spagosmail

Dobrodošli na moj blog


15.08.2018.

Promovisane dvije knjige o Mostaru

(tekst sa fotografijama, koji slijedi, objavljen je na službenoj stranici Mostarskog ljeta, 15. augusta 2018. godine)


U velikoj sali Centra za kulturu Mostar, večeras je u okviru manifestacije „Mostarsko ljeto 2018" upriličena promocija dvije izuzetno zanimljive knjige koje se tiču grada Mostara. Riječ je o knjigama: "Perom i kamerom o Mostaru", autorskog trojca Tibora Vrančića, Smaila Špage i Ismaila Brace Čampare i "Stambol u Mostaru", autora Tibora Vrančića.



Autori su, kako je i na samom početku moderator večerašnje promocije Nedžad Maksumić kazao, tri zaljubljenika u Mostar koji spašavaju sjećanja i složni su u jednom, a to je da je historija Mostara cjelovita, nepromjenjiva i neprekrojiva.

'Perom i kamerom o Mostaru'je zbirka svih putopisaca koji su dolazili u Mostar, još prije sto i više godina, i koji su pisali o njemu. Zanimljivo je to, s aspekta današnjeg turizma i današnjih turista, uporediti kako su nekada strani turisti doživljavali Mostar, a kako ga danas doživljavaju. U knjizi je napravljena i kombinacija sa fotografima iz istog perioda koji su ostavili trag u fotografiji. Ta smo dva stila ukomponovali, tako da imamo 47putopisaca i oko 30-tak fotografa. Neko misli da se to dvoje ne može kombinovati, ali svakoje majstor svog zanata. Fotograf doživljava stvari na jedan način, pisac na drugi, tako da smo mi to spojili.", kazao je Tibor Vrančić, jedan od autora knjige „Perom i kamerom o Mostaru".

Vrančić je objasnio o čemu se radi i u njegovoj knjizi „Stambol u Mostaru".

Što se tiče knjige 'Stambol u Mostaru', ilustrator je Miodrag Miličević koji je radio slike u akvarelu, na osnovu starih fotografija. Onda sam uzeo tekstove iz starih knjiga koje se nalaze, također, na web stranici 'CIDOM'-a. Riječ je o pojedinim tekstovima o Mostaru, stanovnicima tadašnjeg Mostara, raznim smiješnim događajima, manje važnim za Mostar, ali koji su isto dio historije. Tako da sam i to sastavio u jednu knjigu.", istakao je Vrančić.



O značaju i vrijednosti ove dvije knjige, pojasnio je Smail Špago, jedan od autora knjige „Perom i kamerom o Mostaru".

Svaka knjiga o Mostaru je dobrodošla i jedan je doprinos da imamo cjelokupniju sliku o našem gradu. Da se vidi šta je Mostar nekad bio, jer to samo kroz pisani dokument možemo vidjeti. Sve drugo se zasniva na pričama, ali to prođe i završi se na priči. Ovo je najljepše što za Mostar neko može uraditi, a to su pisani dokumenti o našem gradu.", objasnio je Špago.


Saradnja između autora se razvila kroz uređivanje fotografija starog Mostara na društvenim mrežama.

Iskupili smo negdje oko 10 000 fotografija starog Mostara. Zatim smo otvorili stranicu 'CIDOM', na koju smo postavili sve knjige do kojih smo došli i pomenute fotografije. Ovi materijali su dostupni svima na adresi www.cidom.org, a mogu poslužiti studentima, književnicima i kome god je to potrebno.", naglasio je Vrančić.

CIDOM - centar za informaciju i dokumentaciju Mostar je, kako kaže moderator Maksumić, web stranica na kojoj se mogu pronaći brojni stari tekstovi koji govore o historiji Mostara, stare fotografije, dokumenti i zanimljivosti koje je nekoliko entuzijasta vrijedno i uporno tražilo i pronalazilo na mnogim stranama, kako bi ih sačuvali od zaborava za one koji se žele sjećati, i za generacije koje dolaze.



Vezu između ove dvije knjige, i odgovor na pitanje zašto obje knjige na jednoj promociji, predstavlja vrlo jednostavan razlog, a to je što su se svi autori, još dok je Braco bio živ, odrekli dobiti, te će sav prihod ići za održavanje stranice 'CIDOM'.", istakao je Vrančić.

Prosječna mjesečna posjećenost stranice je između 8000 i 10000 posjeta. Uzimajući u obzir, da se ne bavimo dnevnom politikom, žutom štampom ili estradom, ovaj broj je značajan. U zadnje vrijeme primjećujemo da se naša arhiva koristi kao izvor za pisanje stručnih radova iz historije, što nas čini posebno ponosnim. To nam je potvrda daje ovo lijepa i plemenita ideja, i da smo na pravom putu.", kazala je Emina Redžić Muftić, članica 'CIDOM' tima.

Promotor knjiga bio je novinar i publicista Šemsudin Zlatko Serdarević, a večer je upotpunilo čitanje odlomaka iz obje knjige, koje je izdvojio i pročitao direktor Mostarskog teatra mladih, Sead Đulić.

(mostarskoljeto.ba)





15.08.2018.

Održana promocija knjiga „Perom i kamerom o Mostaru“ i Stambol u Mostaru“





(fotosi: Nedim, Ajša, Jagoda)

U okviru manifestacije „Mostarsko ljeto 2018“, sinoć je u Centru za kulturu grada Mostara održana promocija knjiga “Perom i kamerom o Mostaru”, autorskog trojca Tibora Vrančića, Smaila Špage i Ismaila Brace Čampare i “Stambol u Mostaru”, autora Tibora Vrančića.
Knjiga “Perom i kamerom o Mostaru” donosi veliki broj zanimljivih tekstova o Mostaru, koje su napisali brojni inostrani putopisci s kraja 19. i početka 20. vijeka posjećujući naš grad.
Svi ti utisci o Mostaru predstavljaju svjedočanstva jednog istorijskog vremena i želja je autorskog trojca sačuvati ih od zaborava, a ujedno to je prvi pokušaj stavljanja na jedno mjesto brojnih putopisaca koji su posjetili Mostar. Putnik od prije stotinu i više godina nije bio kao današnji – što brže „protutnjati” nekom destinacijom. Naprotiv, on se zanimao za način života ljudi. Uz to, u knjizi su obrađeni i brojni fotografi, zajedno sa njihovim fotografijama, iz istog perioda koji su kamerama ovjekovječili Mostar. Zbog toga, knjiga predstavlja jedan amalgam ova dva žanra – putopisa i fotografije.
Knjiga je posvećena nedavno preminulom članu autorskog trojca, Ismailu Braci Čampari, za čijeg života je obrađen najveći broj tekstova i fotografija u knjizi.
Druga knjiga “Stambol u Mostaru” pokušava da starim tekstovima otrgne od zaborava neke manje poznate događaje koji su se desili u Mostaru prije više od jednog vijeka. Tekstovi su prikupljeni iz brojnih starih knjiga objavljenih u prošlosti Mostara. Namjera autora je pokazati jednu bogatu prošlost grada koja je sazdana od sitnih, naoko nevažnih stvari, ali koje su imale svoju ulogu u tkanju istorije grada. Ti događaji mogu biti koristan materijal za učenje iz prošlosti, za korist budućnosti, kako se neke loše stvari ne bi ponovile, a neke dobre uzele za primjer mlađim generacijama.
Tekstovi su obogaćeni kolor fotografijama starog Mostara, koje je kistom oživio Miodrag Milićević, a rađene su na osnovu predloška starih originalnih fotografija Mostara. U odabiru tekstova autora su vodili sljedeći kriteriji: da budu zanimljivi, da otkrivaju nešto značajno ili da rasvjetljuju neku manje poznatu činjenicu, te je uz to nastojao biti objektivan u izboru koliko god je to moguće.
(Novasloboda.ba)
15.08.2018.

