spagosmail

Dobrodošli na moj blog


19.10.2018.

Biljka kojom se hrane siromašni, a liječe bogati




proso, Rispenhirsen, panicum, panic (plante), просо,

Na danas načinjenoj fotografiji je proso, još jedna biljka i žitarica koju smo zanemarili. Potiče iz Indije, poznata biljka od davnina, na našem području ne vjerujem da se gaji (osim na ovoj fotografiji). Sadrži dosta fosfora i magnezijuma, dobra za krvne sudove, sjemenke vole ptice i što je danas popularno – nema glutena. Biljka nije zahtjevna za održavanje, ne traži puno vode i evo prijedloga šta saditi ubuduće za zdravu ishranu - ponovo se vraćamo iskonskim vrijednostima.

Danas kod nas na našem području se malo ili nikako ne gaji ni pšenica - osnovna živežna namirnica, a kamo li proso - uzdamo se u plantaže pšenice koje su negdje daleko i koje ko zna kako se tretiraju...
(Velid Gagula/facebook)

Proso

Proso (lat. Panicum), rod jednogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice trava (Poaceae) kojemu pripada preko 460 vrsta. Raširene su u tropskom području, odakle se nekoliko vrsta širi na sjever u umjereni pojas. Narastu od nekoliko desetaka centimetara do tri metra visine. Cvat je u obliku metlice koje su često duge do 60cm u kojima se nalaze brojne sjemenke dužine 1-6mm.
Kao žitarica poznata je nekoliko tisuća godina. U sjeverozapadnoj Kini pronađena je zdjelica sa rezancima od prosa, a poznavali su je i stari Gali i Rimljani. Proso je često bio hrana sirotinje, dok se u sadašnje vrijeme koristi sve više zato što ne sadrži gluten.
U Hrvatskoj rastu tri vrste prosa, to su Panicum capillare ili vlasasto proso, Račvasto proso (Panicum dichotomiflorum), obično proso Panicum miliaceum. Četvrta vrsta koja se spominje, Panicum riparium, sinonim je za P. capillare.
Prosu dolazi ime po riječi panis u značenju kruh, i to po imenu biljke koja se više ne smatra predstavnikom ovog roda, to je Setaria italica (sin. Panicum italicum), koja pripada rodu muhar (Setaria).
(wikipedia.hr)



Proso: sirotinjska namirnica kojom se liječe bogataši

(tekst koji slijedi objavljen je na portalu ordinacija.večernji.hr 7. marta 2018, autorica doc.dr.sc. Dubravka Šimunović)

Pored nas svakodnevno prolaze osobe koje nemaju za elementarne životne potrebe, a da paradoks bude veći, ostajemo zatečeni njihovim zdravim izgledom, veselim osmijehom i radošću kojom nas daruju.
Moderan način življenja uzima svoj danak neprimjetno i polagao. Sve smo depresivniji kao nacija, grupe i pojedinci. Ambicije su nam na izmaku snaga, ne vidimo izlaza iz svakodnevnice. Uporno tražimo načine kako da sačuvamo pribranost i zdrav razum u žrvnju koji nas nemilosrdno melje iz sata u sat. Pokušavamo promijeniti životne navike kako bi bili sretniji mentalno i fizički.
Gastro ponuda samo je jedan od „trendi“ načina modernog življenja koji zagovara novi pristup zdravlja iz tanjura. Je li u tome uistinu tako ili smo žrtve još jednog u nizu xafsinških trikova?
Sve više svjedočimo saznanjima da se moramo vratiti korak natrag, osluškivati prirodu, poštovati darove koje nam ta ista priroda daruje, neovisno što smo svojeglavi misleći da znanstvenim i stručnim dostignućima možemo više i bolje.

Bolest kao prekretnica

Nažalost, bolest se manifestira na tjelesnom i mentalnom planu. Kronična bolest prisili nas na sve dostupne konvencionalne i alternativne metode liječenja kako bi povratili ono što smo nepovratno izgubili. Galopirajući tražimo savjete i načine kako da ozdravimo.
Povratak zdravim, jeftinim i zaboravljenim namirnicama
Do jučer smo degustirali svjetske kuhinje izvodeći različite vratolomije kako bi nas zamijetili kao kreativne i imućne pojedince koji iz svakodnevnog jelovnika izvode čaroliju.
Kao protuteža pored nas svakodnevno prolaze osobe koje nemaju za elementarne životne potrebe. Da paradoks bude veći, ostajemo zatečeni njihovim zdravim izgledom, veselim osmijehom i radošću kojom nas daruju. U čemu je njihova tajna? Možda se krije u prehrani. Jedu sirotinjsku hranu, zdravu od pamtivijeka poštovanu i kao takvu sačuvanu. Među brojnim sirotinjskim namirnicama proso zauzima u njihovim životima počasno mjesto.

Proso - lijek za tijelo i duh

Koje su uistinu dobrobiti prosa?
  • bezglutenska namirnica
  • dostupnost zbog niske cijene
  • alkalna žitarica
  • lako probavljiva
  • ne uzrokuje kiselost organizma
  • pomaže u regeneraciji crijevne flore, pomaže kod problema sa gušteračom, anemije, artritisa i djeluje blagotvorno na nervni živčani sustav
  • bogat je magnezijem i željezom
  • obiluje proteinima i vitaminima B kompleksa
Savjeti za korištenje prosa
Od prosa možete pripremiti ukusni zajutrak uz komadiće svježeg ili sušenog voća.
  • Možete ga dodavati u juhu umjesto klasične tjestenine
  • Možete ga pripremiti u woku s povrćem
  • Proso sameljite i proseno brašno koristite za povezivanje namirnica
  • Idealna je zamjena za bjelanjke kod izrade kolača.
Stoga vrijeme Korizme i posta daje priliku da jelovnik oplemenite zdravom i ljekovitom namirnicom. Tijelo će vam biti zahvalno, um bistriji i osmijeh širi.



Recept za varivo od prosa
Sastojci:
  • 200 g prosa
  • 300 g miješanog povrća
  • jedan crni luk
  • 2 češnja bijelog luka
  • 2 žlice ulja
  • žličica soli
  • litra vode

Priprema:
Na ulju propržite luk, dok ne postane staklast, dodajte bijeli luk i pržite još par minuta.
Dodajte proso, povrće i vodu. Posolite. Kuhajte oko 15 minuta, uz povremeno miješanje. Po potrebi dodajte vode ako vidite da se lijepi za posudu.
foto: Shutterstock

(spagos)