spagosmail

Dobrodošli na moj blog


31.01.2019.

Let je više od razgledanja






Stari Most / Mostar. 30.01.2019. god

S Mostarom je drugačije, s njim se nikad ne opraštam. Jer, Mostar možeš napustiti, al on ne napušta tebe. Uvuče ti se pod kožu, protiče ti kroz vene i sjedini se s tobom, a da nisi ni svjestan toga. I onda je kasno, nostalgija te zauvijek vuče ka gradu rođenom na obalama Neretve.
Aleksa Šantić

Mostar 30.01.2019 (snimci iz zraka)

Ukoliko Vam se fotografije sviđaju, podijelite ih sa svojim prijateljima. Na taj način podržavate i moj rad.

Hvala
Dženad Džino Photography

31.01.2019.

Luda igra klime: Paklene vrućine u Australiji





Dnevne temperature oko 50 stepeni. Životinje masovno izumiru!

Talas ekstremnih vrućina već više od nedelju dana hara Australijom, najviše dnevne temperature dosežu gotovo 50 stepeni Celzijusa, a ekstremne temperature i suša doveli su i do masovnog izumiranja životinja
Temperature ruše stogodišnje rekorde – prošle nedelje je čak pet dana bilo među deset najtoplijih u istoriji Australije.
Prvo se pojavila informacija da se na obalama rijeka nasukalo više od milion mrtvih riba, a potom su mediji objavili da je vrućina u samo dva dana ubila čak trećinu šišmiša u Novom Južnom Velsu.
Vrućine su dovele i do masovnog izumiranja divljih konja.
Rendžeri su u blizini Alis Springsa pronašli više od 90 mrtvih, izgladnelih i dehidriranih divljih konja.
Još više od 200 ih je pronađeno u izuzetno teškom stanju i zbog toga je izvršena eutanazija.
Jedan od stanovnika, Ralf Tarner, objavio je stravične fotografije mrtvih konja. Na području na kojem su pronađeni mrtvi konji inače se nalazi jezero. Konji su navikli da piju iz tog jezera, a kada se isušilo, jednostavno nisu imali kuda da odu na vodu.
Lokalno stanovništvo i rendžeri za BBC kažu kako zbog vrućina na ovom području od žeđi izumiru i magarci, pa čak i deve.
U brojnim gradovima su srušeni istorijski temperaturni rekordi.
U Adeleidu je izmjereno čak 46,2 stepena, a u Seduni nevjerovatnih 48,6 stupeni.
Meteorolozi nemaju dobre vijesti – najavljuju da će talas vrućina potrajati danima.
(web)
31.01.2019.

Dan bez cigarete 31. januar


Cjelodnevni događaj „Život u dimu – spasi me!“ održava se u Banjaluci, Mostaru i Sarajevu. Danas 31. januara na Dan bez cigareta.
Kreativna interaktivna video prezentacija „Život u dimu – spasi me!“ organizirana je u sklopu inicijative Klima Bez Dima i nastavak je napora usmjerenih ka podizanju svijesti građana BiH o štetnosti pušenja i posljedicama pasivnog pušenja kojem su svi, pa i djeca, trudnice, starije osobe, konstantno izloženi u svim javnim prostorima u BiH.
Inicijativa Klima Bez Dima ovim događajem pokreće i kampanju za prikupljanje 10.000 glasova kao njihovo obećanje za stvaranje okruženja bez duhanskog dima i ljepše svakodnevnice za sve građane u BiH.
U saopćenju Inicijative Klima Bez Dima navodi se da će 10.000 glasova biti i poruka donosiocima odluka u zakonodavnim tijelima oba entiteta da što hitnije rade na donošenju i implementaciji zakonskih rješenja koja će bolje regulirati ovu oblast, shodno evropskim praksama i preporukama Svjetske zdravstvene organizacije.
Inicijativa Klima Bez Dima je pokrenuta u sklopu projekta Smanjenja faktora zdravstvenih rizika u BiH kojeg podržava Vlada Švicarske, a implementira Svjetska banka u partnerstvu s resornim ministarstvima zdravstva, obrazovnim medicinskim ustanovama, sportskim klubovima i drugim lokalnim partnerima – navodi se u saopćenju.
(Fena)

31.01.2019.

Oproštajni nastup


Japanski car Akihito i carica Michiko mašu njihovom narodu za oproštaj. Oni su 2. januara održali svoj poslijednji novogodišnji nastup u Carskoj palati u Tokiju. Više od 150 hiljada ljudi je došlo da ih pozdravi i prisustvije tom događaju.
Car Akihito (85) će za nekoliko mjeseci, tačnije 30. aprila, zahvaliti na dužnosti, što je jedan neuobičajeni postupak.
Nakon toga dana, carsku dužnost će preuzeti njegov sin, prijestokonasljendik Naruhito (58).
(spiegel)
(NovaSloboda.ba)
30.01.2019.

Otkup duhana na Bajram – Musavat br. 2. iz 1907. godine

Fabrika duhana Mostar

Duhanska stanica Ljubuški


U časopiu Musavat, broj 2 iz 1907. godine objavljen je tekst:
Predaja duhana.
Lanjske godine otkupni uredi duhana u Mostaru i Ljubuškom nijesu se obazirali na naše mubarek dane Bajrami-šerifa, nego su redovno radili kao i da nije nikakova svetkovina, a Muslimani koji nijesu pristupili otkupnom uredu izgubili su svoj godišnji hak. – Ovo nije pravo, nego očita nezakonitost koja otvoreno udara po svetinji naše vjere i po našim bitnim materialnim interesima, pa stoga odlučno tražimo da se ta nepravda ove godine ne ponovi”.
I prije austrougarske okupacije duhan je bio raširen po cijeloj Hercegovini, a fra Petar Bakula 1865. godine piše da u Brotnju (današnja opština Čitluk) gotovo svaka kuća uzgaja duhan. Tako je bilo i u ostalim područjima južne Hercegovine.
Valja napomenuti da je velike zasluge za širenje duhana u Hercegovini imao Ali-paša Rizvanbegović. Za njegove vladavine „kukuruz, krumpir i duhan morao je svako gojiti, bilo milom bilo silom, gdje je god to klima dopuštala“.
Austrougarska je vlast odmah zapazila visok kvalitet hercegovačkog duhana i stoga je vlastima bio cilj proizvesti što više kvalitetnog duhana. Istovremeno su dovedeni stručnjaci iz ostalih dijelova monarhije da rade na unapređenju proizvodnje. Bio je to početak stručnog rada u duhanu uglavnom kroz duhansku pokusnu službu i jaku kontrolu kvalieta. Godine 1875. Hercegovina je proizvela 150.000 oka duhana (oko 200.000 kg). Već 1888. godine, samo Tvornica duhana u Mostaru je proizvela 277.300 kg duhana za pušenje i nevjerovatnih 6, 127. 000 komada cigareta, koje su ručno motale vrijedne radnice, jednu po jednu. Te iste godine, Hercegovina je proizvela 3,100. 000 kg duhana, što predstavlja povećanje od nevjerovatnih 1 500 posto. Ove brojeve navodimo kako bi se uočio značaj i unapređenje proizvodnje u to doba.
Priredili: Tibor Vrančić / Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
30.01.2019.

Luda igra klime: Čikago hladniji od Antarktika, Aljaske i Sjevernog pola, temperature do -53°C



Djelove Sjedinjenih Američkih Država do kraja nedelje zahvatiće veoma niske temperature koje će se spustiti i do minus 53°C (-64°F), upozoravaju meteorolozi.
Najhladnije će biti već u srijedu, a Čikago će biti hladniji i od Antarktika, navodi BBC, dodajući da se ovako niske temperature dogadaju jednom u 25 godina.
Temperature znatno ispod nule osetiće najmanje 55 miliona ljudi.
Vanredno stanje proglašeno je u Viskonsinu, Mičigenu, Ilinoisu, Alabami i Misisipiju, a vlasti u Ajovi su upozorile građane da tokom boravka na otvorenom ne udišu duboko i ne govore mnogo.
Više hiljada škola je zatvoreno, uglavnom na sjeverozapadu SAD.
Američki meteorološki zavod objavio je da bi i samo 10 minuta boravka na ovakvoj hladnoći moglo da dovede do ozbiljnih promrzlina.
(eu.usatoday)


30.01.2019.

Hodočašće u snježnom pejsažu


Scena iz autonomne oblasti Gannan, na Tibetu u Kini, na prvi pogled podsjeća na neko davno prohujalo stoljeće.
Tradicionalno obučeni budistički hodočasnici prolaze kroz jedno planinsko selo, samo jedan dječak, obučen u „modernu“ odjeću, sa platičnom kesom u ruci, kao neki putnik kroz vrijeme, ispada iz okvira ove procesije u snježnom pejsažu.
Gannan u Kini važi za mjesto na kojem se duša oslobađa.
Kineski fotograf He Jing je ua fotografiju pobožnih hodočasnika osvojio prvo mjesto u kategoriji „Hot/Cold“ (pojedinačne slike) na takmičenju „Travel Photographer of the Year Awards (TPOTY)“ 2018.
Gannan je i njemu donio sreću.
Takmičenje „Travel Photographer of the Year Awards“ se raspisuje svake godine u Londonu.
(Fotomagazin)
(NovaSloboda.ba)
29.01.2019.

Na sceni ponovo, nakon dva stoljeća


Roman „Frankenstein“ od Mary Shelley (tajno objavljen 1818.) i dva stoljeća nakon objavljivanja još uvijek je popularno štivo. U Cirihu, Švicarska, ovih dana je izvedena svjetska pozorišna premijera aktueliziranog zastrašujuće klasika.
Pisac Dietmar Dath napisao je nastavak poznatog romana, koji je sada prilagođen za izvođenje na pozorici. To je priča o naučniku Viktoru Frankensteinu, jednom visoko inteligentnom liku, koji u poluilegalnoj ispitnoj laboratoriji, kroz krvavu borbu želi pronaći jednu novu besmrtnu vrstu. Dathov roman o modernom Frankensteinu bavi se važnim suvremenim pitajima, obećava dobru predstavu u pozorištu, koju je za pozornicu inscenirao režiser Stefan Putzer, jer konačno, ljudi danas imaju problema sa praćenjem novih pronalazaka, zbog enormne brzine istraživanja i stvaranja, a posebno održati korak sa vještačkom inteligencijom.
(spiegel)

29.01.2019.

Sniježna bajka


Nekoliko nijansi sive, jedna plava štrajfna i vrlo, vrlo mnogo bijele: Moglo bi se pomisliti da takva kombinacija boja može vrlo brzo umoriti posmatrača. Ali, sasvim je suprotno!
Fotografija snijegom i ledom okovane Arber kapele skoro da izaziva jedan šareni vatromet fantazije. Kao umjetničko djelo od šećernog preliva pojavljuje se sakralni objekat na skoro 1400 metara nadmorske visine. Ili, kao da vatrogasci, prilikom akcije u Gornjem Bayernu, nisu pod kontrolom mogli držati uređaje za gašenje pjenom.
Elfie Pertramer, novinar, kabaretist i originalni Bavarac, razmišljao je osamdesetih godina prošlog stoljeća, kako da se na Velikom Arberu pojavi magična šuma. On je svojim tekstom i u filmu sa kamermanom Martinom Lipplom, pokazao deset minuta šumske čarolije pod snijegom. Njegov tekst „Arbermandl“, u prevodu „Mali čovjek sa Arbera“, stvorio je kultni film, koji je „nebavarcima“ djelovao fantastično i još zagonetnije.
Na slici: Kao nadgrobne daske, drvena ograda podsjeća na pokojnike, koji su se brinuli o kapeli i njenom kulturnom održavanju tokom godina.
Ustvari, kapela je sakralni objekat s istorijom. O njoj se govori još od 1806. godine. Današnji izgled kapela je dobila 1957. godine, a kula od šindre sagrađena je 2015. godine.
Puno snijega i leda. Nepovoljni vremenski uslovi na skoro 1400 metara nadmorske visine, od Velikog Arbera stvaraju fantastičan krajolik.
(focus)


29.01.2019.

Dan kad su ovce jahale


Kada bi ovce znale pričati priče, vjerovatno bi jednog dana priču počinjale ovako “Bilo je to onog dana kada smo jahale na leđima ljudi…“
Moguće da se životinjama i dopala ovakva situacija, ali ljudima, skoro sigurno da nije. Jake padavine u predjelu Sanilurfa na jugoistoku Turske pretvorile su tlo u duboku kaljužu. U jednoj od njih zaglavilo je 67 ovaca i nekoliko magaraca, te ljudima nije preostalo ništa drugo, nego izuti cipele, pregaziti kaljužu do životinja, staviti ih na leđa i jednu po jednu ih izvući na sigurno.
Ovce su u Turskoj, uostalom kao i kod nas, veoma cijenjene zbog njihove raznovrsnosti, zbog mesa, mlijeka i vune.
(stern)
(NovaSloboda.ba)
28.01.2019.

Danska prvak svijeta u rukometu



Reprezentacija Danske osvojila je titulu prvaka svijeta savladavši u skandinavskom finalu selekciju Norveške, uvjerljivim rezultatom 31:22.
U proteklih 18 dana na tlu Danske i Njemačke odigrano je uzbudljivo Svjetsko rukometno prvenstvo, a za titulu prvaka svijeta večeras su se borile skandinavske zemlje Danska i Norveška.
Nošeni fantastičnim igrama najboljeg igrača turnira Mikela Hansena Danci su došli do finala u koje su Norvežani pak stigli zahvaljujući najboljem golmanu turnira Espenu Kristensenu.
Norvežani i Danci su se za prvu titulu svjetskog prvaka borili pred prepunom dvoranom u danskom Hemingu.
Danska je pobijedila rezultatom 31:22 i prvom titulom prvaka svijeta upotpunila vitrinu u kojoj od ranije ima pehare osvojene na evropskim prvenstvima i Olimpijadi.
Norvežani ni u drugom finalu nisu uspjeli doći do zlatne medalje, mada je i plasman u finale zapažen uspjeh s obzirom da su iza sebe ostavili trećeplasiranu Francusku i četvrtoplasiranu Njemačku.

Naredno svjetsko prvenstvo igrat će se za dvije godine u Egiptu. Na njemu će prvi put učestvovati 32 reprezentacije umjesto dosadašnjih 24.

Konačni poredak
1. Danska
2. Norveška
3. Francuska
4. Njemačka
5. Švedska
6. Hrvatska
7. Španija
8. Egipat
9. Brazil
10. Mađarska
11. Island
12. Tunis
13. Katar
14. Rusija
15. Makedonija
16. Čile
17. Argentina
18. Srbija
19. Austrija
20. Bahrein
21. Saudisjka Arabija
22. Sjeverna i Južna Koreja
23. Angola
24. Japan

(sport)
28.01.2019.

Najbolji grah iz Livča




Održana 5. Grahijada na Rujištu


U organizaciji Planinarsko-smučarskog društva (PSD) “Prenj” iz Mostara, na Rujištu je 27. januara 2019. održana peta po redu Grahijada – takmičenje u pravljenju graha.
Stručni žiri sastavljen od pet članova je izabrao najbolji grah.
Za titulu najboljeg graha borilo se 25 ekipa.
Prvo mjesto osvojio je “Livač”, drugi su bili “Old Beans”, a treća ekipa nazvana “Gimnazija Mostar”.
Raja je za najbolji grah odabrala onaj Udruženja građana “Zajedno za naš grad”.
Osim takmičenja u pravljenju graha, za sve posjetioce je organizirana i prigodna tombola.
28.01.2019.

Pred samu trku kamila


Ako niste znali: Abu Dhabi u prevodu znači „Otac antilopa“. Ali, ako se malo pažljivije pogleda,  Emiratima u Perzijskom zalivu, prije bi odgovaralo ime „Otac kamila“. Tamo postoje safariji na kamilama, show programi sa kamilama, odgajivači kamila, pijace kamila i naravno – trke kamila.
U Liwa Oazi, na slici, gospodin u bijeloj Knduri, kako se tamo naziva bijela, lagana košulja duga do zemlje, vrši poslijednju provjeru kamila pred trku.
On sam neće jahati na kamili, jer se na jugu ove  zemlje, umjesto pravih džokeja koriste daljinski upravljani roboti, koji bičem tjeraju kamile u bjesomučni trk do pobjede.
(stern)
(NovaSloboda.ba)
27.01.2019.

Jedna zaprave „cool“ fotografija


Meteorološka stanica na Fichtelbergu, na 1125 metara nadmorske visine na Erzgebirgeu u Njemačkoj, pokrivana je debelim slojem snijega i leda. Fotografija je napravljena uz pomoć drona, autor Jens Berger.
Onome ko gleda ovu fotografiju, logično se nameće pitanje: Moraju li meteorolozi, da bi ušli u svoje prostorije pri ovakvom vremenu, koristiti neko sredstvo protiv odleđivanja brava? Odgovor: Ne! Odnedavno u ovoj meteorološkoj stanici ne radi niko. Ona je potpuno automatizovana.
(bild)

27.01.2019.

Danas 5. Grahijada na Rujištu


27. januar 2019, 12:00 sati, fotosi Mirso
PSD 'Prenj' pozvalo je članove društva i građane Mostara na petu po redu Grahijadu.
Grahijada se održava danas, 27.01. na platou ispred planinarskog doma na Rujištu. Grah i čaj za posjetitelje sz besplatni - napominju organizatori.
Na Grahijadi se može probati i kuhano vino koje će pripremiti članovi 'Prenja' po "prihvatljivoj cijeni". Tokom grahijade biće organizovana i tombolu, a tombolski listić košta samo jednu KM.
Prostor oko doma na Rujištu je ograničen, a parkiranje automobila kod Planinarskog doma neće biti dozvoljeno.
27.01.2019.

