spagosmail

Dobrodošli na moj blog


19.12.2018.

Putovanje kroz vrijeme: Nekad i sad sa iste pozicije – Hendek




Mostar nekad i sad, fotografije sa iste pozicije u vremenskom razmaku od nekoliko decenija, do punog stoljeća. Fotografija nikad nije dosta, kao i pogleda u blisku ili dalju prošlost, onoliko daleku, koliko to dozvoljavaju fotografije napravljene nekada u našem gradu, od strane znanih i neznanih fotografa.
Danas uporedni pogled na Hendek iz 1900. i 2014. godine.
Riječ hendek na turskom jeziku ima značenje rov, iskop, rupa. U turskoj postoji i grad po imenu Hendek, a nalazi se otprilike na pola puta između Istanbula i Ankare.
Hendek u Mostaru u stvari označava najnižu kotu ispred samog Staroga mosta, u koju se sa Titove ulice stepenicama silazi u Potkujundžiluk, a to je dio starog grada koji se nalazi između Kujundžiluka i Starog mosta. Nekada se na mjestu današnjih stepenica nalazio pješčani put, kojim se sa brežuljka, koji na turskom jeziku ima značenje tepe, a pod mostarski je označavao Veliku tepu, ili na visokom brežuljku. Pored Velike tepe, u tome dijelu grada nalazila se, a i danas se nalazi, ulica koje se zove Mala tepa, a oba lokaliteta potiču još od osmanskih vremena.
Prema tome, sasvim je jasno značenje Hendeka u Mostaru, jer se s Glavne ulice stepenicama silazi u rov, iskopinu, rupu, što za one koji gledaju s Glavne ulice tako i izgleda.
Velika tepa je zauzimala prostor nekadašnje Ćejvan Ćehajine mahale i to je mjesto na Glavnoj ulici ispred današnjeg muzeja i Ćejvan Ćehajine džamije, onaj dio s koga se spuštaju stepenice prema Starom mostu.
Priredili: Smail Špago, Tibor Vrančić, Ismail Braco Čampara
(NovaSloboda.ba)
19.12.2018.

Zaustavljeni momenti – Slike dana


Djeca prolaze kroz „Katedralu svjetlosti“, koja je postavljena u okviru svečanosti svijetla u Kew Gardenu u Londonu. Svjetlosne i zvučne instalacije se mogu pogledati sve do kraja januara slijedeće godine.

„Gilets Juanes“ – Žuti prsluci tokom protesta širom Francuske blokirali su most u Bordou. Posvuda, širom zemlje demonstranti su zauzeli trgove, mostove i ulaze na autoputeve. Razlog za proteste je bio porast cijena goriva u Francuskoj, koja je na snazi već mjesecima.

Jedna od mnogobrojnih slika sa rijeke Rajne u Njemačkoj u protelom periodu. Jedan izletnički brod plovi rijekom veoma niskog vodostaja u blizini mjesta Rudesheim u Hessenu. Stalno niski nivo vode na rijekama u Njemačkoj izazvao je brojne probleme u transportu.

Na jednoj strani suša, a na drugoj zimski ambijent. Prodor hladnog talasa sa istoka okovao je ledom jedan automobil, i izazvao zimske pejsaže pokrajinama Sachsen i Sachsen-Anhalt u Njemačkoj.

Arheolozima je pošlo za rukom da u arheološkoj zoni Pompeja otkriju fresku „Leda e il cigno“, Leda i labud.

Jedna poetska fotografija iz Indije ima jednu ozbiljnu pozadinu. Magla je nastala od izduvnih gasova automobila i gradilišta, kao i smrad od izgorenih poljskih plodova. Svake godine u jesen sličan debeli sloj smoga obavije čitav New Delhi.

Nekoliko impala istražuju gradilište novog autoputa koji prolazi kroz Nacionalni park Nairobi u Keniji. Nova trasa autoputa povezivaće Nairobi i Mmbasu.
(web)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
18.12.2018.

FK Lokomotiva proslavila 70. godina postojanja









Fudbalski klub “Lokomotiva” sinoć je, u prepunoj dvorani Centra za kulturu Mostar, obilježila 70.godina postojanja. O usponima i padovima kluba mostarske raje”Lokosa” govorili su Esmir Živojević, predsjednik kluba i sportski direktor Titko Balić.
Bila je to I prilika da se, poslije toliko godina, na jednom mjestu nađu brojni igrači, trener i članovi Uprave, ali I da se pojedincima I organizacijama uruče zahvalnosti
FK Lokomotiva nastala  je na incijativu radnika  željezničara, još davne 1918. godine  i nosila je ime „Željezničar“ , ali godinu dana kasnije klub jea zabranjen  i do 1948. godine čeka na ponovno osnivanje, ali ovaj put sa drugim imenom -FK Lokomotiva Mostar.
“Lokomotiva već 70 godina vozi svojim redom vožnje, i koliko će još voziti zavisi od ljudi. U Lokomoticvi je iznjedreno dosta igrača, koji su kasnije veoma uspješne karijerfe iamli I Veležu I drugim jugoslovenskim klubovima. Lokomotiva 1969 godine postala drugoligaš i to ponavlja od 1996. do 2006. godine.To je bio dug period rada sve na amaterskoj osnovi .Svjesni smo da je danas vrlo teško opstati bez svog stadiona. Igramo na drugom stadionu, gdje treba više ulaganja nego na našem stadionu u Rodoču koga smo napravili, tako da su te stvari spriječile jedan brži tempo i razvoj a sve u samo jednom cilju -djecu sa ulice prebaciti na terene znači sport kao budućnost razvoja djece”, rekao je Balić Titko, sportski direktor :  .
Popularnim “Lokosima“ je tokom ratnih dejstava okupiran stadion u Rodoču (gdje danas igra Branitelj), pa su bili primorani naći novo igralište. Rješenje se našlo u Vrapčićima, na jednom neuslovnom terenu .
Među „Lokosima“ su stasali brojni fudbalski majstori, neki su svoje umijeće iskazivali i dresu članova Prve savezne lige – mostarskom „Veležu“, sarajevskom „Željezničaru“… Evo samo nekih od njih: Vladimir Skočajić, Ahmed Glavović, Milidrag Hodžić, Dario Kalezić, Velija Bećirspahić,Adis Obad… A od ranih devedesetih naovamo, ima ih čitav tim što su branili boje „Rođenih“. To i te kako potvrđuje da je „Lokomotiva“ uvijek bila rasadnik talentovanih fubalera.
Emir Krpo
(NovaSloboda.ba)
18.12.2018.

Nebeski znak


Sunčeva svjetlost prolazi kroz rupu na zidu sobe i probija se kroz prašnjavi zrak. Izgleda kao da samo nebo šalje neki svoj tajanstveni znak. Djeca koja se nalaze u sobi, žive u jednom sirotištu u siromašnoj četvrti Nairobija.
Centar pod nazivom „Fruitful Rescue Centre“ osnovala je 2007. godine jedna žena, ili „ShoSho“, kako ovdje nazivaju bake. Mnogi roditelji od djece koja se nalaze u ovom centru umrli su od posljedica HIV, a mnoga djeca taj virus nose u sebi. U ovom centru, oni dobijaju hranu, pohađaju školesku nastavu i dobijaju osjećaj da nisu sami.
U zemljama južno od Sahare, danas živo oko 14 miliona siročadi, čija su roditelji umrli od posljedica ove opake bolesti.
(stern)
(NovaSloboda.ba)
17.12.2018.

FK Lokomotiva Mostar - 70. rođendan


Prigodnom svečanošću večeras u 19:00 sati u Centru za kulturu grada Mostara, bit će obilježeno 70 godina postojanja Fudbalskog kluba FK Lokomotiva. 

(sa ovog bloga 17. septembra 2015)

Sportski fenomen koji trpi sve udarce i vječno ostaje da živi

Mostarska Lokomotiva je klub mostarske raje,sportski fenomen koji bez obzira na sve udare vječno ostaje da živi.Danas preživljava svoje najteže trenutke (osnovani 1948 godine) niko ne zna kako opstaju bez ikakve finansijske konstrukcije ili stabilne pomoći.
Podsjetimo popularnim „Lokosima“ je preko ratnih dejstava otet stadion u Rodoču (gdje danas igra novonastali Branitelj ), pa su bili primorani naći novo igralište. Rješenje se našlo u Vrapčićima na jednom neuslovnom terenu u blizini stadiona Veleža.
U ovo vrijeme teren je svakodnevno pod vodom i uglavnom pretvoren u bazen.Nekada su svlačionice bile bez mokrog čvora i sa otvorenim strujnim kablovima.
Zahvaljujući dobrim ljudima ,simpatizerima i entuzijastima (na Facebooku osnovana grupa pod nazivom - Lokomotiva treba našu pomoć) uplatama preko transakcijskog računa taj problem je rješen,ali stadion ostaje i dalje stara boljka.
Klub heroj bez potpore šire društvene zajednice nikada neće sam moći riješiti ovaj problem.Podsjetimo zbog svih navedenih problema i totalne besparice klub se prošle sezone oprostio od Druge lige Jug i trenutno se takmiči u Knatonalnoj ligi HNK ,u sredini tablice bez ikakvih ambicija ,a glavni cilj je spasiti klub od gašenja.


Objavljeno: mart 2015. autor Mirsad Starčević, Avazov Sport



Čerkić, Glavović, Skočajić…
Lokomotiva je 1968. godine sa mladim timom osvojila Kup BiH. Najveći uspjeh je bio ulazak u Drugu saveznu ligu SFRJ 1968 i 1970 godine. Od najpoznatijih igrača za Lokose su igrali Čerkić, Glavović, Skočajić, Kalezić, Bećirspahić, Skočajić, Barbarić, Dugalić, Selimotić, Beribak, Cvitanović…

Na slici:



FK Lokomotiva


stoje-Suda Jelin (golman), do njega Cica Radić, pa (mislim) Milan Račić. Muhamed (Hama) Demirović (Bakreni), Ivan Penava (Žabac), rah. Sule Selimotić (Runje); čuče:Boka Sedlarik, Nusret Čerkić(Dajdži), Milan-Garo Kovačević, Hasan Ćemal i Nihad Beribak. To je Lokomotivina ekipa snova, valjda pred ulazak u Drugu ligu SFRJ (napisao Roko Markovina).

(spagos)

17.12.2018.

Kao u zamrzivaču


Da li je sva roba, koja se nudi na ovom prodajnom štandu stvarno svježa? Ono što je sigurno, za svu tu robu nije prekinuto stanje zamrzavanja.
U mjestu Jakutsk, u Sibiru, žena prodaje ribu, pri vanjskoj temperaturi od minus 35 stepeni Celzijusa, a očigledno je da su komadi ribe smrznuti i tvrdi kao kamen.
Situacija je vrlo praktična za skladištenje i izlaganje lako pokvarljive robe, a nepraktična za pticu koja skakuće oko štanda, očekujući da će odnekud doletiti koji komad nečega, kao lagani plijen. Očigledno, tamo gdje je sve zamrznuto, ne otpada ništa.
Jakutsk važi kao najhladniji grad na svijetu. Dok se ljeti, tu i tamo, temperatura ponekad probije na 25 stepeni, u decembru i januaru, najčešće se kreće oko minus 40 stepeni.
(stern)
(NovaSloboda.ba)
16.12.2018.

