spagosmail

Dobrodošli na moj blog


27.02.2019.

Ubistvo Karabega – Chicago daily tribune, 6.8.1878. godine



U časopisu Chicago daily tribune, dana 6. avgusta 1878. godine, objavljen je sljedeći tekst:
“Austrijska okupacija.
London, 5 avgust – Iz Beča doznajemo da je pobuna u Mostaru u Hercegovini inicirana od Crnogoraca i da će sukob izazvati ozbiljne komplikacije s Austrijom. Navodi se da je stanje u Mostaru gore nego u glavnom gradu Bosne Sarajevu, da su upravnik grada i mostarski muftija ubijeni, da je cijelo stanovništvo naoružano, a da se muslimani iz susjednih država priključuju pobuni”.
Istoga dana časopis Daily Globe, 6.8.1878. godine objavljuje slijedeći tekst:
“Ulazak trupa.
Beč, 5.avgusta – The Abend Post javlja zvanične detalje austrijske okupacije turskih provincija: Glavna kolona napreduje dolinom Bosne i nakon prevlađivanja velikih teškoća usput postepeno dobija pristanak stanovništva. Vlasnici nekretnina su posebno prijateljski nastrojeni. Budući je agitacija u Sarajevu vrlo loša, poslat je 1. avgusta iz Derbenda (Dervente) kapetan Mellenković, glavni u štabu, sa odredom husara, kako bi izvidio stanje u dolini Bosne. Izgleda da je posvuda primljen s radošću. Čuvši da je u Žepču bila organizovana pobuna, kapetan je nastavio prema tamo, te ja na ulazu u grad bio dočekan plotunom pobunjenika. Husari su formirali napad i budući nije bilo moguće ući u grad, odmarširali su natrag u Maglaj. Tamo su stanovnici, prethodno prijateljski raspoloženi, otvorili jaku paljbu na husare, koji su bili primorani brzim hodom preći tjesnac, tako da je tu nastradalo 70 husara.
Ostatak trupa je dostigao austrijsku predstražu u Hercegovini. Austrijancu su napredovali juče prema Mostaru, uz kratke borbe s petstonjiak pobunjenika blizu Čitluka, ubivši nekolicinu i zarobivši nešto zarobljenika. Ranjena su četvorica Austrijanca”.
(prevodi: Tibor Vrančić)
Ulazak austrougarske vojske na čelu s generalom Jovanovićem u Mostar izazvao je različite reakcije kod sva tri naroda. Ukratko, najradikalniji muslimani koji su bili protiv dolaska austrougarske vojske, na čelu sa samoproglašenim Ali-agom Haljevcem upade 2. avgusta 1878. godine u Konak, ubiše kajmakama Murat-bega, zaklaše mutesarifa i njegovog zeta, svukavši ih prethodno do gola i opljačkavši. Zatim upadoše u kuću muftije Sidiki ef. Karabega, usmrtiše ga, pa ga zatim iskasapiše nožem i opljačkaše. Namjeravali su isto učiniti i njegovoj ženi i djeci, ali ih susjeda sakri od razbjesnjele rulje i tako spasi sigurne smrti. Bezvlašće i strah po Mostaru se nastavi sve do 4. avgusta, kada vođa pobunjenika sa svojim jaranima odjaha do Bišća, gdje se ponizno pokloni zapovjedniku austrougarske vojske generalu barunu Stjepanu Jovanoviću i zaželi mu dobrodošlicu u naš „mirni“ grad.
Bitno je da je nakon početne svađe svih vjera u Mostaru tog ljeta 1878. godine oko prihvatanja ili odbijanja dolaska Austrougarske u naš grad, na kraju prevladalo razumno mišljenje da se s rogatim ne treba bosti.
Ovdje donosimo i faksimil originalnog telegrama upućenog stanovništvu Mostara, a poslatog od strane generala Jovanovića.
Priredili: Tibor Vrančić / Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
27.02.2019.

Mostarenje kroz memoriju








Nije grijeh, zatvoriti oči i dozvoliti sebi, da pođete tamo gdje hoćete, a kad ponovo otvorite oči, bićete bar za trenutak ponovo mlađi i srećnjii.
Jednim klikom u memoriju, prošetati korzom šezdesetih, sedamdesetih ili osamdesetih, stati ispred Hita, spustiti se niz Korzo izmedju devet i deset prijepodne. Napraviti jedan krug pješke , tamo do Tepe i do Starog Mosta. Promostariti se“.
Smail Špago

(Aid Čizmić/facebook)

Prijetno me iznenadi postavka ovih nekoliko rečenica na facebooku, koje su nastale prije dobrih 25 godina, a satavni su dio jednog malo dužeg teksta kojei sam uvrstio u knjigu „Mostar kružno“ pa se i sam vratih u ta vremena kad su nastale, ali i u vremena o kojima govore. Naravno, uz nekoliko slika iz tog perioda.
(spagos)

27.02.2019.

Kitove ubijaju


Na slici se vidi ulovljeni brazdasti kit (Balaenoptera acutorostrata), ulovljen u Japanu 2017. godine. Sada slična sudbina čeka preko 2.000 kitova u vodama oko Islanda.
Njihovo veličanstvo, divovi mora, glavna su atrakcija Islanda, a izleti brodovima pokreću privredu ove ostrvske države. Cijena jedne ture po osobi iznosi 70 eura. Ali, i brutalno ubijanje ovih morskih sisara je dobar izvor prihoda. U narednih 5 godina, tamo bi trebalo biti izlovljeno preko 2.000 kitova.
Ministarstvo za ribarstvo i poljoprivredu donijelo je odluku da svake godina sve do 2025. može biti izlovljeno 209 kitova perajara (Balaenoptera physalus)  i 217 brazdastih kitova. Kako kažu, ova odluka vlade je donesena u skladu sa istraživanjima Nacionalnog instituta za more i tamošnjeg univerziteta.
Izvješta je naišao na oštru kritiku Islandskog saveza za zaštitu okoline. Prvo, što  donosioci odluke nemaju dovoljno privrednog znanja za ovakve proračune, a drugo, grupe koje štite okolinu nisu nikakve terorističke organizacije, kako to stoji u izvještaju. I treće, prijetnja ljudske eksploatacije je realna i stoga je potrebna zaštira kitova.
U zvaničnom saopštenju vlade se navodi  kako je „lov na kitove u vodama Islanda ograničen na postojeću obnovu i zalihu za izlov navedenih vrsta kitov, te da je to naučno osnovan i  pri čemu se strogo vodi računa o usklađenosti sa međunarodnim pravom“.
„Ubijanje životinja je užasna stvar“, kažu iz odrganizacije za zaštitu životinja, dodajući: „Mora postojati dobro opravdanje da se životinje ubijaju na ovakav način, nudeći meso turistima, i izvozeći ga u Japan. Zaista nema opravdanja da Island ubija svoje  kitove“.
Inače je lov na kitove zabranjen od 1986. godina, odlukom Međunarodne komisije za lov na kitove (IWC). Zemlje poput Islanda, Norveške i Japana su protiv ove zabrane, iako su i same članice IWC. Na Islandu postoje dvije kompanije koje love kitove po vlastitim kvotama.
Prema IWC, lov na kitove je doveo do opadanja populacije kitova na svijetu. Pored toga, ubijanje živoinja je okrutna stvar, jer i nakon upucaja harpunom, kitovi još dugo ostaju živi.
(bild)
(NovaSloboda.ba)