spagosmail

Dobrodošli na moj blog


09.10.2018.

Perom i kamerom o Mostaru/Tibor Vrančić/Onomatobleja/So Beats live in Abrašević


O knjizi Perom i kamerom o Mostaru u emisiji Abrašradija:





042 izdanje programa "Drugo ime za slobodu" Abrašradio u partnerskoj suradnji sa ROM
link za Abrašradio:

(spagos)

09.10.2018.

Aktuelno: Promjena klime - Zašto bi zagrijavanje Zemlje za dva stepena bilo katastrofalno


Jedan i po, dva, tri ili četiri stepena: Ono što na prvi pogled predstavlja vrlo malu razliku, izaziva maksimalne posljedice. U slučaju da ne pođe za rukom, zagrijavanje Zemlje zaustaviti kod 1,5 stepeni, prijete drastični scenariji.
Samo 0,5 stepeni: tolike veličine je pomak koji čovječanstvu stoji na raspolaganju do kraja ovog stoljeća, kako bi zaustavilo zagrijavanje Zemlje na granici od 1,5 stepeni Celzijusa. Taj cilj je postavilo skoro 200 država članica IPCC u Sporazumu o klimi, potpisanom u Parizu 2015. godine.
Trenutno globalna prosječna temperatura leži oko jedan stepen iznad temperature iz predindustrijske ere, i povećava se za 0,17 stepeni svake naredne decenije.
U svom posebnom izvještaju Svjetski savjet za klimu je opisao kakve su posljedice i šta mora biti učinjeno da tempertura ne raste dalje.
Procjenjeno je preko 6 hiljada studija. Rezultat je ozbiljan: trenutno se svijet kreće prema globalnom zagrijavanju od 3 do 4 stepena do 2100 godine, a to bi imalo dramatične posljedice.
Specijalni izvještaj šalje jasnu poruku političarima: „Sada pregovarati, skoro da je prekasno“
Dva mjeseca prije slijedećeg summita o klimi UN, istraživači uporno upozoravaju kako mora doći do promjena u svim oblastima, energetici, industriji, građevinarstvu, prevozu, i u gradovima i na selima. Na taj način bi globalna emisija ugljen dioksida trebala pasti za 45 posto do 2030. a u 2050. godini bi trebala biti na nuli.
Iako se razlika između 1,5 i 2 stepena čini mala, posljedice su dramatične.

Šta se dešava kod 1,5 stepeni globalnog zagrijavanja?
Ako se Zemlja do kraja vijeka zagrije za još pola stepena, dio ledenjaka Grenland mogao bi još izdržati. U ovom slučaju nivo mora bi se podigao za 40 centimetara do 2100.
Ako se poveća izbjeljivanje koralnih grebena i njihovo moguće izumiranje, jedna trećina ovih grebena još bi mogla preživjeti. Međutim, hemija okeana bi bila jako poremećena.
Ljude u tim uslovima očekuju zdravstveni problemi u vidu toplotnih stresova, bolesti crijeva i infekcija. Više od 100 miliona ljudi živjelo bi u siromaštvu zbog porasata cijena prehrambenih proizvoda.

Šta se dešava kod povećanja zagrijavanja Zemlje za 2 stepena?
Sa 2 stepena globalnog zagrijavanja nivo mora bi porastao za 50 centimetara do 2100. godine, pri čemu bi izumrlo 99 posto koraljnih grebena. Došlo bi do povećanja broja jakih oluja i ekstremne promjene vremena.
Barem jednom svakih deset godina Arktički okean ostajao bi potpuno bez leda. Prijeti nepovratno topljenje ledenih ploha na Grenlandu i zapadno od Arktika. Ako bi ostalo kod 1,5 stepena zagrijavanja Zemlje, Arktički okean bi se otopao jednom u svakih 100 godina.
Za 20 do 30 procenata biljnih i životinjskih vrsta prijeti potpuno izumiranje u scenariju od dva stepena. Oko dvije milijare ljudi bi bilo ugroženo zbog nedostatka vode za piće. U Sjevernoj Africi i na Bliskom istoku vodeni resursi bi se smanjili za 20 posto.
Gubici usjeva bi se povećali. U Srednjoj Americi i zapadnoj Africi žetve kukuruza i pšenice bi se prepolovile već kod scenarija od 1,5 stepeni.

Šta se dešava kod četiri stepena globalnog zagrijavanja?
Nivo mora se podiže za pola metra do 2100. Područja i mjesta blizu obale bila bi potopljena. Oko milijardu ljudi bilo bi direktno pogođeno, među njima stanovnici Bangladesha, New Yorka, Mumbaija, Shanghaija i Hamburga.
Ekstremno vrijeme bi se znatno povećalo. Dvije milijarde ljudi ostalo bi bez vode za piće. Pored toga povećala bi se podhranjenost, infekcije, bolesti srca, kao i disajnog organa.