Taj čudesni svijet – Slike dana


Staklena platforma koja nadvisuje Bangkok visoka je 314 metara. „Maha Nakhon Skywalk“ nalazi se na vrhu tornja King Power Maha Nakhon, najviše zgrade u glavnom gradu Thailanda.

U škotskom South Queendferryju kostimirani učesnici izvode tradicionalno novogodišnje kupanje u vodama rijeke Forth.

A u engleskom gradu Leeds, jedna obučena trkačica učestvuje u trci „Auld Lang Syne Fell“.

Dva „Diablo Walkera“ pokazuju svoje akrobacije sa diablom u Olenburgu, Njemačka, pred početak turneje“Fireworks of Gymnastic“.

U Londonu ,jedan kip Nippera, maskote HMV lanca, stoji u blizini stare fabrike gramofonskih ploča  „Old Vinyl Factory“. Kompanija koja upravlja muzičkim radnjama i knjižarama morala je po drugi put u zadnjih šest godina podnijeti zahtjev za bankrot.

Centralna snježna figura na izložbi „Sun Island International Snow Sculpture Art Expo“ u kineskom gradu Harbinu, duga je 106, visoka 32, a široka 20 metara. Napravljena je od 40 hiljada kubnih metara snijega.

Jedan sirijski dječak gleda kroz prozor autobusa koji ide prema Checkpointu Abu Duhur, u Idlib provinciji. Kontrolni punkt dijeli područje Sirije između pobunjenika i pripadnika Assadovog režima.
(web)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
26.01.2019.

Putovanja su život











(tekst koji slijedi objavljen je na portalu klix.ba 24. januara 2019.)

Par prodao sve što je imao da bi proputovao 63 zemlje svijeta, posjetio BiH i Mostar.

Nicolas Ierino i Lau Cristianopar iz Argentine su rasprodali apsolutno sve što su imali kako bi posjetili sve zemlje svijeta. Do sada su posjetili 63 zemlje među kojima je i Bosna i Hercegovina.
Nicolas i Lau su u vezi tri godine. Posljednju godinu su odlučili provesti putujući. Proputovali su do sada 63 zemlje i obišli više od 150 gradova.

"Mi smo veoma aktivni, nemamo mira. Iako nam nedostaju naši prijatelji, porodica, hrana i običaji, jednostavno obožavamo putovati i to nikada nećemo prestati raditi. Ponekad se vratimo kući, napunimo baterije i krenemo iznova", napisali su na svojoj stranici.

Smatraju da treba živjeti život kao da je svaki dan posljednji. Uvjereni su da niko od nas ne bi volio dočekati svoj kraj na radnom mjestu, a da nikada nije vidio sve ljepote svijeta.

"Želimo živjeti, eksperimentirati i raditi nove stvari. Ne želimo uobičajen život. Ustajanje rano, svaki dan u isto vrijeme, oblačenje iste odjeće, odlazak na isti posao. Brak, djeca, kupovina kuće, dobrog auta... Do penzije. I gdje je tu život?", zapitali su se.

Par je posjetio i našu zemlju, tačnije Mostar koji ih je oduševio.

"Posjetili smo Mostar, to je prekrasan stari gradić koji još uvijek nosi ožiljke od rata u kojem se borio za svoju nezavisnost. U gradu ima i dosta džamija, jer su stanovnici većinom muslimani", napisali su svoje impresije o ovom gradu Nicolas i Lau.

Neke od zemalja koje su posjetili su Portugal, Slovenija, Hrvatska, Kuba, Maldivi, Indija, Indonezija, Maroko, Egipat, Izrael, Turska i mnoge druge.
(klix.ba)

26.01.2019.

Srušen san o finalu!


Džaba euforija kad ima bolji!

Norveška srušila njemački san o finalu u rukometu

San njemačkog rukometnog tima i njegovih navijača je okončan. Norveška je u polufinalu bila prejaka za njihov tim i zaslužno se našla u finalu.

U uzbudljivoj utakmici u Hamburgu Norveška je pobijedila rezultatom 31:25 i u finalu će igrati protiv Danske (nedelja u 17:30).
Dok su Nijemci pazili na radijus kretanja norveškoj superzvijezdi Svenu Sagosenu, golove su postizali drugi: Rod Abelvik zabio je sedam, Bjarte Myrhol šest, Magnus Joendal četiri i Sagosen pet.
Christian Prokop je reagovao i koristio veterana Steffena Weinholda, koji je do ove utalmice tokom SP igrao veoma malo zbog problema sa mišićima. Bez velikog uspjeha.
U poslednje tri minute, navijači su se ponovo ponadali, pošto je Fabian Wiede uspješno završio kontra-napad i Njemačka je još jednom došla do dva gola minusa (25:27). Ali, tada se još jednom pokazala psihička stabilnost Norvežana. Za finale su postiglisavršen rezultat 25:31. Njemačka će za bronzu igrati protiv Francuza (nedjelja u 14:30).
(sport)
26.01.2019.

Kako su se mijenjali junaci iz crtanih filmova




Zaštitni znaci su mu bile ogromne podlaktice, naškiljeno oko, zvižduk i naravno, mornarsko odijelo. Prije ravno 90 godina mornar Popaj je ugledao svjetlo dana. Kreirao ga je crtač Elzie Crisler Segar.
Špinat, kome Popaj duguje svoje mišiće, zapravo je došao kasnije. Popaj je u početku bio samo pomoćnik nekom drugom strip junaku u novinama, ali je ubrzo postao toliko popularan da je postao junak vlastite serije. Od 1933. godine zajedno sa djevojkom Olivom i njegovim protivnikom Blutom (Badža) pojavio se i u crtanim filmovima. Prije 15 godina, povodom Popajevog rođendana čak je i Empire State Building zasjala u zelenoj boji. Onda, konačno 1980. godine, slijedi oplemenjavanje, kada je režiser Robert Altman preuzeo grmljivog mornara i snimio mjuzikl u pravom filmu.


On je bio vjerovatno najpoznatiji miš ikada. Za braću Disney je 18. novembra 1928. godine došlo do velikog prodora sa debijem njihovog junaka crtanih filmova Micky Mausa. Slijedio je globalni uspon njihove kompanije, uz crtane filmove, stripove, lutke u obliku Mickeya, kao i mnogi drugi proizvodi sa likom poznatog miša.
Tokom godina, Mickeyev izgled se mijenjao nekoliko put. Od očiju, ušiju, njegovog odijela, do boje, sve to je išlo u korak sa vremenom. U njegovu opremu došle su rukavice i cipele. Čak je i njegov kolega na slici morao doživjeti čitav niz sličnih promjena.


„Stvoren“ kao nesretni patak 1934. godine u Disneyevom crtanom filmu „The Wise Little Hen“ , Donald Duck, ili kod nas Paja Paatak, izveo je samo jedan ples, ali je ostavio veliki utisak, tako da je postao dio Mickey Maus filmova.
Nesretni patak je ubrzo dobio ne samo prijeteljicu Daisy, nego i njegove sestriće Tick, Trick i Track, kao i strica Dagobert Ducka, ili Baju Patka, pri čemu se i sam optički mijenjao. U crtanim filmovima je dobio plavu, umjesto crne jakne. Vremenom je „izgubio“ dva dugmeta i postao malo obliji. Došao je i do zvijezde na Stazi slavnih u Hollywoodu 2004. godine. Nedavno je imao i povratak na televizijske ekrane. U novom serijalu „Duck Tales“ vraća se u Duckburg, a sa njim je i njegov stric Dagobert.


Belgijski crtač Pierre Culliford (1928 – 1992) poznat kao Peyo napravio je od malih plavih figura slavne ličnosti, Štrumpfove (u belgijskom originalu: Les Schtroumfs), koje su svjetlo dana ugledali 23. oktobra 1958. godina Prvi put su se pojavili u seriji „Johann i Pfiffikus“ časopisa Spirou. Slijedila je uspješna priča.
Pryo je napravio 16 albuma sa avanturama Štrumpfova. Njegov rad je nastavljen i 1975. godine slijedi prvi film kaoni televizijska serija, nastala osamdesetih godina. 2011. i 2013. slijede dva 3-D filma, a 2017. animirani film „Štrumpfovi – izgubljeno selo“. Krajem prošle godine, napunili su 60 godina.



Još dva junaka su debitovali pedesetih godina. 1959. godine su autor Rene Goscinny i crtač Alberto Uderzo stvorili „Asterixa“, najuspješniji francuski strip sa istoimenim protagonistom. Uvijek na strani Galije: njegov prijatelj Obelix. Zajedno prave herojska djela, zahvaljujući čarobnom napitku. Uspjeh dvojice junaka serije još uvijek je daleko od završetka…
U oktobru 2017. godine objavljen je još jedan nastavak „Asterix u Italiji“. Aktuelna izdanja crta Didier Conrad, a autor je Jean Yves Ferri. Dva Gala nisu popularni samo u stripovima. Teror nad Rimljanima došao je i na velike ekrane, tako da se 2012. godine pojavio čak četvrti dugometražni film „Asterix&Obelix – By Her Majesty's“, a u ulogama su se pojavili Edouard Baer (Asterix) i Gerard Depardieu (Obelix).



Još jednom junaku stripa dopušteno je da se proslavi kao filmska zvijezda. Da li ste ga prepoznali? Šešir, crvena marama, žuta košulja otkrivaju ko je to: Lucky Luke, kauboj, kod nas poznat kao Talični Tom, koji se brine o redu i zakonu, slavio je pojavljivanje na velikom ekranu 2009. godine. Igrao ga je Jean Dujardin. A kad je njegova priča počela na papiru
Belgijski crtač Morris počeo je seriju stripova sa ovim junakom još 1946. godine. Zadnja  njegova serija objavljena je 2002. godine. Danas ovog junaka stvaraju crtač Achde, a priču o usamljenom kauboju piše Laurent Gerra. Sa više od 30 miliona prodatih strip-sveski samo u Njemačkoj, to je je nakon Asterixa svakako najuspješnija strip serija.
(web)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
25.01.2019.

Kao „Vlak u snijegu“

Kao „Vlak u snijegu“









Visoki sniježni nanosu su prethodnih dana zaustavii mnoge automobile i vozove. Jedan voz je zatrpan u snijegu ostao punih 48 sati. Kao u poznatom romanu iz školske lektire „Vlak u snijegu“ Mate Lovraka. Pod 30 centimetara debelim ledom pucali su vodovi za struju. Oklopna vozila su čistili puteve do sela odsječenih snijegom. Sniježna katastrofa iz 1978/79 je tada paralizovala dijelove sjeverne Njemačke. Sada je snijeg pogodino njene južne dijelove. Snijeg prije 40 godina bio je povezan sa ekstremno niskim temperaturama, a sada je u sjevernim Alpama i Predalpama bio relativno blag. Nakon snijega slijedila je padavina kiša, pa onda opet snijeg. Bijela masa se zbila i sa tonama teškim teretom opteretila krovove kuća, krošnje drveća su padale na puteve, zaustavila skijaške liftove i vozove, kao ovaj na Brockenu. U mnogim područjima vladao je najveći, 5. stepen opasnosti od lavina. Neki skijaši, i snowborderi. koji su izišli sa označenih staza, izgubili su život, a mnogi su se izgubili u bijeloj okolini. Najmanje devet ljudi je izgubilo život. U ovim krajevima na snazi su inače strogi propisi redovne kontrole nosivosti krovova u prostorima u kojima boravi veći broj ljudi, nakon katastrofe koja se desila 2006. godine u Bad Reichenalu. Tada se pod pristiskom snijega srušio krov hale u kojoj su se nalazili klizači rekreativci, a tom prilikom je život izgubilo 15 osoba.
(focus)

25.01.2019.

Lavina umjesto toplog čaja


Bilo je pola pet popodne, kada se lavina sa Schwägalpa, u istoönoj Švicarskoj, sručila u restoran hotela Sänits. Srećom, u to vrijeme u restoranu nije bilo puno ljudi.
Lavina je svom snagom udarila i porazbijala stakla na prozorima restorana, zatrpala stolove i stolice i zaustavila se ispod šanka. Svega troje ljudi je lakše povrijeđeno. Pomoćnici su lopatali danima dok nisu prostor oslobodili od snijega.
Kao i ovdje, u kantonu Appenzell, slično je i u mnogim mjestima na Alpama. Snježne padavine bez kraja, posvuda zabranjene ceste, odsječena sela, zatvoreni ski liftovi, a uz to, opasnost od lavine posvuda.
U Austriji su život izgubila tri skijaša, a u Bayernu je zatrpana jedna regionalna cesta.
(stern)
(NovaSloboda.ba)
24.01.2019.

Vrijeme je kiselog kupusa!


(prigodan tekst prenešen sa portala dubrovniknet)

Kiseli kupus oduvijek je bio cijenjen, posebice kao lijek, a vrijeme zime je upravo pravo vrijeme da organizam okrijepimo svim blagodatima ovog povrća. Način njegove pripreme potiče od Slavena, a koristi se i dan danas. Poznato je da je moreplovac James Cook svoju posadu hranio kiselim kupusom za prevenciju od opasnog skorbuta. Pojedini liječnici poput Kneippa njime su uspješno liječili dijabetes, giht, opekline i upale. Ljekovitost kiselog kupusa nadilazi ljekovitost mnogih poznatih biljaka. Sto grama sirovog kiselog kupusa sadrži čak 20 mg vitamina C. Dovoljno za početak!
Slijede vitamin A, folna kiselina, magnezij, željezo, fosfor, kalcij, kalij, natrij, balastne tvari i bjelančevine. Odličan je izvor vitamina B12, zbog toga se posebno preporučuje vegetarijancima i veganima. Nažalost, odnosno dijelom i zbog nemanja tradicije kiseljenja kupusa na ovim prostorima, ne mogu reći da je to dio naše tradicije  (na području Dubrovačke republike) ali od davnih dana zasigurno mogu tvrditi da su ga spremale naše dobre gospođe u Gradu, jer sam i ja „hodio u butigu uzest kilo krauta“.

Lijek za probavni sustav
Ono po čemu se kiseli kupus razlikuje od sirovog su probiotičke bakterije. Kiseli kupus je izvorna fermentirana hrana prirodno bogata probiotičkim kulturama. Zbog toga je kiseli kupus jako bitan u liječenju bolesti prouzrokovanih disbalansom crijevne flore, posebice nakon terapije antibioticima ili kemoterapije.
Blagotvorno djeluje na želudac i crijeva, na njihovu mikrofloru i na peristaltiku, čime pogoduje probavi. Pomaže i u probavljanju masnih obroka te ubrzava metabolizam što pospješuje izlučivanje štetnih tvari iz organizma te čisti i regenerira jetru. Tako čisti krv, usporava starenje i jača otpornost organizma.

Zacjeljuje rane i opekline
Kiseli kupus pospješuje zarastanje rana, a djeluje i kod reume i upale vena. Lokalno ga možete koristiti za ublažavanje svrbeža na koži uslijed različitih alergijskih upala, manjih opekotina i uboda insekata, posebno pčele ili ose. Na zahvaćeno mjesto stavite oblog od lista kiselog kupusa  i omotajte ga zavojem ili gazom. Imate li glavobolju, na čelo položite list kiselog kupusa i omotajte ga gazom.
Za podizanje raspoloženja te općenito dobro zdravlje, svaki dan pojedite dvije do tri žlice naribanog kiselog kupusa. Ljudi koji konzumiraju puno kiselog kupusa jači su i otporniji na bolesti. Zbog toga se kiseli kupus posebno preporučuje starijim osobama, osobama s oslabljenim imunitetom i djeci.

Blagodati soka kiselog kupusa
Rasol - sok kiselog kupusa – ima mnogo povoljnih učinaka po zdravlje. Bogat je vitaminima C, E, K i B, kao i vitaminom U, jednim od najrjeđih vitamina, važnim za liječenje čira na želucu i dvanaestercu. Vrlo je popularan narodni recept za liječenje nagluhosti pomoću rasola.  Navečer, prije spavanja, namočite vatu u rasol od kupusa i stavite je u uho.
Tako spavajte i izvadite je ujutro. Između ostalog, rasol djeluje protiv gljivica i bakterija, štiti od upala, pomaže kod čira i liječi mamurluk. Da biste iskoristili sve hranjive tvari u kiselom kupusu, konzumirajte ga sirovog, kao i njegov rasol. Najzdraviji je u obliku salate uz dodatak bučinog  ili domaćeg maslinovog ulja. Osim toga, možete ga kuhati, pržiti, peći, pirjati i kombinirati sa žitaricama, na primjer ječmom.
(dubrovniknet)

24.01.2019.

Rukometna euforija


Šta je zaraznije od kijavice? Virus rukometa! Čitava Njemačka je sretna. Uživa u rukometu, jedni drugima padaju u zagrljaj. Deset miliona ljudi je bilo ispred televitijskih ekrana, 20 hiljada uživo u areni u Kelnu. Rukomet u Njemačkoj je promijenio javno raspoloženje. Čovjek se budi sretniji, sve ide lakše. Čini se kao da su rukometašipredali svoju energiju ljudima. Euforija rukometa pokazuje koliko Nijemci imaju minusa u zadovoljstvima života. U zemlji postoji višak mrzovoljnih. Samo treba pogledati talk show programe na televiziji. Mrzovoljni lijevo, mrzovoljni desno. Samo Brexit, dizel i izbjeglice. Iz doline bijede iznenada dolaze pobjednici. Oni lete kroz vazduh,. Oni bacaju lopte kao bogovi. Oni tužnu zemlju pretvaraju u sretnu zemlju.
Hvala rukometaši, vi ste Njemačku učinili sretnom.
Najljepša hvala!
(Franz Joseph Wagner/Bild)

A šta bi mi tek rekli! Da nas bog'do hoće zadesiti nekakav sličan virus!
(spagos)

24.01.2019.