Glas srednjoškolke: Kratkometražni film „Šta ćeš učiniti da ostanem?“


Odlazak iz Bosne. Toliko spominjana i nažalost aktuelna rečenica u mislima mladih, sasvim priznata i u mislima starijih. Država nema rješenje, ne traži ga, jer oni koji su odgovorni za unaprjeđenje naše države, unapređuju samo sebe.
Link filma: https://youtu.be/A9ayQtAlSK0
„Ja sam nekada razmišljala, kako ljudi mogu otići, zašto odlaze iz ovako lijepe zemlje? Zar se ne može naći jedan dobar razlog pored svih ovih negativnosti? Onda sam shvatila da čovjeku jednostavno ponestane opcija“, dio je iz kratkometražnog filma, koji i u svom nazivu nosi pitanje „Šta ćeš učiniti da ostanem?“.
U filmu se postavlja i pitanje da li pojedinac može napraviti promjenu u ovom društvu i sistemu. Kažu, ipak, da od pojedinca sve kreće. Izađi na izbore i glasaj, napravi promjenu. No tačno tu počinje i završava promjena tog pojedinca.
Kratki film potpisuju Aida Mujčin i Nedžad Spahalić, članovi Školskog kanala, koji za cilj ima izboriti bolju i pravedniju poziciju za mlade.
BiH je preživjela sve i svakog što joj je stao na put, ali hoće li ta snažna Bosna i Hercegovina preživjeti odlazak svoje djece?
(NovaSloboda.ba)
16.12.2018.

Najbolji filmovi godine

Renomirani Američki filmski institut (AFI) objavio je listu deset najboljih filmova iz 2018. godine. Godišnji izbor filmskih stručnjaka i kritičara važi kao predznak za dodjelu Oscara. Uobičajeno je da se nekoliko filmova sa ove liste nađe među kandidatima za Ocarta, posebno u kategoriji „Najbolji film“.
Evo prvih deset sa liste AFI.

Muzička romansa „A Star is Born“ sa Bradley Cooperom i Lady Gaga u glavnim ulogama je po AFI najvrući kandidat za jednog od priželjkivanih zlatnih dječaka.

Takođe i akcioni film  o Marwelovom junaku „Black Panther“, kojeg igra Chadwick Boseman, stoji na listi najboljih filmskog instituta.

Takođe, i filmska biografija „Green Book“ sa Mahershala Ali i Viggo Mortensonom u glavnim ulogama stoji na toj listi.

Horor triler „A quiet Place“ lovio je gledaoce još u aprilu i tiho se smjesto na listu instituta. Na slici Emily Blunt sa kćerkom iz filma, Milicent Simmondis.

Za Emily Blunt je 2018. godina bila veoma uspješna. Njena dva filma se nalaze na listi AFI. U muzičkom filmu „Marry Poppins Returns“ preuzela je ulogu ikone dadilje.

Film Spike Leeja „BlackkKlansmann“ u kome glume John David Washington i Adam Driver je, takođe, vrući kandidat za Oskara.

A i komedija „Eight Grade“ sa Elsie Fisher je uspjela doći na pomenutu listu.

Drama pod nazivom „If Beale Street Could Talk“ nalazi se među kandidatima za Oskara. Na slici Stephan James i Kiki Layne.

Takođe je bilo dramatično i u filmu „The Favourite – Intrigue and lunacy“. To je istorijski film o životu kraljice Anne. Glavne uloge Rachel Weisz, Olivia Colman i Emma Stone, na slici.

Triler „First Reformed“, sa Ethan Hawkeom i Amandom Seyfried nalazi se na listi filmskog instituita.

Odabranim filmskim stvaraocima biće ukazana čast 4. januara u Los Angelesu, a Oscar gala će se održati krajem februara.
(web)
(NovaSloboda.ba)

(spagos)
16.12.2018.

Svijet je čudesno mjesto– Slike dana


Izgorjeli automobili se uklanjaju sa parkinga u Liverpoolu. Time će konačno biti omogućen početak sa radova na obnovi višespratnog parkinga „Liverpool Waterfront“, koji je u potpunosti izgorio za Novu godinu 2017.

Jedna indijska djevojčica u tački plesa na užetu, tokom svečanosti u povodu sajma kamila u Pushkaru u zapadnom dijelu Indije.

U Bangkoku je održana trka 300 parova u vjenčanicama, pod nazivom EAZY Running of the Brides contest“. Pobjednica je dobila vrlo privlačnu nagraduu iznosu, preračunato, oko 50 hiljada eura.

Na petoj Puma Hanibal trci u  Libanu, jedan učesnik puže kroz korito npuno blata. Šest kilometara duga staza, puna sličnih prepreka, na kojoj je učestvovalo više od 800 učesnika iz više zemalja, bila je organizovana od strane Generalne direkcije za bezbjednost Libana.

Posjetioci se dive svjetlosnim instalacijama na „Luzotopia“ najvećem festivalu Božićnog svjetla Latinske Amerike. Prostor u kome se održavao festival bio je dug preko tri kilometra, oko malog jezera u Monterreyu.

Žene iz El Salvadora učestvovale su u protestima povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, pokazujući slike svojih najbližih, koje su bile žrtve nasilja.

Jedna tradicija u Bijeloj kući: Božićna dekoracija 2018. sa temom „Američka blaga“ bila je izabrana lično od prve dame lady Melanie Trump. Međutim, svi nisu baš uživali u izabranoj dekoraciji. Naročito su krvavo-crvene jelke pobrale mnogo diskusije na internetu.
(web)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)

15.12.2018.

Više od kalendara





Još od 1964. godine postoji poznati kalendar Pirelli, proizvođača auto guma. Veliki fotografi i lijepe žene.
Zahvaljujući ovoj kombimaciji postao je pojam erotske fotografije. Ipak, kalendar već dugo vremena ima sasvim drugačije zahtjeve. On ne želi prikazivanje samo gole kože, nego žene, koje se pokazuju sa njihove jače strane.
Za izdanje za 2019. godinu odgovoran je bio fotograf Albert Watson. On je izabrao moto „Dreaming“ – Snovi, i inscenirao njegove modele kao žene, koje žele njihov životni prostor učiniti stvarnim.


Upravo to je postigla Gigi Hadid. Ona se predstavila kao uspješna poslovna žena koja postiže sve što zaželi. Uprkos tome, ona je ispunjena tugom. Sigurnost nalazi samo kod njoj povjreljivih ljudi.




Glumica Julia Garner kao mladi fotograf pokazuje kako voli prirodu i usamljenost. Ona mašta o velikoj karijeri kao fotograf portreta i perfektno se postavilja u svoju ulogu“.



Francuskinja Letitia Casta uživila se u ulogu slikarke, koja živi sa njenim prijateljem u fantastičnom potkrovlju. Prijatelja igra Sergej Polunin, ukrajinski igrač baleta i apsolutna zvijezda scene. Polunin je široj javnosti poznat iz Hozierovog video spota „Take me to the Church“. Njih dvoje, slikarka i plesač, maštaju o velikom uspjehu, a kako se radi o  erotskom kalendaru, najradije to čine bez igdje ičega na sebi.

A i kod Misty Copeland, četvrtog modela u kalendaru, sve se vrti oko plesa.
(web)
(NovaSloboda.ba)
15.12.2018.

Svijet je čudesno mjesto: Slike dana


Jedan malo neobičan način sređivanja frizure srpom, kako se to tradicionalno obavlja uselima indigenog naroda Miao u Kini.


U Port Moresbyju na Papua, Novoj Gvineji, izvođači u tradicionalnoj odjeći prolaze kroz bezbjedonosnu kontrolu na međunarodnom aeroromu Jacksons, prije nego što su se susreli sa sa američkim popredsjednikom Mike Penceom.

Javni toaleti u obliku glava životinja postavljeni su i fotografisani u kineskom Chongqinqu, povodom svjetskog dana toaleta. Ovaj dan, pod zvaničnim nazivom World Toilet Day, WTD, je zvanični međunarodni dan Ujedinjenih nacija, a uveden je kako bi se unaprijedile aktivnosti u cilju rješavanja globalne sanitarne krize.

U hotelu Willard u Washington D.C. održana je press konferencija Nacionalne federacije ćurana na kojoj su predstavljena dva ćurana, kojima je ove godine poklonjen život na Dan zahvalnosti u SAD.

Posebnu pažnju privlači pogled na ogromne talase koji su pri hladnom vremenu zapljusnuli svjetionik u Seahamu u Velikoj Britaniji.

Pred jednom svečano osvijetljenom džamijomu Karachiju, jedan pakistanski Musliman obavlja molitvu povodom rođendana poslanika Muhameda.

Na godišnjem festivalu na vodi „Tonle Sap“ u Pnom Penu u Kambodži, učesnici se pripremaju za trku u čamcima zmajeva.
(web)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
14.12.2018.

Voz života


Život je kao vožnja vozom, sa svim stanicama, obilascima i nesrećama. Ulazimo u voz, upoznajemo svoje roditelje i mislimo da će zauvijek s nama putovati, ali oni će na nekoj stanici izaći, a mi moramo nastaviti putovanje bez njih. U voz će ući mnogi putnici, naši braća i sestre, bratići i sestrične, prijatelji, pa čak i ljubav našeg života. Mnogi će izaći iz voza i za sobom ostaviti veliku prazninu. Za neke nećemo ni primijetiti da su izašli. To je putovanje puno radosti, tuge, pozdrava na sastanku i na rastanku.
Uspjeh se sastoji u tome da sa svakime uspostavimo dobar odnos.
Velika zagonetka je: Ne znamo na kojoj stanici moramo izaći.
Stoga moramo živjeti, voljeti, opraštati i uvijek davati najbolje od sebe! Jer kada dođe taj trenutak kada moramo sići s vlaka i naše mjesto ostane prazno, iza nas trebaju ostati samo lijepa sjećanja na nas, koja će zauvijek nastaviti putovati u vlozu života!!!
Želim ti, da tvoje putovanje svakim danom bude sve ljepše i da u prtljazi uvijek imaš ljubavi, zdravlja, uspjeha i novaca.
Hvala svim putnicima u vozu mog života!!! Snažni ljudi znaju kako svoj život držati u redu. Čak i sa suzama u očima mogu sa smiješkom reći: Dobro sam. Ako u to vjeruješ, pošalji ovo 10 osoba, uključujući i mene. Vidi što će se dogoditi za 30 minuta. Budi iskrena i pošalji to na sve koji su ti protekle godine izmamili osmijeh na lice. Šaljem ti ovo kako bih ti jednostavno rekla: lijepo je što postojiš.

P.S. Molm te, šalji voz dalje.
Ovo je iznimno lijepo.

(mostarskibehar)

14.12.2018.

Mostar, grafike iz 1918. godine

Tri grafike Mostara objavljene 22. septembra 1918. godine u američkim novinama "Detroiter Abend-Post" (Detroitska večernja pošta), koje su štampane na njemačkom jeziku.
Novinu je 1868. godine osnovao August Marxhausen, a pod tim imenom je izlazila sve do 1980. godine, kada je preimenovana u „Nordamerikanische Wochen Post“, (Sjevernoamerička nedeljna pošta).
U reportaži o Mostaru iz tog vremena objavljene su tri grafike, napravljene tokom boravka u Mostaru, od strane za sada nepoznatog autora.



Prva: u potpisu na njemačkoj gotici ima tekst Cafe und Rasierstube im Basar von Mostar (Edhaus? vom Marktplatz), 
u prevodu: Kafana i brijačnica na pijaci u Mostaru (Pijačni objekat)



Druga:Caffe Luft. Im Hintergrund de Podvelesch, 
u prevodu: Kafe Luft, u pozadini Podvelež.
Ovo je greška, u pozadini je brdo Hum.



