Granica od 7 milijardi muškaraca, žena i djece na zemaljskoj kugli prvi put je pređena 31. oktobra 2011. godine.
Šestmilioniti stanovnik Zemlje pozdravljen je 1999. godine. Milijardu više nego 12 godina prije toga. Ovako veliki broj  ne raduje.
Povećanje stanovnka širom svijeta, nazvano „Eksplozija“, izaziva brojne strahove. U mnogim krajevima svijeta je već pretjesno, i postaje još tješnje.
U Aziji, gdje je u odnosu na druge kontinente sve tješnje, broj stanovnika po kvadratnom kilometru je 145,1. Istovremeno je u Evropi 33,5, u Africi 42,4. (izvor: Statista)
Prosjek gustine stanovništva širom svijeta 2017. godine je 58 stanovnika po kvardatnom kilometru.
Za 2100. godinu prognozira se 86 stanovnika po kvadratnom kilometru.
Posebno je velik rast broja stanovnika u Africi, gdje se sada nalazi oko 1,3 milijarde ljudi, sa prognozom da će ih biti 2,5 milijarde u godini 2050. (izvor: DSW, Deutsche Stiftung Weltbewolkerung).
Ako bi danas imali jedno svjetsko selo sa 100 stanovnika u njemu bi bilo 60 Azijata, 16 Afrikanaca i 10 Evropljana. Broj stanovnika sela bi se do 2050. godine povećao na 131, od toga bi bilo 70 Azijata, 34 Afrikanca i 10 Evropljana. (DSW).
Uz sve to, eksperti strahuju da će uskoro nedostajati resursa, kao što su voda, energija i hrana.
Istovremeno, optimisti misle da svijet može mnogo više izdržati i upozoravaju, samo bez panike.
U toku istorije čovječanstva, razvojni tempo broja stanovnika se enormno povećao. Tako je na početku računanja vremena, prije 2000 godina, na zemaljskoj kugli živjelo oko 300 miliona ljudi, prije 1.000 godina, prema procjeni UNO oko 310 miliona.
Nakon mirnog perioda u prvom milenijumu našeg vremena, u srednjem vijeku počeo je rast stanovništva, dok su se u kasnom srednjem vijeku javljale kuga i velike boginje, koje su odnijele veliki broj ljudi širom zemljine kugle
Oko 1500. godine procjenjuje se da je na zemlji živjelo 500 miliona ljudi.
U 18. viijeku znatno je povećan broj stanovnika. Prva milijarda je dostignuta 1804. godine. Tehnički i medicinski napredak je doprinio povećanom prosperitetu, što je doprinijelo povećanju stanovnika.
U 20. vijeku broj stanovnika se učetvorostručio. 1927. godine bilo je 2 milijarde, a 1987. preko 5 milijardi stanovnika. Granica od 5 milijardi je oficijelno pređena 11. jula 1987. godine.
Od tada se 11. jula obilježava Svjetski dan stanovništva.godine pređena je granica od 6 milijardi. U 21. vijeku koje je tek na početku, još jedna milijarda je došla za svega 12 godina.
1999. godine pređena je granica od 6 milijardi. U 21. vijeku koje je tek na početku, još jedna milijarda je došla za svega 12 godina.
Kod daljnjih prognoza eksperti su vrlo oprezni, kao i kod vremenske prognoze. Kako će se ovi brojevi dalje razvijati, teško je reći, jer postoji niz različitih faktora kao što su infektivne bolesti, epidemije, ratovi…
Napredak nauke i političke promjene mogu imati veliki uticaj na broj novih rođenja, kako na dole, tako i na gore.
Uopšte, očekuje se da će rast stanovništva oslabiti. UN prognoze za 2050. godinu govore o brojevima, između 8 i 10,5 milijardi. Jedna prognoza, od 22. juna 2017. godine, predviđa 9,8 milijardi u 2050. godini.
Ukupni broj stanovnika u 2100. godini mogao bi biti čak i 15,8 milijardi, ali se procjenjuje da će taj broj iznositi oko 11,2 milijardi.
Jedino je sigurno da će se težište mijenjati između kontinenata, prije svega u Aziji i Africi, zbog visokog nataliteta.
Istovremeno se u Evropi računa sa padom broja stanovnika, sa 742 miliona u julu 2015. godine, na 646 miliona u 2100. godini
Uskoro će Indija biti zemlja sa najviše stanovnika na Zemlji. Prema podacima iz 2017. godine, u Indiji je živjelo 1,339 milijardi stanovnika, dok je tada u Kini bilo 1,379 milijardi.
Prema podacima UN, broj stanovnika u Africi će sa 1,2 milijarde stanovnika danas, biti povećan na skoro 4,4 milijarde u 2100. godini.
To će, istovremeno, značiti da će se moć među kontinenatima, takođe, mijenjati. Sa povećanjem broja stanovnika rasti će i potrebe zemalja, za stambenim prostorom, prehrambenim artiklima i energiji.
Strahuje se da će borbe za resurse biti sve žešće. Mnogi eksperti računaju da je vrlo moguće da će se budući ratovi voditi isključivo zbog vode za piće.
Svjetska organizacija za zaštitu okoline računa da bi 2050. godine za toliki broj stanovnika bile potrebne 3 zemaljske kugle, kako bi pokrile potrebe stanovnika, naravno, ukoliko oni ne bi mijenjali sadašnje navike.
Kako broj stanovnika raste, površina poljoprivrednog zemljišta u većini dijelova Zemlje ne može se povećavati, stoga će neminovno doći do smanjenja plodnog zemljišta po glavi stanovnika. To je posebno dramatično u Africi.
Globalno gledano, biće moguće proizvesti dovoljno hrane za 12 milijardi stanovnika, prema podacima Svjetske organizacije za pomoć gladnima. Problem je što je raspodjela hrane nejednaka.
Bogata petina stanovništva konzumira 16 puta više hrane nego najsiromašnija petina. To vrši pritisak na način snabdjevanja. Pri tome se, pogotovo u velikim industrijskim zemljama, još uvijek baca dosta hrane, a od čega veliki dio nije pokvaren. Računa se da trećina prehrambenih namirnica završava u otpadu, a u industrijskim zemljama čak i polovina.
Prema podacima EU komisije, u Evropi se godišnje baci 90 miliona tona hrane u otpad. Svaki EU stanovnik prosjećno godišnje baci 179 kilograma voća, povrća, mesa i druge hrane.
Pri tome najveći dio ne dolazi iz gastronomije, kako bi se moglo očekivati, samo 14 posto, a najveći dio otpada ide na domaćinstva, 42 posto, a najveći dio toga, zbog lošeg planiranja kupovine i pogrešnog čuvanja namirnica.
Kod malih trgovina to je 5 posto, a kod proizvođača 39 posto, zbog povećane proizvodje ili pogrešnog skladištenja, ali i zbog naše perfekcije, jer mnogi paradajizi i krompiri uopšte ne dolaze u trgovinu, jer njihov oblik, ili boja, ne odgovaraju zahtjevima trgovaca, ili kupaca.
Zbog toga se jedan dio berbe jednostavno zaorava, umjesto da se obere.
Dok se sa jedne strane u otpad baci oko 1,3 milijarde tona hrane, istovremeno, prema podacima FAO, Svjetske organizacije za hranu, jedna milijarda ljudi na svijetu gladuje.
Ne baca se samo hrana. Širom svijeta jedna četvrtina potrošnje vode otpada na proizvodnju hrane, koja kasnije biva bačena u otpad.
Još jedan vid problema otpada je i ulov ribe. Jedan veliki dio ribe i morskih životinja, koji budu uhvaćeni u mrežu, takozvani sporedni ulov, još na moru budu bačeni nazad u more, kao mrtvi otpad.
Obeshrabrujuće brojke, moglo bi se pomisliti. Ipak, postoje rješenja, i to ne mali broj.
Tu spada povećanje proizvodnje, eficijentnije korištenje resursa, ili bolji lanac eksploatacije, kako bi se gubici održali na što nižem nivou.
S druge strane, kako bi se zaustavio trend rasta populacije: seksualno vaspitanje i bolje obrazovanje o prevenciji. Prema DSW, samo u Africi svaka druga žena ne može se zaštititi, iako bi to htjela, te tako dobiti manje djece, nego što želi. A prema DSW, to leži i na činjenici da žene nisu ravnopravne.
Pri tome, planiranje familije je ljudsko pravo. Prije 50 godina, UN su svakom čovjeku dale za pravo da slobodno i na vlastitu odgovornost odlučuje o broju djece i o vremenu njihovog rođenja. Veliki je skandal da je ovo ljudsko pravo milionima žena nije dostupno, jer kad bi one odlučivale slobodno, da li, kada i koliko djece će roditi, ljudima u siromašnim zemljama bi bilo puno bolje, a godišnji prirast svjeskog stanovništva bio bi manji za jednu četvrtinu.
Razloga za paniku nema, ali je razmišljanje o ovom problemu itekako potrebno, i to kako na višem, tako i na nižem nivou, na državnom, ali i na ličnom nivou.
Svako pojedinačno može uticati na njegove postupke i smanjiti njegov “ekološki otisak”.
Svako može svjesnije kupovati, manje bacati, izbjegavati nepotrebni saobraćaj, smanjiti potrošnju struje, i živjeti čuvajući resurse.
Jer, na Zemlji postaje sve tješnje, a svi žele ostati na njoj.
(n-tv)

Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
17.07.2018.