Taj čudesni svijet – Slike dana


U Kapstadtu jedan našminkani dječak čeka na početak karnevalskog marša u centru grada. Proslava Druge Nove Godine datira još iz vremena kada je ovdje ukinuto ropstvo. Robovi su tada postali slobodni, dan nakon Nove Godine.

Šampion u sumo hrvanju Hakuho prije ulaska u sumo ring Meiji-Schrein u Tokiju izvodi ceremonijalni ritual.

Vatrogansni brod prilikom gašenja požara na oštećenom naftnom tankeru „Aulac Fortune“ pred obalama Hong Konga, kojom prilikom je jedna osoba izgubila život.

U njujorškom Medison Sqare Gardenu održano je finale rodea „PBR Unleast the Beast“.Jahač na biku Chase Outlaw, nakon pada nastoji da izbjegne udare bika.

Jedan muškarac drži u ustima živu pastrmku. Sve ovo se dešava na tronedeljnom festivalu, koji je najveći zimski događaj u Južnoj Koreji. Tom prilokom se na jezeru buše rupe u ledu i pastrmke puštaju u rijeku, gdje bivaju lovljene na ovakav način.

Na jednoj od najvećih karnevalskih proslava u Kolumbiji, učesnici oblače veoma šarene kostime. Parada „Canto a la Tierra“ u gradu Pasto, upravo doživljava svoj vrhunac.

A u Indiji, čistači prozora na hotelu u Amritsaru od svog posla prave umjetnost.
(web)
Smail Špago


(NovaSloboda.ba)
23.01.2019.

Utopili se u vinu – Barton County Democrat, 14.5.1896. godine



U časopisu Barton County Democrat 14. maja 1896. godine objavljen je tekst:
“U Mostaru u Hercegovini, umrli su muž i žena na vrlo neuobičajen način. Žena je otišla u podrum kako bi mužu zahvatila vrč jakog, novog vina za večeru. Budući da ogromna bačva nije bila do vrha puna, ona se sagnula preko ruba i upala u nju. Njen muž je odmah skočio kako bi joj pritekao u pomoć, ali je i on upao u bačvu, tako da su u nekoliko minuta oboje bili mrtvi. Vrijednost njihove imovine je procijenjena na 20.000 funti sterlinga, međutim njih dvoje je živjelo skromno kao obični seljaci”.
(prevod: Tibor Vrančić)
Vinova loza se u Hercegovini uzgaja od davnina. Na škrtoj zemlji, uz mukotrpnu obradu, vinogradarstvo je bilo osnova preživljavanja hercegovačkog seljaka. Ali, dolaskom Austrougarske uslijedilo je unapređenje proizvodnje i osnivanje vinogradarsko-voćarskih stanica, prve u Gnojnicama 1886. godine, a zatim i na cijelom području Hercegovine. Ovdašnji vinari počinju školovati svoju djecu u čuvenoj vinogradarsko-vinarskoj školi u Klosterneuburgu, sjevernom predgrađu Beča i tako se kvalitet ovdašnjih vina podiže na zavidan nivo, a naša se vina počinju piti i po carskim dvorovima širom Evrope. Stoga i vinograde u Gnojnicama i Lastvi narod počinje nazivati Carskim. Za samo 10 godina (1882. – 1892. g.) proizvodnja grožđa skočila je s 42 na 930 vagona.
Mostar je izrodio brojne znamenite vinare, a najpoznatiji je bio podrum Đorđa i Riste Kovačine, podrum Velimira Oborine, porodicva Krulj, Aničić, Ivanišević, Mrav, Grković, Slišković, Ćereković i mnogi drugi. Vina iz ovih podruma su osvajala brojne medalje na izložbama po svijetu. Lično je car 1909. godine uručio podrumu Peško & Jelačić medalje i diplomu za izvrstan  kvalitet vina na izložbi u Mistellbachu, na kojoj je učestvovalo čak dvadeset izlagača iz Hercegovine.
Ovo je diploma s te izložbe.
Priredili: Tibor Vrančić / Smail Špago
(NovaSloboda.ba)

Riječ urednika portala:Ovaj serijal neumornih mostaroljubaca Tibora Vrančića i Smaila Špage donosi pisanje svjetskih medija o Mostaru. U današnjem prilogu preneseno je pisanje časopisa Barton County Democrat, 14.5.1896. godine, o jednom starijem bračnom paru, koji se utopio u bačvi vina, ali i o vinogradarstvu na području Mostara.
23.01.2019.

Interesantna ponuda sa Sicilije



(tekst koji slijedi objavljen je na portalu 6uka 21. januara 2019)

Airbnb će vam platiti da živite u malom italijanskom selu tri mjeseca
Sve plaćeno plus 900 eura mjesečno za trošak.

Airbnb želi da pronađe četvoro ljudi koji će živjeti u selu Grottole u italijanskoj regiji Bazilikata i to tri mjeseca. Od njih se očekuje da se uklope sa lokalnim stanovništvom i da pomognu oživljavanje sela.
Kao i mnoga druga mjesta u Italiji, Grotole takođe ostaju sve brže bez stanovništva koje prelazi u gradove. Iz sela je otišlo toliko ljudi da ih je trenutno ostalo samo 300, a oko 600 kuća je prazno.
Izabranim kandidatima će biti plaćeni svi troškovi života u selu, ali će biti odgovorni da pomažu lokalnoj neprofitnoj organizaciji. Za uzvrat će dobiti besplatan smještaj, oko 900 eura mesečno za troškove, i priliku da pohađaju kurs jezika ili kuvanja. Krajnji rok za slanje prijava je 17. februar, a početak boravka je predviđen tokom leta.

- Naš san je da istorijski centar Grotole ponovo bude naseljen. Za 10 godina bismo voljeli da vidimo selo puno ljudi različitih kultura, savršeno integrisanih u lokalnu zajednicu - rekao je Silvio Donadio, osnivač organizacije koja stoji iza projekta.
Šta možete da očekujete najbolje je opisao lokalni pčelar.
- Ljudi koji dođu iz velikih gradova će pronaći staro selo okruženo šumama i livadama. Ohrabrićemo ih da iza sebe ostave stari život i da se povežu sa našim načinom življenja.

A koja je uloga Airbnb-a u svemu?
- Želimo da pomognemo da se te zajednice sačuvaju za generacije koje dolaze - rekao je koosnivač Airbnb Džo Gebia.
Gradovi i sela u Italiji koja izumiru su na mnoge načine pokušavali da izbjegnu potpuno gašenje. Neki nude prazne kuće koje prodaju za jedan evro - u gradićima na brdima Sicilije - Ganđiju i Sambuki. Jedini uslov je da kupci ulože novac u renoviranje posjeda.
Drugi, među kojima su Riaće i Akvaformoza u Kalabriji su prigrlili migrante i izbeglice. A tu su i napušena sela koja su eksperimentisala sa modelom koji je poznat pod imenom "širok hotel" u kom se cjelo mjesto pretvara u smještajni kapacitet za turiste.
Najpoznatiji primjer je Santo Stefano di Sesanio, selo na planini u regiji Abruco, koje je u takvu vrstu hotela pretvorio švedsko-italijanski biznismen Daniele Kilgren.
(6uka)

Logično se nameće pitanje: Šta li će biti sa našim brojnim selima, u kojima su ostali samo poneki đuturumi, da prežive svoje zadnje dane?
(spagos)

23.01.2019.

Užas sa sretnim završetkom








(Nije baš sve onako kako nam se servira u reklamnim filmovima za putovanja. Lako je ići na fotosafari, i lupati po metalnim dijelovima u slučaju opasnosti. Treba ući u vodu i uloviti ribu kraj ovih kolosa?)
Fotograf Frederico Genovese je tokom boravka na jezeru Naivasha tokom prošlog mjeseca snimio zastrašujući incident, u kome je jedan vodeni konj desetak minuta bjesnio, ugrizajući bespomoćnog ribara. Na kraju se sve završilo dobro.
Pred očima fotografa, i nekolicine posjetilaca div od dvije tone je bjesnio, a oni su, ne imajući drugog načina lupali po metalnim dijelovima, koji su bili u blizini, kako bi ogromnog sisara pomakli s mjesta i odvojii od nesretnog ribara.
Nakon dvije sedmice provedene u bolnici, ribar po imenu Mathew je otpušten kući, na putu je oporavka, a sam je fotografu dao odobrenje da snimljene fotografije objavi.
Do incidenta je došlo u vrijeme kad su četiri ribara bili u lovu na ribe u jezerskoj vodi. Iznenada se u blizini pojavio nilski konj, a ribari su se rastrčali na različite strane. Nilski konj je krenuo ka Mathevu, koji se ukukao među grane jednog drveta u vodi. Međutim, vodeni konj je našao dovoljno prostora između grana da ga nekoliko puta opasno ugrize. Nakon što ga se vodeni konj okanio, Mathew se izvukao sav krvav na obalu, sa poderanom odjećom, izgledajući kao da je upravo pobjegao od smrti.
Fotograf je u opisu fotografija napisao kako je ovu priču želio da podijeli sa svima, upozoravajući na opasnosti po mnoge Afrikanace koji žive u blizini divljih životinja.
Međutim, najteže je ovim ribarima, jer će oni i dalje dolaziti na jezero, da love ribu za svoje potrebe.
(thesun)

(NovaSloboda.ba)
22.01.2019.

Ponovo u ringu


Jedan od najuspješnijih evropskih boksera Adnan Ćatić, poznatiji kao Felix Sturm, oslobođen je optužbi za doping.
Ćatić je 20. februara 2016. imao posljednju borbu u Oberhausenu protiv Fjodora Čudinova nakon koje je bio pozitivan na nedozvoljene supstance. Nakon skoro tri godine Ćatić je dokazao svoju nevinost i ubrzo bi se mogao vratiti u ring.
"Sud je slijedio argumente odbrane i zaključeno je da nema relevantnih tragova za doping", rekao je njegov advokat Gottfried Reims.
Ćatić, koji će 31. januara napuniti 40 godina, je peterostruki svjetski prvak. Uzimao je titule u srednjoj kategoriji u verzijama WBO, WBA i IBF, te u supersrednjoj u WBA asocijaciji upravo u borbi protiv Čudinova. U karijeri je imao 49 mečeva u kojima je upisao 40 pobjeda uz šest poraza, dok su tri borbe završene bez pobjednika.
Prema svemu sudeći, 50. borbu imat će protiv Arthura Abrahama (38), također višestrukog prvaka u srednjoj i supersrednjoj kategoriji.
(klix)

22.01.2019.

Slike potpunog pomračenja mjeseca






Juče ujutro, između 4:34 i 5:41 sati, zasjao je krvavi mjesec na nebu i ranoraniocima ponudio jedan poseban nebeski spektakl.
Potpuno pomračenje se desilo kad je mjesec potpuno ušao u sjenku od Zemlje.
Za upotpunjavanje spektakla ovog puta su pomogle niske temperature i vedro nebo u velikom dijelu zapadne Evrope.
Do potpunog pomračenja Mjeseca može doći samo kod punog Mjeseca i to kad se Sunce, Zemlja i Mjesec nađu na jednoj pravoj liniji.
Tom prilikom sunčane zrake u atmosferi bivaju razbijene, a do Mjeseca dopire samo njihova crvenkasta svjetlost, te Mjesec stoga sjaji u njegovoj crvenoj ljepoti.
Osim toga Mjesec na svojoj orbiti, koja ima oblik elipse, stoji na najbližij tački prema Zemlji pa zbog toga i izgleda tako velik.
Tokom pomračenja Mjesec prošao je kroz različite faze,





Posebni spektakl nude slike Mjeseca u odnosu na okolne objekte na mjestu snimanja, kao što su ove slike, nastale u blizini grada Duisburga u Njemačkoj. Tom prilikom su ponuđene boje kontrasta. Dok Mjesec sjaji crvenom bojom, park je istovremeno osvjetljen ružočastom bojom.
Slike u prilogu nastale su uz pomoć tehnike u plenetarijumu u Bochumu u Njemačkoj, a tok pomračenja je tamo u live-streamu praćen iz Griffith- Observatoriuma u Los Angelesu, a panoramske fotografije su nastale sa kineskog svemirskog broda Jadehase. Nakon toga, te slike su u posebnoj laboratoriji složene u jednu sliku.
(web)


(spagos)
22.01.2019.

Nova vrsta flastera


Flasteri nam najčešće idu na živce. Ili ne zalijepite kako treba, ili pak, zalijepe tako čvrsto, da je njihovo skidanje veoma bolno.
Sada su inžinjeri sa Harward univerziteta i sa kinsekog Jiaotong univerziteta iz Xianu moguće pronašli rješenje i za ovaj problem: razvili su jednu vrstu ljepila koja posebno dobro drži na vlažnim površinama, onima koje su slične oznojenoj koži, a s druge strane veoma lako se skida.
Nova vrsta ljepila se sastoji od vodenog rastvora dugih molekularnih lanaca, takozvanih polimera, jedna vrsta molekularnih spojeva. Ovo ljepilo osvijetljeno ultra ljubičastim zrakama, veoma lako se rastvara.
„Pronalazak funkcioniše sa čitavim sortimentom materijala i može naći široku primjenu“, tvrdi Wu Kangling sa kineskog uiniverziteta, jedan od članova istraživačakog tima.
(spiegel)

(NovaSloboda.ba)
21.01.2019.

Biće to fantastičan Super Bowl!


Finalisti su poznati: New Englands Patriotsi protiv Los Angeles Ramsa.

Tom Brady (41) će se po deveti put naći u Super Bowlu, a od toga po treći put uzastopno. U polufinalu, u jednom spektakularnom susretu Tom Brady sa njegovim Patriotsima pobijedio je Kansas City Chiefs sa 37:31, nakon produžetaka, te tako obezbjedio kartu za finale, koje će se igrati u Atlanti.


Hronika: Samo osam minuta prije kraja Kansas je prvi put došao u vođstvo. Četiri minute kasnije New England odgovara trkom Michela. Devedest sekundi kasnije Williams ponovo dovodi Chiefse u prednost.
Samo 39 sekundi na satu, Burkhead je uveo Patriotse u završnicu, okrenuvši rezultat u svoju korist. Mahome uz pomoć Patsa i sudijskih odluka ponovo dovodi Kansas u prednist i jednim golom sa terena obezbjedio produžetke.
A tada je počeo Brady show!
Preko 13 igri, 75 yardi i skoro 5 minuta vrtio je odbranu Chiefsa oko sebe. Tri puta je stajao prilikom trećeg pokušaja leđima uza zid. I svaki put, zahvaljujući njegovim hvatačima Edelmanu i Gronkovskom, pronašao rješenje.Na kraju je Burkhard bio taj koji je „jaje“ donio iza linije i donio konačnu odluku.



U drugom susretu također pobjeda u produžecima. Los Angeles Rams su pobijedili New Orleans Saints sa 26:23, i plasirali se u finale. U ovom sustretu desio se skandal, kada su sudije kratko pred kraj regularnog dijela susreta napravili očigledan previd prilikom čistog faula kojinje napravio igrač Ramsa, a kako se pokazalo, to je na kraju imalo fatalne posljedice po Saintse. Dvije minute prije kraja regularnog dijela susreta kod stanja 20:20 kada je bek Saintsa Dreew Brees (40) bacio jedan pas na Tommylee Lewisa (26), ovaj nije imao nikakve šanse da uhvati „jaje“ jer ga je bek Ramsa Nickell Robey-Coleman (27) pokosio. Pass Interference (spriječavanje pasa). Prije nego što je Lewis mogao da uhvati loptu, odbrambeni igrač Ramsa ga je napao i spriječio.
Faul je bio očigledan za svakoga, osim za sudije.
Umjesto četiri nova pokušaja, Saintsi su se morali zadovoljiti golom na terenu 1:48 minuta prije kraja poslijednje četvrtine.
Rezultat: Napadač Ramsa Greg Zuerlein (31) je izjednačio 15 sekundi prije kraja regularnog vremena, a onda je postigao odlučujući pogodak sa nevjerovatnih 57 yardi u produžecima. Tako su Ramsi obezbjedili mjesto u finalu.

Kako najavljuju: Biće to fantastičan Super Bowl!

Patriotsi protiv Ramsa, u noći između 3. i 4. februara po našem vremenu, boriće se za krunu NFL-a.
(sport)

21.01.2019.

Iz životinjskog svijeta: U kandžama orla


Mladi orao bjelorepan (Haliaeetus albicilla)  raširio je svoje kandže leteći preko rijeke preko Elbe kod Hohnstorfa u Donjoj Saksoniji u Njemačkoj.
Njegov plijen je ovog puta bila jedna guska (Anser fabalis)  Jedan fotograf amater uspio je uhvatiti ovaj spektakularni trenutak.
“Orao je kandžama zgrabio gusku za glavu, ali je nakon nekoliko trenutaka morao ispustiti već mrtvu gusku, jer je za njega bila preteška” napisano je u komentaru uz forografiju.
Šezdesetih godina, “kralj neba”, kako još nazivaju ovog orla, koji, inače, živi pretežno u sjevernijim močvarnim predjelima Evrope, Azije i Amerike, smatrao se ozbiljno ugroženim, a danas na području Njemačke ponovo živi oko 700 parova, koji svake godine legu nove mlade.
(bild)
(NovaSloboda.ba)
20.01.2019.

Tri


Nekada su se ovakve stvari učile kroz čitanje bajki. Danas, twitter.
(spagos)
20.01.2019.