Sitan znamen: Žig Vojne pošte


Dolaskom austrougarske vlasti, Mostar sve više prihvata evropske standarde.
Tako se na Mejdanu, tadašnjem Rudolphplatz-u (danas Trg 1. maja), gradi Vojna pošta. Svečano je otvorena 6. avgusta. 1878. godine.
Regruti, koji su služili u jednom od tri vojna logora Mostara, su sa drvenim vojnim sanducima pristizali iz svih krajeva K. & K. monarhije u Mostar.
Tako nalazimo i mnogobrojne razglednice iz tog perioda s motivom ovog objekta i trga, ali je za ove kao i razglednice s ostalim motivima Mostara zajedničko, da su sve one poslate u svijet baš sa ovog mjesta – iz Vojne pošte, sve ovjerene žigom pošte koga donosimo ovdje.
PrirediliIsmail Braco Čampara Tibor Vrančić / Smail Špago


(NovaSloboda.ba)
15.08.2018.

Novi smisao u životu


„I change“ – „Ja se mijenjam“ naziv je jednog programa za resocijalizaciju mladih teških zločinaca u jednom zatvoru u San Francisko Gotera, udaljenom oko 160 kilometara od San Salvadora, glavnog grada El Salvadora.
U tom programu neki zatvorenici moraju plesti i štrikati, a drugi uzeti učešća u muzičkim radionicama, kako bi njihovom životu dali jedan sasvim drugi smisao.
Svi oni pripadaju bandama ubica „MS-13“ i „Bario 18“, koje su odgovorne za ilegalnu trgovinu oružjem i drogama, prostituciju i šverc automobila.
Salvador ima najveću stopu ubistava na svijetu:oko 6.500 godišnje.
(stern)


(NovaSloboda.ba)
14.08.2018.

Večeras promocija dvije knjige o Mostaru


Knjiga "Perom i kamerom o Mostaru" biće promovisana večeras u Centru za kulturu Mostar u okviru programa Mostarsko ljeto' s početkom u 20:30.


Autori knjige su Tibor Vrančić, Smail Špago i Ismail Braco Čampara.

"Perom i kamerom o Mostaru" je posvećena nedavno preminulom članu autorskog trojca, Ismailu Braci Čampari, za čijeg života je obrađen najveći broj tekstova i fotografija u knjizi.

Istu veče će u Centru za kulturu Mostar biti održana promocija knjige 'Stambol u Mostaru', autora Tibora Vrančića.

Knjiga 'Stambol u Mostaru' pokušava da starim tekstovima otrgne od zaborava neke manje poznate događaje koji su se dogodili u Mostaru prije više od jednog stoljeća.

Tekstovi su prikupljeni iz brojnih starih knjiga objavljenih u prošlosti Mostara - stoji u najavi promocije.
(StarMo)

14.08.2018.

Tonovi sa Alpa


Neki kažu da Alpski rog ima nešto magično u svom zvuku.
Oko dvije stotine ljudi duvalo je prošle nedelje istovremeno u njihove tri metra duge savijene cijevi.
Ovaj zajednički koncert je vrhunac Festivala alpskih rogova, koji se tradicionalno održava svake godine u Nendazu u kantonu Vallis. Nekada davno, na ovaj način čobani su dozivali svoja stada.
Danas čak u Japanu i u SAD postoje ljubitelji ovog švicarskog nacionalnog instrumenta. Oni dolaze u Nendaz, kako bi se međusobno okušali.
Žiri je pripremljen, i sjedi u jednom zatvorenom šatoru.
Naravno, i to spada i švicarsku tradiciju: Neutralnost.
Pa makar se radilo o tome, iz čijega se čuju najljepši tonovi.
(stern)


(NovaSloboda.ba)
13.08.2018.

Uspješno završena 11.memorijalna regata „Elvis Eli Eminović“






Sinoć oko 18 sati uspješno je završena  11.memorijalna regata „Elvis Eli Eminović“.
Učesnici regate proveli su više od šest sati u improvizovanim čamcima na Neretvi.
Regata nije takmičarskog karaktera, a svi učesnici koji pređu trasu od Bunskih kanala do Zečijeg Brčka su pobjednici.
Regataa ima za cilj druženje i sjećanje na rano preminulog Elvisa Eminovića.
Elvis Eli Eminović učestvovao je na prve četiri regate, a preminuo je 2012 godine u 34.godini života.
Učesnici ove regate ističu da su proveli na Neretvi jedno divno druženje, uz obećanje: “Vidimo se sljedeće godine“.
Emir Krpo
(NovaSloboda.ba)
13.08.2018.

Odlazak u tišinu


su više od tri sedmice od kako su ovi momci izašli iz tame iz pećine Tham Luang u Tajlandu. Oni su nakon onoga što su tamo preživjeli, mogli putovati svijetom, davati intervjue, i dopustiti da budu slavljeni i hvaljeni.
Ali Ekphanol Chantawong, trener, lijevo na slici, je zajedno sa dvanaest mladih fudbalera već meditirao tokom boravka u pećini. On je dugo živio u jednom budističkom manastiru.
A sada, barem na neko vrijeme, ponovo se vraća tamo, kako bi pratio njegove momke, kao početnike u manastiru.
Sa brijanjem glave, oni se povlače u svijet tišine. Meditacija umjesto intervjua. Oni odlaze tamo kako bi preboljeli traume nastale tokom njihovog boravka u pećini.
(stern)


(NovaSloboda.ba)
12.08.2018.

Prva trica u gostima


Ako se dan po jutru poznaje...

Velež je, uz fanatično bodrenje svojih vjernih navijača, pobjedom u Čapljini započeo prvenstvo i nagovjestio da će biti najveći kandidat u borbi za plasman u premijerligaško društvo. Čapljina je došla u vođstvo protiv Veleža golom iz penala, koga je realizovao Pervan. Samo dva minuta kasnije, radost za veliki broj navijača Rođenih. Zbog igranja rukom u šesnaestercu, dosuđen je penal u korist Veleža, koga je Brandao pretvorio u gol. Bolju igru, Velež je krunisao drugim golom, koga je postigao Fajić. isti igrač je, u 73. minuti, na asistenciju Cvijatović, postigao svoj drugi gol. pet minuta prije kraja utakmice, novo slavlje za navijače Red Army. Lijepu akciju, Mujezinović je krunisao četvrtim golom za Velež.

Slaven je bez većih problema došao do pobjede protiv Novog Travnika.

Jedinstvo je sjajnim golom Halavaća došao do bodova protiv Bosne.

Zvijezda je u samom finišu utakmicu izennadila Orašje na njegovom terenu i kući se vraća s tri bnoda.

