29. februar

http://www.novasloboda.ba/clanak/citaj/19820/29-februar-zasto-2100-godine-nece-biti-prestupna

Zašto 2100. godina neće biti prestupna?

Kako bi to bilo lijepo, stariti tek svake četvrte godine? Ili, na primjer, ići u penziju tek nakon 16. rođendana. Za one koji rođendan slave 29. februara, teoretski bi to bilo moguće, jer svaka četvrta godina je prestupna.

Međutim, praktično, to je nemoguće. Ko to još želi, jednim udarcem biti četiri godine stariji? Oni koji su, ipak, rođeni na taj datum, slave rođendan 1.marta ili 28. februara. Ove godine slaviti će na pravi datum, jer ova, 2012. godina, je prestupna.

Šta je prestupna godina?

U prestupnoj godini, u kalendaru se pojavljuje jedan dan više, 29. februar. Tako prestupna godina ima 366 dana. Koja godina će biti prestupna određuje se prema čvrstim pravilima: Sve godine djeljive sa 4 i djeljive sa 400 su prestupne. Godine djeljive samo sa 100 nisu prestupne godine.

Zbog čega postoje prestupne godine?

Jedan kalendar određen je po prirodnim vremenskim mjerama: Godina je vrijeme obrtanja zemlje oko sunca, a mjesec je vrijeme obrtanja mjeseca oko zemlje. Problem je što svi ti brojevi nisu cijeli. Tako godina u prosjeku iznosi 365,2422 dana, a između dva mlada mjeseca je tačno 29,5306 dana. Pravilom prestupne godine, ovi komplikovani brojni odnosi se koriguju.

Od kada postoje prestupne godine i kako funkcionišu?

Svaki kalendar je zbog nepravilnih prirodnih vremenskih mjera ustvari jedan kompromis. To su znali već i stari Babilonci u trećem vijeku prije nove ere. Egipćani su 238 godine prije nove ere uveli svaku četvrtu godinu kao prestupnu. Julije Cezar je 45. godine prije nove ere uveo jednostavno pravilo, nakon svake tri godine dolazi četvrta prestupna.

Međutim i ta modernizacija imala je nedostatak. Kalendarska godina bila je duža od sunčane godine tačno jedanaest minuta. Do 16. vijeka se zbog toga u kalendaru nabralo 10 dana viška.

Da bi se kalendar prilagodio stvarnosti, godine 1582. tadašnji papa Gregorije XIII jednostavno je ispustio tih 10 dana i modernizovao kalendar još jednom. Po tom novom kalendaru, jedan vijek broji tačno 36524,25 dana. To je vrlo blizu prirodnih vremenskih mjera. Ostaju još male razlike u odnosu na sunčevu godinu. Prema Gregorijanskom kalendaru, prestupna je svaka godina kod koje su zadnje dvije cifre djeljive sa 4 bez ostatka.

I ovdje postoji jedan strogi izuzetak. Godine koje su djeljive sa 100, a ne sa 400, nisu prestupne. Tako 1700. 1800. 1900. godine nije bilo 29. februara. Zbog toga ga neće biti ni 2100.godine. Nasuprot tome, godina 2000. bila je prestupna.

Smail Špago
 

 
NovaSloboda.ba

Komentariši