Treća: Marktplatz von Mostar mit Markthalle, 
u prevodu: Pijaca u Mostaru sa natkrivenom pijacom.

(grafike priredio:Armin Džabirov/cidom)

(spagos)
14.12.2018.

Borba prsa u prsa


Dok se u Jemenu ljudi bore protiv gladi, u Brazilu se bore za specijalne ponude. „Black Friday“ – Crni petak, u jednom superxafsu u Sao Paolu: Rasprodaja televizora sa ekranom od 49 cola.
Neki su se gurali probijali laktovima, u svakom slučaju zaboravljeni su kućni odgoj i dobri maniri ponašanja. Pretpraznička kupovna groznica u kojoj su samo najjači ostvarili cilj.
Gledajući sliku u prilogu, žena u sredini slike sigurno nije prošla bez modrica na tijelu. Stoga, najljepše je sve to obaviti od kuće, online.
„Black Friday“ i „Cyber Monday“ u Njemačkoj su donijeli prihod od oko 2,4 milijarde eura.
(stern)
(NovaSloboda.ba)
13.12.2018.

Povratak u budućnost...


Nakon 4000 godina došli smo na isto...
(mostarskibehar)
13.12.2018.

Intervju sa robotom


Poneki novinari tvrde da često nema razlike praviti intervju sa nekim političarem, ili sa robotom
Mašina koja sjedi u bijeloj fotelji se zove Sophia i predstavljena je na velikom međunarodnom sajmu tehnike u Moskvi. Ona dopušta da bude pitana od strane izvještača. Posjeduje vještačku inteligenciju i može jednostavnim rečenicama zabavljati i odgovarati na prethodno definisane teme, a prepoznaje i lica.
Njeni stvaraoci maštaju o svijetu u kome će se roboti i ljudi dobro razumijevati i sasvim normalno živjeti.
(stern)
(NovaSloboda.ba)
12.12.2018.

Putovanje kroz vrijeme: Nekad i sad sa iste pozicije – Tepa




Mostar nekad i sad, fotografije sa iste pozicije u vremenskom razmaku od nekoliko decenija, do punog stoljeća. Fotografija nikad nije dosta, kao i pogleda u blisku ili dalju prošlost, onoliko daleku, koliko to dozvoljavaju fotografije napravljene nekada u našem gradu, od strane znanih i neznanih fotografa.
Danas uporedni pogled na Tepu iz 1930. i 2014. godine.
Za veliki dio stanovnika Mostara i okoline, Tepa je nekada bila cilj, razlog i smisao dolaska na nju. Zelena pijaca, ali i mjesto okupljanja i sastajanja. Na Tepu je dolazio i onaj ko ovdje nije imao posla. Da vidi nekog poznatog, da bude viđen, da kafeniše s prijateljem. Tu zvanično počinje Stari grad, a osjećao se već od Musale, a bogami i od HIT-a. Ali, takva Tepa se nalazi samo još u memoriji.
„Tepa je jedna riječ intimnog mostarskog riječnika”, kako nam to piše Ibrahim Kajan u njegovom tekstu „Stara mostarska tepa“, a riječ vuče korijen iz turskog jezika u značenjenju brežuljak ili uzvisina sa zaravnatim vrhom, a budući je u staro tursko vrijeme Tepa bila brežuljak u odnosu na najstariju mahalu Mejdan, dobila je ime Mala tepa, a u mostarskoj verziji ima samo jedno značenje – staru mostarsku pijacu.
Tepa je godinama bila mjesto okupljanja ljudi, jednih koji prodaju, drugih koji kupuju, svi govore u isto vrijeme, a svi se čuju i razumiju jedni druge.
„Bilo je uzvika, kratkih rečenica koje poput stihova kazuju da ‘jabuke govore’, da su pipuni ‘iz dženneta pristigli’, a za zelene karpuze su tvrdili da imaju ‘medeno srce slađe od meda’ – u što su mnogi vjerovali i pa su ih bez puno krzmanja s osmijehom kupovali i nosili svojim kućama po cijelom Mostaru”, opisuje Kajan.
Na Tepu se nekada navraćalo skoro svakodnevno. Bilo je više razloga za to. Nekada je Fejića ulica bila žila kucavica grada Mostara, sa skoro svim važnijim institucijama, a i prodajni centar grada Mostara, računajući i Glavnu ulicu.
Na Tepi i oko Tepe svakodnevno se nalazilo dosta prijatelja i poznanika, Tepa je bila mjesto svakodnevnog sastajanja i razmjene mišljanja, uz kafu, bilo u Ribarnici, ili u nekoj od drugih kafana, kojih nikad nije nedostajalo oko Tepe. Bilo je to ono što bi se danas nazivalo „chat” ili „twitter”, ali se tada moralo podignuti iz stolice, ili sa sećije, i izaći iz tople prostorije, i protegnuti noge. Do Tepe i nazad. Pa bio ga u Mahali, na Tekiji, na Aveniji, ili na Balinovcu.
A da je to bio običaj duboko ukorijenjen i usađen u sve stanovnike grada Mostara, najbolje pokazuje podatak da će svaki Mostarac, kojih danas ima na svim stranama svijeta, kad u tom nekom novom obitavalištu pođe na pijacu, reći samo jedno „Odoh na Tepu”.
A u stvari, mostarska Tepa je već poodavno prestala biti ono što je nekada bila.
Sad, kad je stara Tepa, ili ono što je u godinama poslije rata preostalo od nje, pometena, izgrađen novi objekat, po najnovijim standardima, šta bi se drugo moglo poželjeti, nego da se Tepi vrati barem malo onog starog sjaja i šmeka. Starijim generacijama po želji, i na radost.
Zadnjih godina, nažalost, pored Tepe se najčešće prolazilo bez namjere navraćanja. Osim u rijetkim slučajevima, tek da se prođe Tepom, da želja mine, da se vidi čega to ima na Tepi, da se eventualno nešto kupi, ili samo s namjerom da se napravi koji fotos sa Tepe u pravcu Starog mosta, ili Neretve.
Tepi fali života. Fali joj životnih sokova. Kao nekad. Na Tepu i Tepi se moraju vratiti ljudi. Nadamo se da će nova Tepa vremenom, ipak, donijeti nešto od toga.
Priredili: Smail Špago, Tibor Vrančić, Ismail Braco Čampara
(Novasloboda.ba)
12.12.2018.

Digitalna demencija i ovisnost o internetu




Tribina: „Nastavnici kao faktor u rješavanju ovisnosti o internetu“ održana u Mostaru

Inicijativa građanki/na Mostara IGM je organizovala je Tribinu, na kojoj se razgovaralo o korištenju „novih tehnologija“. Tribina je završnica provedenog projekta u tri osnovne škole, dvije iz Mostara i jedna iz Stoca (OŠ Zalik, OŠ „Mustafa Ejubović –Šeh Jujo“, OŠ Stolac).
Na početku projekta provedeno je anonimno anketiranje nastavnike s ciljem dobijanja informacija o njihovom mišljennju i stavovima o korištenju “novih tehnologija“ u obrazovanju. Rezultati koji su dobijeni analizom anketa su korišteni kao materijal za razgovor, za razmjenu mišljenja i kreiranje prijedloga o rješavanju problema vezanih za „nove tehnologije“, a sa kojim se susreću nastavnici i učenici. Na završnoj tribini su se poredili rezultati sa stanjem u zemljama u našem okruženju i drugim, razvijenim zemljama. Uvodničarka na ovoj tribini je bila profesorica dr. Zarema Obradović, koja je dala osvrt na neke od najaktuelnijih stavova iz ove oblasti.
Jedno od anketnih pitanja odnosilo se na potrebu da se javno govori o problemu prekomjernog korištenja interneta i zloupotrebi digitalnih medija.

Posljednjih dana se u Evropi govori o knjizi „Digitalna demencija“ dr. Manfreda Spitzera, neuropsihijatra iz Njemačke. Dr Spitzer počinje sa intrigantnim nazivoma.“ Kako mi i naša djeca silazimo s uma”. On u svom djelu upozorava roditelje da dječiji je mozak još u razvoju, da ograniče vrijeme provedeno ispred ekrana digitalnih medija.
Sva istraživanja dr Spitzera lično, tako i velikog broja naučnika širom svijeta) ukazuju da nas „pametni telefoni“, digitalni asistenti, računari, satelitske navigacije, kao i generalno stalna povezanost sa internetom – „oslobađaju“ uobičajenih mentalnih napora što za posljedicu ima da naše psihičke sposobnosti slabe i da postajemo sve ovisniji o tehnologijama.
Prema raspoloživim naučnim saznanjima, kompjuter je za učenje potreban koliko i bicikl za plivanje. Spitzer, kao i drugi autori smatraju da je korisnije unaprijediti osnovni životni standard djece (obezbijediti im kvalitetnu užinu, čiste i uslovne škole, te sposobne, motivisane nastavnike) nego zatrpavati škole skupom informatičkom opremom koja brzo zastarijeva, traži stalno softversko i hardversko unapređivanje, a nedovoljno je upotrijebljena u nastavi.

Sa učesnicima u projektu se razgovaralo o upotrebi mobitela kao nastavnog sredstva, te se usaglasili da to nije moguće, jer mobitel nije nastavno sredstvo, niti se od djece može zahtijevati da svi imaju iste (skupe) mobitele za rad u školi. Zbog različite ekonomske moći roditelja, na ovaj način se diskriminišu djeca roditelja koji nisu u stanju da djetetu obezbjede skup mobitel, a što nikako ne treba da utiče na njihove rezultate u nastavnom procesu. Mnoge zemlje, znatno naprednije od nas (SAD, Australija, Južna Koreja, Francuska) odustaju od nepotrebne digitalizacije u ranom dječijem uzrastu i vraćaju se tradicionalnim načinima učenja. Možda je vrijeme da i mi razmislimo šta činiti u budućnosti kako ne bismo napravili greške koje se teško ispravljaju.

(Novasloboda.ba)

12.12.2018.

Kad se zemlja trese




Cesta Vine Road, koja vodi sjeverno od Anchoragea na Aljasci u SAD, izgleda kao zdrobljeni komad neke igračke.
Razlomljena na bezbroj sitnih komada, cesta svjedoči o nevjerovatnoj snazi zemljotresa koji je zadesio ovaj kraj. Sve se dešavalo u 8,29 sati po lokalnom vremenu, a ljudi su u paničnom strahu istrčavali iz kuća i prodavnica. Centar zemljotresa jačine 7 stepeni, bio je na dubini 40 kilometara i samo 13 kilometara udaljen od ovog najvećeg grada na Aljasci. Nije bilo vijesti o mrtvima, a mnogi objekti su jako oštećeni. Više od 200 naknadnih potresa manje jačine nisu davali mira ni ljudima ni prirodi.
I ono, što bi za nas trebalo biti najinteresantnije: U roku od samo nekoliko dana porušene ceste i oštećeni mostovi postali su prohodni. Da sve bude još impresivnije, sve je rekonstruisano na teškim minusima i pri brzini vjetrova do 100 kilometara na sat.
Rekonstrukcije su trajale bez pauziranja, 24 sata dnevno, a obim radova može se ilustrovati činjenicom da su vlasti i inžinjeri morali pregledati i po potrebi intervenisati na čak 243 mosta.
(express)
(NovaSloboda.ba)
11.12.2018.

Najviše stogodišnjaka u BiH živi u Mostaru


(tekst koji slijedi objavljen je na portalu klix.ba, autor: Dž. Č.)