Igman je, golovima Klarića i Savinovića, u finišu utakmice došao do pobjede protiv Goražda.

Čapljina: Čapljina-Velež 1:4 (Pervan 17’ iz penala za Čapljinu, Brandao 10’ iz penala, Fajić 58’, 73’, Mujezinović 84’ za Velež)

Bihać: Jedinstvo-Bosna 1:0 (Halavać 45’)

Živinice: Slaven-Novi Travnik 2:0 (Salihović 36’, Gogić 62’)

Kakanj: Rudar-Metalleghe BSI 0:0

Orašje: Orašje-Zvijezda 0:1 (Mehić 86’)

Vitez: Vitez-Olimpik 0:0

Konjic: Igman-Goražde 2:0 (Klarić 68’, Savinović 88’)

Nedelja

17,30 sati

Tešanj: TOŠK-Bratstvo (Darko Obradović-Stolac

Tabela:

  1. Velež 1 1  0  0  4:1  3
  2. Slaven 1 1  0  0  2:0  3
  3. Igman 1 1  0  0  2:0  3
  4. Zvijezda 1 1  0  0  1:0  3
  5. Jedinstvo 1 1  0  0  1:0  3
  6. Olimpik 1 0  1  0  0:0  1
  7. Vitez 1 0 1  0  0:0  1
  8. Bosna 1  0  0  0  0:1  0
  9. Orašje 1 0  0  1  0:1  0
  10. Goražde 1 0 1  0  0:0  1
  11. Novi Travnik 1 0 0  1  0:2  0
  12. Čapljina 1 0 0  1  1:4  0

Strijelci:

2 gola: Fajić (Velež)

1 gol: Brandao, Mujezinović (Velež), Pervan (Čapljina), Salihović, Gogić (Slaven), Halavać (Jedinstvo), Mehić (Zvijezda), Klarić, Savinović (Igman)

(NovaSloboda.ba)

12.08.2018.

Svijet i u svijetu svašta: Slike sedmice


U gradu Imperial Beach u Kaliforniji, pas u punoj opremi stoji na dasci za surfanje. Svake godine ovdje se održava „Imperial Beach Surf Dog Competition“. Pri tome, četvoronošci stoje na dasci i pokušavaju pokazati njihove sposobnosti u borbi sa valovima.


Istovremeno, u kanadskom Bonnyvilleu, održava se tradicionalni rodeo, a na slici se vidi momenat kada je jedan jahač bio zbačen sa leđa bika.


Maketa ljudskog kostura od lego kockica postavljena je u jednoj izložbenoj vitrini na najvećoj izložbi Lego modela u Zagrebu u Hrvatskoj. Posjetioci se tu mogu zabaviti i oduševiti posmatranjem preko 100 velikih modela izrađenih od šarenih lego kockica.


Avion za gašenje požara ispušta već poznatu crvenu prašinu za gašenje šumskih požara . Zbog velike ljetne vrućinem u američkoj saveznoj državi Kaliforniji ovih dana bjesni više od dvanaest velikih požara. Nekoliko zadnjih sedmica, vatrogasci pokušavaju požare dovesti pod kontrolu.


U Longnanu u Kini, djeca treniraju sa košarkaškim loptama. Ovo je jedan od kurseva, koji se za đake organizuju tokom školskih ferija. Ko zna, možda će nekom od njih pasti na pamet da pokuša loptu ubaciti u koš, a kasnije, možda da od toga da napravi i karijeru.


Članovi jednog Drillteams američkih Air Forces probaju za njihov nastup na „Royal Edinburgh Military Tatoo“ festivalu.


Aktivistkinja Ahed Tamimi ljubi spomenik nekadašnjeg predjednika Palestine Jasera Arafata u Ramallahu. Tamimi je prije toga odležala osmomjesečnu zatvorsku kaznu nakon napada na dvojicu izraelskih vojnika.


Članovi „Muslimanskog bratstva“ u vrijeme sudskog procesa u Kairu stoje zatvoreni kafezima. Krajem jula tamo je 75 pripadnika ove islamističke organizacije osuđeno na smrt. Sud ih je teretio za učešće u nasilnim protestima 2013. godine.
(web)
Smail Špago


(NovaSloboda.ba)
11.08.2018.

"Meteorska kiša", poznati astronomski fenomen, vidljiva tokom vikenda 12/13. augusta 2018.



Suze sv. Lovre, odnosno Perzeidi, jedan od najljepših i najatraktivnijih pljuskova meteora ove će godine svoj maksimum imati u noći s 12. na 13. augusta, a prognozira se prosječna aktivnost od 60 do 70 meteora na sat.
Uslovi za posmatranje bit će izvanredni, posebno od ponoći do zore.
Perzeidi su meteorski roj kojem je radijant u sazviježđu Perzeju, a zapaža se od 25. jula do 20. augusta, s najvećom učestalošću 12. augusta kad se može pojaviti i 80 meteora na sat.
Radi se o meteorima koji su zapravo svemirske krhotine koje velikim brzinama udaraju u Zemljinu atmosferu. Tada se na nebu pojavljuju svijetle trake. Većina je dijelova manja od zrna pijeska, pa ih jako mali broj dospije do tla. Ostaci koji su dovoljno veliki da prežive pad nazivaju se meteoritima.
(klix.ba)

11.08.2018.

Počinje prvenstvo u Prvoj fudbalskoj ligi FBiH - Za Velež treća sreća


Novo prvenstvo u Prvoj fudbalskoj ligi FBiH započinje danas odigravanjem sedam utakmica.
Sudeći po imenima, biće ovo najneizvjesnije prvenstvo, a među favoritima za plasman u BH Telecom Premijer ligu BiH izdvajaju se Velež, Olimpik, Vitez, Orašje, Metalleghe BSI i Zvijezda.
Velež, koji će iz trećeg pokušaja pokušati povratak u premijerligaško društvo, prvenstvo  započinje gostovanjem u Čapljini, a uz uvažavanje protivnika, iz tabora Rođenih stižu izjave da ih interesuje samo pobjeda.
Derbi prvog kola igraju Vitez i Olimpik i u ovm meču moguća su sva tri znaka.
U ostalim susretima, domaćini su blagi favoriti.
Subota
17,30 sati
Čapljina: Čapljina-Velež (Elvedin Topuzović-Zenica)
Bihać: Jedinstvo-Bosna (Ilija Živković-Orašje)
Živinice: Slaven-Novi Travnik (Emir Spahalić-Mostar)
Kakanj: Rudar-Metalleghe BSI (Dario Karačić-Čitluk)
Orašje: Orašje-Zvijezda (Ismet Ibrahimkadić-Tešanj)
Vitez: Vitez-Olimpik (Mahir Mehmedičević-Gradačac)
Konjic: Igman-Goražde (Semir Sarajkić-Sarajevo)
Nedelja
17,30 sati
Tešanj: TOŠK-Bratstvo (Darko Obardović-Stolac)


 (NovaSloboda.ba)
11.08.2018.

