spagosmail

Dobrodošli na moj blog


01.10.2018.

Kuriozitet – Autogol nakon ubacivanja lopte iz auta






Golman Stuttgarta, Ron-Robert Zieler, se pobrinuo za jedan od najčudnijih golova Bundeslige, jer kod ubacivanja lopte iz auta, od strane svog suigrača, nije bio pažljiv. A to bi izbjegao, da je kojim slučajem bio još nepažljiviji.
Na kraju utakmice ipak mu je olakšana situacija jer je njegova ekipa dobila utakmicu protiv Werdera iz Bremena rezultatom 2:1.
Nepažnja golmana Stuttgarta je u 68. minuti utakmice dovela do najsmješnijeg izjednačujućeg gola za goste. Nakon toga autogola skoro da su domaći bili zadovoljni sa jednim bodom, a onda je Gonzalo Castro, njegov suigrač, ipak popravio golmanovu grešku, postigavši gol za pobjedu.

Šta se desilo kod autogola? Igrač Stuttgarta Borna Sosa želio je, nakon auta, loptu vratiti svom golmanu. A golman je u tom trenutku bio zabavljen svojim čarapama, tako da je loptu, koja je išla prema njemu, primjetio prekasno. Pokušaj da loptu zaustavi nogom nije uspio, pri tome je loptu dodirnuo samo lagano, i ona je otišla u mrežu. Njegovi suigrači su se hvatali za glavu.
Zieler je nakon utakmice izjavio kako uopšte nije čuo sudijinu pištaljku da se igra nastavi, te da nije računao sa tim da će lopta tako precizno i brzo biti vraćena unazad.

Autogol je mogao spriječiti na način da uopšte nije dodirnuo loptu.

Pravilo kaže: Ako igrač regularno ubaci loptu u igru, i ako ona bez dodira drugog igrača završi u golu, pogodak ne važi, u tom slučaju dosuđuje se korner za protivničku ekipu.
(web)
(spagos)
01.10.2018.

Put slonovače


Forenzičke metode odnedavno omogućavaju demaskiranje trgovačkih puteva krimčarenja slonovače.
Jedna studija u stručnom magazinu Science Advances pokazuje kako se genetskit rag sa konfiskovanih kljova slonova može uporediti sa geografskim podacima. To sada omogućavaju rezultati istraživačkog tima oko Samuela Wassera iz Centra za biologiju, Univerziteta u Washingtonu, koji su istražili genetski materijal krijumčarene slonovače, konfiskovane u periodu između 2006. i 2015. godine. Nalaze su unijeli u jednu DNA kartu, na koju su uneseni genetski podaci slonova iz čitave Afrike.
Istraživači su ovim uspjeli ograničiti porijeklo slonovače sa područja u krugu od 300 kilometara.
Pored podataka o ulovljenim slonovima, postale su vidljive metode i međusobna povezanost različite krijumčarene robe, pa čak i trgovačkih puteva i centara.
Krijumčari veoma često svoju, tonama tešku robu, distribuiraju različitim kontejnerskim brodovima. Čak 70 posto krijumčarene slonovače se ovako transportuje.
Na primjer, ako je jedna kljova slona otkrivena u zapadnoj Africi, a druga u jednom kontejneru u Maleziji, nova metoda odmah daje važećee dokaze o lancu krijumčarenja.
(sdz)

(NovaSloboda.ba)