Potpuno pomračenje Mjeseca


Mjesec, Zemlja i Sunce biće u jednoj ravni tokom vikenda kada se očekuje potpuno pomračenje Mjeseca, jedino u ovoj, ali i narednoj godini.
Istovremeno će Mjesec biti najbliže Zemlji, zbog čega će djelovati veće i svjetlije nego obično, a taj fenomen se zove Super Mjesec.
Američki astrofozičar Patrik Hartigan izjavio je da će to biti interesentano jer će se desiti i Super Mjesec i potpuno pomračenje Mjeseca, dodajući da će pomračenje trajati dosta dugo, oko sat vremena.
Pomračenje počinje u nedelju uveče ili ponedeljak rano ujutro, u zavisnosti iz koga dijela Zemlje se posmatra taj fenomen.
Senka Zemlje će u potpunosti prekriti Mjeseci tokom 62 minuta, naveli su naučnici i dodali da ukoliko bude vedro nebo fenomen će biti vidljiv u Sjevernoj i Južnoj Americi, ali i na Grenlandu, Islandu, u Irskoj, Velikoj Britaniji, Norveškoj, Švedskoj, Portugalu i na obalama Francuske i Španije.
Ostali dio Evrope, kao i Afrika, imaće samo djelimičan pogled.
Pomračenje neće biti vidljivo u Aziji, Australiji i Novom Zelandu.
Naredno potpuno pomračenje Mjeseca predvidja se tek u maju 2021. godine.
(NovaSloboda.ba)
20.01.2019.

Otac na vjenčanju


Gospodin u sredini slike, Indijac po imenu Maheshbhai Savani, neće oženiti brojne nevjeste na slici. Doduše, ovdje se u stvarnosti i radi o jednom masovnom vjenčanju u zapadno-indijskom gradu Surat. Za sve nevjeste sa slike, jedna stvar je zajednička. Ni jedna od njih nema svog oca, koji bi ih na vjenčanju doveo do vjenčanog stola.
Gospodin Savani, kao dobročinitelj, za svaku od njih preuzima ulogu oca na vjenčanju. Ovaj biznismen je za vjenčanje u zadnoj nedelji decembra to učinio za ukupno 251 djevojku.
O kako se bavi ovom dobrotvornom aktivnošću, već punih šest godina, Savani je na vjenčanje izveo ukupno 824 nevjeste.
O gospodinu Savaniju i njegovoj dobročiniteljskoj aktivnosti, već smo pisali na ovom mjestu.
(stern)

(NovaSloboda.ba)
19.01.2019.

Išareti


Ponekad jednom gestom učiniš više nego sa stotinu riječi. Nekada se to zvao išaret.

Praznik je, očekujemo rodbinu. Majka nas je okupila i rasporedila zadatke. Morao se poštovati protokol. Djeca šute dok veliki pričaju. Ne smijemo upadati u razgovor. Kad majka značajno pogleda, služe se zijafeti, ne smije se preskakati i kasniti. Otac bi se dobroćudno nasmiješio da nam olakša, a i hrabrio bi nas klimanjem glave. Ali, mi smo uvijek gledali izraz majčinog lica i s njega čitali svoju "sudbinu". Ponosno bi podigla obrvu, a kraj njenih usana bi se izvio u smiješak ako bi nas neko pohvalio. Mi smo se uvijek bojali njenog kratkog klimanja glavom i onog dugog " hmmm". E, tada smo Boga molili da gosti što duže ostanu sve dok majka ne bi zaboravila našu pogrešku. Njeni išareti su nam se toliko urezali u pamćenje da ih sami danas koristimo u komunikaciji sa vlastitom djecom. Samo što ih više ne zovemo išaretima, danas dobivamo od svoje djece pitanja pola u šali a pola ozbiljno: "Kakvu si to facu složila majke ti?" ili"Reci glasno ne znam ti ja taj jezik!"
Sve ide svojim tokom, prošlost ne može postati ni sadašnjost ni budućnost. Došla su neka čudna vremena i načini komunikacije. Strahopoštovanje je možda nestalo, a i nije baš bilo dobro. Sada postoji malo slobodnija prisnosti, ali ponekad ona prerasta u preveliku slobodu koja se često graniči sa drskošću.
Ko zna sta čeka njih sa njihovom djecom! Možda će se sjećati mojih priča o išaretima moje majke i zažaliti za davnim vremenima kad vojnici nisu zapovijedali generalima.
(Emica)

Ili: „čitaj me između redova“ kako bi se to reklo u žargonu.
(spagos)

19.01.2019.

Slike godine 2018.

Elke Büdenbender, prva dama i pokroviteljica UNICEF Njemačka nagradila je pobjednike renomiranog foto takmičenja “UNICEF – foto godine”. Nezavisni žiri je pobjednike odabrao između više od 1.400 fotografija. Pored prva tri mjesta, žiri je još desetorici fotografa dodijelio počasno priznanje. Slike prikazuju sudbinu djece iz različitih zemalja širom svijeta.

Ovogodišnji pobjednik je “Togo: Svako dijete se računa” autora Antonia Aragona Renuncija. Djeca prikazana na slikama se prikazuju kao “kazna bogova”, ili se smatraju “demonima” – u dijelovima zapadne Afrike se šire strašni mitovi o mentalno i fizički hendikepiranoj djeci, a često ih odbacuju i njihove vlastite porodice. Ostrvo spasa za ovu djecu je “Saint Louis Orione Centar” u Bambouaki.

Drugo mjesto je osvojila fotografija “Bangladesh: Rođeni bez domovine”, autora Turyou Chowdhuryja. Bebe koje je fotograf snimio imaju majke koje su zatrudnjele tokom terora i nasilja nad Rohingya narodom, a spasile su se bijegom preko granice, u Bangladesh. Ni Myanmar ni Bangladesh ovu djecu ne priznaju građanima svoje države.

Naslov treće nagrađene fotografije je “Izrale/Palestina: Muhijev hrabri mir u ratu” autorice Rine Castelnupovo. Ona je snimila Muhija sa njegovim djedom i jednim mirovnim aktivistom. Muhi je rođen u pojasu Gaze 2009. godine i pati od jedne rijetke autoimune bolesti. Kad mu je bilo tri mjeseca, roditelji su ga morali dati na liječenje u Izrael. Jedini spas bila je amputacija podlaktica i potkoljenica.

Nikada, kaže francuska fotografkinja veteran Veronique de Viguerie, nije bilo toliko kršenja Konvencije UN o pravima djeteta, kao u sjevernom Jemenu. Njena fotografija “Jemen: Između života i smrti” pokazuje djecu koja su bliže smrti nego životu.

Fotografija “Nigerija: Na nesigurnom terenu” autora Jesca Denzela dobila je počasnu nagradu. Na njoj je prikazana neizvjesna sudbina ribarskih sela u Nigeriji, koja stoje na putu brzog razvoja zemlje. Oko 150 hiljada ljudi je zbog toga suočeno sa raseljavanjem, beskućništvom i velikim poteškoćama.

Iranski fotograf Shayan Hajinajaf tematizovao je “Iran: Samo na grobljima su postavljeni spomenici” civilne žrtve iračko-iranskog rata od 1980 do 1988. godine. Kao i u svakom ratu, i u ovome su djeca bile najveće žrtve.

Projekat poljske foografkinje Karoline Jonderko “Poljska: Rješavanje problema bebama od vinila” istražio je pitanje, zašto odrasle žene žele vještačku djecu. Bebe imaju nevjerovatno stvarni izgled, isporučuju se sa matičnim izvodom rođenih, težinom i dužinom. Čak je i miris bebe modeliran sa posebnom impregnacijom. A žene se prema njima ponašaju kao prema pravoj djeci, s njima idu u šetnju, u park, na dječija igrališta, prave fotografije i posjećuju restorane. Vela havle, što bi kod nas rekli!

Ropstvo je stvar prošlosti? “Benin: Oslobođen iz ropstva” autorice Ane Palacios dokazuje suprotno. Teško siromašne porodice prodaju svoju djecu, na primjer, za kućne pomoćnike u domaćinstvima bogatih. Fotografkinja je napravila snimke zarobljene djece, koja su pobjegla ili njihovim vlasnicima nisu bile ni od kakve koristi.

“Iran: Kada nestane vode”, ukazuje na veliki problem ove zemlje. Tri četvrtine Irana dehidrira, rijeke i jezera presušuju. Jedan od razloga je nedostatak padavina, pošto su klimtske promjene okrenule naglavaćke čitav eko sistem. A to dovodi do gladi, nestašicae vode za piće, čiji će konačni rezultat biti ruralni egzodus stanovništva.

Ljudsko biće koje se sa njegovim biciklom “kupa” u vodi Bodenskog jezera staro je svega 9 godina. Mohmed pati od rijetkog Cutis Laxa sindroma, koji oštećuje njegovo vezivno tkivo. Marlena Waldthausen je u “Sirija/Austrija: Konačno ga više ne zadirkuju” pratila dječaka i njegovu porodicu.

Tariq Zaidi sa njegovim “Haiti: Sačuvati dostojanstvo u bijedi” je iskoristio kako bi podigao svijest o moći ljudi. Njegove slike iz najveće četvrti Port au Prince, prijestonice Haitija prikazuje život oko 80 hiljada ljudi. Valovitim limom pokriveni kućerci, bez tekuće vode, bez odvoženja otpada, rijetke sa strujom. A šta je u takvim uslovima otkrio? Osjećaj zajedništva, nadu i djecu punu nade!

Sarcelles je predgrađe Pariza, siromašno i ozloglašeno. Mnogo migranata i visoka stopa prekida školovanja karakterišu ovu četvrt. Jedan ragbi tim ima namjeru da prekine taj začarani krug. “Pariz: Sa borbenim duhom van iz patnje”, autora Camilo Leon Quijana pokazuje mlade sportistkinje koje pune samopouzdanja žele svoj život učiniti uspješnim.

Brian Sokol je sa “Bangladesh/Myanmar: Traumatizovano majčinstvo” portretisao majke koje su iskusila užasne stvari. Maloljetnice su često bile silovane od strane vojnika, pobjegle su iz popaljenih sela u Bangladesh. Trauma, stid i strah su stvari sa kojima je fotograf na ovim fotografijama bio posebno oprezan.
(web)
Smail Špago


(NovaSloboda.ba)
18.01.2019.

Mostarska raja iz Holandije organizuje veče „Rođeni za Rođene“






(fotografije. Mirsad Pintul, 17.01.2019.)

Mostarska raja iz Holandije organizuju zabavno veče posvećeno Rođenima, pod naslovom: „Rođeni za Rođene“.
Fešta će se održati 20. aprila 2019. godine u holandskom gradu Leiden, u Partycentru De Zijn, ulica Paramaribostraat broj 66, u vremenu od 19,30 do 01,00 sati.
Domaćin večeri je Denijal Behram.
Za zabavni dio večeri pobrinuće se muzičari Miro Asotić i Siniša Verić. Uz muziku, domaćin najavljuje i čitav niz slatkih, malih iznenađenja
Poenta večeri, pored druženja, viđenja, priče i razgovora su Rođeni, njihov povratak na mjesto koje im i pripada, sa željom da  budu u samom vrhu bosanskohercegovačkog fudbala.
Sav prihod sa večeri biće namijenjen, kao pomoć, za izgradnju infrastrukture na stadionu „Rođeni“ u Vrapčićima.
Domaćin večeri poziva sve one koji su blizu, i kojima nije daleko, da svojim prisustvom uveličaju ovo veče.
Ulaznice po cijeni 15 eura moći će se nabaviti na ulazu, prije početka fešte, a ulaznica je istovremeno i tiket za tombolu
Za one koji imaju želju da dođu, da svojim dolaskom pomognu Rođenima, a spriječeni su, postoji mogućnost uplate virtualne ulaznice, ili da pošalju svoj novčani prilog.
Za dalje pojedinosti i detalje u vezi toga, kao i oko same fešte, mapa grada i slično, stoji vam na raspolaganju informacija o najavi ove manifestacije, na facebook stranici pod nazivom „Rođeni za Rođene“, ili kod domaćina večeri.
(NovaSloboda.ba)
18.01.2019.

Divlji konji sa Kruga, januar 2019.








Ljepotani na Kruzima poziraju turistima, stegla zima, hrane malo

Fotografije: Muamer Brko Ramić
14 januar 2019.
(tomislavnews)



Krug (ili Krug-planina, Kruzi) je krška visoravan u Bosni i Hercegovini. Nalazi se sjeverno od Livna i Livanjskog polja na jugozapadnoj strani Cincara. Prostire se između 1150 i 1350 metara nadmorske visine, a najdominantniji vrh nalazi se na 1562 metra. Visoravan je prekrivena brojnim vrtačama inim kraškim fenomenima, kao što su ponori i špilje.
Na Kruzima obitavaju divlji konji koji su potomci pitomih konja koje su vlasnici napustili dolaskom mehanizacije u poljoprivredu. Između Livna i Kupresa preko 30 godina obitava oko 180 divljih konja.
(wikipadia)


Livanjski divlji konji i ovih hladnih zimskih dana obitavaju nedaleko od planinskog prijevoja Borova Glava. Sa svog glavnog staništa – planinske visoravni Kruzi, hladna livanjska bura ih je tu dotjerala. Zbog visokog snijega u potrazi su za hranom, a nje nema, ma kuda krenuli.
Ipak, nema nikakve opasnosti za njih, ističe Branko Lijović, čovjek koji o ovim konjima, zajedno s još nekolicinom članova Udruženja “Borova Glava”, volonterski brine.
Ovi divlji konji su odavno prava livanjska turistička atrakcija. Ipak, izuzev nekoliko volontera, od tih su životinja svi “digli ruke” – pa i sam grad Livno pod čijom su bili zaštitom do unazad godinu dana.
15. januar 2019.
(Divlji Konji s Kruga /facebook)

18.01.2019.

Ljubav uz pomoć Googlea





Jedna mlada Britanka i jedan mladi Italijan zaljubili su se uprkos jezičkoj barijeri.
Bila je to ljubav na prvi pogled: Od kada su se Britanka Chloe Smith i Italijan Daniele Marisco prije dvije godine susreli na Ibizi, njih dvoje su nerazdvojni, i sve to, uprkos što na početku veze nisu znali ni riječi jezika onog drugog. Ali, znali su kako prevazići tu prepreku.
Sreli su se u jednom noćnom baru na Ibizi, i zaljubili. Ona nije govorila italijanski, on nije govorio engleski. Za njih dvoje nije bilo problema. U prvim trenucima, oboje su znali da su sreli nekog posebnog.
Chloe je za medije izjavila: „Bilo je nešto posebno uzbudljivo u vezi sa Danielom, a to je činjenica da se nismo međusobno razumjeli. I tada je pomogao jedan klik“.
Da bi međusobno komunicirali, dva golupćića su koristili Google prevodilac. Nije ostalo samo na jednom kratkotrajnom flertu sa godišnjeg odmora, kako su očekivali prijatelji i porodice. Samo sedam dana kasnije, Chloe i Daniele su pokazali kako ljubav ne poznaje granice.
Dvije godine kasnije, njih dvoje su još uvijek zajedno. Sada žive u Londonu. Tamo Chloe radi kao kozmtičarka, a Daniele se zaposlio u jednom italijanskom baru.
Dobro u svemu tome: Google prevodilac sada trebaju samo i iznimnim situacijama. Bez kurseva jezika njih dvoje su naučili jezik onog drugog. Chloe sada govori italijanski, a Danile engleski.
(dailymail)


17.01.2019.

Grad na kvadrat


(tekst koji slijedi objavljen je 16. januara 2019. na facebook stranici Đenan Jelin)

Mostar ima dvije obale, dva vodovoda, dvije pošte, dvije elektroprivrede i dvije gradske čistoće. Domaćin je pozorišta i kazališta, fudbala i nogometa, muzike i glazbe, sedmice i tjedna, hljeba i kruha, kafe, kave i kahve, kisele i mineralne. Domaćin je dvije dvije škole pod jednim krovom. One jedne, u Šantićevoj ulici odnosno ulici Mile Budaka; saobraćajne i prometne odnosno srednje mašinske i srednje strojarske. I one druge, poznatije, u centru grada kod Hita, odnosno na Španskom; kod Lenjinovog šetališta odnosno Nikole Šubića Zrinjskog. Da, ta druga, u centru grada, zapravo je Prva, odnosno Stara gimnazija, Gimnazija Alekse Šantića, tj. fra Dominka Mandića! U toj Prvoj Staroj Šantić Mandićevoj Gimnaziji jutarnja smjena uči gramatiku bosanskog jezika a popodnevna gramatiku hrvatskog jezika. Jedni uče istoriju, hemiju i geografiju, drugi povijest, zemljopis i kemiju.

U Mostaru su još i Univerzitet i Sveučilište. Apoteke i ljekarne, pekare i pekarnice. Zlatare i zlatarnice. Javne i pučke kuhinje. Haremi i groblja. Stranke, partije, zajednice i savezi. Unije i fronte.

Nekad grad cvijeća, lijepih parkova i čistih ulica, danas je jedan od najprljavijih u cijeloj Bosni i Hercegovini. Grad deset godina bez izbora, grad svjetla, grad života i smrti. Tuge i veselja. Rata i mira.

I od svega što sam naveo samo su obale prirodna podjela. Sve ostalo je neprirodno, dogovoreno i nametnuto.

Grad stepena i stupnjeva.
Grad iz romana, pjesme, filma i vica.
Poseban, omalen grad kakvog nadaleko nema
Grad nikad završene sportske dvorane, grad gladnog gariba kraj kontejnera.


17.01.2019.

Mostar

(2013.)