Spomenik radosti života


Jedan po svemu jedinstveni spomenik u Salt Lake Cityju u SAD prikazuje dječaka kako skače u vis iz njegovih invalidskih kolica. Dječak je najveći dio svog života, koji je trajao svega deset godina, proveo u kolicima.
Matthew Stanford Robinson bi ove godine napunio 30 godina. Ovaj svijet je napustio prije dvadeset godina, kada mu je bilo svega deset.
Najteže što roditelji mogu doživjeti u svom životu je sahrana vlastitog djeteta.
Matthew je od rođenja bio invalid, zbog nedostatka kisika prilikom njegovog rođenja. Bio je slijep, većim dijelom paralizovan, mogao je reći samo nekoliko riječi i čitav svoj kratki život sjedio je u kolicima.
Otac Ernest Robinson, po zanimanju vajar, želio je svom sinu podići spomenik za vječnost, sam je osmislio izgled spomenika i takav napravio.
„Oslobođen od invalidskih kolica, Matthew se podiže uvis prema nebu, sa jednom ispruženom rukom. Sada je oslobođen i od ovozemaljskih opterećenja“.
„Spomenik ne bi trebao biti ni depresivan niti tužan. On bi trebao da zrači radošću i snagom. Zato, jer je upravi takav bio i Matthew tokom njegovog kratkog života. Dječak je bio stalno nasmijan, volio je prirodu, a njegovoj porodici, učitelju i školskim drugovima poklanjao je mnogo radosti“, napisao je otac na stranici njegove zadužbine „Ability“ – „Sposobnost“.
(enjoyutah)
(NovaSloboda.ba)
11.08.2018.

U Centru za kulturu: Promocija knjiga „Perom i kamerom o Mostaru“ i „Stambol u Mostaru“





U okviru manifestacije Mostarsko ljeto, u utorak 14. avgusta u Centru za kulturu Mostar (Rade Bitange, 13), s početkom u 20,30 sati, održaće se promocija dvije knjige: “Perom i kamerom o Mostaru”, autorskog trojca Tibora Vrančića, Smaila Špage i Ismaila Brace Čampare i “Stambol u Mostaru”, autora Tibora Vraničića.
Prva knjiga “Perom i kamerom o Mostaru” na 267 stranica donosi veliki broj zanimljivih tekstova o Mostaru koje su napisali brojni inostrani putopisci s kraja 19. i početka 20. vijeka posjećujući naš grad. Svi ti utisci o Mostaru predstavljaju svjedočanstva jednog istorijskog vremena i želja je autorskog trojca sačuvati ih od zaborava. Autori su se pobrinuli da se tekstovi prevedu sa jezika na kojima su onoga vremena bili objavljivani, i kao takvi sačuvani do danas.
Prvi je to pokušaj stavljanja na jedno mjesto brojnih putopisaca koji su posjetili Mostar. Putnik od prije stotinu i više godina nije bio kao današnji – što brže „protutnjati” nekom destinacijom. Onovremenom putniku nije bilo dovoljno samo nijemo posjetiti neko mjesto, usput pregristi nešto na brzinu i nastaviti dalje. Naprotiv, on se zanimao za način života ljudi, on je razgovarao s njima, posjećivao ih u njihovim domovima, očaravala ga je istorija zemlje u koju je došao, njihova kuhinja i običaji, on je primjećivao svaku malenu stijenu obraslu mahovinom, raspukli šipak, granu smokve koja je virila ponad nekog duvara, zelenu boju Neretve, obične ljude.
Uz to, u knjizi su obrađeni i brojni fotografi iz istog perioda (skupa s njihovim fotografijama grada) koji su kamerama ovjekovječili Mostar, te stoga knjiga predstavlja jedan amalgam ova dva žanra – putopisa i fotografije. Fotograf s početka dvadesetog vijeka je snimao likove i predjele prvim fotoaparatima i brižljivo čuvao staklene ploče, kako bi ih objavio u knjizi ili pokazao zemljacima, rušeći tako stereotipe koje je zapadni svijet stvorio prema ovoj zemlji.
Knjiga je, takođe, obogaćena brojnim fotografijama starog Mostara, pa stoga predstavlja uistinu jedno bogatsvo koje valja sačuvati za buduća pokoljenja.
Knjiga je posvećena nedavno preminulom članu autorskog trojca, Ismailu Braci Čampari, za čijeg života je obrađen najveći broj tekstova i fotografija u knjizi.
Druga knjiga “Stambol u Mostaru” na 137 stranica pokušava da starim tekstovima otrgne od zaborava neke manje poznate događaje koji su se dogodili u Mostaru prije više od jednog stoljeća. Tekstovi su prikupljeni iz brojnih starih knjiga objavljenih u prošlosti Mostara.
Namjera autora je pokazati jednu bogatu prošlost grada koja je sazdana od sitnih, naoko nevažnih stvari, ali koje su imale svoju rolu u tkanju povijesti grada. Ti događaji mogu biti koristan materijal za učenje iz prošlosti, za korist budućnosti, kako se neke loše stvari ne bi ponovile, a neke dobre uzele za primjer mlađim generacijama.
Tekstovi su obogaćeni kolor fotografijama starog Mostara koje je kistom oživio Miodrag Milićević, a rađene su na osnovu predloška starih originalnih fotografija Mostara. U odabiru tekstova, autora su vodili sljedeći kriteriji: da budu zanimljivi, da otkrivaju nešto značajno ili da rasvjetljuju neku manje poznatu činjenicu, te je, uz to, nastojao biti objektivan u izboru koliko god je to moguće.
(NovaSloboda.ba)
10.08.2018.

Kupanje zabranjeno!




Na slikama iz vazduha vidljive su zeleno obojene pruge u američkom jezeru Owasco Lake, kojih bi se svaki kupač najradije odmah odrekao.
One naznačavaju da voda obiluje cyano bakterijama, poznatim kao plave alge. One proizvode opasne otrove, koji dovode do nadražaja kože, a ako se progutaju izazivaju mučninu i povraćanje.
Ne bi bilo čudo da se pojedinačno u ovako toplom ljetu koje još traje nad Evropom, i u drugim jezerima širom svijeta pojavi povećana koncentracija ovih bakterija.
U svakom slučaju, ako se pored vode, ili u medijima naiđe na upozorenje, treba ga uzimati veoma ozbiljno.
(umschau)
(NovaSoboda.ba)
10.08.2018.

„Kiki -Challenge“ nova opasna ludost











Širom SAD internet zajednica pleše „Kiki – Challenge”. Pitanje vremena kad će se ova opasna igra prenijeti i u Evropu. Sam pogled na video snimak ove „igre” bio je dovoljan da tamnošnja policija podigne prst upozorenja.
Kod ovog izazova, saputnici izlaze iz automobila, koji nastavlja da se kreće usporenom brzinom, i plešu pored otvorenih vrata u ritmu muzike pjevača Drakea. Snimci takvih nastupa preplavili su društvene mreže za svega nekoliko dana.
Američki komičar Shiggy prvi je izveo sličan ples na hit „In My Feelings” kanadskog repera. U međuvremenu se pojavio bezbroj sličnih snimaka uz poruke „Kiki, do you love me? Are you ridding?” – „Kiki voliš li me? Da li voziš?”
Dok nekima snimci služe kako bi postali više gledani, u međuvremenu u SAD raste broj nesreća izazvan ovakvim potezima. Pregledom na Google uočljivo je da se ova igra već širi oko zemaljske kugle.
Prvo upozorenje od policije iz Evrope stiže iz njemačkog Osnabrucka koja kaže: „Za nas je novi trend…sve drugo, samo ne bezopasan!”
Dok se vozite u automobilu trebali bi tokom vožnje biti zavezani, ne otvarati vrata, a da ne govorimo o tome da je upotreba mobitela za volanom tokom vožnje zabranjena…Isto važi i kod nas.
(web)
(NovaSloboda.ba)
09.08.2018.

