spagosmail

Dobrodošli na moj blog


26.02.2019.

Zdravlje prije svega





Bosna i Hercegovina na 42. mjestu najzdravijih nacija, ispred Srbije i Makedonije
Na listi najzdravijih nacija na svijetu prema Bloomberg Healthiest Country Indexu iz 2019. godine su Španjolci. BiH je na toj listi zauzela 42. mjesto.
Još pet evropskih zemlja našlo se među prvih deset na spisku najzdravijih nacija u 2019. godini: Italija na drugom mjestu, Island na trećem mjestu, Švicarska na petom, Švedska na šestom i Norveška na devetom mjestu.

Kada je riječ o našem regionu, najzdravija nacija su Slovenci koji se nalaze na 24. mjestu, potom slijedi Hrvatska na 31. mjestu, Crna Gora na 41. mjestu, Bosna i Hercegovina na 42. mjestu, a iza nje su Albanija na 43. mjestu, Srbija na 55. i Makedonija na 56. mjestu.
Japan koji je na listi iz 2017. godine bio najzdravija nacija sada je na četvrtom mjestu i to je ujedno najzdravija azijska zemlja.

Na spisku deset zemalja s najzdravijim stanovništvom su i Australija, Singapur i Izrael.
Indeks ocjenjuje nacije na temelju sljedećih faktora: trajanje životne dobi, pretilost, upotreba duhana, ekološki faktori poput pristupa čistoj vodi i sanitarni uvjeti.

Španija ima najveće očekivano trajanje života u zemljama Evropske unije.
Prema prognozama Instituta za mjerenje i procjenu zdravlja Univerziteta Washington, Španci će do 2040. godine imati najduži životni vijek, gotovo 86 godina, a slijede Japan, Singapur i Švicarska. 
Istraživači vjeruju da su za ovakve pozitivne rezultate Španije i Italije "krive" prehrambene navike, tj. njihov mediteranski način prehrane koji je bogat ekstra djevičanskim maslinovim uljem i orašastim plodovima.

Sjedinjene Američke Države pale su za jedno mjesto pa se sada nalaze na 35. mjestu, dok su građani Kanade na 16. mjestu najzdravijih nacija.

U odnosu na prethodnu listu Južna Koreja je poboljšala svoj rezultat za čak sedam mjesta pa je sada na 17. mjestu.
(klix)
26.02.2019.

Iz materijala za knjigu Mahala Carina u Mostaru: Dva dječaka sa Carine


Desno, moj najstariji brat Ismet (1943-2016) sa Ilijasom-Izom Delićem (1936-2013).
Muzika je bila Izina strast kojoj je ostao vjeran do kraja života. Vrhuncem svoje karijere opisuje kada je u maju 2002. godine sa Mostar Sevdah Reunionom imao koncert u dvorani Queen Elizabeth Hall u Londonu kojeg su kritičari vrlo pozitivno ocijenili, list Evening Standard posvetio im je cijelu stranicu, a Mark Espiner je u publikaciji “This is London” zapisao sljedeće: “Pjevač Ilijaz Delić je bio apsolutna zvijezda koncerta. U krem odijelu, srebrene kose, te noći je bio Frank Sinatra, čiji nas je glas pun emocija odveo daleko, na Balkan”
U časopisu Behar koji je tada (1997) uređivao Ibrahim Kajan štampana je recenzija Ismetovih radova:
“Baraljefi Ismeta Kurta u vječnom materijalu – bakru odišu monumentalnošću i postojanošću koji svaki posjetioc osjeti pri prvom susretu sa radovima. Posmatrajući radove sasvim je jasno da se radi o autoru ciji je spektar opservacija okrenut prema bogatom duhovnom, zanatskom i umjetničkom nasljedju svog Mostara i Bosne i Hercegovine.
Tvorevine su nastale kao izraz duhovne potrebe kroz koje Ismet Kurt poseze za svojim korijenima tražeci odgovore na mnoga pitanja nastala kao refleks na opskurnost posljednjih dogadjaja i na tragiku ličnih turbelencija.
Ismet Kurt traži i uzima sokove tradicije, tražeči eliksir za ranjenu dušu.
Ko je mogao vjerovati da ce poslije potpunog razaranja i uništenja, poslije silne mržnje sa istoka i zapada koja se izlila na Mostar, a posebno na njegov stari dio i na Stari most, Potkujundžilukom, tako brzo, opet veselo odjekivati zvuci kujundžijskih čekića, miris jutarnje kafe, dozivanje i “prozivanje”.
Danas stopama rahmetli Ismeta ide njegov sin Edo Kurt, koji nastavlja stvarati čudesne tvorevine u bakru u svojoj umjetničkoj radionici.
(Ahmet Kurt)

26.02.2019.

Izložbe: Željeni snovi i mora


U Londonu je ponovo otkrivena nadrealistkinja Dorothea Tanning.
Kad je umrla 2012. godine, imala je tačno 101 godinu. Najveći dio vremena svog života provela je kao supruga, a tek onda kao umjetnica, slikarka. Izložba, koja će krajem februara biti otvorena u Tate Modem u Londonu, pretvoriće gornju konstataciju u suprotnost. Amerikanka je dugo vremena bila udata za njemačkog nadrealistu Max Ernsta, ali je i sama stvorila velika samostalna djela, posebnog sjaja.
Njene ranije slike su nadrealističke zagonetke, koje, istovremeno, otkrivaju mnogo toga o njoj, njenim željama, njenim snovima, njene noćne more, njene strahove.
Maxa je upoznala 1942. godine, a baš tada je nastala njena najbolja slika pod nazivom „Rođendan“, portret nje same.
Na toj slici se čini, da haljina koju nosi, vodi sama svoj život, razotkrivajući, i pokrivajući njeno tijelo podjednako. A uz to se vidi i jedna manja demonska kreatura, kakve se vide na slikama Hieronymusa Boscha. Tanning, jedna autodidaktkinja, koja se mogla nositi sa najvećim, dvadesetog vijeka, ali istoričari umjetnosti već odavno ne dozvoljavaju takva poređenja.
Ipak, 21. vijek je epoha umjetničke istorijske revalorizacije, kasnih otkrića.
Tome baš odgovara što će Tate Modern uskoro izložiti djela iz vlasitite kolekcije, i od aprila, čitavu godinu, prezentirati djela žena. Kasno iskupljenje za sve Tanninge ovoga svijeta.
(spiegel)
(NovaSloboda.ba)