Mama ovo nikad ne bi dozvolila


Od jedne omiljene dječije igre, jedan čovjek iz Estonije napravio je ekstremni sport.
Svako dijete uživa u igrom na ljuljačkama, pa bile one u parku, ili jednostavno zavezane sa granu nekog drveta u bašči. A što dijete postaje starije, igre na ljuljačkama postaju sve snažnij, jače i opasnije, dok roditelji u nekom trenutku ne kažu da je dosta.
A ko u nekim kasnijim godinama želi ispuniti neke snove iz djetinjstva, sada to može do mile volje činiti u Estoniji, samo tamo treba i doputovati. Tamo je Kiiking (ljuljanje na ljuljašci) postalo nacionalni sport.
Na godišnjem velikom prvenstvu, za šansu za pobjedu nije dovoljno samo obrnuti se. Kod profi sportista radi se o tome da se ovaj manevar izvede sa što je većim oscilacijama. Što je veći radijus ljuljačke, to je potrebno više snage i vremena da se sa ljuljačkom ode što više u vis, da se ubrza, i konačno, kako bi se postiglo obrtanje.
Svjetski rekord do sada je postignut sa štangama dugim 7,15 metara, na koje su prišvršćene daske.
Za početnike u Kikingu napravljene su ljuljačke sa tri metra dugim štangama.
Veliki izazov, pri tome, je savladavanje straha od obrtanja.
(sternview)
(NovaSloboda.ba)
16.07.2018.

Majstor minijature


Tenda iza majstora sigurno je doživjela i bolje dane. Klima uređaj na limenom krovu je već dobro nagrižen rđom. Na policama ispod nered, kao i u autu.
Hank Cheng se pažljivo uklapa u uličnu scenu. Graditelj modela iz Taipeha je majstor svog zanata. On svakodnevno ovoj svojoj strasti posvećuje dvanaest sati. A nju je Cheng otkrio tek prije tri godine. Danas njegov minijaturni svijet ide toliko daleko u detaljima, kako to pokazuju čak i minijaturne ceduljice za parkiranje smještene na armaturi ispod šoferšajbe auta.
Materijal za njegovu umjetnost Cheng pronalazi posvuda. Prije nego što prekontroliše da li se u kesi za kućne otpatke ne nalazi nešto upotrebljivo, njegova žena ne smije izbaciti smeće u kantu.
(stern)
(NovaSloboda.ba)
16.07.2018.

Francuska prvak svijeta


Fudbaleri Francuske osvojili su titulu prvaka svijeta, drugi put u istoriji, pošto su u finalu u Moskvi savladali Hrvatsku 4:2.
Francuska je prva ekipa koja postigla četiri gola u finalu Svjetskog prvenstva, od Brazila 1970. godine.
Hrvatska je prvi put igrala u finalu Svjetskog prvenstva i ovo joj je najveći uspjeh u istoriji.
Hrvatska je bolje počela utakmicu, imala je više loptu u posjedu, ali nije uspjela da napravi ozbiljnu šansu, a Francuska je povela poslije prve prilike. Antoine Griezmann je iz slobodnog udarca centrirao pred gol, Mandžukić je zakačio loptu glaovm i poslao je u mrežu.
To je bio 12. autogol na Svjetskom prvenstvu, što je rekord, a takođe i prvi u finalu u istoriji Mundijala.
Poslije toga šansu je imao Domagoj Vida, poslije centaršuta Luke Modrića, ali je prebacio loptu preko prečke. Francuzi su u 23. minutu kombinovali preko Paula Pogbe i Kyliana Mbappea, koji je bio jedan na jedan sa Vidom, ali je hrvatski fudbaler dobro intervenisao.
U 29. minutu Hrvatska je iskoristila dominaciju na terenu i izjednačila. Centrirao je Modrić, lopta je došla do Perišića, koji je prebacio na lijevu nogu i pogodio mrežu sa 15-ak metara. To je bio njegov treći gol na šampionatu.
U 35. minutu, poslije protesta francuskih fudbalera, argentinski sudija Nestor Pitana pregledao je snimak sporne situacije pred golom Hrvatske i procijenio da je Perišić igrao rukom, pa je dosudio jedanaesterac. Griezmann je bio precizan i u 38. minutu donio je novo vođstvo “trikolorima”.
Hrvatska je bila bolja i na početku drugog dijela utakmice, prvi je zaprijetio Ante Rebić, koji je dobro šutirao, ali je golman Hugo Lloris dobro intervenisao i prebacio loptu preko prečke.
Utakmica je prekinuta u 52. minutu pošto zbog ulaska nekolicine ljudi u teren, ali je obezbjeđenje brzo intervenisalo i meč je poslije minut nastavljen.
“Trikolori” su stekli dva gola prednosti u 59. minutu. Pogba je počeo akciju, dodao je loptu do Mbappea, koji je proigrao Griezmanna, a on je ostavio loptu Pogbi. Prvi pokušaj Pogbe bio je izblokiran, ali je on poslije odbijene lopte sa ivice šesnaesterca poslao loptu pored Subašića.
Novi gol Francuska je postigla u 65. minutu, a strijelac je bio Mbappe sa 20-ak metara. To je bio njegov četvrti gol na turniru.
Hrvatska je smanjila zaostatak u 69. minutu golom Mandžukića, poslije velike greške francuskog golmana, koji mu je dodao loptu pred samim golom.
Hrvatski fudbaleri su poslije toga pokušavali da postignu još neki gol, ali nisu uspjeli, pa je Francuska drugi put postala prvak svijeta.

Modrić, Mbappe, Kane i Curtois obilježili prvenstvo


Kapiten reprezentacije Hrvatske, Luka Modrić, proglašen je najboljim igračem Svjetskog nogometnog prvenstva koje se proteklih 30 dana igralo u Rusiji.
Priznanje za najboljeg mladog igrača dobio je francuski napadač Kylian Mbappe, dok je zlatnu rukavicu, priznanje za najboljeg golmana turnira, pripalo čuvaru mreže Belgije Thibautu Courtoisi.
Sa šest postignutih golova Englezu Harryju Kaneu pripala je zlatna kopačka.
(Novasloboda.ba)

16.07.2018.

Novak Đoković pobjednik Wimbledona



Novak Đoković osvojio je Wimbledon, četvrti put u karijeri, pošto je u finalu u Londonu savladao Južnoafrikanca Kevina Andersona u tri seta 6:2, 6:2, 7:6.
Đoković, koji je igrao prvo grand slam finale još od Otvorenog prvenstva SAD 2016, osvojio je svoju 13. grand slam tutulu.
Na drugoj strani, Anderson je igrao svoje drugo grand slam finale, poslije prošlogodišnjeg US Opena, ali je i dalje bez trofeja na najznačajnijim turnirima.
Ovo je bio sedmi međusobni duel Djokovića i Andersona, a srpski teniser je do šeste pobjede stigao poslije dva sata i 18 minuta igre.
Anderson nije pretrpio brejk u posljednjih 27 servis gemova u tokom polufinala protiv Johna Isnera, a Đoković je uspio da mu oduzme servis već u prvom gemu meča.
Srpski teniser je potom, uz još jedan brejk, poveo sa 4:1, izgubivši samo tri poena na svoj servis.
Drugi set je bio gotovo identičan. Đoković je oduzeo servise Andersonu u prvom i petom gemu, a potom se u osmom suočio sa prvom brejk prilikom protivnika. On je spasio tu brejk loptu, a onda i iskoristio prvu set loptu za vođstvo od 2:0.
Za razliku od prva dva seta, u trećem se vodila veća borba. Anderson je u finišu seta iskoristio slabiji servis Djokovića i stigao do čak pet set lopti, ali je srpski teniser uspio da se odbrani pa je pobjednik tog dijela igre rešen u taj-brejku. Đoković je taj-brejk dobio sa 7:3.
(Novasloboda.ba)
16.07.2018.