Držati pravu knjigu u rukama je osjećaj koji ne može ništa zamijeniti


Iako razvoj savremenih tehnologija doprinosi tome da čitalačka publika sve više naslove knjiga pronalazi putem interneta i dalje postoji veliki broj onih koji su ostali vjerni koricama te na štandovima sajmova ili policama knjižara pronalaze djela koja njima odgovaraju.

Istinski čitatelji uvijek će reći da je neopisiv osjećaj kada držite knjigu u ruci te pod prstima osjetite hrapavost papira.
Iako je u eri interneta vrlo jednostvano doći do spisateljskog ostvarenja u PDF ili nekom drugom od formata, knjiga je nezamjenjiva, a ljubitelji dobrog djela mogu za sebe uvijek nešto pronaći na štandovima sajmova ili policama knjižara.
Putem interneta ne možete imati isti osjećaj kao kada čitate i držite knjigu u rukama. Bez knjiga se ne može, one su za nekoga ništa, a opet za nekoga sve.
(klix)
09.08.2018.

Strah i divljenje nebu pod oblake


Potpuno koncentrisana Tatiana Mosio Bononga (34) stavlja stopala jedno ispred drugog.
Sajla po kojoj se kreće zategnuta je između jednog krana u podnožju Montmartra i pariškog znaka raspoznavanja Sacre Couer. Ispod nje je dubina od 35 metara. Nema ni zaštitne mreže, ni sajle koje bi osiguravale ovu hrabru Francuskinju.
Hiljade ljudi su u čudu, uz mješavinu osjećaja straha i divljenja, dok ona pleše u vazduhu, uz muziku jednog Kamernog orkestra.
Godinu dana se pripremala za ovaj podvig, a pleše skoro od kad zna za sebe.
Kad je stigla na terasu laknulo joj je, kako njoj, tako i hiljadama gledalaca, koji su bez daha propratili svaki njen  pokret.
(stern)
(NovaSloboda.ba)
08.08.2018.

Sitan znamen: Mešćema


U neposrednoj blizini Sinan-pašine (Atik) džamije na Mejdanu (danas Trg 1.maja) vijekovima se nalazila, između ostalih ustanova, i Mešćema (sudnica).
Tu kuću na Mejdanu je podigao mostarski učenjak i muftija Mustafa Ejubović, poznat pod imenom Šejh Jujo (1651. – 1707.).
Ali-paša Rizvanbegović je adaptirao tu zgradu, koja i danas postoji i na njoj se nalazi ploča s natpisom iz koga saznajemo da je tu zgradu podigao Šejh Jujo za stanovanje sudija, koji budu služili u Mostaru.
PrirediliIsmail Braco Čampara Tibor Vrančić / Smail Špago


(NovaSloboda.ba)
08.08.2018.

Nakon 65 godina riješena zagonetka misterioznog skijaša


Identitet jednog skijaša nestalog prije 65 godina konačno je razriješen. Njegova familija nije više ni računala da će ikada saznati šta se s njim tada desilo.
Putem facebooka, jedan posrednik je pozvao na identifikaciju jednog sportiste, koji je poginuo na Matterhornu 1954. godine.
Nakon mjesec dana, protekle sedmice, slijedio je uspjeh: Poginuli je jedan Francuz, koji je u momentu smrti imao 35 godina. Njegova bratična, koja živi u Parizu, reagovala je na poziv, prijavila se na analizu, kako je izvjestila policija iz Torina u Italiji.
Njen otac, dakle brat od unesrećenog, dao je uzorke za DNA analizu, čime je unesrećeni mogao biti identifikovan. Brat je bio zatečen, a prije svega iznenađen, jer je davno nestalog brata, ipak, pronašao.
Leš je prije 13 godina izvađen iz glečera Aostatal na italijanskoj strani Matterhorna. Policija je tada startala sa potragom uz pomoć predmeta pronađenih uz leš, pulovera, Rosignol skija, naočala i zuba sa zlatnim punjenjem.
Unesrećeni nije bio oženjen, imao je interesantnan posao u francuskom ministarstvu za finansije, živio je u jednom elegantnom dijelu Pariza, volio je skijanje i izlete u Planine, napisala je policija o skijašu. Sada je konačno poznat i njegov identitet.
(web)
(NovaSoboda)
07.08.2018.

Previše sunca, premalo vode: Misteriozni krugovi na fudbalskom igralištu



pogled na teren ovih dana
normalan izgled terena

Vrućine i pokvaren sistem navodnjavanja pobrinuli su se za misteriozni izgled fudbalskog igrališta u Bad Buchau u Baden Würtembergu, u Njemačkoj. Razlog pojavi žutih polja između zelenih krugova na terenu je jedan pokvaren dio u sistemu zaprskanje. Svi oni koji su kvar mogli otkloniti, trenutno se nalaze na odmoru, kažu u nižerazrednom klubu SV Bad Buchau. Zbog toga što je pristisak u sistemu bio nedovoljan vodene zrake iz prskalica nisu mogle obuhvatiti čitavo igralište, a mjesta van dohvata vode, usljed ekstremne vrućine prethodnih dana su se osušila. Klub raspolaže sa jednim terenom sa vještačkom travom, ali zbog ovakom vremenu, na njemu je nesnosno igrati.
Klub će u narednu subotu svoj prijateljski meč svakako igrati, ako ne na svom terenu, onda negdje u komšiluku. Meč neće biti odložen, pa makar igrali samo u zelenim krugovima na sredini terena, kategorički su iz uprave.
(infranken)

07.08.2018.

Za devet godina postojanja, tri miliona posjetilaca bloga spagosmail.blogger.ba


Nevjerovatno! Blog postoji od 30. maja 2009. godine i nikada mi nije bila namjera da na blogu objavljujem priloge kako bi njima sakupljao broj posjeta. Cifra od dva miliona posjetilaca prekoračena je prije godinu i koji mjesec. Sad više ni ne znam tačan datum, ali je bilo prije ljeta. Milion posjetilaca je prekoračen dvije godine prije toga. Analiza prostim okom kazuje da je za prvi milion posjeta trebalo šest godina, za drugi milion dvije godine, a za treći malo više od godine. Ovo mi liči na nekakve druge milione, koje nažalost, blogeri ove vrste,nikada neće ni vidjeti.
Zahvaljujem ovom prilikom svima onima koji nalaze vremena i posjete ovaj blog.
Nadam se da će i u buduće blog biti popunjen sličnim sadržajima.

Smail Špago



07.08.2018.