U BiH žive 752 osobe koje imaju sto i više godina, najstariji 114-godišnji Sarajlija

Najstarija osoba u Bosni i Hercegovini živi u Kantonu Sarajevo i ima 114 godina, dok u našoj zemlji žive ukupno 752 osobe koje imaju stotinu i više godina.

Kako saznajemo iz Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA), u našoj zemlji je mnogo više žena koje imaju stotinu i više godina.

"Od ukupnog broja stogodišnjaka, muškaraca je 214, a žena 538", kazali su nam iz IDDEEA-e.

Najviše stogodišnjaka živi u Mostaru i to 46, od čega 13 muškaraca i 33 žene.

Do prije dva mjeseca, u BiH je živjelo 769 osoba starijih od stotinu godina kada je također broj žena koje su napunile 100 i više godina bio dvostruko veći.

Inače, kako saznajemo, nastarija osoba u BiH je muškarac rođen 25. septembra 1904. godine koji živi na području Općine Stari Grad Sarajevo.

Najstarija osoba na svijetu je 115-godišnja Kane Tanaka. Vjeruje se kako je najdugovječnija osoba na svijetu dosad bila Francuskinja Jeanne Calment koja je živjela 122 godine i 164 dana. Najdugovječniji muškarac u historiji je Japanac Jiroemon Kimura koji je živio 116 godina i 54 dana.

Način ishrane, što manje stresa i životna sredina su neki od najčešćih savjeta koji su dugoviječne osobe izdvajale kao segmente kojih su se u životu pridržavali.
(klix.ba)


Broj stogodišnjaka u BiH podigao je veliku prašinu uoči ovogodišnjih izbora. Tada ih se na biračkom popisu našlo čak 8.764.
Zbog toga je IDDEEA objaviila kako se zaključno s 15. septembrom ove godine, u BiH živjelo 769 osoba starijih od 100 godina, od toga 218 stogodišnjaka i 551 stogodišnjakinja.
Za tri mjeseca 17 manje.

11.12.2018.

Kao u hollywoodskim filmovima, samo zapravo


O stvarnim katastrofama teško je diskutovati upoređujući činjenice iz filmova i onog što se dešava u realnom svijetu. Jedno je sigurno: Naš svijet gori!
Pitanje je samo u kojoj mjeri. O tome je govorio klimatolog i avanturist Johan Ernst Nilson, koji je za film“Naša Zemlja“ dobio nagradu „Bambi“.
Vatrogasci su se prethodnih dana borili protiv masovnih šumskih požara, koji su zahvatali široka područja Kalifornije. Američki predsjednik Donald Trump za katastrofu nije okrivio klimatske promjene, nego vlasti nadležne za šume?
A da bi se klimatske promjene prepoznale, moraju se, prije svega, prepoznati nastale promjene, prepoznavati ih, mjeriti i bilježiti, kaže Nilsen. On lično je promjene prepoznao tokom njegovih boravaka na Aljasci, prvi put 1995. godine, i 20 godina kasnije, pri čemu je promjene lično uočio zahvaljujući fotografijama koje je sam napravio. Iako 20 godina za prirodu nije mnogo, primijetio je markantne promjene, koje su ranije bile uočljive tek nakon nekoliko generacija.

Ovo što se dešavalo zadnjih dana u Malibuu u Kaliforniji je katastrofa. Iako se sa fotografija i video snimaka stiče utisak da se radi o scenama iz nekih filmova, kakvi se, inače, snimaju u Hollywoodu, ovo što se vidi je realna katastrofa. Ako se govori o klimatskim promjenama, ne znači da će uskoro nestati bijelih medvjeda. Dešava se nešto fundamentalno, kako u bilo kojoj tački Zemljine kugle, tako i u Evropi, direktno pred našim vratima. Iako je to stvarno tako, mnogi su još sumnjičavi da u svemu tome glavnu i odgovornu ulogu ima čovjek.
Uz slike u prilogu nekoliko opisa:
U novembru ove godina je u Malibuu život izgubilo više od pedeset ljudi, a za stotinu ih se još traga. U Kaliforniji su tutnjali najžešći požari od vremena koja se pamte. Kuće i snovi su nastajali u plamenu i pepelu. Kao u nekom hollywoodskom Blockbusteru.

U mjestu Shoina na obali Bijelog mora u Rusiji, nekada je bilo 1500 stanovnika. Danas ih je samo 300, koji žive od onoga što im ostavi more nakon poplava. Mnoge kuće su, u međuvremenu, potonule u pijesak, kao ova na slici, iz septembra ove godine

U srcu Evrope, rijeka Rajna u blizini Dusseldorfa, u septembru ove godine je dostigla najniži vodostaj od vremena od kada se isti mjeri i bilježi. Mnogi teretni brodovi su ostali na dnu bez vode. Oni koji su plovili, mogli su to činiti samo sa trećinom tereta. Rezultat toga je bio nedostatak goriva na pumpama, jer se isto prevozi tankerima, a to je, istovremeno, dovelo do porasta cijena, između ostalog i lož ulja.

U oktobru su društvene mrežama objavljivane slike iz Venecije, na kojima se vide turisti kako hodaju ulicama ovoga grada gazeći vodu, koje su poplivale usljed do sada neviđenih kišnih padavina u ovo vrijeme.
(focus)
 Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
10.12.2018.

Mitske fudbalske utakmice

(iz arhive Enesa Vukotića)

Sedamdesete i osamdesete godine prošlog vijeka donijele su fudbalske okršaje engleskih i klubova bivše Jugoslavije koji se i danas prepričavaju …

Koje izdvojiti? Da li možda trijumf mostarskog Veleža nad Derbi Kauntijem koji je te sezone postao šampion Engleske? Da li fantastično izdanje Crvene zvezde protiv Liverpula koji je koju godinu kasnije dominirao Evropom? A šta reći za Zvezdin put do finala Kupa UEFA na kojem je izbacila čak dva engleska kluba? Ili za borbu titana – Hajduka i Totenhema, u polufinalu istog takmičenja? Kako zaboraviti “ljepoticu” evropskih fudbalskih kupova, utakmicu između Partizana i Kvins Park Rendžersa?

Kup UEFA, osmina finala

27. novembar 1974. godine: Derbi Kaunti – Velež (Mostar) 3:1 (0:1)
11. decembar 1974. godine: Velež – Derbi Kaunti 4:1 (2:0)

Mostarski Velež je nakon eliminacije moskovskog Spartaka i bečkog Rapida u osmini finala morao na moćni Derbi Kaunti, koji je na kraju te sezone osvojio titulu šampiona Engleske.
U prvom meču u Londonu, na teškom terenu koji je na nekim mestima ličio na istopljenu čokoladu, “rođeni” su poveli već u drugom minutu golom Jadranka Topića. Finiš susreta pripao je domaćinima, koji su sa tri pogotka (Džef Bourn dva puta i Alan Hinton) u poslednjih 20 minuta slavili sa 3:1.
Na prepunom stadionu (oko 20 hiljada gledalaca) pod Bijelim brijegom dve nedelje kasnije igrači u crvenim dresovima su u furioznih 50 minuta golovima Bore Primorca, Vladimira Pecelja i Franje Vladića prestigli prednost Derbija. Kevin Hektor je smanjio na 1:3, a da ne dođe do produžetaka pobrinuo se “Princ sa Neretve” Bajević, koji je pet minuta pre kraja sa bele tačke lansirao Mostarce u četvrtfinale Kupa UEFA, što je bio najveći uspeh ovog kluba u Evropi.

VELEŽ: Mrgan, Meter, Hadžiabdić, Čolić, Primorac, Pecelj, Topić, Halilhodžić, Bajević, Vladić, Vukoje.
DERBI KAUNTI: Bolton, Vebster, Tomas, Rioč, Denijel, Tod, Njutn, Gemil, Bourn (Dejvis), Hektor, Li (Hinton).

(sportskakupusara)
10.12.2018.

Međunarodni dan ljudskih prava



Ujedinjene nacije (UN) su 10. decembra 1948. godine usvojile Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima, u kojoj je istaknuto da su ta prava univerzalna i da ne zavise od nacionalne, državne, ideološke, socijalne i kulturne pripadnosti.

Ovim dokumentom se štite građanske, političke, ekonomske, socijalne i kulturne slobode i prava čovjeka - od prava na život i slobodu do prava na dostojanstvo, privatnost, socijalnu sigurnost i udruživanje.

Usvajanje Deklaracije predstavljalo je krupan napredak u tom trenutku, a tom prilikom ostale su uzdržane zemlje sovjetskog bloka, Saudijska Arabija i Južnoafrička republika.

U okviru Savjeta Evrope, 1950. godine donesena je Konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda koja, pored osnovnih prava, ustanovljava i mehanizme zaštite i nadzora nad njihovim ostvarivanjem.

UN su 1966. godine donijele dva sporazuma, kojima su razrađene slobode i prava proklamovana Deklaracijom o ljudskim pravima, a dokumente je prihvatilo 130 zemalja.

Međunarodni dan ljudskih prava obilježava nizom manifestacija kako bi se ukazalo na značaj poštivanja prava i dostojanstva svakog pojedinca.
10.12.2018.

Stado bufala se utopilo u rijeci tokom bijega od lavova


Više od 400 bufala se utopilo u rijeci Chobe na sjeveru južnoafričke države Botsuana, na samoj granici sa Namibijom. Životinje su, bježeći ispred lavova, spas potražile u rijeci. Informaciju je potvrdilo Ministarstvo za zaštitu prirode ove zemlje, a u istrazi su zajedno učestvovale vlade Botsuane i Namibije.
Kako su javili mediji iz Namibije, neuobičajeno veliko stado bufala nalazilo na pašnjacima uz rijeku na teritoriji njihove zemlje, gdje je bilo napadnuto od čopora lavova. U bijegu, bufali su udarajući jedni u druge skakali sa visoke obale u rijeku. A kako je potvrdilo Ministarstvo, ovo nije jedini slučaj, da veća stada životinja završavaju na sličan način, bježeći ispred grabljivaca.
(express)

(NovaSloboda.ba)
09.12.2018.

Vikend i nedeljni "blues"

Sunday blues

Svaki put isto. Vikend je tek kad čovjek sve kupi, očisti i opere. Dakla, nedelja uveče!
(twitter)


Nedeljni blues

Svaki četvrti čovjek priznaje da nedjelja u njemu izaziva osjećaj tjeskobe zbog nadolazeće radne sedmice, otkrilo je jedno istraživanje provedeno na 2000 ljudi.
Napetost zbog novog radnog dana počinje oko 16.13 sati i nastavlja se sve do navečer. Gotovo 56 posto ljudi nedjelju provedu sami, a više od tri četvrtine ni ne izlazi iz kuće. Po povratku na posao, skoro polovica je ljubomorna na kolege koji su imali zanimljiv vikend. Upravo zbog toga im se njihov život čini dosadnim.
Za velik broj ljudi idealna nedjelja uključuje izlet ili ukusan ručak, a većina je želi iskoristiti za druženje s prijateljima i porodicom, ali umjesto toga dan provode u strahu od novog radnog dana, potvrdila je studija.
Da bi izbjegli nedjeljni "blues", najbolje je vikend planirati unaprijed. Na taj način će se nedjelja iskoristiti, ne opterećujući se činjenicom da vas čeka još jedan radni dan.
(dailymail)
09.12.2018.