Izložba Miodraga Miličevića "Mostar i Hercegovina"


U okviru kulturno-turističke manifestacije “Mostarsko ljeto”, u Centru za kulturu Mostar večeras će, s početkom 20,30 sati, biti otvorena izložba slika “Mostar i Hercegovina” autora Miodraga Miličevića.
“A kako uopšte i objasniti da je nešto odjednom bliže… a istovremeno i dalje!? Ne mogu ni sebi da objasnim, a kamoli drugome. Žurim da se sretnem s Mostarcima, možda će mi oni pomoći da to bolje razumijem”, riječi su autora Miodraga Miličevića.
(NovaSloboda.ba)
15.07.2018.

Angelique Kerber pobjednica Wimbledona



Njemačka teniserka Angelique Kerber (10. WTA) nova je prvakinja Wimbledona.
Kerber je danas u velikom finalu savladala legendarnu Serenu Williams (181. WTA) sa 6:3, 6:3.

Ujedno joj se revanširala za poraz u finalu 2016. i prvi put u karijeri osvojila turnir na Wimbledonu.

Kerber je stigla do treće Grand Slam titule u karijeri, dok je Williams ostala bez osme na Wimbledonu te 24. u karijeri.

Također, Kerber je postala prva Njemica koja je osvojila treći Grand Slam sezone još od Steffi Graf 1996. godine.
(klix)

15.07.2018.

Hrvatska protiv Francuske u pohodu na svjetski tron



Jedno od najboljih svjetskih prvenstava svih vremena svelo se na jednu utakmicu. Hrvatsko čudo ili novi naslov u francuskoj vitrini? Odgovor ćemo saznati prije mraka, jer finale je zakazano za 17:00 sati, a svijet će gledati prema Moskvi i stadionu Lužniki.

Ko će na kraju plakati od tuge, a ko od sreće? Hoće li Modrićev valcer ponovo raspametiti Hrvatsku čiji je uspjeh osvojio srca nogometnih zaljubljenika na svakom dijelu svijeta? Ili će, ipak, mlada, snažna i poletna Francuska na krilima letećeg Mbappea pokoriti svijet? Dobro poznati Didier Deschamps ili dojučerašnji anonimus na velikoj sceni Zlatko Dalić...

Milion pitanja, toliko zanimljivosti za jednu dobru uvertiru, a zapravo sve će odlučiti pretrčani kilometri, precizni udarci i neuspješne intervencije.
"Ludilo" koje nam dolazi svake četvrte godine bliži se kraju i dugo će se pamtiti.
To je sigurno.
(klix)
15.07.2018.

Bikini za isticanje seksi ljepote




Prvi bikini predstavljen je svijetu 5. jula 1946. godine, zbog čega je ovaj datum postao obilježje za Međunarodni dan bikinija!
Francuski dizajner Louis Réard je toga dana svijetu predstavio najmanji kupaći kostim na svijetu, nazvan bikini, te tako napravio revoluciju, koja traje i danas.
Zanimljivo, podatak odakle dizajneru inspiracija za naziv ovog čak i do danas najpoželjnijeg kupaćeg kostima. Svega nekoliko dana pred svjetsku premijeru ovog komadića odjeće, Amerikanci su imali probu nuklearne bombe u Pacifiku, tačnije na ostrvu Bikini Atoll. Kao da je slutio koliki će bum napraviti ovaj dvodijelni kupaći kostim, Louis je odlučio da mu da ime Bikini. Čast da prva ponese bikini, i pokaže ga cijelom svijetu, imala je tada 19. godišnja francuska manekenka Micheline Bernardini. Bikini koji je nosila bio je toliko malen, da je mogao stati u kutiju dimenzija 51x51mm, koju ona drži u ruci, prikazanu na fotografiji.
I šta preostaje: potražiti najbližu plažu ili bazen i provesti čitav dan u ovom seksi dvodjielnom kupaćem kostimu. Svaki dan na plaži u bikiniju je Dan bikinija.
(sun)
(NovaSloboda.ba)
15.07.2018.

Dobro uvrnuti ćuk


Zahvaljujući dobrom poznavanju ptica, jednom fotografu je pošlo za rukom da napravi ovu vrlo neobičnu fotografiju.
Lijevo na slici je sivi ćuk (Athene noctua). Desno je ista ptica prilikom jedne prilično lude akcije.
Fotograf Miles Herbert uspio je napraviti ovu fotografiju, jer je dobar hobi poznavalacj ptica. On je dobro znao da ova ptica sličnu akciju pravi pri tačno određenim situacijama.
To se naročito dešava kad ćuk čisti svoje zaprljano perje. Na ovaj način, ptice žele takvo stanje dovesti u red i vrte glavom dok to tako ne postane.
Miles Herbert je svoju kameru morao namjestiti na dugotrajno osvjetljenje i u pravom trenutku pritisnuti okidač.
A kako, pri tome, ćuk zavrće glavu do skoro 360 stepeni, efekat je tim više impresivan, što se i vidi na fotografiji.
(sternview)


(NovaSloboda.ba)
14.07.2018.

Svijet i u svijetu svašta: Bunkeri za iznajmljivanje


Žena na slici mora svom svojom težinom mora pritisnuti teška vrata na objektu, kako bi ih pokrenula.
Do 1967. godine, bunkeri od masivnog betona, u blizini mjesta Edgemont u Južnoj Dakoti (SAD), imali su namjenu kao atomska skloništa.
Sada jedan privatni preduzetnik iznajmljuje 575 ovakvih bunkera zainteresovanim licima. U bunkerima je, u slučaju da se ne daj bože neko nekad poigravao sa nuklearnim koferčićima, smještaj moglo naći 5 hiljada osoba.
Ugovor za iznajmljivanje na 99 godina po bunkeru dođe, preračunato, oko 21.600 eura.
Da li je ovo znak da više nema potrebe za ovakvim objektima? Ili im je izišao rok trajanja? Ko zna?
(stern)


(NovaSloboda)
14.07.2018.

Malo finale: Meč za treće mjesto između Belgije i Engleske



Svjetsko fudbalsko prvenstvo u Rusiji ulazi u završnicu, a do kraja će biti odigrane dvije utakmice za plasman.
Susret za treće mjesto između Belgije i Engleske na rasporedu je danas od 16 sati u Sankt Peterburgu. Ovo će biti njihov drugi duel na SP-u, nakon što je u grupnoj fazi Belgija slavila s minimalnih 1:0.
Belgijanci su se nadali plasmanu u finale i prvom naslovu prvaka svijeta, s obzirom na igrački kadar, te pobjedu nad prvim favoritom Brazilom u četvrtfinalu. Ali, u polufinalu su ih zaustavili Francuzi.
S druge strane, Englezi su u Rusiju došli bez velike pompe i bez velikih zvijezda, te se od njih nije ni očekivao spektakularan rezultat. Ali, igrači Garetha Southgata, predvođeni napadačem Tottenhama Harryjem Kaneom iznenadili su sve i došli do polufinala, gdje ih je zaustavila Hrvatska.
U današnjem meču Belgijanci su favoriti, ali ne treba otpisivati ni Engleze, koji su pokazali svoje kvalitete, posebno prilikom prekida.
“Belgija je igrala briljantno i sigurno da žele završiti tako, ali mi isto to želimo. Imaju nekoliko odličnih igrača i biće to dobar test za nas. Još nismo pobijedili jednu od tih vrhunskih ekipa i moraćemo iskoristiti svaku priliku”, kazao je Southgate.
Belgijanci će u slučaju pobjede ostvariti najbolji rezultat na svjetskim prvenstvima, a do sada imaju jedno četvrto mjesto. Englezi imaju jednu titulu iz 1966. godine, a 1990. godine su poraženi od Italije u meču za treće mjesto.
Belgija i Engleska su se do sada sastale 22 puta, Englezi su bili mnogo uspješniji sa 15 pobjede, pet remija i samo dva poraza od kojih je jedan upravo u Rusiji.
Susret za treće mjesto sudiće Iranac Alireza Faghani.
(Novasloboda.ba)
13.07.2018.