Šta ako zagrijavanje bude više od 4 stepena?
Ako bi se globalno zagrijavanje povećalo iznad četiri stepena Celzijusa, biljke, životinje i ljudi se više ne bi mogli prilagoditi. Čitav biološki sistem postao bi preopterećen. Posljedica je izumiranje vrsta širom svijeta, prije svega u močvarama, šumama i u morima.
Oko 3,2 milijarde ljudi ostalo bi bez vode za piće, a jedna petina ljudske populacija na svijetu bila bi ugrožena opasnostima od poplava. Nivo mora bi se povećavao za jedan metar, a ravne ostrvske zemlje bi nestale.

Da ne bi došlo do bilo kojeg os gornjih scenarija, te da stvari ne odu tako daleko, potrebna je politička akcija. A u svemu tome ima dosta načina da se svaki pojedinac uključi, i da svoj doprinos u očuvanju i zaštiti klime, kako bi spasili Zemlju.

Izvori:
Specijalni izvještaj IPCC
NABU „2,3 ili 4 stepena zagrijavanja Zemlje. U čemu je razlika?“
Služba za zaštitu okoline: „Promjene klime, njeni učinci i šta se mora učiniti za zaštitu klime“
Institut za istraživanje uticaja na klimu: „Na putu do „vrelog doba“? Planeta bi mogla preći preko kritičnog praga“
Met Office: „Pregled globalnih površinskih temperatura u 2017“
TAZ: Samo jedan lijepi san“
BR: „Ključna razlika izmešu 1,5 i 2 stepena“
(web)
Smail Špago

09.10.2018.

„Kupanje u šumi“ popravlja imunitet



Samo jedna šetnja kroz ove predjele “okupati” će vas imunitetom, pomoći da spriječite ili liječite najteže bolesti, kao i druga kronična oboljenja

Šetajući šumom barem jednom u svom životu, svatko je uživao u ljepotama prirode. To je razlog zašto neki ljudi biraju živjeti u šumama ili pored njih, i zašto drugi ljudi putuju hiljade kilometara kako bi šetali po specijalnim šumama i prašumama.
Međutim, znanstvenici iz Japana su otkrili da je tradicija koja se naziva Shinrin Yoku ili “kupanje u šumi” i dalje jaka, a zašto je to tako, razlozi su biohemijske prirode.
Naime, istraživači su ustanovili da boravak u šumi popravlja prirodni imunitet, koji je važan za sprječavanje raka kao i drugih kroničnih bolesti.
Kako se to događa?
Kada su znanstvenici testirali ljude prije i poslije dvosatne šetnje šumom, pronašli su kod svih, osim kod jedne osobe, 50% i više T-zrnaca (oblika bijelih krvnih zrnaca), boraca bez kojih se tijelo ne može suprotstaviti virusnoj i bakterijskoj infekciji.
Ispitanici su imali niži krvni tlak, osjećali su smirenost, kao i bistrinu u glavi.
Istraživači su objasnili fenomen:
Šumsko drveće i biljke emitiraju u okoliš “antimikrobne isparljive organske spojeve biljnih derivata, koji se nazivaju fitoncidi, kako bi istrijebili gljivice i bakterije”. Gljivice i bakterije mogu biti problem za naš imunološki sistem, a ispostavlja se da ih ni drveće ne voli.
Šumska stabla su često stotine, ako ne i tisućama godina stara. Drveće i druge biljke, usavršile su zaštitu, odnosno spoj koji može ubiti gljivice i bakterije. Kada hodate šumom, vaš dah se sjedinjuje s ovim komponentama.
Efekat traje oko 2 mjeseca!
Recimo, kada hodamo šumom, mi se kupamo u njenom prirodnom imunitetu. Uronjeni smo u “Fitokemijski” imunološki sustav šume.
Profesor King Lee iz odjela za higijenu i javno zdravlje Nipon medicinske škole u Tokiju, predstavio je ovu priču američkoj znanstvenoj spisateljici Anni Leni Phillips.
U članku postoje preciznije informacije o efektima na specifične hormone, uključujući efekte noradrenalina i DHEA na stres i adiponektin. Naime, niži nivo adiponektina je povezan s dijabetesom tipa 2 i pretilošću.
Studija je objavljena u European Journal of Applied Phisiology.
(mislipozitivno)

09.10.2018.

Nakon oluje


Kažu da je oluja u Kini bila tako jaka, da se golim okom moglo vidjeti kako se i visoki neboderi ljuljaju.
Oluja prošla, a ostale su posljedice. Čini se kao da su ulice u Hongkongu bile izgrađene od zelenog kartona: valovite, pune pukotina, neupotrebljive. Stanovnici ovog megacityja su sretni da tajfun „Mangkhut“ nije izazvao ljudske žrtve. Središte tajfuna se vrtilo i divljalo brzinom i do 200 km/h.
Preko 200 ljudi je povrijeđeno. Preplavio je i podlokao ulice, prevrtao kranove, polupao brojne prozore.
Isti tajfun bio je puno opasniji tokom njegovog prelaska preko Phillippina. Tamo je život izgubilo 150 ljudi, a neki još uvijek nisu pronađeni.
(stern)


(NovaSloboda.ba)