Nepoželjna posjeta


Jedan leopard u Nacionalnom parku Serengeti iznenada je dobio neželjenu posjetu. Lavu se svidjelo mjesto na vrhu krošnje drveta, ali kad je malo obišao gore, dole, bezuspješno se pokušao  popeti, a onda je odglumio kao da mu se nije svidjelo, i na kraju odustao.
Leopardu je bilo puno lakše propeti se kroz krošnju drveta i zauzeti gornju poziciju. Moguće da se lavu nije svidio komšiluk, a pitanje je kako bi se komšije i ponašale na tako malom prostoru.
U ovom Nacionalnom parku, površine oko 14.800 kvadratnih kilometara, živi oko 3.000 lavova i oko 2.000 leoparda.
Da li je u ovom slučaju u pitanju bilo osvajanje osmatračkog mjesta, odbrana vlastite teritorije ili nešto drugo, u svakom slučaju, leopard je bio brži, i osvojio visoko mjesto.
Ko zna, možda samo dok ne bude morao sići da pribavi nešto za večeru.
(spiegel)
(NovaSloboda.ba)
08.12.2018.

Stvari koje se nauče u Indiji: “Pusti da sve bude kakvo jest!”


(Tekst koji slijedi, objavljen na portlu 6uka.com 9. augusta 2017. godine, ne zastarjeva)

Ana Šahnazarova je 3 mjeseca putovala po Indiji. Vrativši se kući, oduševljena svime što je naučila tijekom svog inspirirajućeg putovanja, podijelila je ovih 16 nevjerojatnih poanti:

1. Uvijek budite u sadašnjem trenutku, nigdje drugdje

Budite uvijek tamo gdje vam je lijepo, ali nemojte nigdje žuriti. Ako osjećate da bi trebali biti na drugome mjestu, krenite tamo kuda vas zove unutarnji glas.
Ali nemojte zaboraviti, nije nužno da idete negdje da biste nešto pronašli. To je vrlo suptilna činjenica. Smisao je da budete uvijek prisutni.

2. Pustite (dozvolite) da sve bude kakvo jest

Ne pokušavajte kontrolirati druge ljude i događaje. Ne planirajte, ne očekujte, ali priželjkujte. Opustite se.
“Naučite stati i napraviti pauzu – pauzu u kojoj se ništa ne događa.”
Nemojte uvijek biti oni koji traže, dopustite da se u vašem životu sami od sebe ljudi pojavljuju, a događaji da se zbivaju. Jer, i jedno i drugo se ne pojavljuje bez razloga u vašem životu.

3. Dijelite slobodu

Dajte sebi slobodu biti što jeste, a drugima dopustite da budu ono što oni jesu, makar i drugačiji od vas. Zapamtite, svatko ide svojim putem i ima svoje vlastite lekcije. Ako se vaši putevi križaju – odlično, ali ako se raziđu – opet je dobro, jer sve što se događa nosi u sebi dobrobit za vas, za njih, za svih…

4. Ne bojte se

Nikad i ničega. Mijenjajte način na koji obavljate svakodnevne stvari. Ako osjetite da morate nešto reći ili nešto napraviti – učinite to i ne obazirite se na formalne prepreke kao što su “ali već imam povratnu kartu”, “ali za to nemam novac” ili uobičajeno “neću uspjeti”.
Izaberite slobodu od strahova.

5. Manje je više

Ne pokušavajte imati sve i odmah. Sve što je potrebno uvijek ćete i dobiti, a kad nešto nedostaje, doći će vam od sestre, brata, prijatelja ili slučajnog stranca. Budite umjereni u svemu.

6. Nemojte se vezivati za ljude

Inače nećete dobiti namijenjeno vam iskustvo. Ionako nikad nećete ostati sami jer bilo gdje da odete pronaći ćete ljude koji su “svoji”, koji će vas oduševiti, inspirirati i ispuniti. Kad se vaši putevi raziđu, koliko god trčali za osobom, nećete ostati zajedno, a od svojih, koliko god bježali, nećete moći pobjeći.

7. Otpustite

S osmjehom, s ljubavlju. Svih i sve. Ali nikad to ne smatrajte opraštanjem zauvijek, jer ništa nikad nije konačno. Uvijek recite “hvala ti i vidimo se.”
“Ne možete izgubiti nešto čega nemate i ne možete dobiti nešto što je već vaše.”

8. Uvijek voda

Budite voda. Pamtite princip morskog vala: val dolazi i odlazi. I taj princip vrijedi za sve: stanja, osjećaje, ljude, stvari. Ništa nije statično. Mi živimo u svijetu kretanja. Zato se ne zadržavajte u jednom stanju – jer će se i ono promijeniti. Ništa ne možemo zadržati, zato i ne pokušavajte to napraviti, nego budite zahvalni na tom trenutku dok on traje.

9. Slušajte svoj unutarnji glas

Slušajte savjete drugih, ali postupajte kako vam govori vaš osjećaj. Da sam na mojem putovanju postupala kako su mi govorili drugi ljudi, nikad ne bih otišla u Varanasi, nikad ne bih pronašla grad svojih snova i još uvijek bih se bojala svega, te živjela u okovima. Slušajte sebe. Uvijek.

10. Imajte povjerenje

U ljude, u svemir, u Boga – zovite to kako god želite. Vjerujte da sve što se događa u vašem životu – događa se za vaše dobro. Čak i u najtežim trenucima.

11. Posvetite nekoliko minuta dnevno sebi

Radite što god želite – meditirajte, crtajte, pišite, otiđite u šetnju ili samo uživajte u tišini. Čak i nekoliko minuta će vam pomoći uvidjeti što vam je potrebno, a što je bilo izazvano umom, drugim ljudima, iluzijama…

12. Volite sebe

Poštujte svoje želje, snove, tijelo. I znajte da VI MOŽETE IMATI SVE. Sve je moguće.

13. Dijelite

Svima i uvijek. S prijateljem, s beskućnikom, s psom… i nikad ne očekujte ništa za uzvrat. Kako je govorio moj Guruji: “Ji, if you only feed yourself, you’re not doing much benefit.” (Ji, ako hraniš samo sebe, ne radiš ništa previše korisno.)

14. Zaželite želju

Ali budite oprezni što želite, jer to će se i ostvariti. Budite maksimalno precizni kad formulirate želje.

15. Da bi ste mogli obući novu košulju, trebate prvo skinuti staru

Doslovno i metaforički.

16. Putujte

I najbolje – putujte sami. Jer gdje god idete, svi su uvijek s vama.

Ana Šahnazarova /cluber.com.ua
Prijevod i obrada: Irina Tadej za atma.hr
(6uka.com)
08.12.2018.

Svijet je čudesno mjesto: Slike dana


Žena sa djetetom na ramenima ispred jednog grafita u Port Moresbyju, glavnom gradu Papua Nove Gvineje. U ovom gradu održan je sastanak članova azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC).

Zima je širom Evrope najavljena već polovinom novembra. Jedan biciklista vozi pored dva kostimirana muškarca tokom snježnih padavina u ukrajinskoj prijestonici Kijevu.

Indijski Hindusi čekaju zoru da se pomole bogu sunca. Tokom vjerske svečanosti, Chhat ljudi iz pojedinih  dijelova Indije odaju počast bogovima vode i sunca, moleći se na obalama rijeka ove zemlje, za dug život i zdravlje.

A na obalama Rajne, tačnije u Rhein-Herne kanalu, jedan brod unutrašnje plovidbe plovi u maglom obavijenoj okolini Oberhausena.

Ljudi bježe ispred eksplozije tokom vatrometa „Tazaundaing Lighting Festival“ u Myanmaru. U stvari, baloni napunjeni paljbom za vatromet, trebali su se dignuti u nebo i odozgo puštati varnice. Međutim, desilo se suprotno.

Iz podvodnog svijeta: jedan šaran u jesenjem jezeru u Palmgartenu u Frankfurtu čeka na hranu koju će mu u vodu bacati posjetioci.

U Leonu u Mexicu više od 200 ljudi iz različitih zemalja svijeta uzeli su učešće na 17 internacionalnom festivalu balona, koji je trajao nekoliko dana, a posjetioci sa zemlje su mogli uživati u raznobojnim figurama koje su plovile nebom.
(web)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
07.12.2018.

Materijal za knjigu o Carini


Poslije četiri mjeseca traženja i prepiske najzad dobio prvi spisak vlasnika kuća mahale Carina, vrsta izgrađenih objekata, te broj stanara u svakoj kući, koji su austrougarske vlasti uradile 1883. godine. Jako interesantno za historiju Mostara.
Svu prepisku na njemačkom sa Državnim arhivom Austrije vodio dragi drug Smail Špago, pa mu se ovom prilikom najljepše zahvaljujem.
(Ahmet Kurt/facebook)


Izvod iz teksta objavljenog 4. augusta 2018.

Nastajanje gradskog područja Carina oko 1635. godine


Ahmet Kurt/facebook 4. august 2018.

Materijal za buduću, ako se bude živo, knjigu o mahali Carina u Mostaru. (Pritisni na kartu da se otvori veći format)

Mostar je, zahvaljujući funkcijama proizašlih iz vojnih i komunikacionih potreba Osmanskog carstva, svoj procvat doživio u XVI i prvoj polovini XVII stoljeća, tako da su i njegove mahale nastale u tom periodu. Kasnije je 30-tak mahala sraslo i oformilo deset mostarskih tradicionalnih kvartova (zbroj više mahala) koji se često i dalje zovu mahalama. Tako nastaje deset mostarskih naselja. Na lijevoj obali Neretve to su: Carina, Brankovac, Grad, Bjelušine i Luka, a na desnoj: Ričina, Cernica, Zahum, Prethum (danas Donja mahala) i Podhum.
Carina je nastala od četiri mahale i dijelom od pete, Ćose Jahja mahale.
(spagos)

07.12.2018.

Masovni pokret


Karavan ide dalje. Sada u jednom stočnom kamionu.
Izbjeglice, koje preko granice stižu iz Hondurasa u Mexico, prošli su Mexico City, a u Calaya, centralnom području zemlje, susreli su ljude, kako se zbijeni na gomili voze na teretnom kamionu, predviđenom za prevoz stoke.
Njihov pravac, samo prema sjeveru, a cilj SAD. Uprkos prijetnjama predsjednika Trumpa, izgovorenim tokom nedavne izborne kampanje, muškarce, žene i djece ništa ne može zaustaviti.
Prvo do granice, a onda, nekako će će i preko…
(stern)
(NovaSloboda.ba)
06.12.2018.

Mostar 1895. godine



"Hercegovina je uglavnom lijepa u svojim škrtim ljepotama. Mada se može se vjerovati da je u stanju da ubije osjetljivog čovjeka za tri mjeseca a da jakog čovjeka oslabi za godinu. Tokom paklenog ljeta samo je jedna tema razgovora među ljudima. Svugdje se možete sresti sa pitanjem –„ Imaš li groznicu?“. Tu je i podpitanje-„Ako nemaš, zašto nemaš?“, što je nerazdvojno radi slijedećeg, nijednog običnog čovjeka neće zaobići barem jedna pošast u mjesecu julu. Čak i zimi užasni sjeverni vjetar, taj neobuzdani surovi ledeni udar, ubire svoje žrtve i urliče preko njihovih grobova.“

Dio članka iz engleskih novina "THE ILLUSTRATED LONDON NEWS", 16.02.1895...

(Armin Džabirov/cidom)
06.12.2018.