Prvih 20 minuta



Ovo je vjerovatno najbolja knjiga za pokretanje tijela i uma!

Oduševila nas je knjiga Gretchen Reynolds ‘Prvih 20 minuta’, vrijeme u kojem doista možete polučiti rezultate bolje i od onih kada dugo trenirate umjerenim intenzitetom

Gretchen Reynolds, novinarka koja već više od desetljeća piše za New York Times i razbija mitove o vježbanju, zaintrigirala me naslovom: “Prvih 20 minuta: najnovije znanstvene spoznaje otkrivaju kako vježbati bolje, trenirati pametnije, živjeti dulje”.
Puno obećanja za jednu knjigu! Međutim, dosad dostupna istraživanja objavljena samo u specijaliziranim znanstvenim publikacijama, pretočena su u lako štivo za plažu, zanimljivo i informativno, nakon čijeg čitanja teško da ćete ostati sjediti.
Odgovori na pitanja: vježbati kratko ili dugo, ujutro ili navečer, trčati ili hodati, istezati se prije treninga ili ne, ali i kako zadržati tijelo mlađahnim i zdravim, nalaze se u ovoj knjizi koju svakako pročitajte. Neki će vas dijelovi iznenaditi, a neki ne, što će reći da je ovo#cool knjiga!
Svi znamo da je kretanje i vježbanje zdravo ali smo s druge strane svakodnevno suočeni s uvriježenim mišljenjima koja su često jednostavno kriva.
Trkači, koji, kao i ja, trče već neko vrijeme, sigurno su čuli opće prihvaćenu teoriju da će si s vremenom “razvaliti” koljena i da puno trčanja uopće nije zdravo. Iako je doista hodanje evolucijski jedna od najboljih i najprirodnijih aktivnosti za ljude, trkači također mogu odahnuti jer: “trajno vježbanje štiti koljena, a ne djeluje destruktivno na njih”.
Istraživanje objavljeno u europskom časopisu “Skeletal Radiology“, a utemeljeno na snimanju koljena maratonaca u rasponu od deset godina, pokazalo je da su unatoč satima treniranja, njihova koljena ostala “mlada”. #cool
Moram priznati da sam se oduševila pročitavši da čak i samo dvadeset minuta visoko intenzivnih intervalnih treninga (intervali) doista može polučiti rezultate bolje i od dugih sati treniranja umjerenog intenziteta.

Vrijeme je kapital i ponekad ga je teško pronaći za duge treninge. Čak i ako za duge treninge imate vremena, u svoj raspored obavezno uključite kratke i brze treninge“.


Pripreme za polumaraton i maraton upravo će uz pomoć tzv. fartleka (drugo ime za visoko intenzivne intervalne treninge) dovesti do boljih rezultata (čak do 4% bolje vrijeme!), ali ono što je važnije, intervali dižu vaš tzv. VO2 max ili najveću količinu kisika koju osoba može primiti u pluća i rasporediti po mišićima (čitaj: kondiciju).
Za top formu nikako nemojte izbjegavati treninge snage, pogotovo one koji koriste težinu vlastitog tijela (ali teretana je isto #super). Upravo treninzima snage najlakše ćete usporiti gubitak mišićne mase koji nas sve čeka kako starimo.
Dr. Philips, fiziolog sa Sveučilišta McMaster kaže da je: „Redovito vježbanje teretom moćna i učinkovita mjera protiv starenja skeletnog mišića.“ A svi mi bar malo pokušavamo zaustaviti taj neizbježan proces.
Rušeći desetljećima stvaranu rutinu, američka vojska tijekom posljednja dva desetljeća značajno je izmijenila način treniranja svojih novaka. Trbušnjaci su “out”. Za njih kažu da su totalno nefunkcionalni.
Američki vojnici, prema preporuci stručnjaka, za vježbe snage koriste vlastito tijelo i neke yoga poze. #zgodno Možda neki od njih, baš kao i ja, piju manje od 1,5 l vode dnevno. Tko god se nalazi u toj skupini, izgleda može odahnuti. Naše tijelo je jako dobar „stroj“ i žeđ je fiziološka potreba koju treba slušati.
Ako niste žedni, ukratko, istraživanja kažu, vjerojatno vam ne fali tekućine. Ako pak jeste – pijte. Nevjerojatno je, da je zbog porasta popularnosti maratona i sveopćeg mišljenja da je ispijanje vode jako važno, u SAD-u je nekoliko ljudi umrlo zbog „prepijanja“ vodom, ali nitko nije umro od dehidracije.
Kada uzmete ovu knjigu u ruke, pokušajte čitati stojeći ili radite pauze od sjedenja. Naime, bilo kakvim kretanjem, čak i samo stajanjem činimo našem tijelu puno više dobroga nego sjedenjem.
Sjedilačkim načinom života i ne-kretanjem znatno utječemo na starenje svog tijela. Od mozga do mišića, kostiju i zglobova, možda to većina i ne želi čuti, ali da, sve će statistički gledano brže starjeti i brže odumirati ako se premalo krećete!
(coolclub.com)



13.07.2018.

Brz, ali i skup, kao Ferari


U korist ovog uskog električnog automobila govori mnogo toga. Ipak, još nije postao prodajni hit.
Prednosti su vrlo vidljive, što se vidi i iz skeptičnog pogleda raznosača pice u autu lijevo. Vozilo narandžaste boje pored njega je usko, tako da se s njim, kao sa mopedom, može probijati kroz gradsku vrevu.  Ali, još impresivnije je ono, kada vozač vozila koje nosi naziv Tango T600, doda malo gasa. Samo 4 sekunde mu trebaju da on nula dođe na 100 km/h. Maksimalna brzina mu je 217 km/h. Kod ovakvih pokazatelja nije čudo da ga već imaju brojni prominentni, između ostalih Georg Clooney i Google šef Sergey Brin, iako na automobil, na prvi pogled, izgleda kao invalidska kolica, doduše, nabildan uz malu pomoć anabolika.
Stvarni i jedini problem kod Tanga T600 je cijena. U SAD proizvedeni primjerci koštaju još uvijek basnoslovnih 200 hiljada eura.
(sternview)
(NovaSloboda.ba)
12.07.2018.

Ustanite dok ovo čitate!



Vaša stolica je Vaš najveći neprijatelj! 

Za većinu nas sjedenje je svakodnevna "aktivnost".

Sjedimo 8 sati na poslu, zatim vozimo se u autu kući, a nakon toga sjednemo u fotelju i upalimo televizor ili uzmemo knjigu. Ali prema najnovijem istraživanju objavljenom u časopisucMedicine, Science in Sports and Exercisecsjedenje je najgore što možemo učiniti našem tijelu. Ako većinu dana provodite sjedeći - na poslu ili ispred televizora kod kuće - u većem ste riziku od dijabetesa, pretilosti, nekolikih vrsta raka, srčanog udara i prijevremene smrti. Zašto sjedenje nije dobro. Naše tijelo jednostavno nije građeno tako, da puno sjedimo. Naši preci provodili su svoj život u raznovrsnim aktivnostima: obrađivali su zemlju, čuvali krave, lovili divlje životinje... Malo su vremena provodili sjedeći. Sa izumom auta, kompjutera, televizora i radnih stolova, sjedenje je poraslo na zapanjujućih 9.3 sata dnevno! To je više vremena, nego što spavamo (u prosjeku 7.7 sati dnevno). Naše tijelo to jednostavno ne može podnijeti. Sve više patimo od posljedica sjedenja. Moderni način života došao nam je na naplatu. Vrijeme je da ustanemo! Što sjedenje čini našem tijelu. Istraživanje na 17000 muškaraca i žena pokazuje da svakodnevno 8-satno sjedenje dovodi naše tijelo u kaos.

1. Sjedenje povećava rizik od mnogih vrsta raka i prijevremene smrti za 40%.
2. Sjedenje nas deblja. Postotak pretilih ljudi je dupla veći između ljudi, koji imaju "sjedeći" posao ili cijeli dan gledaju televizor.
3. Tokom sjedenja skoro ne trošimo energiju. Električna aktivnost u našim mišićima se isključuje. Sagorijevanje kalorija pada na 1 kaloriju po minuti.
4. Razina enzima pada za 90%. Razina dobrog kolesterola se smanjuje za 20%.
5. Proizvodnja inzulina se smanjuje za 24%. Zbog toga raste rizik od dijabetesa.
6. Sa sjedenjem raste rizik od kardiovaskularnih bolesti. Na primjer, ljudi koji gledaju televizor 3 sata dnevno imaju 64% veći rizik od srčanog udara.
7. Sjedenje rezultira bolovima u vratu, donjem dijelu leđa, koljenima i trtici. Nepravilno sjedenje iskrivljuje kičmu.
8. Pretjerani rad za kompjuterom dovodi do slabljenja vida.
9. Kod mladih ljudi, pretjerano sjedenje povećava rizik od rahitisa.
10. Sjedenje poremećuje rad metabolizma.

