spagosmail

Dobrodošli na moj blog


11.10.2018.

Sjećanje na ljude, događaje i prohujalo vrijeme


Još još osnovne škole zavolio sam pisanje, pa sam svoje prve novinarske radove objavljivao u Malim novinama, Veseloj svesci i Kekecu, a kasnije prve “ozbilnije” tekstove u mostarskoj Slobodi.
Puno godina kasnije, u junu 1973. godine započeo sam novinarsku karijeru kao honorarac u Oslobođenju, da bi dvije godine kasnije primljen u stalni radni odnos kao dopisnik Politike Ekspres iz Mostara i Hercegovine.
U tim prvim novinarskim koracima, veliku pomoć imao sam u Salki Dizdariću, Aliji Kebi, Mugdimu Karabegu, Mili Duvnjaku i Džemalu Raljeviću, a svoje dobronamjerne savjete davali su mi Refik-Moša Hamzić, Ćamil Krehić, Asim Hadžajlić i Dragan Miladinović
Kasnije, moj najveći mentor bio je moj profesor psihologije u Učiteljskoj školi Drago-Đovani Marić, koji je i najzaslužniji što sam došao u Politiku Ekspres, gdje sam dva puta bio proglašavan za novinara godine. Velike zasluge za moju novinarsku karijeru imaju urednici Zoran Boškov, Momačilo Milačić, Slobodan Milošević, Davor Soha, Momčilo Kovačević, Jevrem Damjanović, Vlada Zavoral, Miodrag Simeunović, Fedor Šešun, kao i glavni urednici Dragoljub Trailović, Božidar Bogdanović i Slobodan Jovanović. Svima njima, veliko i iskreno Hvala.
Davno započeta novinarska karijera traje evo i sada i za to vrijeme objavio sam preko 30.000 tekstova.
Svoje tekstove povremeno sam objavljivao i u drugim jugoslovenskim listovima – Politici, Ilustrovanoj Politici, Dugi, Večernjim novinama, Slobodnoj Dalmaciji, Tempu, Bazaru, poslije rata u Oslobođenju, Dnevnom avazu, Nezavisnim novinama i Dnevnom listu, a 2005. godine bio sam pokrenuo i privatnu sedmičnu novinu Nova Sloboda, koja je izlazila tačno godinu dana. Od 2009. godine pokrenuo sam internet portal Novasloboda.ba.
Svjestan da se radni vijek primiče kraju, a imajući u vidu da sam za ovih 45 godina dosta toga doživio i vidio, želim da sa čitaocima portala Novasloboda.ba to podijelim i sačuvam od zaborava.
Biće to i moj dug prema svim dragim ljudima, od kojih mnogi, nažalost, više nisu među živima (rahmet i pokoj njihovim plemenitim dušama), ali i vremenu u kome sam živio. Od tih ljudi imalo se dosta toga pametnog čuti, upijati njihove korisne i iskrene savjete, pa i pretrpjeti dobronamjerne kritike.
Fazlija Hebibović
(Novasloboda.ba)
11.10.2018.

Svijet se guši u plastičnom otpadu


Međunarodna organizacija Greenpeace objavila je da su proizvođači pića Coca-Cola, PepsiCo i Nestle najveći proizvođači plastičnog otpada u svijetu, prenosi Anadolu Agency (AA).

U izvještaju Greenpeacea objavljenom u utorak navodi se da je ova organizacija u saradnji s pokretom “Break Free From Plastic” organizirala 239 akcija čišćenja plastike u 42 države u svijetu, što je rezultiralo prikupljanjem 187 hiljada komada plastike.
Navodi se da je cilj akcije bio pokazati javnosti u kojoj mjeri velike korporacije i svjetske kompanije pridonose zagađenju okoline.
U izvještaju se ističe da je najveći svjetski proizvođač bezalkoholnih pića, Coca Cola, ujedno i najveći proizvođač otpada, a plastični otpad poznatog brenda pronađen je u 40 od 42 države.
“Kontrole brendova nude neoborivi dokaz uloge korporacija u jačanju globalnog zagađenja”, kazao je Von Hernandez, koordinator pokreta Break Free From Plastic.
Najčešći pronađeni tip plastičnog otpada bio je polistiren i nalazi se u ambalaži šoljica za kafu, a slijedi ga PET koji se koristi u proizvodnji flaša.
(energis)
11.10.2018.

Vrijeme je tikve


Ne, ne radi se ni o kakvom genetskom poremećaju kod sibirskih tigrova, kako bi se to na prvi pogled moglo činiti. Ova vrsta tigrova poznata je još i po imenu Amur tigar.
Dva tigra ove vrste, smještena u životinjskom parku u Hagenbecku, u blizini Hamburga u Njemačkoj, dobili su svoj svakodnevni obrok u tikvi punjenoj mesom. Naravno, meso su pojeli, a tikvu gurnuli u stranu.
Sibirski tigar je najveća mačka na svijetu. Kako tvrde eksperti, njihov broj na čitavom svijetu se procjenjuje na manje od 500 komada. U prirodi još žive na dalekom istoku Rusije i u ograničenim područjima Sjeverne Koreje i Kine.
Ova vrsta je u životinjskom svijetu označena kao „jako ugrožena“. Odrasli sibirski tigrovi narastu do 220 centimetara dužine, neki i do 280 centimetara, dužina repa je oko 100 centimetara, visina do 110 centimetara. Muški tigar dostiže težinu između 180 i 306 kilogram, a ženke između 100 i 167 kilograma.
(ksta)
(NovaSloboda.ba)