spagosmail

Dobrodošli na moj blog


19.11.2018.

U sjećanju - Ismail Braco Čampara


18.11.2017 – 18.11.2018

Galebovi, sa mosta na Bunuru, Iamail Braco Čampara, 18.11.2013.

Dana 18.11.2018., navršila se godina dana otkako nas je napustio Ismail Braco Campara. Godina je prošla, a još nismo svjesni da ga nema među nama, još uvijek ruka sama pođe pisati mu na pp za neki savjet ili nejasnoću, još uvijek nam neizmjerno nedostaje. Bio je vjeran, aktivan i konstruktivan član užeg tima CIDOM-a. Entuzijast koji nam je svojim poznavanjem Mostara često pomagao u otkrivanju nepoznatih pozicija na starim fotografijama dijelova našega grada, kao i snimanju ogromnog broja fotografija iz serijala Nekad i sad – fotografija snimanih s iste pozicije kao onih sa starih fotografija. Sudjelovao je u stvaranju dvije knjige o Mostaru – U sjeni zaborava i Perom i kamerom o Mostaru. Nije uspio dočekati izlazak iz štampe ni jedne od njih. Dan prije nego nas je napustio javio nam je da je završeno štampanje prve knjige. I premda ga nema među nama njegov duh će vječno živjeti u našim sjećanjima.
(cidom)

19.11.2018.

Minimalni poraz protiv Španije


Španija - Bosna i Hercegovina 1:0

Stadion: Estadio de Gran Canaria, Las Palmas
Gledalaca: 15000
Strijelci: 1:0 - Mendez 78. Žuti kartoni: Jonny, Morata (Španija), Sarić (Bosna i Hercegovina)

Španija: Arrizabalaga (75. Lopez), Jonny (51. Azpilicueta), Gaya, Hermoso, Llorente, Ceballos (64. Fornals), Rodrigo Hernandez, Asensio, Isco, Suso (59. Mendez), Morata (64. Rodrigo)

Bosna i Hercegovina: Šehić, Cimirot, Nastić, Bičakčić, Zukanović, Gojak, Bešić, Sarić (79. Sarić), Višća (81. Bajić), Krunić (62. Duljević), Džeko (84. Kodro)
Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine poražena je večeras u prijateljskom susretu u Las Palmasu od selekcije Španije s 1:0 (0:0).
Strijelac jedinog gola bio je Brais Mendez u 79. minuti.
Španci su tako prekinuli niz repprezentacije BiH od devet utakmica bez poraza.
Obe selekcije nastupile su u izmijenjenim sastavima. Španci, koji su igrali bez većine prvotimaca, dominirali su većim dijelom utakmice, ali nisu uspijevali stvoriti ozbiljniju priliku s obzirom na veoma disciplinovanu igru bh. tima. S druge strane, reprezentacija BiH uglavnom se branila, a u 52. minuti imala je nabolju priliku. Džeko je uposlio Višću koji je probio sa desne strane i ubacio u peterac, a ispred praznog gola loptu nije najbolje zahvatio Krunić.
Nekoliko minuta kasnije i Španci su imali najbolju priliku preko Morate, koji je promašio prazan gol sa pet metara.
U 79. minuti Španci ipak postižu pogodak. Isco je šutirao, golman Šehić odbranio a odbijenu loptu Mendez poslao u gol.
Ovo je bio posljednji meč bh. reprezentacije u ovoj godini, nakon što je osvojila prvo mjesto u B Ligi nacija i izborila plasman među 12 najboljih reprezentacija u ovom takmičenju.
(sport)

19.11.2018.

Binge Eating: Poremećaj ishrane


„Binge Eating” ili “Binge Eating Disorder” (BES) je poremećaj ishrane, kod nas u narodu poznat kao “žderanje” ili čak i “prežderavanje”,  u kome se javljaju periodične želje za uzimanjem prekomjernih količina hrane, i potpuni gubitak svjesne kontrole nad ponašanjem u prehrani. A posljedica ovog poremećaja u dugoročnom razdoblju je prekomjerna tjelesna težina.
Ova psihička bolest je dijagnosticirana tek prije pet godina, kod osoba koje tako brzo jedu, dok ih doslovno ne savlada bol.
Koji su razlozi za “Binge Eating” i ima li kakvih terapija, riječ su dali stručnjaci.
Ovaj pojam zvuči pomalo moderno, ali ne postoji tako dugo. Međutim, to ne znači da se ova vrsta bolesti, ili bolje reći poremećaja pojavila odnedavno. Naime, ona je kao takva poznata već odavno, samo što kao dijagnoza bolesti postoji tek od 2013. godine. U praksi se još od prije mnogo godina susreću ljudi sa ovim poremećajem. Previše uzimanja hrane je u biti nezdravo, ali svaki onaj koji puno jede, ne mora automatski bit Bing Eater.
Osobe koje pate od ovog poremećaja imaju redovne napade uzimanja velike količine visoko kalorijske hrane. Pri tome, one jedu puno brže nego normalno, ili, moglo bi se reći, one jednostavno ubacuju hranu unutra. A to onda izaziva osjećaj nadutosti i mučnine, a ponekad i jakih bolova u stomaku. Gubitak kontrole, karakteristika je ovog poremećaja, kao i gađenje, stid i osjećaj krivice nakon napada uzimanja jela. Za razliku od bulimije, kod koje se javlja povraćanje, ili kod anoreksije, gdje se javlja potreba za prekomjernim sportskim aktivnostima, kod Bing Eatinga se na javljaju nikakve kompenzacijske mjere.
Za nastanak ovog poremećaja postoje biološki, psihološki i socijalno kulturni razlozi, a naročito su odlučujući psihički i društveni faktori. Ovdje se, prije svega, misli na emocionalno jedenje, što znači, da se uzimanjem hrane potisnu negativni osjećaji, koji bi se tako mogli savladati. Često se govori i o ovisnicima hranom, koji ne mogu prestati jesti, čak i kad se javi tjelesnu bol.
Pomoć se može potražiti u savjtovalištima za poremećaje prehrane, a u nekim zemljama se već nude i terapije odvikavanja. Kod onih,  koji su zatečeni poremećajem, jedna dobra vijest: ne radi se ni o kakvom ličnom zakazivanju, nego o teškoj bolesti koja se da liječiti.
A liječenje podrazumjeva učenje načina kako se sa osjećajima poremećaja izlazi na kraj. Takvi osjećaji se moraju identifiikovati, a najvažnije je da se zatečeni sam upita: Jesam li stvarno gladan, ili bijesan? Ili, tužan? Imam li straha? I onda, razmisliti na koga se takvi osjećaji mogu adresirati, odnosno, s kim se o tome može pričati. Osjećaji se moraju izbaciti iz sebe, ni u kom slučaju zadržati u sebi, što je vrlo važno. A tu važi, pronaći neke nove načine za rješavanje problema, sve osim, dozvoliti samom sebi emocionalno žderanje.
Za razliku od bulimije i anoreksije, ovaj poremećaj se još uvijek rijetko prepoznaje i ispravno dijagnosticira. Zbog toga broj obuhvaćenih prekrivaju tamne brojke.
(web)
(NovaSloboda.ba)