Ima li spasa? Za većinu nas svakodnevno sjedenje je nešto, što jednostavno ne možemo izbjeći. Da li možemo nešto učiniti, da bi smanjili posljedice sjedenja? Neki od ovih savjeta bi Vam mogao pomoći:

-Kada dođete kući sa posla, nemojte sjediti. Ugasite televizor i odite u šetnju.
-Na poslu prekidajte sjedenje, kada god to možete - najbolje svakih 15-30 minuta. Ustanite. Rastegnite se. Prošećite po uredu.
-Ako je to moguće, idite na posao biciklom ili pješke. Umjesto lifta koristite stepenice.
-Sjedenje u položaju 135 ° puno manje opterećuje Vaša leđa, nego ispravno sjedenje ili kada se naginjete naprijed.
-Kupite traku za trčanje. Sada možete gledati televizor i istovremeno vježbati!
-Budite kreativni u odabiru stolice. Običnu uredsku stolicu možete zamijeniti pilates loptom ili ergonomskom stolicom.
(mostarskibehar/fikret)

12.07.2018.

Zagađeni vazduh


Žena na slici upravo se vraća iz kupovine. Ona nosi gas masku. To je ovih dana bila svakodnevnica u Mosleyu, gradu u blizini Manchestera u Engleskoj.
Za obavljanje svakodnevnih poslova, potrebno se probijati kroz slojeve zagađenog zvazduha. Dim koji ujeda za oči i nos je posvuda. On zatamnjuje dnevno svjetlo, a svaki udisaj vazduha  postaje muka.
Kada će požar na poljima u obližnjem Saddelworth Mooru biti ugašen, niko još ne zna. Plamen je sa već isušenim zemljištem imao laku igru. Više od 800 kvadratnih kilometara zemljišta je izgubljeno, 150 ljudi su morali napustiti njihove kuće.
Vatrogasci i vojska pokušavaju da ugase žar. Iza vatre, ostaje izgorena zemlja i nesnosni smrad.
(stern)
(NovaSloboda.ba)
11.07.2018.

U sjećanju: 8372...


11. juili 1995. - 11. juli 2018.
(spagos)
11.07.2018.

Sitan znamen - Atik džamija


Sinan-pašina, ili Atik (Stara) džamija, najstarija je u Mostaru, izgrađena čak 1473. godine.
Do nedavno je na ovom lokalitetu, u neposrednoj blizini Doma Armije, bilo parkiralište i deponija smeća.
Atik džamija je prema gabaritima (13m x 18m) bila najveća u Mostaru i jedna od najvećih u BiH.
Izgradio ju je Sinan-beg, a kasnije proširio Sinan-paša Borovinić. Porušena je 30. decembra 1949. godine.
Tokom iskopavanja, kao priprema za obnovu ove džamije, pronađeni su dijelovi i fragmenti munare prvobitne džamije. Jedan od njih donosimo ovdje.
Priredili: Ismail Braco Čampara/Tibor Vrančić/ Smail Špago
(Novasloboda.ba)

Atik džamija Mostar, 1. jula 2018. fotos Denis Vuk
11.07.2018.

U čast konja


Do prije nekoliko dana, moglo se pomisliti da se Španci u stvarima molitve koncentrišu isključivo na uspjeh njihove fudbalske reprezentacije.
Međutim, ovdje se radi isključivo o konjima, kojima se odaje dužna počast.
Na Menorci, na Balearskim ostrvima istočno od Majorke, održavao se proteklih dana “Fest de Sant Joan”, konjičke sportske igre u čast Sanz Joana, sveca ovog ostrva.
Igre se održavaju svakog ljeta u više mjesta na ostrvu. Otvorenje se tradicionalno održava u Ciutadelli. Tada jahači podižu konje na zadnje noge i što se njihove prednje kopite duže zaržavaju u vazduhu, oduševljenje prisutnih je sve veće.
Pri tome, valja napomenuti da je na Mundijalu bio dan pauze, a dan kasnije oduševljenje je splasnulo, nakon ispadanja fudbalera iz osmine finala.
(stern)
(NovaSloboda.ba)
10.07.2018.

rođendanski...

(no comment)
10.07.2018.

Francuska i Belgija u utakmici za finale SP-a


Fudbalske reprezetancije Belgije i Francuske večeras će igrati prvi polufinalni susret Svjetskog prvenstva u Rusiji.
Sudeći po dosadašnjim duelima ove dvije selekcije, očekuje nas prava fudbalska poslastica na SP-u. Belgijanci su do sada imali najefikasniji napad i postigli su 14 golova. Francuska je, takođe, tokom cijelog turnira bila uvjerljiva i opravdala je status favorita.
Francuzi su u četvrtfinalu bez većih problema s 2:0 savladali reprezentaciju Urugvaja, koju krasi odlična odbrana, a Belgijanci su eliminisali prvog favorita prvenstva, selekciju Brazila s 2:1.
Plasman u finale Belgijancima bi bio najveći uspjeh na svjetskim prvenstvima. Najbolji plasman do sada ostvarili su 1986. godina, kada su u meču za treće mjesto izgubili upravo od Francuske.
Francuska je jednomt osvajala naslov prvaka svijeta, 1998. godine, kada su bili domaćini smotre najboljih ekipa svijeta.
Polufinalna utakmica između Belgije i Francuske u Sankt Peterburgu počinje u 20. sati.
Odluka o drugom finalisti će biti donesena sutra u meču između Engleske i Hrvatske.
Finale će biti odigrano u nedelju u 17 sati u Moskvi.
(Fena)
(Novasloboda.ba)
10.07.2018.

Radosti i tuge na SP










Četiri reprezentacije su se domogle polufinala. Prvi put, nakon 1930. godine, među četiri zadnje reprezentacije na nekom svjetskom prvenstvu nema Brazila i Njemačke.
Za neke radost, za neke tuga i razočarenje.
U svakom slučaju čast da se u polufinalu izbore za utakmicu u finalu još imaju Francuska, Belgija, Engleska i Hrvatska.
Kako će biti dalje, potrebno je sačekati utakmice u utorak i srijedu.
Do tada, jedan mali pregled ljepote, djelimično i tuge, navijača učesnika završnog turnira u Rusiji 2018.
Sretan put prema finalu. U svakom slučaju, najbolji će biti onaj ko zadnji pobijedi.
Tako je bilo oduvijek.
(sport)
(NovaSloboda.ba)
10.07.2018.

Kad priroda uzvraća: Lavovi rastrgali krivolovce na nosoroge



Priroda zna itekako uzvratiti. Čopor lavova je u jednom rezervatu prirode u Južnoj Africi rastgao više krivolovaca na nosoroge. Od njih jedva da je nešto preostalo. Čuvari parka su pronašli jednu pušku sa prigušivačem, jednu sjekiru i tri para cipela, kako je izjavio vlasnik privatnog rezervata Sibuya u provinciji Ostkap. Na licu mjesta su pronađene ljudske kosti, a po izjavi lokalne policije ispitivanje će tek pokazati koliko ljudi je stradalo.
Ljudi iz rezervata na osnovu broja pari cipela i odjeće polaze od toga da se radilo o trojici krivolovaca.
„Lavovi su vrlo snažne životinje, a od svog plijena ne ostavljaju mnogo“.
Pretpostavlja se da su krivolovci krenuli na lov nosoroga, ali su neočekivano naletili na čopor od šest lavova.
Iako su lavovi okusili ljudsko meso, iz rezervata tvrde kako ne postoji opasnost po turiste, koji su svakodnevni gosti u ovom parku prirode. Ipak, kao mjera opreza, uz svako vozilo kojim turisti obilaze park, nalazi se po jedan naoružani čuvar.
Rezervat Sibuya u svojoj reklami naglašava kako se tu nalazi više od 400 raznih vrsta životinja, između ostalih antilope, nosorozi, slonovi i lavovi. Prije dvije godine, ovdje su krivolovci već ubili dva nosoroga.
U Južnoj Africi u krivolovu godišnje bude ubijeno oko 1.000 nosoroga. Njihov rog se prodaje u Aziju, gdje je sastavni dio nekih tradicionalnih jela, i bude basnoslovno plaćen.
(ksta)
(NovaSloboda.ba)
09.07.2018.