(tekst koji slijedi objavljen je na stranici jergovic.com/ajfelov-most/ dana 9. januara 2019. godine)

Priča se da je bilo mnogo mostova a da je ispod njih Neretva tekla kao kakav zeleni konj s više od jednog sedla. Najljepše je bilo ono bijelo od kamena “tinelia”, a tako visoko da se činilo kao da je polumjesec. Tako su zaljubljeni parovi u Mostaru imali dva mjeseca kad su odlazili ljubiti se.
Kada sam u nj ušao prvi put, bila je zima ’93/’94., mostova nije bilo i to više nije bio grad. Bilo je to bojno polje, rov i guba granata od kaldrme do krovova, aj orijentalni Mostar, nije bilo teško voljeti te, zbog željezničke pruge u mirovanju i zahrđale, zbog bolnice u kojoj su šivana tijela po podrumima pod svijećama, zbog dječice hitre na osmijeh a okretne u gladi, po tome braća uličara u Napulju za mog poratnog djetinjstva. Ne govorim o rijeci, jer više nije bilo skakača.
Talijanskim kamionima dolazio sam šest, dvanaest, dvadeset i četiri puta, sve dok se na tvojim raskrsnicama nisu pojavili poratni semafori. One zime donijeli smo generator za bolnicu, skriven među paketima s namirnicama, ali i vjenčanicu i trkaći bicikl za tvog biciklistu, koji je ranijih godina sudjelovao i na Giro d’ Italia, a još uvijek je vozio, da bi pokazao kako sport udaljuje od nevolja, pa čak i od bombi i snajpera.
Sad imaš Pavarotijevu koncertnu dvoranu, imaš kamenje Starog mosta izvađeno iz rijeke, imaš pjesnike. Grad si ispunjen uskrsnućem, radnici i kavane udahnuli su ti svoj dah na usta. Ovo nije stoljeće proze, već poezije. Preostaje književnost onoga tko je imao malo papira te osjetio da se vrijeme stišće pa mu je preostalo da sav život koji je mogao zaključa na jednoj stranici. U varšavskom getu pisale su se pjesme. A tko se zatekao zatočen u nekom od zatvorâ XX. stoljeća bez druga i knjige, spasio bi se samo ako se sjećao stihova. Bilo je to stoljećam pjesnikâ i krvnikâ. I samo pjesnici mogu spasiti jezik koji su koristili krvnici. Samo su mi Heine, Rilke, Celan spasili njemački.
Život kreće od majčinih prsa i stihova. Ima ih tu, ali samo predujam, šaka izgubeljnog fonda. Opsade sažižu knjižnice, a oni u opsadi sažižu knjige da se ogriju. Međutim, jedan list spase da na njemu zapišu stih, a odatle iznova kreću jezici, pisma i pošta bez maraka na kuverti, pošta koja omogućuje da pjesma iz Mostara stigne u ruke neznanca u inozemstvu. Evo nas, Mostare, stranci smo koje si pozvao, najprije svojim kamenom u plamenu, a onda i pjesnicima.
(Preveo Tvrtko Klarić)

erri de luca

17.01.2019.

Ledeni tornjevi


Ovih dana, u Moskvi je bilo hladno, čak do 12 stepeni ispod nule. Ne zvuči kao nešto posebno, ali je dobro došlo za one koji imaju želju posjetiti festivala ledenih skulptura, koji se održava svake godine u ovo vrijeme.
Prilikom gradnje Basilius katedrale, sigurno nije kanula ni kap vode sa visokih tornjeva. A ako uz to i sunce zaigra svoju igru, i led zasija, onda je zimska atrakcija perfektna.
Originalna katedrala stiji na južnom dijelu Crvenog trga, a njeno ledeno izdanje u Parku pobjede, na Poklonnaja brijegu. Tamo je izgrađena i ledena kopija Kremlja. Nedostaje još statua predsjednika Putina. Ali, kako kažu, prdsjednik je i u stvarnosti dovoljno leden.
(stern)


(NovaSloboda.ba)
16.01.2019.

Apoteka M. F. Houške – Musavat br. 6 iz 1906. godine


U časopisu Musavat, broj 6 iz 1906. godine zabilježeno je:
“Jedna neispravnost
Mnogi nam se tuže da češće puta moraju poduže vrijeme čekati u apoteci M. F. Houške, dok dotični gospodin ruča ili večera, a i da ne pominjemo noćno doba, kad čovjek mora da osijedi dok se gospodin digne i otvori radnju. Pominjući ovo, obraćamo pažnju nadležnih, naročito onih oji sprečavaju da se treća apoteka otvori”.
Inače, apoteka Martina Franje Houške bila je smještena u zgradi koja se nalazila na sjevernom uglu Glavne i Telčeve ulice. Godine 1881.. tu otvara apoteku g. Zovetti. Kasnije ovu apoteku preuzima Houška, Čeh koji je doselio u Mostar. Poslije zatvaranja ove apoteke, u ovoj je zgradi otvoren hotel Jelić, čiji je vlasnik bio Manojlo Jelić.
Priredili: Tibor Vrančić / Smail Špago


(NovaSloboda.ba)
16.01.2019.

Napadački i za gol više



Ibro Rahimić: Velež će igrati kako tradicija nalaže, napadački i za gol više

Osam dana traju pripreme nogometaša Veleža za početak proljetnog dijela 1. lige FBiH i ostvarenja prvog cilja Rođenih - povratka u Premijer ligu. Trener Veleža Ibro Rahimić, pun vjere u snagu svojih igrača i kluba koji s klupe predvodi, najavljuje nastavak preporoda Rođenih.
Na početku razgovora za portal Klix.ba Rahimić kaže da su današnji testovi pokazali kako su igrači i pored početka priprema u dobroj fizičkoj spremi. Radi se naporno već osam dana, a igrači su imali zaslužen odmor od tri sedmice.

"Igrački kadar je svaki dan kvalitetniji, doveli smo jednog brazilskog stopera (Uira De Oliveiri Marques o.a.), iskusnog igrača koji je igrao u tamošnjim ligama. Nadam se još jednom ili dvojici igrača za početak takmičenja, koji bi nam naljeto trebao donijeti Premijer ligu", kaže Rahimić. 
I konkurencija se pojačava, posebno Olimpik, ali iako u Mostaru s respektom gledaju na sve to, ne plaše se protivnika te kažu kako je njihov koncept drugačiji od mostarskog, dovode starije igrače, dok Velež preferira mlađe, pokretljivije, koji mogu dalje napredovati.

"Posebna priča je bila o odlasku igrača, naši su igrači svima zanimljivi. Fajić je imao ponuda, ali nisu to bili veliki iznosi da bismo rizikovali s obzirom na to da je to naš ključni igrač. Nismo dolazili u dilemu šta da uradimo, on ostaje u Veležu, a naljeto ćemo vidjeti da li će biti ponuda ili će i dalje ostati kod nas", jasan je trener Veleža.

Rahimić uopće ne dvoji u vezi s tim kako Velež treba da igra i izgleda na terenu, posebno jer je on igrao u klubu kad se stvarala tradicija koja se danas s ponosom spominje.


FK Velež 2018/19


"Velež je uvijek igrao napadački, tako je i danas, što potvrđuju naši rezultati i broj postignutih golova. Mi dovodimo igrače koji su jaki tehnički, kreativni, a moj cilj je da se klub i dalje približava idealima iz prošlosti, napadačkom fudbalu s mnogo golova. Vidim kako ovi mladi momci kad upadaju u sistem su spremni na sve te stvari, zahtjeve koji se pred njih postavljajuju", kazao nam je.
"Nakon povratka u Premijer ligu, što je prvi cilj, klub i ljudi koji ga vode, će postaviti i sljedeće ciljeve. Klub je u dobra doba vratio sve dugove, podrška ljudi u gradu, državi i van nje je stvarno velika, a nadam se da ćemo vrlo brzo igrati i evropske utakmice, a onda ćemo dalje planirati nove ciljeve", optimistično je u svom stilu zaključio razgovor Ibro Rahimić.
(RD/klix.ba)

16.01.2019.

Karfiol ljubičaste boje


Karfiol bijele boje je bio juče, a povrće se danas sve češće javlja u raznovrsnim bojama.
A kako je počelo, uskoro bi se nekome za rođenan, umjesto buketa cvijeća u rukama, na vratima mogli komotno pojaviti sa glavicom ovako obojenog kupusa.
Bijeli karfiol je nekada imao značajno mjesto u ishrani: posebno u vrijeme vladavine francuskog kralja Luja XIV. Ovaj kupus se toga vremena smatrao delikatesom u Francuskoj, a njegova boja je bila šik.
Vremenom se sa karfiolom desilo nešto slično kao i sa filterom za kafu: izišao je iz mode, i jednostavno ga je nestalo iz vida. To je, ipak, bilo šteta, jer karfiol ima nježan ukus, a povrh svega veoma je zdrav, sadrži dosta magnezijuma, kalija i vitamina B6 i C, te jača imuni sistem.
Stoga treba pozdraviti činjenicu da ova vrsta kupusa ove zime doživljava svoj šareni Revival u prehrani. Karfiol je sada u trendu, u narandžastoj, ali u ljubičastoj boji. Novi sjaj ne zahvaljuje ni trena prehrambenoj hemiji. Kao i druge šarene vrste povrća, na primjer mrkva i paradajiz u drugim bojama, kakvi se sada nalaze na tržištu, svoju boju zahvaljuju isključivo selektivnom uzgajanju i rastu.
U organskom segmentu uzgoja povrća, posebno je najavljena čitava pakleta raznovrsnih boja.  Bio-poljoprivrednik Dirk von der Ehe, koji svoje povrtnjake ima u blizini Schwerina u Njemačkoj, uzgaja žute i ljubičaste mrkve, i u tome vidi jednu protivtežu osiromašenju i iscrpoljivanju sorti, koja je provođena desetljećima unazad.
„Ponovo otkrivene sorte izgledaju dobro, a često su ukusnije nego prije, jer njihov uzgoj nije pretjeran“ kaže Dirk.
(stern)


(NovaSloboda.ba)
15.01.2019.

Odlaze nam raja: Karlo Grabovac


 








Karlo Grabovac 1963 – 2019


Odlaze nam raja, a iza njih ostaju njihova djela, uspomene. Prošle godine nam je podario čitav niz starih fotografija, a sada se čini, kao da je tim činom želio da ih ostavi svima nma na uvid.
Ovdje samo jedan mali dio veoma rijetkih fotografija starog Mostara iz njegove bogate lične arhive, kao i nekoliko fotografija sa njegovih bezbrojnih posjeta značajnim i znemenitim mjestima, kako u Mostaru, tako i u okolini.
Hvala, i neka ti je laka zemlja.
(spagos)

15.01.2019.

Znak upozorenja


Podlanica crvene boje pokriva njeno lice. Znak protesta i upozorenja: Žene koje demonstriraju neće još dugo šutiti kada je u pitanju nasilje nad ženama.
U Santiagu, u Chileu, žene demonstriraju protiv nasilja nad ženama iz čitavog svijeta. Na učešće u demonstracijama, žene su pozvane od strane UN. Mnoge su nosile crvene rukavica kao znak otpora.
Seks bez odobrenja u Evropi i još 31 zemlji u svijetu zakonski je označen kao silovanje, kako to pokazuje jedno novo istraživanje Amnesty International.
(stern)
(NovaSloboda.ba)
14.01.2019.

Sjećanja: "Biseri" Sabita Milavića i maestra Mehe Sefića, "crveni karton" od Muje Kahrimanovića

Tokom duge novinarske karijere, započete u ljeto 1973. godine, koja evo traje i do današnjih dana, susreo sam se, što privatno, što službeno sa brojnim poznatim i običnim ljudima, od kojih se moglo itekako naučiti.
Sjećanja na te ljude i vrijeme koje je neumitno iza nas, ne blijede. Naprotiv, sve više ih se sjećam, a iz rokovnika sjećanja izvukao sam neka od sjećanja.
piše: Fazlija Hebibović

Nisi mi životna drugarica da ti se ispovijedam
Godinama sam sjedio u kafani i crvenom restoranu hotela Neretva. Tu sam sreo dosta divnih ljudi, s kojima sam sjedio i muhabetio, počev od upravnika hotela Marka Buconjića, pa Džemala Bijedića, Isidora Pape, Envera Ćemalovića, Mehe Sefića, Sulejmana Repca, narodnog heroja Mehe Trbonje, Muhameda Mujića, spomeničara Huse Ormana i Hilme Čišića, Jole Muse, Borisa Birjukova, Sadija Ćemalovića, Nedima Vile, Franje Crnkovića, Žare Markića, Mehe-Majora Konjhodžića, Sabita Milavića, Hame Kahrimanovića, Tofe Bajgorića, Vlade Puljića, Ite Korjenića, Neđe Kovačevića, Mage Ćorića, Fadila Karića, Vaska Vujovića, Arifa Dizdarevića, Joce Čalije, Micana Kordića…
Jedan od meni posebno dragih ljudi bio je Sabit Milavić. Gospodin po vokaciji, tabijasuz, ljudina i pravi prijatelj. U sjećanju mi je ostalo dosta Sabitovih “bisera”.
Naše društvo u kafani se počelo okupljati u šest sati uveče. Konobari su znali šta pijemo i rijetko se kad desilo da neko zakasni na “randes”. Jedne prilike, Sabit je zakasnio kojih desetak minuta.
“Gdje si to bio, što kasniš””, potkači ga Hama Kahrimanović.
Sabit u svom stilu, namjesti kravatu, stade skoro po vojnički u stavu mirno i reče:
“Pa, nisi mi životna drugarica da se tebi ispovijedam!”.
Sabit je bio poznat i kao čovjek koji nikad nije prekidao sagovornika. Pustio bi ga da priču dovede do kraja. A, ako bi se desilo da je taj rekao nešto neistinito, Sabit bi ustao sa stolice, gledao bi desetak sekundi pravo u oči tog čovjeka i rekao:
“Nije meni što ti lažeš, već što misliš da ti vjerujem!”

Ima li tu mene?
Sjedimo tako na velikoj terasi hotela. Ljeto je, a mi se dočepali hladovine.
Preko Titovog mosta ide maestro Meho Sefić i baci pogled prema Banji, gdje se okupilo dosta ljudi gledajući smrtovnice.
Meho zovnu jednog iz te grupe i, onako kako je samo on znao, reče:
“De, boga ti, vidi, ima li mene na toj tabli?!


Koštao me “fudbal za baklave”
Ljetni turnir na Katnarevcu bio je priča za sebe. Igrao se tu najljepši fudbal na svijetu, a bravure Lole, Gage, Ninog, Gare, Kule, Zuke, Peke, Krnje, Beće, Saše, Bakrenog, Stampija i drugih ostaće za vječna sjećanja.
Jedne prilike, voljom žrijeba, sastale su se ekipe slastičara Muje Kahrimanovića i Šerifa Šaćirovića, kod kojih sam svaki dan ispijao kafu. Cijeli grad je danima pričao o toj utakmici, a ja sam napravio najavu za Politiku Ekspres i stavio naslov Fudbal za baklave.
Negdje oko podne, Ćelo Šaćirović me zovnu na šampitu. I, predloži mi da budem uveče na klupi njegove ekipe, kao dio “stručnog štaba”. Ne razmišljajući puno, prihvatio sam ponudu.
Uveče, stadion krcat. Fudbal za desetku. Fršte varnice na terenu, ali i na klupama i tribinama. Naše ekipa je, pošteno govoreći, bila bolja, ali smo na kraju poraženi.
Po običaju, svako jutro sam kod Muje pio s rajom prvu kafu. Sjeo sam za sto, Mujo svima donosi kafu, meni ništa. Neko ponovo zovnu turu. Opet svi dobiše kafu, osim mene.
Kad sam “prigovorio”, Muji, on me uhvati za rame, podiže sa stolice i pokazao prstom preko puta u pravcu slastičarne Ćele Šaćirovića. K'o biva, tamo ti mjesto.
Danima iza toga nisam svraćao kod Muje, iako su Boris Birjukov, Safa Bijedić, majstor Meho Sefić i Zijo Frko pokušavali da nas “pomire”.
Trajalo je to dobrih petanestak dana,  sve dok nisam objavio jedan tekst, pod naslovom “Kome smeta Veležova crvena boja”. S gomilom novinama, išao sam Fejićevom, kad pred mene iz radnje dotrča Mujo.
“Aferim Spisatelj (tako me uvijek zvao). U srce si me dirnuo s onim tekstom. Hajde za sto, da se ti ja saberemo i ispričamo”.
Laknulo mi je plaho bilo i od tada, pa do Mujine smrti, među nama više nije bilo “nesporazuma”.
(NovaSloboda.ba)
14.01.2019.

Etna ponovo aktivna

Etna ponovo aktivna




Etna na Siciliji, najveći aktivni vulkan Evrope, izbacivao je lavu i pepeo tokom proteklih praznika, a užerena magma se spuštala niz planinu na nekoliko mjesta.
Sila erupcije izazvala je na istoku Sicilije nekoliko zemljotresa. Stotine stanovnika su napuštali njihove domove, a privremeno je bio zatvoren i aerodrom na Kataniji.
Posljednji put Etna je izbijala u proljeće 2017. godine, a čini se da je i vulkan Stromboli na susjednim Eolskim ostrvima postao ponovo aktivan.
(Spiegel)
(NovaSloboda.ba)
13.01.2019.

Tamna strana mjeseca


Tamna strana Mjeseca ne postoji, jer sunce na Mjesecu dospijeva i do najmanjeg kratera. Ovdje pojam „tamna“ više ima značenje „nepoznata“, jer je od Zemlje okrenuta na drugu stranu.
Luna incognita. Prve sedmice ove godine tamo je po prvi put sletila jedna sonda sa Zemlje.
Kineski istraživači, koji upravljaju sa „Chang'e-4“, nadaju se da će dobiti uvid u praistorijska vremena našeg sunčevog sistema. Tamo, u sjenci prijema radio talasa, radio teleskopi mogu još dublje prodrijeti u svemir.
(spiegel)
Z.N.
(NovaSloboda.ba)

ilustracija: Pink Floyd - Dark Side of the Moon


(spagos)
13.01.2019.

