spagosmail

Dobrodošli na moj blog


06.10.2018.

Digitalna diktatura


Ono o čemu su generacije iz analognih vremena samo sanjale, ili naklapale, ostvaruje se sa digitalnom revolucijom. Prvi javni rezultati iz Kine.

Kina uvodi zastrašujući nadzor nad ljudima, životi će ovisiti o bodovima

Svako ko je ikad čitao distopijske romane koji opisuju 24-satni nadzor nad cijelom populacijom, s nelagodom će primiti vijesti koje dolaze iz Kine.
Da je Kina zemlja s manjim ličnim slobodama od većine zapadnih zemalja, nije nikakva tajna. Međutim, planovi vladajuće Komunističke partije u Kini zvuče kao da su prepisani iz nekog od poznatih distopijskih romana Georgea Orwella ili Aldousa Huxleyja.
Naime, vladajući u Kini uvode nešto što nazivaju "društveni kredit", svojevrsni sistem bodovanja svakog pojedinca u društvu, koji će uveliko određivati šanse tih pojedinaca u životu.
U roku od nekoliko godina, poručuje kineska Komunistička partija, taj sistem "dozvolit će vjerodostojnima da slobodno šetaju svugdje, dok će diskreditiranima otežati da naprave ijedan jedini korak".

High-tech nadzor pod kontrolom umjetne inteligencije

Kako javlja australski ABC, "društveni kredit" u Kini je nešto poput lične karte s bodovima koju će dobiti svaki od 1,4 milijarde stanovnika Kine.
Čemu služi društveni kredit? Imat će dvojaku funkciju - građani s visokim društvenim kreditom imat će VIP tretman u hotelima i na aerodromima, jeftine kredite, brži upis na najbolje univerzitete te pristup najboljim radnim mjestima.
Naravno, postoji i druga strana medalje. Naime, oni s niskim društvenim kreditom mogu dobiti zabranu putovanja, zabranu zapošljavanja u državnim i javnim firmama, ali i zabranu podizanja kredita.
Ovaj orvelijanski program provodit će se zahvaljujući high-tech nadzornim sustavima, koje će kontrolirati umjetna inteligencija na kojoj Kina intenzivno radi već godinama.
Nadzorne kamere bit će opremljene softverom za prepoznavanje lica i skeniranje tijela te geo- trackingom kako bi svaki građanin Kine bio pod konstantnom prismotrom.

200 miliona kamera kontrolirat će baš sve

Primjera radi, mreža od nevjerojatnih 200 miliona CCTV kamera pratit će svaki pokret ljudi. Do koje će mjere svaki korak biti važan, ilustrira i podatak da će društveni kredit biti smanjen za nekoliko bodova ako osoba u trgovini kupi, naprimjer, preveliku količinu alkohola (jer to sugeriše moguću ovisnost). Ali, te bodove će biti lako vratiti kupovanjem pelena za bebe (jer takav potez sugeriše društvenu odgovornost). Sistem će svaki pokret svake osobe pratiti "uživo", što znači da će se svačiji društveni kredit stalno ažurirati ovisno o tome šta neka osoba radi.
Iznos društvenog kredita neće zavisiti samo o tome šta ljudi kupuju u trgovinama, nego i o onome šta rade ili govore prijatelji i familija te osobe. Naprimjer, ako nečiji najbolji prijatelj, ili otac, kaže nešto negativno o vlastima, to će se negativno odraziti na društveni kredit te osobe. Isto vrijedi i za odabir partnera.
Aplikacije na pametnim telefonima također će se koristiti za prikupljanje podataka o ljudima, odnosno neprestano praćenje njihovog svakodnevnog ponašanja.

Najveći projekt društvene kontrole u istoriji

U sistem bodovanja građana biće uključeni i tradicionalni izvori informacija poput službene državne dokumentacije o svakom pojedincu (rezultati i ocjene iz škole, medicinski kartoni, sigurnosne procjene i financijski zapisi). Svi ti podaci u konačnici će određivati koliki će biti društveni kredit pojedine osobe u Kini.
U ovaj golemi projekt uključeno je više kompanija koje rade pod kontrolom države kako bi koordinirali i konfigurirali ovu tehnologiju te finalizirali algoritam koji će u konačnici određivati nečiji društveni kredit.
ABC navodi da se vjerojatno radi o najvećem projektu kontrole društva u povijesti, odnosno o pokušaju da se potpuno kontrolira više od milijarde ljudi.

Uspije li, bit će to prva digitalna diktatura u povijesti.

(ABC/index)
(spagos)
06.10.2018.

Taj čudesni svijet: Slike dana


Ono što na prvi pogled izgleda kao tablete koje plivaju na vodi, u stvari su velike metalne flaše za propan gas, koje plivaju, nakon poplave područjem Sjeverne Karoline u SAD. Nakon prestanka jakih kišnih padavina, koje su proteklih dana bile uzrokovane uraganom Florence, stanovnici se vraćaju da čiste i pospremaju oko svojih kuća.

Bijela medvjedica po imenu Noria pliva u bazenu u zoološkom vrtu u Rostocku, Njemačka. Iako je proteklo tek 11 mjeseci od kako je položen kamen temeljac za izgradnju njihovog novog smještaja, bijeli medvjedi, pingvini i društvo, već uveseljavaju i zabavljaju posjetioce.

Sa oktobrom u Bayernu, i čitavoj Njemačkoj, dolazi vrijeme Oktobarfesta, za koji se smatra da je naveći narodni praznik na svijetu. Na Theresiawiese u Munchenu, otvoren je veliki zabavni park, a računa se da tokom festa ovuda prođe više od 6 miliona posjetilaca.

Na Tempelhofer Feldu, u blizini Berlina, na nebu su se pojavila tri zmaja velikih dimanzija. Skoro 50 metara duge konstrukcije, nošene vjetrom lebde iznad polja. Sve ovo se dešava tokom 7. Festivala velikih zmajeva. Što kažu, svijet, i u svijetu svašta.

Na drugom kraju svijeta, na Arrowhead stadionu u Kansas Cityju, Missouri, SAD,  odigran je susret NFL u kome su snage odmjerili Kansas City Chiefs i San Francisco 49ers. Od početka septembra, fudbalski timovi iz SAD bore se za ulazak u Super Bowl, koji će biti odigran u Atlanti, u februaru sljedeće godine.

Jedna studentkinja sa zastavom duginih boja učestvuje na „Pride March“ jednog koledža iz New Delhija u Indiji. Prethodnih dana je Vrhovni sud Indije oborio jedan paragraf, koji je bio na snazi još od kolonijalnih vremena: Od sada, seks među homoseksualcima više nije kažnjivo djelo.

Organizacija za zaštitu okoline Greenpeace organizovala je proteste protiv Termoelektrane Nideraussem, u NRW, Njemačka, kao i protiv energetske politike firme RWE. Inače je ova termoelektrana druga po veličini u Njemačkoj.

Radnici u Indiji odmaraju na svojim dvokolicama tokom dvanaestosatnog štrajka „Bangla Bandh“, koga je organizovala partija Bhartiya, kao protest protiv ubistva dvojice studenata iz Kalkute, koji su navodno živote izgubili od policijskih hitaca.
(web)
Smail Špago


(NovaSloboda.ba)