spagosmail

Dobrodošli na moj blog


09.02.2019.

Iz strane štampe: New York Times - Olimpijski duh se vraća u Sarajevo


sjećanje na ZOI'84, Ismar Mujezinović



(tekst koji slijedi objavljen je na portalu klix.ba 8. februara 2019. godine)

Prema pisanju uglednog američkog lista New York Times, olimpijski duh se vratio u Sarajevo nakon što su suprotstavljene etničke elite u BiH svoje međusobne razlike stavile po strani kako bi ugostile najveći sportski događaj od Zimskih olimpijskih igara 1984. godine.
Evropski omladinski olimpijski festival (EYOF) u nedjelju će biti otvoren u Sarajevu i bit će zatvoren sedmicu kasnije u Istočnom Sarajevu, bivšem predgrađu koje je danas postalo odvojen grad. Također, trenutna granica između Sarajeva i Istočnog Sarajeva nekada je predstavljala i ratnu granicu.

New York Times navodi da postizanje saradnje nije bilo lako. U tekstu se ističe da Sarajevo pripada bošnjačko-hrvatskoj federaciji, a Istočno Sarajevo entitetu Republika Srpska koji predstavlja autonomno područje BiH.

Također, u tekstu se navodi da su ova dva grada propustila organizirati ovaj sportski događaj 2017. godine zbog nedostatka podrške vladajućih struktura nakon što je BiH dobila dozvolu za organiziranje EYOF-a 2012. godine.

Međutim, dva mlada gradonačelnika su odlučila na pravi način promovirati svoje gradove kao idealnu lokaciju za zimske sportove i kao vodeće regionalne turističke centre.

"Da li je bilo lako? Ne. Da li smo imali opstrukcije? Da, svaki dan, ali konačni rezultat jeste da će se događaj održati i da smo uspjeli da okupimo sve nivoe vlasti, dva grada i građane", rekao je gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka.

New York Times piše da će lider nacionalističkih snaga bosanskih Srba Milorad Dodik, predsjedavajući tročlanog međunacionalnog Predsjedništva BiH, zvanično otvoriti događaj na kojem će se 1.700 mladih sportista takmičiti u osam zimskih sportova na arenama smještenim oko dva navedena grada.

"Više nismo u rovovima 90-ih godina, to smo prevazišli. Samo ostavite politiku sa strane i mi ćemo dobro sarađivati ​​na projektima od zajedničkog interesa za domaći sport i turizam", izjavio je Skakin kolega iz Istočnog Sarajeva gradonačelnik Nenad Vuković.

Olimpijada ima posebno mjesto u srcima mnogih Sarajlija koji se još sjećaju slave iz 1984. godine koja se održala u tadašnjoj Jugoslaviji.
(klix)



09.02.2019.

EYOF 2019. - Evropski zimski olimpijski festival mladih 2019.




Evropski zimski olimpijski festival mladih 2019. je događaj koji se planira održati 2019. godine u bosanskohercegovačkom glavnom gradu Sarajevu i Istočnom Sarajevu. Festival je zimska verzija Evropskog olimpijskog festivala mladih a održaće se tokom perioda od 9. do 16. februara 2019. godine. Događaj je prvobitno planiran da se održi 2017. godine, dok je EYOF 2019. godine planiran za turski Erzurum. Međutim u novembru 2015. godine, dva grada su se dogovorila da se događaji zamijene s obzirom da je procijenjeno da Sarajevo i Istočno Sarajevo ne mogu biti spremni za održavanje festivala u planirano vrijeme, dok je s druge strane Erzurum već imao spremne objekte jer se u istom gradu održala Zimska univerzijada 2011.
U okviru projekta Evropskog zimskog olimpijskog festivala mladih 2019. postoji plan da se angažuje oko 1500 volontera, od kojih će većina biti studenti.

U toku festivala mkadih planirano je takmičenje u nekoliko sportova:
  • Alpsko skijanje,
  • Biatlon,
  • Skijaško trčanje,
  • Karling,
  • Umjetničko klizanje,
  • Hokej na ledu,
  • Brzo klizanje na kratkim stazama i
  • Snowboarding.