Iz životinjskog svijeta: Raznovrsnost žaba iz Ekvadora




Neobično oblikovana glava, žuto-zelena koža: U prašumama Ekvadora žive jedinstvene vrste žaba. Sad se pokazalo da žabe ne interesuju samo biologe, one bi mogle biti vrlo korisne i za medicinu.
Žablji “kvak” je zvučao tako neobično u stručnim ušima Santiaga Rona, ekvadorskog biologa, kada je počeo istraživanje ovih životinja. Poslije 15 godina napornog istraživanja, on i njegov tim su objavili: “Scinax tsachila” je 600. po redu katalogizirani vodozemac koji živi u Ekvadoru.
Ekvador je zemlja poznata po svojoj ogromnoj flori i fauni. Što se tiče Ekvadora, on ima najveću raznolikost vodozemaca na svijetu, kako piše naučni portal “Bioweb”. Samo u većim zemljama Brazilu, Kolumbiji i Peruu ima više vrsta vodozemaca.
Jedna vrsta podsjeća na mrtvi list “Edalorhina perezi”, druga je sa trokutastom glavom “Hemiphractus Scutatus”, te vrsta sa žuto-zelenom, gotovo prozirnom kožom “Sachatamia Ilex”.
Žaba u Ekvadoru, nije istovremeno samo žaba. Prema kazivanju istraživača, postoji još oko 200 vrsta koje treba otkriti i istražiti. A za to je potrebna “vojska biologa” za kategorizaciju cijele vrste. Ron je zaposlen na Katoličkom univerzitetu u Quitou, glavnom gradu Ekvadora.
Od 600 vrsta vodozemaca u Ekvadoru, 42,5 posto su endemi, što znači da se mogu naći samo na tom području. A tih 42,5 posto je tačno 255 vrsta. Ovaj broj je veči nego broj svih vrsta vodozemaca koji postoje i žive u Argentini.
Ime žabe “Scinax Tsachila” potiče iz autohtone zajednice “Tcachila”, koja živi u području oko Santo Domingo de los Colorados i u susjednim provincijama, prašumskom području na zapadnoj padini Anda, Tamo je Ron otkrio prvu od tih žaba.
Istraživanja su se, takođe, pokazala korisnim i za medicinu.
“Naučne studije pokazuju da izlučevine na koži ovih životinja imaju visok potencijal u terapeutskoj oblasti i bio medicini”, kažu iz Ministarstva za zaštitu čovjekove okoline.
Već postoje analgetici na bazi ekstrahovanih supstanci vodozemaca. Industrija tu vidi jedan veliki potencijal.
Osim toga, vodozemci igraju veliku ulogu u očuvanju močvara, baruština, džungli, rijeka .
Vodozemci su i kao potrošači i kao plijen karika u lancu nutrijenata i energije, piše portal Bioweb.
Za drevne kulture Ekvadora žabe su oduvijek značile plodnost i regeneraciju života.
Doduše, mnoge vrste su ugrožene. Od poznatih vrsta žaba, moguće da je već 18 vrsta izumrlo. A čak za 33 posto prijeti izumiranje. Uništavanje njihovih staništa, zagađenje, patogeni, klimatske promjene, sve su to prijetnje ovim vrstama.
Rastuća poljoprivreda smanjuje površinu šuma i jedan je od glavnih opasnosti za ove vrste. Mladi Evkadorci osjećaju ljubav prema prirodi. A to promoviše istraživanje i očuvanje vrsta, tvdi Ron.
(nrz)
(NovaSloboda.ba)
12.01.2019.

Zahvaljujući imigraciji


Wien 1900. Ringstrassen Korso


Beč je oko 1900. godine, kako je to jednom formulisao historičar Allan Janik, bio „Silikon Valley duha“, svijetski glavni grad napretka i inovacija. Tada su tu radili pisci Artur Schnitzler i Robert Musil, kao i kompozitori Gustav Mahler i Arnold Schöneberg, slikar Egon Schiele, arhitekte Adolf Loos i Joseph Maria Olbrich. I naravno, izumitelj psihoanalize Sigmund Freud. Ali, odakle je sve došao ovaj moderni start-up mentalitet? Šta je od starog imperijalnog grada učinilo tačku kristalizacije moderne? Odgovor je imigracija: Više od polovine, od oko 1,7 miliona stanovnika tadašnjeg Beča, nisu bili rođeni u tom gradu. Veliki dio gradske populacije dolazio je iz svih uglova tadašnje Habsburške carevine, od Moravske do Galicije. Oni nisu ovisili o onom juče, od dobrih starih vremena, oni su se usudili na dolazak i prodor. Bečki izdavač Brandstätter slavi vremena procvata Beča u jednoj knjizi pod naslovom “Wien 1900. Kunst, Design, Architektur, Mode«, koja sadrži više od hiljadu ilustracija, a koja izgleda kao da potiče baš iz tih vremena, sa lanenim uvezom, mesinganom pločom sa graviranom zlatnim slovima. Dok se knjiga gleda, ona istovremeno zadivljuje i potiče, želi da Bečlije nekada ponovo budu tako oduševljeni njihovom imigracijom, posebno sa aspekta najnovijih vremena.
(spiegel)


(spagos)
12.01.2019.

Tri destinacije kao iz snova

Kada ste se zadnji put u snovima nekuda odlutali? Ponekad su i najudaljenije destinacije udaljene koliko i jedan san.


Mrtvo more
Mrtvo more, a zapravo mu je ime pogrešno, jer je zahvaljujući visokom sadržaju soli i njegovom mineralnom bogatstvu, itekako živo, a kupanje u njemu snažno oživljava. Oko 900 kvadratnih kilometara ovog mora između Jordana i Izraela vrlo je popularna destinacija za banjske turiste, ljubitelje wellnessa i svih onih koji uživaju u toplim, tirkiznim vodama. Na izraelskoj strani nalazi se plaža Ein Bokek i brojni spa hotela.
Voda Mrtvog mora sadrži 21 mineral, uključujući magnezijum i kalcijum. Dvanaest njih se ne nalaze ni u jednom drugom moru, a dolaze iz dubokih, podzemnih izvora.
Voda ovog mora sadrži deset puta više soli nego normalna morska voda. Zbog veće gustine,  posjetioci bez imalo napora mogu da plutaju na vodi.


Ogromni grad
Više, brže, dalje: Dubai.
Hiper metropola nudi više od luksuza. Okvir slike visoke 150 metara povezuje četvrt nebodera sa tradicionalnim starim gradom Dubaija. Zgradu pokazuju kao muzeji razvoja grada, od ribarskog sela do megacityja.  Ko traži opuštanje, može se relaksirati na plaži Beach Hotspot La Mer, ili će odatle krenuti na krstarenje Orijentom.
Burj Khalifa, 828 metara visok, najviša je zgrada na svijetu. Na spratovima 124 i 125 nalazi se platforma za razgledavanje, At the Top“, sa pogledom na grad od 360 stepeni.
Na 122. spratu nalazi se „At.mosphere“ najviši restoran na svijetu. A da bi se uživalo u pogledu kroz prozor, gost mora napraviti ceh od najmanje 298 dolara.
Zahvaljujući bumu izgradnje koja je trajala više od decenije, Dubai je postao grad sa najviše zgrada viših od 300 metara na svijetu.
Grad u Perzijskom zaljevu je najveći u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, i istovremeno je i sam jedan Emirat. Godišnje u Dubai dođe oko 14 miliona turista, i po tome je najposjećeniji grad na svijetu.


Oživljena divljina
Kada se sunce spušta iznad Bushlanda na sjeveru Botswane, lavice bude mlade da pođu u lov, vodeni konji napuštaju njihove lagune, cvrčci započinju njihovu muziku, paviani kriče, a sve to zajedno čini song jednog afričkog predvečerja. Gigantska delta Okavango nudi svu raznolikost životinjskog svijeta, za safari kao iz slikovnice, uz svu poniznost prema divljoj ljepoti prirode.
Ko prenoći samo jednu noć u hotelima „Mombo“ ili „Qorokwe“ osjeća se kao u filmu „Moja Afrika“.
Okavango je smješten u sred pustinje Kalahari, a pretvara 20 hiljada kvadratnih kilometara pustinje u jednu od najvećih močvara Afrike, sa najviše životinjskih vrsta.
Na ovom području, na suhim travnjacima, obitava oko 25 hiljada stepskih zebri.
(focus)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
11.01.2019.

Spavanje na poslu – U Japanu radna obaveza





Japanski poslodavci odlučili su da spavanje na radnom mjestu postaje dio radnih obaveza svakog zaposlenog.
Tu se ne misli da će zaposleni dobiti nekoliko minuta da sklopi oči ispred svog računara, već će na raspolaganje dobiti sobu za spavanje.
Odlučili su to nakon što je novo istraživanje pokazalo da pospanost zaposlenih, koja onda utiče na radnu efikasnost, japanske kompanije godišnje košta čak 138 milijardi dolara, piše Novac.hr.
Stoga je prijedlog poslodavaca i japanskog Ministarstva zdravlja da zaposleni dobije barem pola sata za spavanje u ranom poslijepodnevu.
Nextbeat, japanske IT kompanija, odmah je prihvatila taj trend pa je za svoje zaposlene odmah uspostavila dvije, kako kažu, "strateške spavaće sobe".
Sobe su opremljene uređajima za blokiranje buke, krevetima i sofama, a mobilni, tableti i laptopi su najstrože zabranjeni.
(hayat)

11.01.2019.

Vođa parade


Kadeti Kraljevske vojne akademije u Sandhurstu, Velika Britanija, stoje u stavu mirno. Ovo je njihov posljednji dan na akademiji. Spremni su za završnu paradu.
Prisutan je princ William, koji je ovog dana zastupao njegovu baku, kraljicu. Prethodnih godina je Elisabeth II dolazila lično, kako bi prisustvovala paradi, kojom polaznici obilježavaju završetak školovanja i dobijanje diplome. Međutim, njeno visočanstvo nije više u najmlađem dobu, ona svoje obaveze lagano predaje mlađima.
Tako je propustila nastup ovog bijelog konja, koji izgleda kao uzbuđen svim ovim što se ovdje dešava, pa je pošao na ulaz, kako bi našao izlaz iz svega ovoga. Međutim, ništa se nije desilo van protokola. I ovaj gest spada u tradiciju, kao i upečatljivi izrazi lica kadeta: Na kraju parade, svi oni će ući u glavnu zgradu, samo ađutant ima pravo da tamo ujaši na konju.
Britanci i tradicija!
(stern)


(NovaSloboda.ba)
10.01.2019.

Prevare širom svijeta


U Kini izbjegavajte taksiste, u Španiji ne otvarajte hotelska vrata, a u Turskoj ne dajte da vam čiste cipele

Na putovanjima se treba posebno paziti, jer lopovi vrebaju turiste i spremni su na dosta stvari i trikova kako bi vam uzeli vrijedne stvari. Postoji nekoliko univerzalnih pravila kojih se treba držati kako biste se zaštitili od lopova.


U Kini je veoma popularan trik da kineskinje zovu turiste na kafu, te ističu kako im tako pokušavaju pomoći da se bolje snađu i nauče osnove jezika. Zatim se udruže sa drugim ljudima i kradu telefone, novčanike i nakit.
Tamo je također moguće naići na lažne autobuske stanice koje su postavili divlji taksisti, te na kojima ne staje niti jedan bus. Cilj postavljanja ovakve stanice jeste da se turista načeka, te naposlijetku mahne taksiju i plati duplo više nego za obični taksi.



U Turskoj se često dešava da turistima na ulici ponude čišćenje cipela, te ako pristanete traže velike svote novca za čišćenje. Ukoliko nemate onoliko koliko traže, napadaju vas i uzimaju vam cipele.



U Španiji je poznato pljačkanje u hotelima, gdje dva muškarca obučena kao policajci traže da vam pretresu sobu, a zatim jedan zapričava gosta, dok drugi krade.



U Brazilu djevojke namjerno prosipaju piće po muškarcima, te dok se oni očiste i snađu one kradu vrijedne stvari iz njihovih džepova ili sa stola.
(klix)

10.01.2019.

Čarobna fotografija snijegom prekrivenog Mostara


Foto: Dženad Džino

Snijeg koji je u Mostaru prava rijetkost izazvao je hiljade onih koji su probali dočarati grad svojim fotografijama. Vjerovatno najbolju napravio je sjajni jablanički fotograf Dženad Džino.
Džino je jedan od naših najboljih fotografa koji je postao nadaleko poznat orginalnim fotografijama svoje Jablanice i tog dijela Hercegovine.

Snijeg u Mostaru nije propustio, a fotografisao ga je s brada Hum.

"Nije to toliko česta pojava da bi se prilika za fotografiju propustila tako lako. Samo me bilo strah da će se otopiti dok ja dođem. Ipak me je sačekao", napisao je uz fotografiju na društvenoj mreži Facebook Džino.
(klix)

10.01.2019.

Frizerka za konje





Konj na fotografijama ima fliper frizuru, sličnu onima kakvu danas nose mnoge fudbalske zvijezde.
Frizerka za konje Melody Hames (32) iz Buryja u Engleskoj, postala je frizer za konje prije pet godina. Za to vrijeme usavršila je svoju vještinu i sada kreira nevjerovatne figure, za razne prilike, u kojima učestvuju konji. Svojim umjećem i vještinom, postala poznata širom svijeta.
Životinjskim mušterijama na njihovom krznu crta najuzbudljivije slike. Tu se mogu naći indijanski motivi, podsjećanje na Prvi svjetski rat, slike iz serije „Game of Throns“ i slično.
Pravljenje frizure zna ponekad potrajati i do deset sati, a za konja to znači, stajati mirno i ne kopati nogama. Ponekad može obraditi pet konja dnevno, a opet kad vidi da je konju nelagodno, ili dosadno, spakuje se i sa frizurom nastavi drugi dan. Proputovala je čitav svijet, i usput obučila mnoge ljude kako da pravilno rade ovaj posao. Reakcije ljudi, kada vide gotov posao, su nevjerovatne.
Svoj posao je razvila zajedno sa svojim poslovnim partnerom, osmogodišnjim konjem Romeom.
(dailymail)
(NovaSloboda.ba)
09.01.2019.

Štrajk učenika – Aberdeen herald, 18.8.1914. godine


U časopisu Aberdin Herald od 18. avgusta 1914. godine objavljen je sljedeći tekst:
“Podsjećamo, štrajk učenika počeo je kad se jedan profesor u državnoj školi u Mostaru, Hercegovina, izrazio negativno o Srbima. Učenici u njegovu razredu su se usprotivili i zatražili od njega da povuče izjavu. On je odbio. Nakon toga su ga učenici prilično grubo izbacili iz razreda. Tih pedeset srpskih učenika su započeli štrajk.
Oni su samo učenici srednje škole, dječaci između šesnaest i devetnaest godina starosti. Odbili su se vratiti u klupe dok se profesor ne otpusti. Nakon toga su njih ispisali iz škole, a učenici su širom Hercegovine i Bosne započeli štrajk u znak solidarnosti. Vlada je poslala trupe i časnike kako bi povratili red. Međutim, učenici su se odbili predati. Tako je sada stanje na mrtvoj tačci i to pred samo izbijanje pravoga rata.
„Ništa više ne može izazvati bijes i revolt kod bosanskohercegovačkog naroda nego dovođenje austrougarskih trupa na granicu i obavljanje vojnih manevara duž srpske granice. Oni su Srbi, pripadnici istog naroda.”
(Prevod: Tibor Vrančić)
Gimnazija u Mostaru ima bogatu tradiciju pobuna i štrajkova đaka i to ne samo srpskih, već i hrvatskih i muslimanskih, protiv svih vrsta nametanja novih ideologija i novih „vladara.”
Tako je i za vrijeme aneksione krize iz 1908. godine došlo do neraspoloženja i svojevrsne pobune učenika, posebice srpskih. Dio gimnazijalaca je uoči proslave šezdesetog rođendana cara Franje Josipa izvrgla ruglu najokićeniju radnju Henrika Jekela u ulici Franje Josipa (Korzo). U analima gimnazije bilježi se i pobuna đaka prilikom slavljenja austrougarske aneksije, kada je proaustrijski nastrojen razredni starješina objašnjavao značaj toga događaja i zahtijevao da cijeli razred kliče caru, na što je reagiralo samo par „kuferaša” (sinova austrijskih doseljenika – kako su ih pogrdno nazivali), dok je cijeli razred kao po dogovoru ostao tih.
Priredili: Tibor Vrančić / Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
09.01.2019.

Mostar u snježnom ruhu





(Nova Sloboda)

(Perica)

(Mirso)
(Denis)
(Azo)
(Denis)
(Denis)


(Fotografije: Nova Sloboda, facebook)

Mostar je jutros osvanuo pod snijegom, koji je sinoć počeo padati.
Zabijelila su se brda oko Mostara, po ulicama je manje snijega, ali je velika bljuzgavica.
Ispred Muzičke škole je pravi lomivrat, pa su pješaci prisljeni da idu kolovozom.
Na stolu ispred jednog kafića na početku Carine osvanuo je Snješko Bijelić.
(NovaSloboda.ba)
09.01.2019.