Odakle sve dolazi kupus


Naravno, ovo pitanje se odnosi na glavice kupusa koje dolaze u brojne samoposluge diskontnih mreža u svijetu.
Farmer u žutoj majici upravo prska, nekim zaštitnim sredstvom, glavice kupusa u rastu, tokom njegove smjene u polju sa povrćem.
U Bangladeshu, odakle i potiče slika u prilogu, površine sa povrćem se i dalje obrađuju ručno, iako glavati kupus na slici, u okrugu Bogra na sjeveru zemlje, izgleda kao da je sa najvećom preciznošću zasađen nekom mašinom. Najveći broj poljoprivrednih površina nalazi se u posjedu lokalne elite. Oko 70 posto seljaka nema vlastitu zemlju. A ako je iznajme, onda im kirija odnese između trećine i polovine berbe.
(stern)
(NovaSloboda.ba)
05.12.2018.

Putovanje kroz vrijeme: Nekad i sad sa iste pozicije – Onešćukova ulica




Mostar nekad i sad, fotografije sa iste pozicije u vremenskom razmaku od nekoliko decenija, do punog stoljeća. Fotografija nikad nije dosta, kao i pogleda u blisku ili dalju prošlost, onoliko daleku, koliko to dozvoljavaju fotografije napravljene nekada u našem gradu, od strane znanih i neznanih fotografa.
Danas uporedni pogled prema zapadu, na Onešćukovu, nekad Crkvenu ulicu, iz 1920.tih i 2014. godine.
Ulica koja vodi od Šemovca, preko nekadašnje željezničke pruge, pored Katoličke crkve, pa sve do sastajanja sa nekadašnjom Podhumskom ulicom, a kasnije ulicom Muje Bjelavca, zvala se Crkvena ulica. To se može vidjeti sa detaljnih karta grada Mostara iz vremena Austrougarske. Tada je ulica od Šemovca do Starog mosta nosila ime Priječka čaršija, bolje rečeno Prička čaršija (ikavica). Nakon Drugog svjetskog rata, ulica od željezničke pruge do Starog mosta mijenja ime u Onešćukova ulica, po palim borcima iz NOB-e, Mirku i Sofiji Oneščuk. Tada je ulica, koja je išla dalje od željezničke pruge, pored Katoličke crkve, pa sve do Balinovca, nosila ime ulica Matije Gupca.
Za ovaj dio ulice, koji je prikazan na slici, vezana su veoma burni događaji, koji su ostali zapisani u starim zapisima o Mostaru, a tek uvidom u njih, možemo nakratko cijeniti i o vrsti i načinu života u našem gradu, u određenim periodima. Pa da vidimo šta ostade zapisano:
Doseljenik Mađar Gyula (Đula, Georg, Đuro) Krámer je 1895. godine dovršio gradnju zgrade na dva sprata u Crkvenoj ulici. To je zgrada u Onešćukovoj ulici, u kojoj je do pred rat 1992. godine bio Starački dom, a u prizemlju skladište obližnje štamparije. Nakon što je završio radove na gradnji, Kramer je u ovoj zgradi otvorio gostionicu i gradski hamam – kupatilo, ili Badhaus restaurant s pomalo čudnim nazivom „Hundert Zähne“ – „Stotinu zuba“. Bio je to neviđeni luksuz za ono doba, a uz takav luksuz i hamam obavezno idu i „dame za razonodu“, koje je zapošljavao u toj ustanovi. Za pretpostaviti je da se na staroj slici nalaze baš te dame, iz te ustanove.
Priredili: Smail Špago, Tibor Vrančić, Ismail Braco Čampara

(Novasloboda.ba)
05.12.2018.

Šetnja kroz osvijetljeni vrt fantazija





Fairchild Tropical Botanic Garden u Majamiju dobio je čudesno osvijetljeni noćni vrt za sezonu odmora.
Od 23. novembra, pa sve do 6. januara, ovdje će se moći doživjeti fantastično osvjetljenje, specijalni efekti, mogućnosti tehnologije pokreta, osvijetljene labirinte, najsavremenije holograme u vanjskom prostoru, skulpture i još mnogo drugih iznenađenja.
Night Garden – Noćni vrt je spoj umjetničke zabave, dizajna i fotografskih mogućnosti . Plus toga, ponuda hrane i pića iz nekih od najboljih restorana u Majamiju.
Pa ugodnu zabavu kroz osvijetljeni vrt fantazija.
(roundmag)
(NovaSloboda.ba)
04.12.2018.

Prirodne pojave: Vulkan Etna lagano klizi prema moru




Vulkan Etna, jedna od najpopularnijih turističkih atrakcija u Italiji, spušta se ka Mediteranu stopom od 14 milimetara godišnje.
Uprkos tome što istraživači smatraju da situacija trenutno nije alarmanta, vulkan se budno nadgleda.
Geolog Džon Mari sa Open univerziteta, koji se bavi proučavanjem Etne već 50 godina, navodi da je njegov tim do ovih podataka došao putem GPS stanica koje su postavljene u blizini vulkana.
Podaci su pokazali da se vulkan pomijera u pravcu istok-jug-istok, odnosno da klizi nizbrdicom nagiba od jednog do tri stepena.
Ako se stopa kretanja u narednoj deceniji bude povećala, onda će definitivno biti razloga za brigu, kažu naučnici.
Etna je posljednji put eruptirala u februaru 2017, izbacujući lavu u nebo.
Posljednja velika erupcija ovog vulkana dogodila se 1992. godine.
Rezultati jedanaestogodišnjeg istraživanja objavljeni su u magazinu "Bulletin of Volcanology".

Čak i najstrašnije sile prirode ne mogu mimoići zakone fizike - ognjena pećina Vulkan Etna stalno i polako klizi u Mediteransko more, prema najnovijim mjerenjima. Naučnici mogu da posmatraju kretanje u cjelini, zahvaljujući više od 100 GPS stanica postavljenih sa svih strana oko vulkana Etna, koje su registrovale ove, za nas, neprimjetne promene. Vulkan klizi sporo, ali konstantno, i sada je došao do tačke kada je postao nezaustavljiv, kažu naučnici, čak i kad bi imali tehnologiju za to.
Kako tone ka moru, mogli bismo da očekujemo niz dodatnih opasnosti za one koji se nalaze oko cijelog regiona Sicilije, uključujući i horde turista i naučnika koji tu dolaze. Stalni pokreti vulkana, mogli bi doprinijeti velikom klizištu duž obale Etne, što će dovesti do razornih cunamija u cijelom Mediteranu, tektonskih poremećaja velikih razmjera i pogubno dejstvo na cjelokupnu ljudsku civilizaciju. Ovo konstantno kliženje ka moru takođe će predstavljati probleme za vulkanologe, zato što otežava predviđanje kada će se desiti slijedeće erupcije i u kom pravcu magma može krenuti.
Erupcije i izlivanja magme različitih stepena i tipova dešavaju se svakih nekoliko godina na Etni, i od presudnog je značaja da naučnici mogu precizno da prate i očitavaju relevantne podatke. Trenutno, ne postoje uzroci za zabrinutost, iako će detaljne studije o vulkanu Etna biti neophodne kako bi se osigurali da nas ne uhvate nespremne erupcije, zemljotresi, klizišta ili cunamiji.
Podaci pokazuju da se vulkan kreće u pravcu istok-jugo-istok, niz padinu od 1-3 stepena. Veoma sporo klizi ka obalnom gradu Giaarre, koji je udaljen oko 15 kilometara. Istraživači su simulirali bazu vulkana u laboratoriji kako bi dodatno ispitali šta se moglo dogoditi, i evo koji je scenario veoma moguć. Sa prosečnom brzinom od 14 milimetara godišnje kojom klizi ka moru, stanovnici Giarrea ne moraju da pakuju svoje stvari u bilo kakvom žurbi, ali je opasnost u tome da ovo pomjeranje, koliko god da je sporo, počne da stvara pritisak i naprezanje koji će dovesti do većih promjena i u vulkanu ali i terena u okolini.
Ono na šta je potrebno obratiti veoma veliku pažnju je da, ako se za deset godina stopa kretanja udvostruči, to mora veoma ozbiljno da se shvati. Ali ako je prepolovljena nema razloga za brigu.
Oko milion ljudi živi oko vulkana Etna i njegovom neposrednom okruženju, tako da razaranje zbog ovoga, uništavanje imovine i gubitak života može biti katastrofalan. Ali nema nikakvih znakova koji bi potvrdili da će se ova katastrofa desiti u skorijoj budućnosti.
(web)
04.12.2018.

Uz pomoć energije sunca


Holandski bračni par Lisbeth i Edwin ter Velde odlučili su da uz pomoć energije sunca dospiju do Južnog pola Zemljine kugle. Kao transportno sredstvo pri tom im služi, vlastitim rukama napravljeni solarmobil, izgrađen isključivo od reciklirane plastike.
Ideju za poduhvat, koga su nazvali „Clean2Antarctica“, došla im je sasvim slučajno, kada su jedno veče sjedeći za kuhinjskim stolom, odlučili da ubuduće potpuno izbjegavaju plastični otpad.
I sada, već su na putu prema Južnom polu, s ciljem da pokažu kako se uz pomoć čiste tehnologije može obaviti i jedno ovakvo putovanje.
U prilogu, fotografija sa putovanja
(spiegel)
(NovaSloboda.ba)
03.12.2018.

Fazlija Hebibović - Sjećanja: Bratimljenje ferijalaca, vratili se osvajači Mont Blana, avioni za Beograd i Zagreb, otvara se Fabrika računara


Nastavljajući vraćanje u prošlost i početke novinarske karijere sada već davne 1973. godine, polako od zaborava pokušavam otrgnuti događaje, koji su obilježavali to vrijeme. Pokušaću da izbjegnem one vijesti iz rubrike Crna hronika ponajviše zbog porodica, kako one ne bi ispaštale zbog onog što su činili njihovi članovi. Mada su, priznajem, neki zaslužili da se ponovo spomene što su nekad činili.

Bratimljenje ferijalaca
Održana je programsko-izborna konferencija Ferijalnog saveza Mostara, koja je konstituisana na delegatskom principu.
Na konferenciji je usvojen novi statut i akcioni program dalje aktivnosti, koji predviđa veće angažovanje članova ove organizacije. Izabrano je novo Predsjdništvo i Nadzorna komisija, a za predsjednika Predsjedništva izabran je Šefko Džiho.
Na konferenciji je donesena odluka o bratimljenju ferijalalnih orgnizacija Kragujevca, Mostara, Novog Sada i Splita, koje bi se trebalo obaviti na Kozari za Dan borca.
(24.juni 1975. godine)

Vratili se osvajači Mont Blana
Sinoć su se u Mostar vratili dvojica alpinista, članovi Planinarsko-smučarskog društva “Prenj” Dražen Pažin (33) i Hivzo Kazazić (29), koji su, zajedno sa Fransoa Vivijenom, Francuzom zaposlenom u preduzeću Soko, 4. avgusta osvojili najviši vrh Evrope – Mont Blan, visok 4.810 metara.
Pohod mostarskih planinara, koji je organizovan u čast 25. godišnjice postojanja PDS “Prenj”, trajao je 35 dana.
Pored Mont Blana, Mostarci su osvojili jioš nekoliko manjih planinskih vrhova.
(9. avgust 1975. godine)

Od 1. novembra: Avioni lete iz Mostara za Beograd i Zagreb
Mostar će od 1. novembra ponovo uspostaviti avionsku liniju sa Beogradom i Zagrebom, a psotoje realni izgledi da se otvori i linija za Dubrovnik.
Kako smo ranije pisali, još od 1. aprila mostarski aerodrom bio je zbog opravke zatvoren za saobraćaj. Tada je bilo rečeno da će avioni početi da lete 1. septembra, ali je kasnije ponovo došlo do pomjeranja, ovog puta do 1. novembra.
Po onome što su nam rekli u JAT-ovoj Poslovnici u Mostaru, avioni bi za Beograd, najvjerovatnije, letjeli ponedeljkom i petkom, za Zagreb utrokom i četvrtkom, a  za Dubrovnik četiri puta, ali se još ne zna kojim danima.
(26. avgust 1975. godine

Otvara se nova Fabrika računara
Dan oslobođenja Mostara – 14. februara, biće danas obilježen puštanjem u rad prve faze Fabrike elektronskih računskih mašina, koja će poslovati u sastavu sarajevskog UNIS-a.
U izgradnju objkekta i njegovo opremanje uloženo je 29 miliona dinara. Proizvodnja je organizovana na osnovu dugoročnne proizvodne kooperacije za zapadnonjemačkom firmom “Olimpia” i radiće se više tipova elektronskih računskih mašina. U prvoj fazi, koja se pušta danas,  godišnje će se proizvoditi 40.00 računara. Prema ugovoru o kooperaciji, dvije trećine proizvodnje biće plasirano na tržište u Zapadnoj Njemačkoj.
Ova nova organizacija, koja će djelovati kao OOUR u sastavu SOUR UNIS, već je pripremila određen bropj stručnih kadrova, koji su obučavani u pogonima kooperanta u Zapadnoj Njemačkoj. Ostali radnici, kojih će u prvoj fazi biti 110, uglavnom su prekvalifikovani, zahvaljujući sredstvima koje je obezbijedila Zajednica za zapošljavanje Mostar.
(1. februar 1976. godine)

03.12.2018.