Nedostojno natezanje


Na licu četrdesetogodišnje Josephe iz Kameruna očitava se užas. Samo koji tren prije ovoga, morala je gledati kako su se dvojica ljudi udavila u moru, a onda je momenat njenog spašavanja prerastao u pravi spor.
Privatni spasioci iz Španije uputili su teške riječi optužbe Libijskoj obalnoj straži, koja je ostavila troje izbjeglica u moru, prepuštajući ih njihovoj sudbini. Istovremeno je italijanska vlada napravila veliku dramu oko ugovora o povratku izbjeglica na njihovu teritoriju.
Josepha se nakon drame zabilježene na fotografiji našla na Mallorci i sada bi trebala svjedočiti šta se stvarno dogodilo u vodama Sredozemlja.
(stern)
(NovaSloboda.ba
06.08.2018.

Foto umjetnost u letu

Bijeli medvjed u skoku

Ljudi

Sport

Neka umjetnička djela nastaju u letu, a koliko su vrijedne fotografije nastale uz pomoć dronova, pokazala je prva dodjela nagrada „Drone Awards 2018“.
Za „šapu naprijed“ pobjedila je fotografija francuskog fotografa Floriana Ledouxa „Bijeli medvjed na Arktiku“, koja prikazuje medvjeda kako skače sa jedne na drugu santu leda.
Nagrada „Drone Awards“ je pokrenula italijanska „Associacione Art Photo Travel“. Fotografi iz 101 zemlje poslali su svoje najljepše fotografije iz vazduha, a od ukupno pristiglih 4400 fotografija izabrani su pobjednici u šest kategorija, od „Prirode“ preko „Ljudi“ i „Sporta“ do „Gradskog Života“.
Između ostalih, zapažena je fotografija hodočasnika u kategoriji „Ljudi“, a sveukupni pobjednik je bio Bijeli medvjed.
(spagos)
06.08.2018.

Šarena svadba


Pred južnim obalama Australije, lignje izvode njihov šareni svadbeni ples.
Prilikom parenja, ove ogromne sipe se grupišu zajedno, što bude praćeno žestokim borbama suparnika.
Jedan australski fotograf morao je nekoliko sati izdržati u svega deset stepeni hladnoj vodi, dok koreografija plesa nije bila ispravna.
U prošlosti je tamni tečni sekret ovih glavonožaca služio za bojenje odjeće, ili fotografija. Danas istraživači imaju više interesovanja za ponašanje ovih inteligentnih mekušaca.
(spiegel)
(NovaSloboda.ba)
05.08.2018.

Prepoznajete li razlike?




Ove dvije djevojke na prvi pogled izgledaju potpuno jednako.
Službeno ne postoji titula „najsličniji blizanci na svijetu“, a da postoji sigurno bi je osvojile sestre sestre Polly i Sophie Duniam (31), iz Londona, koje stvarno izgledaju identično. Naravno, razlog za to je, što se ovdje radi o jednojajčanim bliznakinjama, koje uz to nose i identične frizure. Njihovi otisci prstiju su tako blizu identični da svaka od njih može otvoriti mobitel od druge, što je također rijetkost.
Razlika ipak postoji: njihove tetovaže su u najvećem broju slučajeva identične, samo što su poneke napravljene kao u ogledalu.
E sad, ako nekome pada na pamet pa da upita, mogi li bliznakinje napraviti perfektni zločin, jer se ne bi moglo dokazati koja je od njih dvije odgovorna za to, odgovor je kategorično: ne. Za modernu DNA analizu nije nikakav problem, da uoči bitne razlike između Polly i Sophie.
(sternview)

(spagos)
05.08.2018.

Negdje daleko: Most kao s drugog svijeta








Središte zemlje? Zapad? Ne, Vijetnam! Na vrhu plnine Ba Na u Vijetnamu početkom juna ove godine otvoren je pješački most po imenu Cau Vang. Fotografi su vrlo brzo novotvoreni most otkrili kao jedan svoj omiljeni motiv.
Ovaj čudni most kruži oko planinskog vrha planine Ba Na i fascinira posjetioce jedinstvenim dizajnom. Čini se kao da potiče iz nekog naučno-fantastičnog filma. Most Cau Vang, ili Zlatni most, omogućava pješacima da na nadmorskoj visini od 1.400 metara hodaju preko pozlaćenog mosta, koga drže dvije pozlaćene ruke.
Impresivan plan izgradnje realizovali su arhitekti TA Landscape za manje od godinu dana, a objekat pokazuje ljubav prema detaljima. Na primjer, pozlaćeni parapet most sadrži sakriveni cvijetnjak. Aktuelno u njemu, uzduž čitavog mosta cvjetaju ljubičaste Lobelije.
Most je dug 150 metara, a nalazi se oko 25 kilometara zapadno od vijetnamskog grada umjetnosti Da Nanga. Posjetioci dolaze žičarom do u blizinu mosta. Sa vrha planine mogu uživati u panorami džungle i veličanstvenim planinskim vrhovima u okruženju, a oni kojima vrijeme bude pogodovalo, pogledom mogu dobaciti i do Južnog kineskog mora.
(geo)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
04.08.2018.

Rekordno visoke temperatura 2018.





U Španiji i Portugalu temperature su već danima iznad 40°C. Uzrok, južno strujanje koje nesmetano prelazi iz pravca sjeverne Afrike, preko Iberijskog poluostrva. Prognoza, biće još toplije.
U petak 3. augusta na južnom dijelu ovog poluostrva izmerene su temperature 46°C u Andaluziji. U subotu 4. augusta se očekuje čak 50°C i to u Sevilli. Ova vrijednost bi trebala biti nova evropska rekordna temperatura.
Aktuelni rekorder je Grčka sa temperaturom 48°C koja je izmjerena na aerodromu Eluisis u Atini 10. jula 1977.
Vrućina se širi dalje preko Francuske i Italije. Na ovako visokim temperaturama ljudima prijete zdravstvene poteškoće, a posebno su ugrožene starije osobe, bebe i hronično bolesni.
Preporuke, piti mnogo tečnosti, i do četiri litra vode na dan, izbjegavati masnu hranu i ne izlagati se bespotrebno suncu.
Dok se u jednom dijelu Evrope ljudi bore kako da izađu na kraj sa previsokim temperaturama, u Austriji se bilježi teško nevrijeme sa jakim padavinama koje su dovele do poplava i klizanja zemljišta, sa lavinama vode i mulja.poplave.
U Švedskoj se otopio tamnošnji najviši vrh na planini Kebnekaise, zbog visokih ljetnih temperatura. Južni vrh ove planine je sada manji za čitava četiri metra, a u prosjeku se godišnje gubi metar visine ledenjaka. Prethodnih dana i sedmica u Švedskoj, pa čak i u Arktičkom krugu, bjesnili su požari uzrokovani visokoim temperaturana.
Klimatske promjene su vidljive i prostim okom. Ne trebamo se zavaravati
(spagos)

04.08.2018.

Nevjerovatni momenti


Razna mjesta , različite zabave. Turisti se u Pragu zabavljaju, kotrljajući se na rijeci u providnim plastičnim kuglama. Ove kugle ovdje nazivaju „Zorb lopte“.


U Kolumbiji su održane „Igre centralne Amerike i Kariba 2018“. Alejandro Ariasje se našao u finalu skokova sa daske za muškarce.


Tako mnogo kupača na jednom mjestu. Velika vrućina je i u Tokiju primamila mnoge da se rashlade u brojnim bazenima, kao i ovdje na slici u „Yomiuri Landu“.