Ljepše polovine fudbalera

Malo zabave, i pogled na ljepšu stranu svjetskog prvenstva,... dok čekamo utakmice polufinala...













Nisu samo dešavanja na terenu interesantna fotoreporterima. Takođe i ljepše polovine velemajstora fudbala privlače itekako poglede na sebe. Prije svih, Shakira, kojaa u vezi sa Gerard Piqueom.
Mladu damu na slici sa Ronaldom imali ste sigurno priliku da je već vidite. To je Georgina Rodriguez, prijateljica pet puta najboljeg fudbalera na svijetu i kapitena portugalske reprezentacije  Christiana Ronalda. Upoznali su se 2016. godine u jednom Gucci butiku, gdje je ona radila kao prodavačica.
Takođe, Antonella Roccuzzo, trebala bi biti poznata ljubiteljima fudbala. Već deset godina ona je zvanično supruga Lionela Messija. Oni su se poznavali još od djetinjstva, i dugo su njihovu vezu držali u tajnosti. Vjenčali su se 2017. godine, a prije nekoliko mjeseci dobili su trećeg sina.
Razlika od 18 godina nije bila nikakva prepreka ako se na udicu uhvati „Baywatch“ zvijezda. Zbog francuskog fudbalera Adila Ramija (32), glumica Pamela Anderson (50) je okrenula leđa svojoj  Kaliforniji. Njih dvoje od prije jedne godine žive zajedno u Marseilleu. Upoznali su se 2017. godine na trci Formule-1 u Monte Karlu.
Od kako je postalo poznato da je u vezi sa veznim igračem brazilske reprezentacioje Robertom Firminhom, broj folowera Larisse Pereira na instagramu se znatno povećao. Ona tamo predstavlja svoje modne kolekcije. Moguće je da se i u vrijeme Svjetskog prvenstva nekoliko bikinija nađe kod supruga domaćina…
Isto važi i za Brunu Marquezine, prijateljicu superstara Neymara, samo što ona živi u Brazilu. Ona je vrlo često pred kamerama, snimajući telenovele i tv filmove, a uostalom, pred kamerama se nalazi od njene četvrte godine…
Sara Salamo je prijateljica od španskog veziste Isca. Ona je već poznata glumica. A kako je biti uz jednog poznatog fudalera, osjetila je prošle godine, kada su fudbalski navijači baš nju okrivili za slabu formu Isca, pa su joj čak prijetili i smrću…
Edurne Garcia, španjska pop princeza, poznata kao učesnica Evrovizije 2017. godine, kada je nastupala za Španiju. Ona je prijateljica golmana španjske reprezentacije Davida de Gea. Izdala je četiri albuma i vrlo je popularna u njenoj domovini.
Nekako kao po pravilu, djevojka prvo postane mis, a onda žena fudbalera. Upravo to se desilo i Charlotte Pirroni, djevojci francuskog napadača Floriana Thauvina.
Najljepšu ljubavnu priču od svih fudbalera na ovom svjetskkom prvenstvu ima skandal-fudbaler Urugvaja Luis Suarez. On se sa 15 godina zaljubio u dvije godine mlađu Sofiu Balbi. Nakon godinu dana, ona se sa familijom preselila u Španiju. Nakon toga, on se koncentrisao na fudbal, kako bi fudbalsku karijeru što prije mogao nastaviti, a gdje drugo, nego u Evropi, odnosno u Španiji, i tako se ponovo naći sa njegovom voljenom. Par se vjenčao 2009. godine.
Izabel Goulart nekadašnji anđeo kod  Victorias Secret porijeklom je iz Brazila, i ne zavrće glavu samo fotografima na crvenom tepihu nego i rezervnom golmanu njemačke reprezentacije Kevinu Trapu, inače prvom golmanu Paris Saint Germaina, s kojim se zaručila ovih dana.
(web)
(NovaSloboda.ba)
09.07.2018.

Počelo 105. izdanje Tour de France




Tour de France, 105. po redu, počeo je u subotu. Pobjednik prve etape je Fernando Gaviria (239  iz Kolumbije, kome je ovo prvo učešće na Touru.
Prva etapa bila je duga 201 kilometar, vozilo se nobalom Atlantika, između mjesta Noirmoutiera en l'Ile i Fontenay le Comte. Pored žute majice, kao pobjednik, Gaviria je, istovremeno, dobio i zelenu majicu kao najbolji sprinter etape.
Prošlogodišnji pobjednik Toura Chris Fromme pao je nakon 4,3 kilometra vožnje u prvoj etapi i nije nastavio trku.
Druga etapa vozila se u nedelju na 182,5 kilometara dugoj staz kroz Vende, između mjesta Mouilleron Saint Germain i La Roche sur Yon. Pobjednik druge etapa je bio Peter Sagan
(zeit)
(Novasloboda.ba)
09.07.2018.

Prokletstvo ljepote




Ko je samo jednom bio ovdje, dolazi ponovo, i upravo to je problem Kelebekler Vadisi, „Doline leptirova“ u Turskoj.
Nekada je to bio zaliv, naslikan kao u slikovnicama, na jugozapadu Turske. Ovdje, na kraju jedne stjenovite doline pune jela, živilo je više od stotinu vrsta različitih vrsta leptirova. A pošto je sve ovo bilo područje pod zaštitom prirode i pošto se tamo moglo stići samo čamcem, preko mora, dugo je ovo mjesto bilo jedan tajni tip.
Međutim, sad je sve to prošlost. U međuvremenu, u „Dolinu leptirova“ dnevno stižu brojni brodovi sa  party turistima iz nekoliko kilometara udaljenog malog mjesta Ölüdeniz.
A pošto u glavnoj sezoni noćenje košta 22 eura za noć, i pošto su za proširenje kampa otpilane brojne jelke, prenoćište je postalo još jeftinije, zaliv je postao još omiljeniji kod party turista. Oni ovo mjesto odsječeno od svijeta koriste za svoje lude zabave i nesmetano slavlje.
Posljedica: U “Dolini leptirova” danas ima sve manje ovih divnih stvorenja, koji su se, u međuvremenu, preselili na neka mirnija udaljenija mjesta. Što dalje odavde.
(sternview)
(NovaSloboda.ba)
08.07.2018.

Avlija...

(fotos: Ajša)

...lijepo je doć' u svoju čaršiju
lijepo je imat svoju avliju
malu ali ipak dragu...(AlDino)

08.07.2018.

Kapija...

(fotos: Damir)

...dao bih sve pariške kapije
za onu staru ispred tvoje avlije...(Haris)
08.07.2018.

Kaldrma...

(fotos: Ajša)

...samo da ti lice ugledam
k'o nekad
tvojim dahom prošetam,
nek' zazvoni šeherom
stara kaldrma...(Eldin)
07.07.2018.

A sada prave „švabice“



2kg = 5€

Trešnja (ranije črešnja od lat. cerasia) listopadna je drvenasta biljka iz podfamilijePrunoideae, čiji se istoimeni plodovi koriste u ljudskoj ishrani kao voće. Najčešće je visoka oko 20 m. U Evropi se sve rjeđe može naći u prirodi pa je ova vrsta drveća danas ugrožena. Trešnja je pripitomljena i ima veliki značaj u voćarskoj proizvodnji. Široko rasprostranjena u srednjem i zapadnom dijelu Evrope, na Balkanu, Apeninskom i sjevernom dijelu Pirinejskog poluostrva.

Sezona trešanja u Mostaru i Hercegovini je odavno prošla. Prve se počinju javljati u zadnjim danima aprila ili prvim danima maja. I naravno, zovu se rane, ili ranke. Nakon njih slijede alice, a zadnja vrsta kod nas su hruštovi, u narodu poznatije kao švabice ili švabulje.
Stručno trešnje imaju sasvim druge nazive, a švabice ili švabulje su u narodu dobile ime, vjerovatno po tome što su njene sadnice donijele neke Švabe, u nekakvim davnim vremenima.
Skoro dva mjeseca nakon što počinju u Mostaru, ta vrsta trešanja počinje zreti u krajevima odakle švabice i potiču.
Po izgledu ne zaostaju za našima, čak su i krupnije, samo što se zna desiti da je ukus nekih veoma gorak. Inače ih ovamo nazivaju Süßkirschen, ili slatke trešnje, za razliku od Sauerkirschen, ili kisele trešnje, koje su ustvari naše višnje.
Nakon proljetnih mostarskih, valja nazdraviti i ove prave švabulje.
(spagos)

07.07.2018.