Raspored utakmica kvalifikacija za EP 2020.


Kvalifikacije za EP počinju u martu 2019. godine

UEFA je objavila raspored svih mečeva u grupi J kvalifikacija za EP.

Naša selekcija će u prvom kolu ugostiti Armeniju, a zanimljivo da će Zmajevi i u drugom kolu biti domaćini i to selekciji Grčke.
Posljednji meč kvalifikacija izabranici Roberta Prosinečkog igrat će u gostima protiv Lihtenštajna.

Raspored utakmica selekcije BiH u kvalifikacijama za Euro 2020. godine:

1.kolo: BiH – Armenija (23. 03. 2019. godine, 20,45 sati)
2. kolo: BiH – Grčka (26. 03. 2019. godine, 20,45 sati)
3. kolo: Finska – BiH (08. 06. 2019. godine, 18,00 sati)
4. kolo: Italija – BiH (11. 06. 2019. godine, 20,45 sati)
5. kolo: BiH – Lihtenštajn (05. 09. 2019. godine, 20,45 sati)
6. kolo: Armenija – BiH (08. 09. 2019. godine, 18,00 sati)
7. kolo: BiH – Finska (12. 10. 2019. godine, 18,00 sati)
8. kolo: Grčka – BiH (15. 10. 2019. godine, 20,45 sati)
9. kolo: BiH – Italija (15. 11. 2019. godine, 20,45 sati)
10. kolo: Lihtenštajn – BiH (18. 11. 2019. godine, 20,45 sati)
(BIH.ba – Reprezentacija.ba)


03.12.2018.

Svijet je čudesno mjesto: Slike dana


U Rio de Janeiru je održano svjetsko prvenstvo skejtbordera u spustu pod nazivom „Vista Rio Downhill“, a jedan od vozača je uhvaćen objektivom kamere prilikom opasnog spusta niz nizbrdicu.

Slike iz vremena požara koji su harali Kalifornijom proteklog mjeseca još uvijek pune stranice medija. Na slici je policajac Randy Law, koji se tokom požara pobrinuo za jednog konja, koji je spašen iz požarom zahvaćenog područja, kojom prilikom je život izgubilo najmanje pet osoba.

U Atini je održan 36. Atinski maraton, gdje je, prema legendi, u davna vremena, održana prva trka maratona svih vremena. U to ime, održana je svečanost otvaranja, prikazana na slici. Prema legendi, nakon pobjede nad Perzijncima, jedan trkač je iz mjesta Marathon trčao u Atinu, kako bi javio vijest o pobjedi. Nakon što je prenio vijest o pobjedi, trkač se srušio mrtav od posljedica iscrpljenosti. Prema dužini staze od Marathona do Atine određena je dužina kasnijih trka maratona.

Slika vojnika poginulog u Prvom svjetskom ratu na jednoj plaži na sjeveru Irske. Akcija „Page of the Sea“ – Stranice mora, održana u čitavoj Velikoj Britaniji, prikazuje portret vojnika urađen u pijesku, kao sjećanje na završetak Prvog svjetskog rata.

Kostur djeluje kao ironična fusnota na požarnu katasrofu u Kaliforniji. Halloween dekoracija je jedina stvar koja je preostala čitava, u požarom zahvaćenoj kući. Hiljade vatrogasaca su bile angažovane u borbi protiv požara u regionu Paradise. Grad je u potpunosti uništen.

Saobraćajni čvor u Shanghaiju prikazan iz ptičije perspektive. Gigantska raskrsnica u srcu ove metropole proteže se na pet nivoa.

Dijete iz Venecuela u izbjegličkom centru u Bogoti, glavnom gradu Klumbije. Ova zemlja je primila milion izbjeglica i migranata iz Venecuele. Svi su na putu prema SAD.
(web)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
02.12.2018.

Čudo od bika





Visina i težina spasila su od klaonice jednog bika iz Australije, a do kraja života ostaće na ranču.

Holštajn-frizijska rasa goveda je namijenjena samo za proizvodnju mlijeka, a nastala je u Sjedinjenim Državama selekcijom od istočno frizijske rase.

Zbog svoje veličine, jedan pripadnik ove vrste goveda je postao popularan na društvenim mrežama, a njegova težina ga je čak spasila i od klanice.
Čuveni bik po imenu Knickers, ima sedam godina i težak je više od 1.400 kilograma, a visok je nevjerovatnih 194 centimetra. Ali niko – čak ni sam vlasnik Knickersa u zapadnoj Australiji ne zna kako je postao tako veliki.
I dok je nemoguće dati dijagnozu bez pregleda same životinje, postoje dobre šanse da je krivac hormon rasta, rekao je Min Du, profesor biologije rasta na Državnom univerzitetu u Washingtonu. Kada su ga upitali za moguće razloge zbog kojih je Knickers postao apsolutno jedinstven, Du je rekao da to može biti bilo koji razlog, "ali najvjerovatnije se to desilo zbog neke vrste mutacije, ili nečega što se desilo u hormonu rasta, ili u receptorima ovog hormona", rekao je Du.
Pravi razlog veličine Kniuckersa će biti riješen tek kad se uradi test njegove krvi.
Ova veličina holštajn-frizijske rase svakako nije normalna. Svaki drugi pripadnik rase bi bio pola, do dvije trećine Knickersove visine. Ali po knjigama, ni sam Knickers nije najveće grlo. Ta čast pripada drugom pripadniku ove vrste po imenu Belino. Bio je visok 202 centimetra, imao istu težinu i živio je u Italiji.
Iznenađujuće ali istinito, dimenzije su Knickersa spasile od mesara. Prerađivači mesa su rekli vlasniku, Jeffu Pearsonu, da je ogroman za opremu klanice. Bio bi suviše težak za mašine, a njegovi rezovi bi bili preveliki. Tako da je van specifikacije, kažu mesari.

Nakon objavljivanja vijesti iz Australije, pojavila se vijest da postoji još jedan bik u Kanadi, koji nadmašuje Knickersa. Bik po imenu Dozer sa farme Kismet Creek, u provinciji Manitoba visko je 1,95 metara. Obojici bikova su njihove dimenzije spasile život.

Knickers će ostatak svog života provesti na ranču u zapadnoj Australiji, a Dozer na farmi u Kanadi.
(express)

02.12.2018.

Bez pobjednika u meču godine










Amerikanac Deontay Wilder ostao je WBC prvak, ali nije uspio pobijediti Tysona Furyja iako ga je dvaput rušio! Fury je od 12 rundi dominirao u njih 10. Suci nisu mogli odlučiti ko je pokazao više

Deontay Wilder i Tyson Fury boksali su 12 rundi u Los Angelesu u meču godine koji je završio bez pobjednika! Wilder je ostao WBC prvak, iako je dvaput rušio Furyja, ali nije ga uspio pobijediti i obojica su ostala neporažena.
Tyson Fury je dominirao 10 rundi, plesao je u ringu i pokazao djelić magije kojom je srušio Klička, ali dvaput je pogriješio i to ga je vjerojatno koštalo pobjede.
Prvi je put, u devetoj rundi, spustio glavu i primio udarac nakon kojeg je završio na podu. Nije bio previše uzdrman i brzo se vratio u meč i nastavio dominirati, ali u 12. rundi Wilder je pokazao zašto je prvak.
Razoran udarac desnom pa kroše ljevicom i svi su mislili da je Fury 'zaspao'.
Ali irski div ne samo da je ustao, već je uzvratio i uzdrmao Wildera! Da nije bilo ta dva nokdauna, Fury bi glatko dobio sudačkom odlukom jer ovo je, veći dio meča, bila škola boksa.
Fury je bio učitelj, a Wilder učenik..
Kakva lakoća kretanja, čovjek od 206 centimetara i 116 kilograma izgledao je poletnije i brže od 20 kila lakše prvaka. Direkti, kretanja, eskivaža... Fury je držao lekciju boksa Wilderu koji mu do devete runde nije mogao ništa.
Još nevjerojatnije je što je Fury ovakvu predstavu imao tri godine nakon pobjede protiv Klička, nakon borbe protiv depresije i alkohola, droga i prežderavanja. Uzeli su mu sve pojaseve, imao je i 170 kilograma, ali vratio se boksu i pokazao da je u vrhu. Gyps King se vratio, možda i jači nego prije. Nakon ove borbe, to je sad svima jasno.
Ako ništa drugo, najmanje što svi ljubitelji boksa zaslužuju je revanš između ove dvojice.
Na kraju su suci odlučivali, jedan je bio za Wildera, drugi za Furyja, a zanimljivo, odlučivala je kartica britanskog suca Phila Edwardsa, a na njoj je pisalo 113-113!
(n24)

02.12.2018.

Panorama Pergamona




Nekada su slične panorame bile prvi masovni mediji. Prethodnici kina i virtualne stvarnosti: Panorame su u 19. vijeku publici prikazivale daleki svijet, kroz pokretne slike ogromnih dimenzija. Umjetnik Yadegar Asisi, koji živi i radi u Berlinu, tehniku nekadašnjih panorama uskladio je i perfekcionirao sa sadašnjošću.
Na njegovim monumentalnim 360 stepeni širokim ekranima, postavio je istorijske poglede iz različitih perioda istorije.
Posljednja postavka koju je Asisi uradio zajedno sa državnim muzejem je jedna grandiozna izložba pod naslovom „Pergamon“. Ova izložba posjetioce vodi u vremensko putovanje iz 129. godine nove ere. Na 104 metra dugačkom okruglom ekranu prikazuje se grad sa Akropoljem i okolinom.
Teoretičar umjetnosti Bazon Brock pun je pohvala.
„Jedna genijalna izložba, apsolutno na visini istorijskih istraživanja“, rekao je Brock.
Izložba je ograničena na 80 djela iz Antičke kolekcije u posjedu grada Berlina i multimedijalnog vizualiziranja objekata iz tog perioda. Konačni završetak radova na renoviranju muzeja planiran je za 2023. godinu, a dotle, posjetioci mogu pemostiti vrijeme posmatranjem ovih postavki.
(focus)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
01.12.2018.