U Đakovu, na Kosovu, održani su 68. skokovi sa mosta. Trenutak jednog skoka, dok mnogobrojni gledaoci svoje mjesto nalaze na obalama Drima.


Ovih dana, mediji su puni izvještaja o požerima širom svijeta. Jedan koji je posebno bjesnio i načinio mnogo štete je onaj iz Grčke u okolini Atine. Vatrogasci su vrlo često bili nemoćni u borbi protiv vatrene stihije.


Ovogodišnji Tour de France je donio i jednu vrstu protesta poljoprivrednika, koji su bicikliste htjeli zadržati na cesti, stavljajući im prepreke od bala sijena. Umješala se i policija sa suzavcem, a on je dohvatio i jedan dio biciklista koji su bili u blizini.


U Kini je, uz pomoć drona, napravljena fotografija šarenih slanih jezera u pokrajini Yuncheng. Boje jezera mijenjaju se prema gustoći vode.


U Kanadi se na „K-days“ u Edmontonu održava susret Indijanaca iz tamnošnjih plemena. Ove godine se tamo sastalo oko 700 plesača, koji su predstavili tradicionalne indijanske plesove.


Nažalost, najviše slika u ovom i sličnim prikazima tokom ljeta 2018. pripada vremenskim i klimatskim katastrofama. Jedna od njih je bio krah jedne brane, a u poplavama nakon toga nestala su čitava mjesta, a prijavljeno je i 26 ljudskih žrtava. Na slici, čovjek koji gazi po vodi na poplavljenim ulicama mjesta Sanamxai, u potrazi za najbližim.
(web)
(NovaSloboda.ba)
03.08.2018.

Deset najomiljenijih shoping ulica u Njemačkoj

Frankfurt Zeil
Frankfurt Zeil
Köln Hohestrasse
    1.) Frankfurt am Main Zeil (14.390 prolaznika po satu)
    2.) München Kaufingerstraße (14.155 prolaznika po satu)
    3.) München Neuhauser Straße (13.455 prolaznika po satu)
    4.) Köln Schildergasse (13.040 prolaznika po satu)
    5.) Hannover Georgstraße (10.985 prolaznika po satu)
    6.) Dortmund Westenhellweg (10.180 prolaznika po satu)
    7.) Düsseldorf Flinger Straße (9.670 prolaznika po satu)
    8.) Köln Hohe Straße (9.435 prolaznika po satu)
    9.) Stuttgart Königstraße (9.145 prolaznika po satu)
    10.) Düsseldorf Schadowstraße (9.130 prolaznika po satu)
    Na osnovu aktuelnog brojanja prolaznika unajfrekventnijim shoping ulicama u najvećim njemačkim gradovima, titulu najfrekventnije za 2018. godine ponio je Zeil u Frankfurtu.
    Brojanje prolaznika je izvršeno istovremeno u svim gradovima učesnicima u subotu 14. aprila 2018. godine u vremenu od 13:00 do 16:00 sati.
    (koeln.de)


03.08.2018.

Najljepša udarna rupa na putu







Najljepša udarna rupa Njemačke je konzervirana za naredne generacije. Krater u asfaltu, u jednoj ulici u Mönchengladbachu, sada je ispunjen providnom sintetičkom smolom. Na ovaj način, udarna rupa će ostati trajno za njene navijače, a istovremeno za vozače i pješake neće predstavljati opasnost.
Obradu udarne rupe obavila je umjetnica Maren Dornwaldt (33). Ona je akciju provela tajno, obradila rupu u asfaltu na jednom parkingu i pretvorila je u idiličnu minijaturu sa zlatnom ribicom i neonskim bojama. Umjetnica je ovo djelo  nazvala “Projekat Sommerloch” – “Projekat ljetna rupa” i nakon akcije slike postavila na instagram.
Ostalo je samo pitanje vremena šta i kako će se nakon uspješno završene akcije dalje dešavati sa umjetničkim djelom. Služba za održavanje puteva i ulica iz ovog grada dala je suaglasnost, uz napomenu da se mora obezbijediti saobraćajna bezbjednost na putu. Konačno rješenje je nađeno tako što je udarna rupa sa umjetničkom minijaturom ispunjena sintetičkom smolom.
Ne smijemo ni pomišljati, šta bi se dešavalo kad bi nekome kod nas palo na pamet da ukrašava udarne rupe po čitavom gradu?
(web)


(NovaSloboda.ba)
02.08.2018.

Priča o pjesmi: 50 godina pjesme „Hey Jude“





Prije 50 godina Beatlemanija je udarala najžešćim talasima. Pola stoljeća kasnije The Beatles sa njihovim najvećim hitovima nisu zaboravljeni, prije svega jedan, najvjerovatnije najveći hit „Hey Jude“ danas je popularniji nego ikad.
Song je jadna od najpopularnijih singlova svih vremena. Pjesma je 13 sedmica uzastopno bila na prvom mjestu top lista, i postala je pobjeđena tek 20 godina kasnije od strane švedske grupe ABBA i njihovog hita „Fernando“.
Zbog čega je uspješna i danas?
Moguće, što se radi o jednoj dirljivoj priči koja se krije iza pjesme. Nju je komponovao Paul McCartney za sina Johna Lenona Juliana. Malo prije nastanka pjesma John Lenon se razveo od njegove žene Cyntije, a mali Julian je zbog toga mnogi patio. Da bi razvedrio Juliana, Paul je sjeo za klavir i kako kažu, počeo svirati i pjevati, i par minuta iz toga izašao je ovaj grandiozni hit!
(songtexte)

Pjesma „HeyJude“ je i danas jedan omiljeni klasik.
Prije 50 godina Beatlesi su pjesmu dugu sedam minuta snimili u londonskim Abbey Road studiju.

"Hey Jude" je pjesma koju je napisao engleski rock muzičarPaul McCartney, a koja se tradicionalno pripisuje tandemu Lennon-McCartney. Izdata je u augustu 1968. godine kao prva singlica njihovog sastava The Beatles za izdavačku kuću Apple Records. Po svom stilu je balada.
Izvorno je bila naslovljena "Hey Jules", što se najčešće tumači nastojanjem McCartneyja da utješi Lennonovog sina Juliana, čiji su roditelji u to vrijeme prolazili kroz razvod. Poznata je po tome što traje čak sedam minuta te se smatra jednom od najdužih pjesama u istoriji savremene zabavne muzike.
"Hey Jude" se popela na prvo mjesto britanske top-liste, postavši do tada najdužom pjesmom kojoj je to uspjelo. Također je došla na prvo mjesto američke top-listee gdje je ostala punih devet nedelja.
(wikipedia)


Hey Jude

Hey Jude, don't make it bad
Take a sad song and make it better
Remember to let her into your heart
Then you can start to make it better
Hey Jude, don't be afraid
You were made to go out and get her
The minute you let her under your skin
Then you begin to make it better
And anytime you feel the pain, hey Jude, refrain
Don't carry the world upon your shoulders
For well you know that it's a fool who plays it cool
By making his world a little colder
Nah nah nah nah nah nah nah nah nah
Hey Jude, don't let me down
You have found her, now go and get her
Remember to let her into your heart
Then you can start to make it better
So let it out and let it in, hey Jude, begin
You're waiting for someone to perform with
And don't…


Hej Džud

Hej Džud, nemoj da pogoršavaš stvari
Uzmi neku tužnu pesmu i napravi je boljom
Ne zaboravi da je pustiš u svom srcu
Tek tada ćeš moći da popraviš stvari
Hej Džud, nemoj da se bojiš
Ti si stvoren da odeš i uzmeš je
U trenutku kad je pustiš da ti se uvuče pod kožu
Tek tada će se stvari popraviti
I svaki put kada osjetiš bol, Hej Džud, sudrži se
Nemoj da brineš i da će ti cijeli svijet pasti na glavu
Dobro znaš da samo budala može biti hladna
i svoj svijet učiniti još hladijem
Hej Džud, nemoj me iznevjeriti
Pronašao si je, idi sada i uzmi je
Ne zaboravi da je pustiš u svom srcu
Tek tada ćeš moći da popraviš stvari
Zato hajde uzmi je i pusti je, hej Džud, počni
Ti čekaš nekog s kim ćeš to učiniti bolje
Ali ne znaš da to možeš ti sam? Hej Džud, uradi to
Sve je u tvojim rukama



(spagos)

02.08.2018.