Okus Olimpijade


Kao super heroina leti djevojka nebom iznad Pariza, zategnutih nogu i ruku sa pogledom prema dolje. Slijetanje neće biti u vodu Seine, nego na jedan trampolin.
Prethodnog vikenda, Pariz je bio potpuno u znaku sporta, uz probu okusa Olimpijade, koja će se ovdje održati 2024. godine.
A da taj sportski događaj uopšte postoji, potrebno je zahvaliti jednom Parižaninu: Na inicijativu pedagoga Pierre de Coubertina 23. juna 1894. godine oživljene su Olimpijske igre po uzoru na one koje su se održavale u antičkoj Grčkoj.
(stern)
Z. N.
(NovaSloboda.ba)
06.07.2018.

Promocija knjige Džemala Raljevića „Totalna rasprodaja“







Sinoć je u prepunoj kongresnoj dvorani hotela Bristol u Mostaru upriličen homage nedavno preminuolom novinaru i publicisti Džemalu-Džemi Raljeviću.
Ovog ljeta trebala je izaći nova knjiga Džemala Raljevića pod naslovom ”Totalna rasprodaja“, ali ga je bolest spriječila u tome. Pripremljeni materijal nije bio dovoljan za novu knjigu, pa su za kompletiranje sinoć predstavljene knjige uzeti dijelovi iz njegovih 16 prethodno izdatih knjiga.
Džemal Raljević prikupljao je i na duhovit način prezentovao dešavanja iz svakodnevnog života malih i velikih ljudi našeg podneblja. Pisao je o mostarskim liskalucima, iako se i on sam, na neki način, tu može svrstati.
Uvodnu riječ dao je urednik knjige Hamica Ramić, a nakon toga govorio je vlasnik ‘Grafičar prometa” Smail Vilić.
Gosti na večeri bili su Gradimir Gojer, Ito Korjenić, Šerif Aljić i Florijan Mićković, a lijepo druženje uljepšao je Duo Evergrin i Krešo Šunji.
Svaki posjetilac sinoć je na poklon dobio primjerak knjige, koju im je uručio Džemalov unuk uz pomoć svog oca.
Tekst i fotografije: Ajša Šehić Nametak
06.07.2018.

Igre vatre i vode


Trenutno se na istočnoj obali Havaja mogu posmatrati igre vatre i vode.
Vrela lava klizeći niz padinu ulazi u vode Pacifika, koja se nakon toga šokantno isparava. Eksplozije, koje nastaju tom prilikom, izbacuju vodene fontane i rastopljene stijene visoko u vazduh.
Sedmicama unazad, rijeka usijane lave klize niz jednu stranu vulkana Kileua, a niz zemljotresa potresa čitav region oko ostrva.
(focus)
 Z..N.
(NovaSloboda.ba)
05.07.2018.

Ima izać'





Ovih dana više puta sam prolazila Bulevarom i krajičkom oka primjetila žuto vozilo u dvorištu Kamene zgrade. Mislila sam da se dovršavaju radovi u parku koji će zaista prelijepo izgledati, sa umjetnom travom, stazam, novim zasadama bilja i sl. Medjutim..
Jutros sam malo zastala i vidim da to nije to. Vidim žuti autobus na kojem pise '' IMA IZAĆ'', vidim da se radi o nekoj vrsti ugostiteljskog objekta. Mora se priznati da okoliš, park prelijepo izgleda. Ali...Meni se čini kao da će ovaj stari autobus koji se tu, kako izgleda, nakratko zaustavio, svaki čas krenuti. Ali neće!
4 juli 2018
(tekst i fotos: Ajša Šehić Nametak)
05.07.2018.

Mastaba u jezeru Hyde parka




Novo djelo umjetnika Christoa (83), koji je 1995. godine upakovao Reichstag u Berlinu, pliva od prije nekoliko sedmica u jezeru Hyde parka u Londonu.
Takozvana Mastaba, u formi piramide bez vrha, bila je inspirisana iskopinama staroegipatskih grobnica. Sastoji se od 7506 šareno lakiranih bačava za naftu, visine 20 metara.
Mastaba dolazi od arapske riječi za klupu, jer izdaleka izgleda kao klupa od opeka. U mastabi bi se iskopala duboka komora, a njeni zidovi obložili kamenom, opekama od blata ili drvetom. Mastaba je bio standardni tip grobnica u starom Egiptu.
„Sve interpretacije su dozvoljene, pogotovo one koje ljude tjeraju na razmišljanje“ rekao je umjetnik prilikom otvaranja.
Na ovom projektu Christo je radio još od 1977 godine, zajedno sa njegovom suprugom Jeanne Claude, koja je preminula 2009. godine.

Mastaba će se moći pogledatri do kraja septembra.
(focus)
Z. N.
(Novasloboda.ba)
04.07.2018.

Sitan znamen: Dućan Mujage Komadine


Mostarski gradonačelnik Mujaga Komadina bio je izuzetno uspješan poslovan čovjek.
Koristeći kredite koje su onoga vakta kreditne banke izdašno davale, kupuje zemljišta i gradi.
Početkom XX vijeka je kupovao brojne parcele, gradio kuće – ne zna im se broj, ali, pri tom, nikad nije zaboravljao običan narod i pomagao mu je kadgod je mogao.
Jedna od njegovih kuća je ova koja mu je služila kao dućan i nalazi se na samom ulazu na Malu tepu s Glavne ulice, a nekad je u njoj bila smještena mala poljoprivredna apoteka.
Priredili: Ismail Braco Čampara /Tibor Vrančić / Smail Špago
(Novasloboda.ba)
04.07.2018.

U zemlji čudesa


Gledajući iz daljeg, po formi, ovaj smještaj u prirodi, u blizini Nanjinga, glavnog grada istočnokineske provincije Jiangsu, najviše liči na ogromnu sijalicu.
Kada se uveče ugasi svjetlo, iznutra se mogu gledati zvijezde, pod uslovom da je vani vedro. I pri tome se osjećati kao rijetka zvjerka u kavezu, kako bi se to reklo, koja živi zatvorena u jednom mjehuru od sapunice.
A u stvari, čitava ova skalamerija ima zadatakda ljude što više približi prirodi.
Napravljena je od reciklirane plastike i dizajnirana od strane jednog Francuza. A tamo gdje ljudi moraju izaći van gradske vreve i zagađenog vazduha, ujedno je jedna vrsta hotela u prirodi. Sa foteljama i jastucima boje mahovine.
U svakom slučaju, vazduh unutar ovog smještaja je sigurno bolji nego vani.
(stern)
Z. N.


(Novasloboda.ba)
03.07.2018.

Sitan znamen: Jedina preostala kamena munarica


Mesdžid Hadži Huseina Kotle se nalazi na Luci, na križanju Glavne ulice i Čelebića sokaka.
S ulice je vidljiva jedino kamena munarica, udaljena od mesdžida desetak metara. Munarica sve više zarasta u zelenilo i još malo neće se vidjeti od njega. Mesdžid je podigao Husein Kotle još prije 1651. godine.
Ovo je jedina opstala munarica nekog mesdžida u Mostaru, a u zadnjem ratu je pretrpila oštećenja. Mesdžid je prestao s radom 1931. godine.
Inače, mesdžidi su malene džamije bez munare i bile su to male bogomolje po mahalama Mostara u kojima se jedino nisu obavljali bajrami i džume, ali su svrsishodno služili ostalim vjerskim potrebama vjernika.
Mostar u svojoj istoriji bilježi ukupno jedanaest mesdžida. Imali su male kamene munare, obično sagrađene uz sami sokak.
Priredili: Ismail Braco Čampara / Tibor Vrančić / Smail Špago
(Novasloboda.ba)
03.07.2018.

Svijet i u svijetu svašta – Most, a na mostu kuće





Na ovom mjestu već smo gledali slike iz Chongqinga, najvećeg grada na jugozapadu Kine, na kojima se vidi željeznicka pruga koja prolazi po sred jedne zgrade.
Iz Kine čuda nikad dosta. Sada smo svjedoci gradnje objekata na jednom mostu, što je možda razlog dolaska još većeg broja turista u ovaj grad. Zgrade različitih oblika, u koje su smještene prodavnice, postao je prava turistička atrakcija.
Na mostu dužine 400 metara nalaze se objekti izgrađeni u stilu tradicionalne kineske arhitekture, kao i zapadne arhitekture. Turisti ističu da imaju osjećaj kako putuju kroz vrijeme dok se nalaze na ovom zaista nesvakidašnjem mostu.
Chongking je veliki grad na reci Jangcekjang i ima status kineske pokrajine.
(germanchina)

(NovaSloboda.ba)
02.07.2018.