Kulluk: Najkraća ulica krije neke od najzanimljivijih priča o Mostaru


(tekst koji slijedi objavljen je na portalu Priče iz Hercegovine dana 1. decembra 2018. godine, autor Sanadin)

Ulica Kulluk (ili kako na zvaničnoj tabli stoji – Kurluk), koja iz Kujundžiluka izlazi na Titovu, najkraća je ulica u Mostaru, a možda i u Bosni i Hercegovini. Ulica duga svega 27 metara vjerno čuva neke od najzanimljivijih i široj javnosti potpuno nepoznatih, ali iznimno značajnih historijskih činjenica, javlja Anadolu Agency (AA).
„Iako je ulica najmanja, baš u njoj su zabilježeni neki od najznačajnih događaja u historiji grada na Neretvi, o kojima samo rijeti građani nešto znaju, pa čak i to da joj je na ploči napisan naziv, pogrešan“, kazao je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) publicist i novinar Zlatko Serdarević, koji se desetljećima bavio istraživanjem zanimljivosti grada na Neretvi.
„Činjenica da na ulazu u ulicu stoji tabla sa natpisom ‘Kurluk’, što ništa ne znači“, kaže Serdarević, “govori da se nažalost o ovoj ulici gotovo ništa ne zna, jer pravi naziv ulice je Kulluk, što u prijevodu sa turskog jezika znači ‘ulica nadničara’, kao što je i bila za vrijeme osmanske vladavine”.
Pogrešan napis na ploči ulice, kako ističe Serdarević, trebao je biti ispravljen davno, za što je postojala inicijativa, ali nikad to nije učinjeno, premda bi u turističkoj ponudi bilo iznimno značajno.

– Mjesto okupljanja nadničara

„Sam naziv ulice među turistima bi pobudio zanimanje”, tvrdi Serdarević.
Smatra da bi se tada o njoj više govorilo, a ovako ona ostaje apsolutno zanemarena i zaboravljena, pa čak i od ljudi koji bi znanjem o njoj mogli uraditi nevjerojatnu tirustičku ponudu.
„Ova ulica je za vrijeme osmanske vladavine bila mjesto gdje su se nadničari skupljali i po tome je ona dobila naziv Kulluk. Prema načinu života u vrijeme osmanske vladavine to je bila jedna od glavnih ulica u centru grada Mostara, gdje su bile zanatlije i gdje se vodio intenzivan ekonomski život”, rekao je Seradrević.
Ulica je imala svega četiri numere, a po Serdarevićevim riječima, prva numera je bila ispod stepenica magaza, broj tri današnja Europa, preko puta njih je bila pekara gornja koja je uvijek bila samostalna, te današnji restoran Kulluk, koji je i u to vrijeme bio kafana.
Upravo u ovoj ulici održana je prva predstava u Mostaru, 24. 07. 1884. godine i zvala se ” Veliki Petar, car ruski” koji je priredilo Srpsko narodno pozorište iz Novog Sada.
„Postojala je inicijativa da se stavi ploča za oznakom da je prva predstava odigrana u ovoj ulici, ali to nikada nije relizirano”, kaže Serarević napominjući kako se plakat sa programom zabave koji je služio kao najava čuva i danas u Arhivu Hercegovine.
Ova ulica pamti i strahote prirodnih nepogoda iz 1804. godine, kada su zabilježene velike poplave koje su došle sa Veleži.
– Dogovaranje poslova i rađanje ljubavi

„To je toliko velika voda bila da je u blizini Kulluka voda odnijela jednu magazu. Kroz ovu ulicu išla je tolika voda da je nosila doslovno mrtvačke sanduke iz pravoslavnog groblja“, priča Serdarević.
Od 100 ispitanika, kako ističe, nijedan ne zna za ovu ulicu, ni odakle joj naziv, a posebno zato što je pogrešan.
„Ova ulica bi se turistima trebala prezentirati iz više razloga, a prije svega zato što rijetko koji veći grad ima tako malu ulicu kao što je Kulluk, kao i povijest koju ova ulica čuva“, kaže Serdarević.
Bez sumnje, u ulici gdje su se dogovarali poslovi rodile su se i brojne ljubavi. Među značajnim događajima je bila i humanost pekara Hajrudina u posljednjem ratu.
„Ovdje se nalazi spomen-ploča i velika je greška što što nije na engleskom jeziku, a na njoj piše: “U znak sjećanja na Hajrudina Dautovića koji je sa kolegama pekarima dao nesebičan doprinos u najtežim trenucima za naš grad”. No, na ploči ne piše podatak da je pekar Hajrudin zadnji čovjek koji je prije rušenja prešao Stari most, koji sagradio njegov imenjak mimar Hajrudin“, ističe Serdarević.
Smatra da podatak da isto ime nosi čovjek koji je jedan od najljepših mostova na svijetu sagradio i čovjek koji ga je zadnji prešao prije rušenja, a u ratu je u najkraćoj ulici činio humana djela, bez sumnje bi privukao pažnju.
„Grad Mostar ovu ulicu treba promovirati i prezentirati široj javnosti, jer iako je najkraća bilježi neke od najznačajnihih historijskih događaja“, kazao je Serdarević.
– Tri kule i han

Ulica Kulluk se nalazi između Male tepe, koja je najprometnija za turiste i glavne Titove ulice, te spaja najdužu transverzalu lijeve obale grada. Danas ima samo dva broja, po jedan s obe strane. Do Titove ulice, odnosno Glavne, kako je još Mostarci zovu, vodi 14 izvornih stepenica plus 9, koje su napravljene prilikom poslijeratne obnove stare jezgre grada.
Osmanlije su, kako navode u svojim istraživanjima Ismail-Braco Čampara, Tibor Vrančić i Smail Špago, na tom uskom prostoru izgradili tri kule. Prva kula, koja je imala dva sprata i most na podizanje, nalazila se u podnožju Suhodoline, a ispod sebe je propuštala vode Dronje, potoka koji bi tekao Suhodolinom za vrijeme jakih padavina.
Druga kula je bila smještena na ulazu u Potkujundžiluk iz smjera Male tepe. Ispod sebe je imala prolaz s kapijom, koja bi se pred noć zatvarala, priječeći tako prolaz u Potkujundžiluk i dalje na Stari most. Ova kula nije imala stražarsku posadu. Ove dvije kule su bile povezane bedemom visokim oko tri metra koji je činio dio utvrde koja je opasavala grad.
S vanjske strane ovog bedema, između dvije kule, nalazila se treća kula koja je služila za smještaj vojnika-stražara. Prve dvije kule su srušene ubrzo nakon dolaska austrougarske vojske u Mostar. Treća kula je adaptirana nakon 1878. godine, tako da se na gornjem spratu nalazio ugostiteljski objekt, a u prizemlju stolarska radnja. Još i danas služi kao ugostiteljski objekt.
Na uglu Kulluk ulice i Kujundžiluka postojao je han koji je sagrađen za vrijeme Osmanske vladavine. Imao je dvije sobe na spratu i tri dućana u prizemlju. Poslije 1878. godine prozvan je Hotel Evropa i ostao poznat pod tim imenom sve do danas, u kojem se i nalazi istoimeni restoran.
Priče iz Hercegovine


01.12.2018.

Noćas duel neporaženih: Fury vs. Wilder



Neporaženi teškaši u međusobnom duelu traže put do vrha


Neporaženi WBC prvak Deontay Wilder i britanski povratnik Tyson „kralj Roma“ Fury susreću se u Staples centru, u Los Angelesu, u noći sa subote na nedelju, 1./2. decembar, oko 3:30 sati po našem vremenu.
Pobjednik u ovom žestokom okršaju teškaša borit će se 13. aprila na Wembleyu iduće godine s Anthonyjem Joushuom, koji žarko želi jedini pojas (WBC) koji mu nedostaje (IBF, WBA i WBO naslovi u njegovom su vlasništvu) kako bi postao apsolutni prvak svijeta u teškoj kategoriji.
Još je u svježem sjećanju senzacionalna pobjeda Tysona Furyja protiv Vladimira Klička, kada je osvojio WBA, IBF, WBO, IBO i linearni naslov prvaka u teškoj kategoriji, samo da bi mu svi bili oduzeti, uključujući i boksačku licencu. Naime, nakon toga najvećeg trijumfa svoje karijere 2015., Furyja su zadesili osobni problemi, bio je narušenog psihičkog zdravlja, pao je na testu na droge te je priznao da je koristio kokain kako bi potisnuo depresiju. Ipak, Fury se vratio ove godine da bi nanizao dvije pobjede protiv, doduše, protiv neravnopravnih protivnika – Sefera Seferija i Francesca Pianetija, a meč s Wilderom bit će mu prvi veliki test.
Fury je rodom iz Wythenshawea, Manchestera, a u profesionalnoj karijeri je do sada ostvario savršen rezultat – 27 pobjeda, bez poraza. Visok je čak 205 cm, raspona ruku mu je od 216 cm.
Njegov protvnik Deontay Wilder je tri godine stariji i 4 cm niži, s 211 cm rasponom ruku. U 40 profesionalnih borbi (čak 39 nokauta) također ima savršen rezultat - 40 pobjeda bez poraza. Wilder je od 2015. prvak prema WBC-u te ga mnogi vide kao drugog najboljeg boksača svijeta nakon Josuhe. Poznat je po iznimnoj snazi udarca i nevjerojatnim postotkom završnih borbi nokautom – 98%, od čega je 19 borbi završavao već u prvoj rundi. Prema rankingu bokserekih profesionalaca, tj. Transnational Boxing Ranking Boards, magazinu The Ring i BoxRec, Wilder je drugi najbolji teškaš svijeta, koji je ove godine u iscrpljujućoj borbi svladao neugodnog Luisa Ortiza nokautom u 10 rundi i tako ponovno odbranio svoj WBC pojas, koji će, ako ga zadrži nakon Furyja, Joshua imati i te kakvih problema osvojiti.
Mada je Fury vještiji bokser, koji zna izbjeći udarce koristeći razne varke, Wilder je svakako favorit ove borbe, i ako udari na pravi način, Furyju bi mogao stvoriti velike probleme. Pun samopouzdanja, Fury tvrdi da je jači nego ikada i da, ako se mogao oduprijeti samoubilačkim mislima, može i Wilderu. Međutim, borio se svega šest puta u zadnje četiri godine i nedostaje mu pravih borbi, kao i ozbiljnih protivnika, dok Wilder razornim udarcem može nokautom, za koji je pravi stručnjak, brzo završiti borbu, a uz to ima snage da se vratiti iz teške pozicije, što je pokazao u borbi s Ortizom, kada je trijumfirao kao pravi šampion.
(sport)

01.12.2018.

Uz muziku je sve ljepše


Ementaler sir rado sluša muzičku numeru „Stairway to Heaven“ od Led Zeppelina. Sigurno je da mu se sviđa i „Big Cheese“ od Nirvane. Sir je tako lijep i tako velik, jer mu se tokom sazrijevanja pušta muzika?
Jedan proizvođač sira iz Burgdorfa, položio je uho na ementaler, vjerujući da se sa sirom može postupati kao i sa biljkama: On reaguju na zvuk, kod nekih boja zvuka ponaša se mirno i nježno, a kod drugih raste veličanstveno.
Proizvođač sada istražuje da li je to istina. Njegov eksperiment prati  Visoka škola umjetnosti u Bernu, Švicarska. Rezultati bi trebali biti gotovi do marta.
(stern)
 (NovaSloboda.ba)