Svijet i u svijetu svašta: Znak uživanja


Jedan test za sve psihoanalitičare.
Zašto su ove dvije žene u gradu Tangshanu, na sjeveroistoku zemlje, ušle u ovaj čamac na pedale, malo čudnog, ali lijepog izgleda? Zašto , pri tome, navukle pojaseve za spasavanje? Zašto čamac ima oblik jednog ponosnog labuda? I još jedno pitanje: zašto žene ne plove kroz neku slobodniju vodu, nego su se odlučile za vožnju kroz polje lotosovog cvijeća?
Odgovor prvi: Lotos odbija prljavštinu, i u Kini je ovaj cvijet znak velike čistoće, povjerenja i prosvijetljenja.
Da li žene sa slike žele sve to?
Pokušaj drugi: Njih dvije žele samo da uživaju.
Pa nek’ im bude.
(stern)
(NovaSloboda.ba)
01.08.2018.

Sitan znamen: Diploma iz 1909. godine za vinski podrum Peško & Kovačina


Baveći se proizvodnjom hercegovačkih vina žilavke i blatine, porodice Kovačina i Peško postižu visok kvalitet ovog pića.
O tome svjedoči Časna diploma, dobijena od Udruženja za zaštitu austrijskog vinogradarstva za izvrsnost vina iz vinskog podruma Peško & Kovačina sa izložbe u Beču 1909. godine.
PrirediliIsmail Braco Čampara Tibor Vrančić / Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
01.08.2018.

Skoro zaboravljene stvari: Dopisnica i razglednica








Kada ste posljednji put poslali nekome razglednicu sa puta, kada ste se nekome kratko javili dopisnicom?
Da li ste znali da poštanska karta, ili kako smo je mi nekada zvali dopisnica, koja je danas isčezla i zaboravljena, potiče iz Beča? I da je, uz to, postala i dio svjetske baštine?
Prve dopisnice nisu bile ilustrovane. A to, što je nekada čovjek poželio da sa svog odmora pošalje razglednicu mjesta u komd se nalazi, prije svega možemo zahvaliti izumima iz Francuske i Njemačke.
Pojava prve poštanske karte, ili dopisnice, može se  prilično tačno definisati, i potiče iz 1869. godine. Tada je jedan ekonom iz Beča pustio u promet prvi primjerak. Trajalo je skoro dvadeset godina dok se nisu pojavile ilustrovane poštanske karte, razglednice, kakve mi danas poznajemo.
Među ostalim, Francuzi i Nijemci su dalje razvili ovo prelijepo sredstvo komunikacije, a onda su se, tokom vremena, razglednice proširile na čitav svijet. Njihov procvat desio se između 1900. i 1914. godine.
Christian Deflandre, osnivač i voditelj Muzeja poštanskih karata u Annibesu, ispričao je istoriju ovog evropskog kulturnog dobra, kojim su se prijateljima slali pozdravi sa putovanja i odmora. Poštanske karte i razglednice, u galeriji u prilogu, dio su eksponata iz postavke ovog muzeja.
Tačno 1. oktobra 1869. godine, nakon dvogodišnjeg oklijevanja, počelo je korištenje poštanske karte u Beču, u tadašnjoj u Austro-Ugarskoj. Ministarski savjetnik Emanuel Herrmann potpisao je nalog, i time autorizovao „otvoreni zahtjev jedne jeftinije korespondencije jednako vrijedne kao i konvencionalno pismo“. Narednih godina, jedan drugi ministar pošta pokrenuo je „princip slanja poštanske karte“, najprije sa susjednim zemljama Austro-Ugarske, a kasnije i sa čitavim svijetom, pri čemu  poštanske karte još nisu bile ilustrovane.
Oko 1890. godine, pojavile su se poštanske karte koje su bili, ili ilustrovane, ili oslikane fotografijama. U galeriji se mogu vidjeti takve karte, koje su bile oslikane tehnikom svjetlosne štampe, odštampane uljanim bojama. Ilustrovane poštanske karte raširile su se zahvaljujući luksuznim hotelima, koji su ovakve karte nudili svojim gostima, za njih je to bila besplatna reklama. Vrlo brzo nakon toga, razglednica doživljava veliki uspjeh. Posebnu popularnost je stekla što u to vrijeme u novinama i drugim svjedočanstvima vremena skoro da i nije bilo fotografija, a fotografisanje je bilo rezervisano isklučivo za profesionalne fotografe.
Veoma bitan razvoj na putu ka izgledu današnjih razglednica, poštanska karta je doživjela u Njemačkoj i Francuskoj: Njemački štampari su optimirali korištenje hromolitografije, jedne tehnike štampanja u boji. U Francuskoj je to bio proces svjetlosne štampe, koji je omogućavao vrhuski kvalitet u masovnoj proizvodnji razglednica.
Mnoge zemlje su toga vremena pristupile „Svjetskom udruženju pošta“, tako da je ljudima bilo moguće za mali novac slati i primati razglednice iz čitavog svijeta. Naravno, mnoge zemlje su to iskoristile da se prikažu u najljepšem svjetlu, kako bi privukli što više turista.
Osim toga, poštanske karte su korištene za religiozne, političke i u reklamne svrhe. Neke razglednice su, uz sliku mjesta iz čitavog svijeta, sadržale i oglase. Uz to se pojavio i novi hobi, sakupljača razglednica.
Sa razglednica se mogu saznati najznačajniji istorijski događaji iz vremena u kome su nastale, a same po sebi predstavljeju ikonografsko blago, iz koga je moguće studirati svakodnevni život dotičnog vremena. Sa monumentalnih snimaka sa poštanskih karata može se otkriti čitav jedan univerzum: rad na polju, ručni rad, djelatnosti koje su danas skoro isčezle, kao i religiozni i građanski praznici, sportske priredbe i još dosta toga.
Istovremeno ilustracije na poštanskim kartama pokazuju mentalitet umjetnika, kao i duh vremena dotične epohe. Kako su ljudi živjeli? Šta ih je uznemiravalo? Šta su htjeli? Kakvi su im bili snovi? Mnogi umjetnici Belle Epoque koristili su poštanske karte kako bi se i sami predstavili širokoj publici.
(goethe)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)