U kinima: Ben se vratio



Neočekivano, uoči saamog Božića 19. godišnji Ben, koga glumi Lucas Hedge, stoji pred vratima kuće svoje porodice. Niko nije očekivao da će Ben, koji se nalazi na odvikavanju od droge, i koji je praznike trebao provesti na klinici za odvikavanje, doći kući za praznike.
Njegova majka Holly , koju glumi Julia Roberts, presretna je, ali i vrlo zabrinuta, da se Ben ne vrati na stari put. Sjećanje na njegovu ovisnost je sveprisutna i posvuda vreba opasnost da ga ponovo snađe. Prije svih, Benova sestra Ivy, glumi je Kathryn Newton, i njegov očuh, glumi ga Courtney B. Vance su skeptični, jer je porodica već mnogo propatila zbog Benija.
Holly uzima svoga sina na proslavu praznika samo pod jednim uslovom: ne želi ga ni sekunde ispustiti iz očiju. U naredna 24 sata, ljubav Holly prema njenom sinu stavljena je na tešku probu, i ona mora činiti sve da zadrži porodicu na okupu, a istovremeno da i Bena spasi od sebe. Majka se bori kao lavica za sudbinu svoga sina. Dobitnica Oscara Julia Roberts briljira u ovoj uznemirujućoj porodičnoj drami pod nazivom Ben is Back, Ben se vratio, koja se razvija u jedan uzbudljivi triler, u kome se sve više i više šire mnogi krugovi.
Lucas Hedges koji je imao inspirativni nastup u predstavi „Three Billboards Outside Ebbing, Misouri“ Tri bilborda izvan Ebinga u Misuriju, kroz koju je avansirao za „Manchester By The Sea“ i dobio nominaciju za Oscara, ulogu Bena je odigrao sa fascinantnom višestrukošću
Njegov povratak kući razvija se u jedan intenzivan put, koji duboko dotiče svakog gledaoca.
(spiegel)
(NovaSloboda.ba)
08.01.2019.

Najbolja knjiga svih vremena


"How To Sleep Well"
"Kako dobro spavati"

(spagos)
08.01.2019.

Taj čudesni svijet – Slike dana


U Guatemala Cityju ljudi plešu „El Torito“. Ples je izvođen tokom proslave ukazanja „Bogorodice od Guadalupea“.


Studenti iz Kolumbije protestuju i plešu istovremeno. Protesti su organizovani protiv smanjenja troškova obrazovanja u godišnjem državnom budžetu.


Japanski umjetnik Yasuhiro Suzuki poznat je po svojim ludim idejama. Brod po imenu „Zipper“ ima oblik patent zatvarača, a taalsi koji nastaju pri kretanju broda ostavljaju utisak da se radi o pravom zatvaraču.


Povodom nacionalnog praznika, u Quataru organizovan je aeromiting, na kome su avioni izveli spektakularne letove iznad nebodera grada Doha.


Vojnici Velške garde (Welsh Guarda) stoje u društvu djevojaka prerušenih u junakinje iz Disneyevih filmova, ispred Downing Streeta broj 10 u Londonu, čekajući na svoj nastup.


Jedan čovjek pokušava kantom vode zaustaviti vatrenu stihiju u Educandosu, dijelu grada Manausa u Brazilu. Stanovnici siromašnih četvrti morali su gledati kako njihove drvene kuće, njihovo sve što posjeduju, nestaju u plamenu. Prema izvještajima brazilskih novinskih agencija do požara je došlo, nakon što je u jednoj ovakvoj kući eksplodirao ekspres lonac.


Ogromni murali na silosima za pšenicu u glavnom korejskom gradu Seoulu ušli su u Guinesssovu knjigu rekorda. Oslikavanje ovih objekata koštalo je skoro pola miliona dolara.
(web)
Smail Špago


(NovaSloboda.ba)
07.01.2019.

Sjećanja: Aktiv pronalazača u Glinici, Ilija Marjanović najbolji mladi radnik, jubilej "Abraševića", novi stanovi



Nastavljam vraćanje u prošlost s početka novinarske karijere sada već davne 1973. godine, kako bi budućim generacijama otrgnuo od zaborava događaje, koji su obilježiali tadašnje vrijeme.

piše: fazlija Hebibović


 Formiran Aktiv pronalazača u Tvornici glinice
U Energoinvestovoj Tvornici glinice u Mostaru formiran je Aktiv pronalazača, inovatora i racionalizatora, koji ima 50 članova. Za predsjednika Aktiva izabran je Drago Štrbac.
Jedan od osnovnih zadataka, sadržan u usvojenom programu rada, biće stvaranje pogodne klime za razvoj inovatorske djelatnosti.
Aktiv će se zalagati da se pronalazaštvo u Tvornici glinice normativno reguliše. (28.3.1976.)


Ilija Marjanović najbolji mladi radnik “Sokola”
U “Sokolu”, najvećem preduzeću metalske industrije u Hercegovini, završen je prvi ciklus takmičenja “Mladi radnik-samoupravljač”.
U prvom dijelu takmičenja učestvovalo je više od 1.500 mladih radnika. Omladinci se takmiče ko će postići bolje rezultate u proizvodnji, povećanju produktivnsoti, smanjenju bolovanja.
U prvom ciklusu, najbolje rezultate postigao je Ilija Marjanović, aviolimar, dok su drugo i treće mjesto osvojili Petar Perić i Sulejman Mrgan. (25.4.1976.)



Jubilej “Abraševića”
Radničko kulturno-umjetničko društvo “Abrašević” slavi ove godine pet decenija postojanja.
Tim povodom, OK SSRN i OV SS Mostar imenovali su Odbor za proslavu.
Na prvoj sjednici Odbora istaknuto je da proslavi “Abraševića” treba dati puni društveno-politički i kulturni značaj, jer je društvo u proteklom periodu dalo veliki doprinos u borbi radničke klase.
Povodom ovog značajnog jubileja, organizovaće se retrospektivna izložba “Pedeset godina postojanja i rada RKUD Abrašević”, otkriće se bista pjesniku Kosti Abraševiću, izdaće se monografija Društva, organizovaće se Okrugli sto posvećen amaterizmu.
“Abrašević” će u toku godine imati više priredbi u radnim organizacija Mostara. (12.5.1976.)


Do kraja godine 1.000 stanova
Od potpisivanja Samoupravnog sporazuma o izdvajanju i sumjeravanju sredstava za stambenu izgradnju, na području mostarske opštine ubrzana je izgradnja stanova. Od februara prošle godine, kada je konstituisana ova interesna zajednica, počela je izgradnja 968 stanova, od kojih, kako se očekuje 852 stana treba da da budu završena i useljena u toku ove godine.
Samo u usmjerenoj stambenoj izgradnji, Mostar će u ovoj i idućoj godini dobiti 1.634 nova stana. U istom periodu, treba da se izgradi i 350 stanova za slobodnu prodaju na tržištu.
Ubrzana stambena izgradnja rezultat je, dobrim dijelom, i jeftine cijene gradnje, koja je daleko niža od jugoslovenskog prosjeka, koji se kreće od 6.500 do 7.500 dinara po kvadratnom metru stambene površine. Primjera radi, u 1974. godini ugovorena je izgradnja naselja Bijeli Brijeg I sa 582 stana po cijeni od 4.200 dinara po kvadratnom metru.
Ove godine, ta cijena je, usljed povećanja troškova gradnje, povećana na 5.500 dinara. Prije izvjesnog vremena izvršena je licitacija za izgradnju naselja Bijeli Brijeg II, pa je za ovu fazu od 302 stana ugovorena cijena od 4.680 dinara. (18.5.1976.)
(NovaSloboda.ba)

07.01.2019.

Kako preko?


Ovaj čovjek iz Hondurasa gleda iz Tijuane u pravcu San Diega, od grafita na graničnoj ogradi, prema Pacifiku. U Tijuani hiljade ljudi čekaju na termin američkih vlasti da podnesu zahtjev za azil.
Za to će im biti potrebno čekanje mjesecima. Uprkos tome, sve više ljudi prelazi granicu, kako bi direktno u zemlji podnijeli zahtijev. Trumpova vlada ih naziva ilegalcima, a sam Trump ih izjednačava sa kriminalcima.
Čovjek koji gleda preko, ugledao je auto granične policije SAD.
On, ipak ostaje da stoji. Čini se da za njega više nema povratka nazad. Ali, sad za sad, ni naprijed?
(stern)
(NovaSloboda.ba)
07.01.2019.

Sretan Božić


Svim prijateljima koji slave Božić po julijanskom kalendaru
Sretan i blagoslovljen Božić.
Mir božji, Hristos se rodi.
(spagos)
06.01.2019.

Kobayashi pobijedio i u Bischofshofenu...


...i tako se se upisao u knjigu istorije Turneje Četiri skakaonice!

Kralj skijaških skokova Ryoyu Kobayashi (22) pobijedio je i u Bischofshofenu.
Japanac, koji je prije toga već pobijedio u Oberstdorfu, Garmisch Partenkirchenu i Insbrucku, osvojio je legendarni „Grand Slam“. Prije njega u 67 godina istorije Turneje to je pošlo za rukom Nijemcu Svenu Hannawaldu (2001/2002) i Poljaku Kamilu Stochu (2017/2018).
Kobayashi je u Bischofshofenu pobijedio ispred Dawida Kubackog (Poljska) i Stefana Krafta (Austrija).
Sven Hannawald je priznao: „Na neki način, tokom Turneje, postao sam njegov navijač“.

Sniježni haos u Bischofshofenu prijetio je da se skokovi potpuno otkažu, što se nije desilo ni jednom u 67 godina Turneje.
(sport)
06.01.2019.

Kako smo odrastali


1. Možda vam je čudno ali svi mi, rođeni između 1950. i 1980. godine, smo rođeni normalni, iako su naše majke radile do posljednjeg momenta pred porođaj, pušile. jele konzerviranu hranu, nikada nisu radile test na dijabetes…
2. Kao djeca vozili smo bicikle (jedno biciklo vozila sva djeca iz ulice, nije ima svako svoje) bez kaciga i niko se nije povredio.
3. U autu su nas vozili bez sigurnosnog pojaseva i vazdušnih jastuka.
4. Svi smo pili iz iste flaše Pepsi i Koktu i niko se nikada nije razbolio.
5. Vodu smo pili kod komšije iz šlaufa za zalijevanje bašte a ne iz plastičnih flašica kupljenih u automatu i niko nije umro od toga.
6. Jeli smo bijeli domaći hleb, namazan džemom, mliječne sladolede, masne stvari, pili sokove pune šećera, ali niko nije bio debeo jer smo se stalno kretali, igrali se, skakali i to zamislite napolju, na ulici…


7. Iz kuće smo izlazili ujutro i igrali se po cio dan “kaubojaca i indijanaca”, između dvije vatre, žmire, preskakali lastiku i nismo nikad bili umorni, nikad nam niko od drugara nije bio dosadan i nismo pravili razlike među sobom. Ko god je došao da se igra svi bi mu se radovali. Uvjek je bilo, što nas je više, to je bolje.
8. Uveče kada se upali ulična rasvjeta bi bilo plakanja kada nas roditelji zovu da uđemo u kuću.
9. Nismo imali mobilne telefone a često roditelji nisu mogli da nas nađu ako se spustimo koju ulicu niže, ali nisu zvali policiju, jer tada niko nije otimao djecu.
10. Kada odemo negdje a ne javimo se roditeljima slijedio je koji šamar od majke ili oca ili par pljuski po guzici, ali nije bilo porodičnog nasilja već je to bila pouzdana vaspitna metoda da ti više nikad ne pane na pamet da ponoviš istu grešku.


11. Mi nismo imali imaginarne prijatelje, naši prijatelji su bili pravi i nismo ih dodavali nego sticali!
12. U autobusu na ekskurziji pjevane su pjesme, svirala se gitara i harmonika, bila je opšta galama i žamor jer mi smo zamislite razgovarali, smijali se, djelili čips i sendviče i nemamo slike jer se nismo slikali – mi smo stvarali sećanja i to niko ne može da nam izbriše.
13. Nismo imali problema sa koncentracijom na času, niko nije vođen kod psihologa, nisu nam davali tablete protiv hiperaktivnosti.
14. Nismo imali problema sa komunikacijom iako nismo imali internet, kompjuter, mobilni telefon; pričali smo međusobno svi u glas i odlično smo se razumeli ponekad i pogledima. Mi smo se družili.
15. Išli smo u školu pješke, po kiši i snijegu, grudali se, pravili tvrđave od snijega, skakali po lokvama i blatu i niko nikada nije bio bolestan.
16. Brali smo trešnje, zelene kajsije, komšijske lale i ruže, padali sa drveća, lomili tuđe prozore loptom, gađali se praćkom i iako je bio po neki polomljen zub, ogrebano koljeno ili posjekotina nikada niko nije tužen niti je išao na sud zbog toga.
17. Mnogo smo čitali stripove baš zato što su nam branili. Tako smo mnogo toga naučili jer filmove nismo gledali – Imali smo samo dva kanala. Nismo imali kablovsku, satelitsku, video rekorder ni DVD, ali smo imali maštu da od stripa razvijemo film u glavi.


Naime, posljednjih 50 godina su bile najplodonosnije godine u istoriji svijeta. Naše generacije su dale najbolje pronalazače i naučnike do danas.
Imali smo slobodu, pravo na greške, uspeh i odgovornost. I naučili smo da živimo sa tim!
Ako pripadate nekoj od ovih generacija sigurno se sa sjetom sada sjećate svih tih divnih trenutaka odrastanja, zdravog i srećnog odrastanja!
(zanimljivosti)

06.01.2019.

Iz svijeta: Na Kubi internet za sve


Sa uzbuđenjem ljudi gledaju u svoje mobitele: Kuba je prethodnih dana, kao jedna od posljednjih zemalja na svijetu, uvela mobilni pristup internetu. Da li je vlada konačno stekla povjerenje u svoj vlastiti narod?  Prije bi se reklo da je pritisak javnosti bio prevelik.
Svaki predstavnik vladajuće stranke čuo je i u krugu vlastite porodice: Želimo internet na našim mobitelima. Do sada je to bilo moguće samo na oko 800 hotspotova. Sada se 3G mreža proširila po gradovima.
Internet bez cenzure? Uglavnom. Samo je jedan američki provajder blokiran. Ali je omogućen pristup svim ostalim medijima i blogovima, pogotovo onima koji su se kritički odnosili prema režimu na Kubi. To je, ipak, revolucionarno za zemlju, koja je do sada sve radila da spriječi kritičko izvještavanje.
A da li svaki Kubanac može priuštiti pristup internetu? Pretplata je 4 dolara za mjesec, što je skoro dobra plata na ovom ostrvu. Međutim, Kubanci su poznati po improvizacijama. Oni će i ovdje naći svoje puteve, kako bi posvuda dobili pristup internetu.
Prvi utisci: Razočarani su sporošću mreže.
(stern)


(NovaSloboda.ba)
05.01.2019.

Odlaze legende: Preminuo Dragoslav Šekularac, najbolji dribler jugoslavenskog nogometa


Nekadašnji jugoslovenski nogometni reprezentativac Dragoslav Šekularac preminuo je danas u 81. godini.
Čovjek koji se s loptom mogao uraditi gotovo sve spadao je u red nezaboravnih i posebnih igrača s ovih prostora, a posebno su ga poštovali u njegovom klubu Crvenoj zvezdi.
Prvi nastup u crveno-bijelom dresu zabilježio je već sa 16 godina, a godinu dana kasnije je zaigrao i u reprezentaciji, što samo govori o njegovom talentu.
Popularni Šeki je s loptom mogao sve i mnogo više nego što su to drugi mogli.
Za beogradsku ekipu je od 1955. do 1969. godine nastupao 460 puta i postigao 159 golova, osvojio sedam titula i pet kupova.
U dresu reprezentacije je odigrao 41 utakmicu i postigao šest golova.
Po završetku igračke karijere bio je i trener, a navijači će ga zauvijek pamtiti kao jednog od najvećih driblera svih vremena s naših prostora.

U galeriji nekoliko slika reprezentacije Jugoslavije, iz vremena kad su Šekularac i Mujić nastupalki zajedno:
Šekulrac drugi s desna, Mujić kapiten, prvi s lijeva

Šekularac dole, drugi s desna, Mujić, prvi s lijeva kapiten



Na slici Olimpijska reprezentacija Jugoslavije
stoje: Tomislav Crnković, Milutin Šoškić, Branko Zebec, Bora Kostić, Fahrudin Jusufi, Dragoslav Šekularac; dok čuče – Vladimir Durković, Ante Žanetić, Muhamed Mujić, Milan Galić i Željko Perušić.


U gornjem redu stoje s lijeva : Dražen Jerković, Milutin Šoškić, Vlatko Marković, Vladimir Durković, Vladica Popović, Fahrudin Jusufi, čuče Željko Matuš, Muhamed Mujić, Milan Galić, Dragoslav Šekularac i Josip Skoblar.
(spagos)


05.01.2019.

Doživjeti stotu - Ikigai


Zamislite da možete produžiti životni vijek čineći isključivo stvari koje vas čine sretnima.


Ova atraktivna teorija sasvim je moguća, a ima, vjerovali ili ne, i znanstvenu potvrdu. Japansko selo Ogimi na ostrvu Okinawa prozvano je "selom dugovječnosti" jer njegovi stanovnici redovno "prešišaju" stotu. Njihov znatno dulji životni vijek, barem u odnosu na zemlje zapadnoga svijeta, nije uslovljen isključivo gimnastikom i kuhanim zeljem. Postoji još jedan element u jednačini, koji je lako zaboraviti...
Stanovnici Okinawe, njih otprilike 3000, poznati su po svojemu usporenom tempu, žive s pogledom na okean, često se druže unutar zajednice, smiju i šale neprestano... Većina stanovnika ima svoj vrt s povrćem kojeg, dakako, i konzumiraju.
Kao posljedicu ovakvog načina života imamo selo puno nasmijanih ljudi koji će vrlo vjerojatno poživjeti do "stote", uz to tokom života imaju mnogo manje hroničnih bolesti, gotovo da ne znaju za rak i bolesti srca, a stepen demencije kod penzionera je zanemariv i ispod svjetskog prosjeka, piše CNN.
Mnoge su knjige napisane o ovom dugovječnom selu, mnogo je znanstvenika istraživalo njihovu posebnost koja je toliko željena među stanovnicima ostatka svijeta. I svako od tih istraživanja naglašava važnost "ikigaija".