Očekuje se da će na festivalu učestvovati oko 1500 sportista iz 50 evropskih država dok sportisti iz Azerbejdžana i Malte vjerovatno neće učestvovati zbog nedovoljne konkurencije u oblasti zimskih sportova.

Službena maskota festivala je Grudva koju je osmislila Visia Agency iz Istočnog Sarajevo a izabrana glasovima tokom glasanja obavljenog putem društvenih mreža.

Bosnu i Hercegovinu će na EYOF-u predstavljati 29 sportista i trenera i to u disciplinama: alpsko skijanje, ski-trčanje, biatlon, snowboard i brzo klizanje. Zastavu će na otvaranju igara nositi Esma Alić (alpsko skijanje), a olimpijski plamen upalit će Larisa Cerić.
U alpskom skijanju nastupit će Nina Petrović (2001), Esma Alić (2002), Aiša Kantardžić (2002), Ajlin Zuhrić (2002), Harun Kunovac (2001), Salih Hasanbegović (2002), Kemal Karić (2002) i Strahinja Arnaut (2002).
U skijaškom trčanju i biatlonu nastupit će Marija Jokić (2002), Anđela Samardžija (2002), Andrija Jugović (2001), Luka Vrećo (2001), Aleksa Vuković (2002), Predrag Pantić (2002), Uroš Lalović (2002) i Davor Škipina (2002). U skijaškom trčanju imamo dva predstavnika Nikolu Gavrilovića (2002) i Đorđa Santrača (2002).
U brzom klizanju predstavljat će nas Sumeja Zaimović, a u snowboardu Selina Memić i Asja Klačar.
Đorđe Santrač će predstavljati BiH u skijaškom trčanju.

(spagos)
09.02.2019.

Vrlo malo romantike








Evropski institut za srednjoevropske dvorce je postavio zadatak da utvrdi koliko još tačno ima dvoraca u Njemačkoj. Za taj zadatak će mu biti potrebno minimum narednih deset godina. Postavlja s pitanje, zašto tako dugo?
Svi dvorci, od perioda Karoline (17. st.), pa sve do novijih vremena trebaju biti obuhvaćeni, pa čak i oni kojih više nema. Za to će trebati dosta vremena, jer istraživanje se mora obaviti u pismenom obliku, svaki dvorac se mora posjetiti na licu mjesta.
Prema ranijim procjenama, broj dvoraca u Njemačkoj iznosi nevjerovatnih 25 hiljada. Broj koji iznenađuje, i čini se kao da je u srednjem vijeku svaki brežuljak krasio neki dvorac. Međutim, takvi objekti su postojali, ali ne istovremeno. Broj dvoraca uključenih u bazu podataka ne odgovara u svakom slučaju onome što se danas smatra dvorcem, ili zamkom.
Nema svugdje pokretnih mostova, špicastih tornjeva, vodenih kanala, puškarnica, zlatokosih djevojaka. Stereotipni izgled dvorca oblikovan je posebno kroz idealizovanu sliku srednjeg vijeka, sa korijenima iz kraja 19. vijeka. Tome su doprinijeli filmovi i stripovi. Takvi dvorci su bili prepuni vitezova, uličnih pjevača, koji su se tuda vrzmali ne bi li došli u kontakt sa nekom od dvorskih dama.
U stvarnosti, dvorac nižeg plemstva je bio puno skromniji, manje romantičan, imali su drvene kule, ograđeni, na nekom strmom grebenu, sa jednim predvorjem koji je služio za svakodnevne poslove.
Dvorci ko utvrde, došli su u modu u 16. vijeku, jer dotadašnji nisu bili dorasli tadašnjem modernom vatrenom oružju, pa su građeni kao tvrđave, koje je štitila od artiljerije. Mnogi dotadašnji objekti napuštani su od strane njihovih vlasnika, posebno oni u planinskim regionima.
Tada su mnogi vlasnici svoje kuće na brdu zamijenili objektima u ravnici, jer im je to bilo udobnije.
(spiegel)
(NovaSloboda.ba)