Sitan znamen: Spašeno turbe


Ćose Jahja-hodže džamija nalazi se na Musali, na uglu Braće Brkića i Fejićeve ulice.
U prošlosti je imala nisku kamenu munaru svega 12 m visoku. Do kraja 1878. godine, Musala je bila sa svih strana ograđena zidom i u njen krug moglo se ući samo iz dvorišta Ćose Jahja-hodžine džamije, gdje su se nalazila mala vrata.
Kada se gradio Vakufski dvor na Musali (zgrada Putnika) 1937. godine, zbog stvarne mogućnosti da se munara ove džamije ne bi vidjela s Musale od visine nove građevine, odlučeno je da se munara razmontira i sagradi viša.
Te godine je i Alajbegovića česma premještena sa svoje izvorne pozicije na onu gdje je i danas.
Ali, nisu samo česma i munara doživjele ogromne promjene.
U dvorištu džamije bilo je sagrađeno jedno turbe. Počivalo je na šest stubova i u stvari su to bila dva turbeta spojena u jedno, jer su tu počivali suprižnici Kreho. U sklopu tog zahvata rekonstrukcije džamije i česme, i to turbe je demontirano te smješteno u neko skladište da čeka bolje dane. Dobro se načekalo, jer ga se tek 50.ak godina kasnije neko sjetio i montirao ga nanovo, ali na sasvim drugoj lokaciji – na Šehitlucima, ispred Vučijakovića džamije gdje se spašeno i danas nalazi.


Priredili: Ismail Braco Čampara / Tibor Vrančić / Smail Špago
(Novasloboda.ba)
02.07.2018.

Kao sa druge planete (2)


„Enconto das Aguas“ - Susret voda – tako stanovnici Brazila nazivaju susret i zajednički tok rijeka Rio Solimes i Rio Negra.


Stado ovaca provlači se preko zaleđenog jezera Puma Yumco See na jugoistoku Tibeta. Da led ne bi pukao pod teretom ovaca, čobani ih gone u koloni, jedna iza druge, na jedno ostrvo koje se nalaze na jezeru, na madmorskoj visini od 5.070 metara.



Yuanyang u Kini je poznat po fascinantnim bojama koje nude terase na poljima riže. Riža se i danas, kao i prije 1.300 godina sadi najjednostavnijhim načinom i priborom.



Rio Tinto se ne zove džaba „crvena rijeka“. Rijeka u Andaluziji u svom toku mijenja boju od crvene, preko cigla crvene, do ljubičaste. Razlog, minerali teških metala iz jednog nalazišta u samoj blizini izvora rijeke.



Od februara do marta oko 390.000 hektara plodnog zemljišta u kineskom Loupingu pretvara se u zlatno more. Razlog, cvijetanje repe, koje se sije na ovim poljima.



Sa površinom od oko 10 hiljada kvadratnih kilometara Salar e Uyuni u Boliviji je najveća slana površina na svijetu. Nastala je prije više od 10 hiljada godina kao posljedica presušivanja jezera Tauca.



Planinski predio u Šumskom parku Zhingjiajie kineskoj provinciji Hunan na prvi pogled podsjeća na scene iz filma Avatar. Ne bi bilo čudo da je ovo mjesto baš i bilo inspiracija filmadžijama kulise za vanzemaljska područja, u filmovima iz serije o Avataru.
(web)

Smail Špago
(NovaSloboda.ba)

01.07.2018.

„Totalna rasprodaja”: Veče sjećanja na Džemu Raljevića


U četvrtak 5. jula, s početkom u 20 sati, u kongresnoj dvorani hotela Bristol u Mostaru, održaće se veče sjećanja na novinara i velikana mostarskog humora Džemu Raljevića, koji nas je napustio u maju ove godine.
“Hommage Džemo Raljević”, kako je nazvana ova veče, organizuje izdavačka kuća “Grafičar promet” iz Sarajeva u saradnji sa Džeminim prijateljima.
Svakom posjetiocu ove večeri biće uručena knjiga uspomena na Džemu Raljevića pod nazivom “Totalna rasprodaja”.
Posljednjih dvadesetak godina života Džemo se posvetio mostarskom humoru, dobro poznatom liskaluku, i u tom periodu je objavio šesnaest knjiga.
“Totalna rasprodaja”, knjiga koja je izdata posthumno, sadrži odlomke iz prethodno objavljenih knjiga, uz nove, do sada neobjavljene Džemine tekstove.
Pored prijatelja, koji će ovom prilikom kazivati svoja sjećanja na Džemu, posjetioce će prigodnim muzičkim numerama zabaviti Krešo Šunjić – “Duo Evergreen”.


(Novasloboda.ba)
01.07.2018.

Sitan znamen: Spašeno zvono


Za gradnju velike pravoslavne crkve u Mostaru novac se prikupljao od srpskog življa Mostara, a dosta sredstava se uspjelo prikupiti u južnoj Mađarskoj i Rusiji.
Po idejnom rješenju arhitekta Momira Korunovića, nova se pravoslavna crkva počela graditi 15. marta 1863. godine.
Za vrijeme gradnje, došlo je do zastoja gradnje zbog nedostatka finansijskih sredstava, ali i zbog više propusta glavnog graditelja Spasoja Vulića iz Tetova, pa je nastavak gradnje dodijeljen majstoru Andriji Domjanovu iz Velesa, koji je izgradnju te nove impozantne katedrale u vizantijskom stilu s 30. metarskim zvonikom i s četiri kupole u pozadini, završio 1873. godine
Saborna crkva sv. Trojice bila je u ono vrijeme najveća pravoslavna bazilika u BiH.
Crkva je srušena 16. juna 1992. godine, pri čemu su ostali samo vanjski zidovi, zvonik i jedno zvono. Danas se obnavlja, a spašeno zvono će se montirati na zvonik.
Inače, ugraviran tekst na zvonu glasi: „Pravoslavni Srbi i Srpkinje grada Mostara svojoj sabornoj crkvi hrama Svete Trojice u slavu njene pedesetogodišnjice 1873 – 1923.“


Priredili: Ismail Braco Čampara / Tibor Vrančić / Smail Špago
(Novasloboda.ba)
01.07.2018.

Kao sa druge planate (1)


U prirodnom parku Ischigualasto u argentinskim Andima malazi se „Cancha de Bochas“. Kao da je nekada na ovome mjestu igrana partija balota (boća), od čega i dolazi ime Bocha, sa ogromnim kuglama razbacanim po okolnom, ravnom terenu. Porijeklo nepoznato.



Vatna Jokull na Islandu je najveći glečer Evrope. Njegov led star stoljećima fascinira raznovrsnim bojama. Samo prilikom jedne šetnje kroz njegove pukotine čovjek dolazi u sumnju, na kojoj planeti se nalazi.



Vrata pakla otvaraju se u pustinji Karakum, barem to tako vide ljudi iz Turkmenistana, kako tamo nazivaju ovu ogromnu rupu na zemlji. Otvor na zemlji, u kome ključa metan gas barem izgleda tako, a pojavio se nakon bušenja obavljenih daleke 1971. godine, i od kada ovako tinja i plamti.



U dolini Badwater (Prljava voda) u kalifornijskim Dearh Valley sol se pobrinula da tlo dobije neobične forme. Inače, ovdje se radi o koritu nekadašnjeg jezera koje je pokrivalo čitavu dolinu.



Dallol u Etiopiji je najtoplije mjesto na svijetu. Kao da samo po sebi ne prijeti dovoljno opasno, uz to iz zemlje izvire kiselina i skuplja se u jednom neobičnom jezeru.



Rusko Bajkalsko jezero je od novembra do kraja marta okovano trajnim ledom. Kada jezero zaledi, na njegovoj površini formiraju se ledeni putevi.



Antelope kanjon u Arizoni nastao je proticanjem jednog potoka kroz porozno tlo. Ono što je interesantno, voda u tom potoku pojavljuje se danas vrlo rijetko, ili nikako.
(web)

Smail Špago
(NovaSloboda.ba)