Ikigai je japanska filozofija čija nas premisa vraća na početak teksta. Ako ćemo ovu riječ najjednostavnije prevesti, ona bi značila "sreća proizišla iz zaposlenosti aktivnostima koje nekome donose smisao i zadovoljstvo".
Ukratko, bavljenje hobijima koji donose sreću, ispunjenje.
Znanstvenici kažu i ovo: dugovječnost je najverojatnije kombinacija niza faktora poput načina prehrane, tjelovježbe, druženja s prijateljima i obitelji. Radi se o stanovnicima koji ne posjeduju mnogo materijalnih dobara, provode većinu svojega vremena na svježemu zraku, aktivni su, spavaju dovoljno i jedu zdravo i lagano.
Koncept ikigaija postaje tako sinonim za životnu strast, smisao, ono što vas pokreće. Ako se sve gore navedeno pomiješa i pročisti negativnih utjecaja, ostaje ikigai.
Kako pronaći svoj ikigai?
Najjednostavniji sklop pitanja koja vam mogu pomoći pronaći svoj ikigai su: "Što volite raditi?", "U čemu ste dobri?", "Za što vas od toga mogu platiti?", "Što od navedenoga treba svijetu?". Kada pronađete nešto što "upada" u sve četiri kategorije i odgovara na sva pitanja, pronašli ste svoj ikigai.
Drugim riječima, ponađete li posao koji volite raditi (za njega vas, dakako, i plaćaju), a uz to se ne zamarate materijalnim ušteđevinama, već provodite vrijeme s prijateljima i u aktivnostima, znatno biste mogli produljiti svoj životni vijek. Naravno, trebalo bi uključiti i "fizičke" faktore poput tjelovježbe i prehrane.
No je li to uopće moguće u užurbanom tempu i uz način života na koji smo navikli?
Ikigai je toliko individualan pojam da je vrlo moguće dati potvrdan odgovor i na ovo pitanje. To može biti sklonost druženju s prijateljima, kuhanje, pisanje, pomaganje susjedima, slikanje u prirodi...
Kada su upitali stanovnike sela Ogimi u Japanu o njihovim individualnim ikigaijima, odgovori su bili dosta specifični.
"Sadim svoje povrće i kuham ga", "Proizvodim stvari od pruća", "Družim se s prijateljima", rekli su umirovljenici ovoga mjesta.
A svi oni poručuju isto. Treba pronaći ikigai, sreću, u malim stvarima. Najvažnije od svega, ne tražite krivca što niste pronašli ikigai u drugima, u okolišu. Na vama je da pronađete ono što vas čini sretnima. Jednom kad to uspijete, mogli biste se i približiti "stotoj"...
(mostarskibehar)


05.01.2019.

Spektakl meteora u decembru


Pogledom prostim okom na jedan padajući meteor nije vidljivo, ali pogled putem kamere, otkriva pravi spektakl. Boje meteora nastaju kada se nebesko tijelo raspada i pri tome oslobađa jone.
Magnezijum poklanja plavo zelene iskre, kalcijum svijetli ljubičasto, nikal svijetlo zeleno. Tragovi meteora iz staze Geminda očaravaju nas po nekoliko minuta pri vedrom noćnom nebu u decembru.
Pri tome, sam metor izgori u vremenu od nekoliko sekundi.
(spiegel)
(NovaSloboda.ba)
04.01.2019.

Kobayashi slavio i u Insbrucku



Japanski skakač Ryoyu Kobayashi (22) pobijedio je i u Insbruku, na trećem takmičenju turneje "Četiri skakonice", koje se tradicionalno održavaju u na početku svake godine
Kobayashi je tako nanizao i treći trijumf od početka godine i blizu je da dostigne najveći uspeh u karijeri. 
Ukoliko kompletira sve četiri skakaonice, pridružiće se dvojici skakača kojima je to do sada pošlo za rukom, Swenu Hannawaldu 2001/2002 godine i Kamilu Stochu 2017/2018 godine, a već sada se već se je pridružio skupini skakača koji su na ovoj turneji do sada postigli po 3 pobjede.
Japanac je slavio skokovima od 136,5 metara i 131, što mu je donijelo ukupno 267 bodova, a u ukupnom poretku ima 815,9 bodova, čak 46 više od drugoplasiranog Markusa Eisenbichlera.
Naredno takmičenje na programu je u 5. i 6. januara u Bishofshofenu.
(sport)

04.01.2019.

Svijet i u svijetu svašta – Slike dana


Skoro da smo navikli na ovakve slike iz mjesta Shenyang u Kini, u ovo doba godine. Na dronskoj slici se vidi jedan čovjek kako pliva u zaleđenom jezeru, dok je vanjska temperetura iznosila minus 20 stepeni.

Finale južnoamerilkog fudbalskog Kupa Libertadores odigrano je na stadionu Santiago Bernabeu u Madridu. Nakon nereda u Argentini, odigravanje revanš utakmice finala Superklasika između River Plate i Boca Juniors je premješteno u Madrid u Španiji. Na kraju su navijači River Plate slavili zajedno sa njihovim ljubimcima.

U Wellingtonu, Australija, Irena O'Shea je u svojoj 102. godini izvela skok padobranom sa visine od 4300 metara. Ovim skokom, postala je najstarija skakačica padobranom na svijetu. Svoj prvi skok je, inače, izvela na svoj 100. rođendan. Što kažu, nikad nije kasno!

U Yichunu (Kina), takmičari u jedenju chili paprika sjede u jednom vrućem izvoru. Kako je zabilježeno, pobijedila je takmičarka koja je za minut pojela 20 komada ovih prilično ljutih papričica.

U Alahabadu u Indiji, umjetnici su oslikali stubove mosta Shastri, ispod koga protiče rijeka Ganges. Ovo je bio dio akcije “Paint My City”, Oslikaj moj grad, koja je organizovana povodom Kumbh Mela svečanosti u ovom gradu.

U Parizu su bile demonstracije “Žutih prsluka ispred Trijumfalne kapije. Na vrhuncu demonstracija, policija je upotrijebila suzavac i vodene topove. Prema navodima policije uhapšeno je oko 600 demnstranata,  500 ih je zadržano u pritvoru. Policija se ulicama kretala u oklopnim vozilima.

A u Münchenu, Bayern, štrajk na željeznici. Na slici se vide zadnja crvena svjetla tri ICE voza, koji stoje na šinama iza crvenih svjetala na signalima, na centralnoj stanici u ovom gradu. Njemačke željeznice su zbog štrajka obustavile saobraćaj vozova u čitavoj državi. Putnici su uzalud čekali da vozovi krenu. Sindikati željezničara (EVG) su nakon prekinutih pregovora oko tarifnog pravilnika pozvali na štrajk upozorenja na području čitave države.
(web)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
03.01.2019.

Oni su obilježili jedno vrijeme: Giga i Netjak

Generacijama koje su odrastale uz male TV ekrane u sjećanju su ostali glumci Marko Nikolić, u ulozi Gige Popadića iz serije „Bolji život“ iz osamdesetih godina, kao i Ivo Gregurević u ulozi Netjaka iz kult serije „Velo misto“ iz sedamdesetih godina prošlog vijeka.

I onda dvije vijesti odjednom. Marko Nikolić i Ivo Gregurević su nas napustili u jednom danu.

Preminuo glumac Marko Nikolić, Giga iz serije "Bolji život"



Glumac Marko Nikolić preminuo je u 73. godini u zvezdarskoj bolnici, javio je RTS.
Njegova kćerka, takođe glumica, Mina, objavila je na svom Facebook nalogu zajedničku profilnu fotografiju na kojoj piše 1946 – 2019.
Marko Nikolić je rođen u Kraljevu 20. oktobra 1946. godine.
Glumu je diplomirao na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu.
Bio je član Narodnog pozorišta od 1970. godine. Igrao je u pozorištu, na filmu i na televiziji.
Televizijsku slavu je stekao (glavnom) ulogom Gige Moravca (Dragiše Popadića) u TV seriji “Bolji život” (1987, 1990), kao i ulogom Karađorđa, u nekoliko TV drama i u seriji Vuk Karadžić.
Glumio je u seriji “Žigosani u reketu”.
Dobitnik je više nagrada za glumačko stvaralaštvo.
(Fena)

Preminuo Ivo Gregurević, jedan od najpoznatijih hrvatskih glumaca



Jedan od najpoznatijih hrvatskih glumaca Ivo Gregurević preminuo je u 67. godini života, javlja HRT.
Za sad nema informacija o uzroku smrti.
Ivo Gregurević rođen je u Donjoj Mahali (Orašje), 7. oktobra 1952. godine. Još kao dječak Ivo Gregurević bio je zaljubljen u film, kino i filmsko platno. Po završetku srednje škole, Gregurević upisuje Akademiju dramskih umjetnosti u Zagrebu.
Na filmu je debitovao već 1977. godine (“Ne naginji se van”, B. Žižića) glavnom ulogom provincijalca na radu u Njemačkoj. Iste godine, snima kultni film Antuna Vrdoljaka “Mećava”, u kome igra lik Ivana. Baš su ga takve uloge, ruralne i provincijalne, okarakterisale. Vrsno je tumačio rabijatne i grube “narodske tipove”, poput otmičara u “Osuđenima” (1978.) Z. Tadića, konduktera u “Kraljevoj završnici” (1987.) Ž. Tomića i istražitelja u “Životu sa stricem” (1988.) K. Papića.
U “Velom mistu”, igranoj seriji snimanoj od 1979.-1981., koju je režirao Joakim Marušić prema scenariju Miljenka Smoje, Gregurević je veliku popularnost stekao igrajući ulogu Netjaka. Godine 1986. postao je član ansambla Drame HNK u Zagrebu.
Film “Čaruga”, koji je zacementirao njegov status u samom glumačkom vrhu, snimio je 1991. godine. U njemu je, uz glavnu ulogu, zaigrao i ženski lik snaše.
Tokom 80.ih i 90.ih ostvario je niz izuzetno zapaženih velikih uloga na filmu, a snimao je i televizijske reklame.
U teatru je igrao u dramama velikih svjetskih i ovdašnjih pisaca: Shakespearea, Čehova, Gogolja, Krleže, Držića, Smoje… Radio je na filmovima i serijama s Rajkom Grlićem, Brankom Šmitom, Antunom Vrdoljakom, Lukasom Nolom…
(Fena)

(spagos)

03.01.2019.

Prepreka i fotomotiv


Turisti iz Kine na granici između Mexica i SASD prave fotografije svojim mobitelima.
Zbog radova na popravki zida, jedn vrata su širom otvorena. Za posjetioce grada Tijuane zid na granici je samo jedan fotomotiv, a za migrante iz Južne Amerike prepreka ka putu u bolji život.
Proteklih sedmica njih hiljade su pristigli na granicu.
(spiegel)
(NovaSloboda.ba)
02.01.2019.

Novi serijal: Mostar u starim novinama i zanimljivosti iz prošlosti

fotografija Raymond Poincare1901.

Pred vama je novi serijal, kojim smo današnjim generacijama željeli prenijeti dio događanja u Mostaru od prije sto i više godina. Priloge smo prikupljali iz brojnih stranih i domaćih novina koje su izlazile prije vijeka, pa i prije, kao i iz mnogobrojne postojeće literature i iz priča starijih Mostaraca.
Prvobitno smo namjeravali priloge objaviti u dva različita serijala – jedan s isječcima iz starih novina pod nazivom „Mostar u novinama prije stoljeća i više” i drugi „Zanimljivosti iz prošlosti”. Ali, na kraju je preovladalo mišljenje da su teme veoma slične, pa smo dva serijala spojili u jedan.
Što se tiče starih listova koji su izlazili u Mostaru i u cijeloj BiH, moramo napomenuti da baš nikakve razlike od današnjih medija nema ni u doba koje navodimo. Naime, i tada kao i danas, svaki list pokrenut od jedne nacije ili vjere, protežira svoje, a nesmiljeno kritikuje postupke ostala dva naroda.
Ima tu beznačajnih stvari, karakterističnih za svaku čaršiju, komunalnih problema, pritužbi na ponašanje policije, kao i gradske vlasti i pojedinaca, ali ima i veoma značajnih, koji su obilježile istoriju našeg grada.
Priloge smo prilagodili današnjim uslovima, ali smo tekst priloga ostavili doslovan kako ne bismo remetili ondašnji način komunikacije i aktuelnu gramatiku. Vjerujemo da će oni koje zanima istorija Mostara pronaći mnoge zanimljivosti, bizarne, ali i značajne za ondašnji život grada. Pojedine smo priloge (gdje je to moguće) dopunili našim komentarima ili razjašnjenjima, kao i fotografijama dijela grada iz toga doba.
Nadamo se da će vas ovo kratko podsjećanje na prošlost Mostara zaintrigirati.
Prirdili: Tibor Vrančić /Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
02.01.2019.

Bez krova nad glavom


Najvjerovatnije su ljudi iz Port Orcharda bili okupirani pripremama za božićno slavlje, u trenutku kad ih je tornado ostavio bez njihovih kuća. Naletio je bez ikakvog upozorenja preko gradića zapadno od Seatlea, rušeći stabla i kuće pred sobom, kao domine.
Ciklon je skidao krovove sa kuća, kao kod ove kuće na slici, a stanari koji su bili ili u kuhinji ili u dnevnoj sobi, nisu imali pojma šta ih je snašlo u sekundi.
Tornada u ovo doba godine u ovim krajevima, ipak, nisu tako uobičajena pojava, ali šta to danas više nije uobičajeno, pri ovako ludim vremenskim prilikama u svijetu?
(stern)
(NovaSloboda.ba)
01.01.2019.

Ryoyu Kobayashi slavio i u Garmisch-Partenkirchenu




Na novogodišnjoj turneji Četiri skakaonice Ryoyu Kobayashi je slavio i u Garmisch - Partenkirchenu.
Nakon trijumfa u Oberstdorfu sjajni Japanac je slavio i u Garmischu i na taj način povećao prednost u poretku turneje.
Kobayashi je slavio skokovima od 136,5 i 133 metra, što je bilo dovoljno za 266,6 bodova, samo 1,9 više od drugoplasiranog Markusa Eisenbichlera (138 i 135 metara). Treće mjesto zauzeo je Dawid Kubacki.
U poretku Novogodišnje turneje Kobayashi vodi sa 548,9 bodova, drugi je Eisenbichler (546,6), a treći je Kubacki (526,0).
Naredna stanica je Innsbruck upetak, a potom u nedelju slijedi posljednje takmičenje u Bischofshofenu.
(sport)

01.01.2019.

Taj čudesni svijet - Slike dana


Plesači na probi za predstavu „Trovatiara“ u pozorištu Yoyce u New Yorku. Plesna grupa „Les Ballets Trockadera de Monte Carlo“ je jedna čisto muška baletska grupa, koja parodira konvencije klasičnog baleta.

Skulptura umjetnika James Colomina stoji ispred policajaca u Toulouse u Francuskoj. Oni su tu stigli da nadziru demonstracije učenika i nastavnika protiv reformi školskog sistema u Francuskoj.

Na proslavi 60. godišnjice osnivanja autonomne oblasti Guangxi u Kini, plesači pokazuju svoje sposobnosti. Ova pokrajina se nalazi na granici sa Vijetnamom i predstavlja turističku atrakciju zbog živopisnih sela, kraških predjela i pirinčanih terasa.

Oko 1.000 ljudi obučenih kao Deda mrazevi učestvovali su u tradicionalnij trci, koja se organizuje u Postdamu u Njemačkoj. Oni po kategorijama moraju savladati staze duge između 2,5 i 10 kilometara.

Dario Benedeto, igrač Boca Juniorsa, napravio je grimasu iza leđa igrača Gonzalo Montiela igrača River Plate. Nakon prepirki i sporova koji su trajale sedmicama, ružnih incidenata među navijačima, te pravnih sporova, finale Copa Libertadores je na kraju odigrano u Madridu, a pobjednik je bila ekipa River Plate.

Chang e-4 je lansiran u Xichang Satelitskom centru u jugozapadnoj Kini. Sonda bi trebala da se spusti na tamnu stranu Mjseca i da tamo istražuje tlo i stijene.

Iznad brda Kirkjufell na Islandu bila je vidljiva polarna svjetlost. Brdo visoko 463 metra nalazi se na zapadnoj strani ovog ostrva i poznato je po spektakularnim pejsažima i polarnoj svjetlosti. Ovo brdo se ponekad korišteno za filmske kulise u filmovima „Game of Thrones“.
(web)
Smail Špago


(NovaSloboda.ba)
01.01.2019.

Prvog jutra NG...


...buđenje, mahmuranje, glava ko rondo, bečki koncert, šetnja do na partizansko, na čisti zrak, onda skokovi iz garmisch-partenkirchena, pa sarma, pa sahatak dospavati...a uvečer, sve ponoviti, još jednom...nekad bilo...danas: mahmurluk ne, šetnja da, partizansko daleko, sarma ne, sve ono što je čovjek volio...ne...a večeras: isto kao i sinoć, ali kao nekad...ne... 

Šta je tu je. Idemo dalje...

(prenešeno sa ovog bloga, objavljeno 01.01.2014, sve isto)

(spagos)