spagosmail

Dobrodošli na moj blog


31.03.2019.

Posljednji film


Svaki početak je težak, kaže stara izreka. Ali, mnogo teži je prestanak. Prepoznati pravi trenutak, i sam sebi priznati da je dosta, jednostavno prestati se baviti nečim, slobodnom voljom, iako bi se možda još moglo nastaviti istim tempom kao i prije. To za rukom polazi samo manjini, kako u ljubavi, tako i u poslu. Na primjer, zašto bi pljačkaš banaka trebao da prestane pljačkati banke? Samo zato što više nije najmlađi. Nasuprot: Iskustvo i lopova čini majstorom.
Film „Starac s revolverom“, režisera Davida Lowerija, zasniva na jednom tekstu objavljenom u New York Timesu. „I na kraju svojih sedamdesetih, on je izgledao baš kao „zgodan muškarac“, pisalo je tamo o Forrestu Tuckeru. Najbolji pljačkaš banaka imao je karizmu kao „glumac na pozornici“.
Iz svega ovoga da se naslutiti, kakve veze sa svim ovim ima  Robert Redford. Glumac, režiser, dobitnik počasnog Oscara i osnivač Sundance Film Festivala, sada ima 82 godine i više mu ne treba ništa da se dokazuje. Jedino je dozvoljeno malo nostalgije.
„Starac s revolverom“ je njegov posljednji film u kome se pojavio kao glumac. To je Redford rekao prije premijere filma u avgustu prošle godine. Poruka je bila jasna. U januaru je najavio i odlazak sa svog Festivala. Ostaće jedino u pozorištu, kao glumac.
Pravi Forrest Tucker je u jednom trenutku, takođe, mislio da je završeno sa pljačkom banaka. Oženio se ženom koju baš i nije bilo puno briga šta je radio prije toga. Živjeli su na Floridi, u kući na rubu jednog golf terena. Tu je sjeo i napisao svoju životnu priču. Želio je to snimiti i ostaviti za vječnost. Nazvao je ured Clint Eastwooda, ali ga je njegova sekretarica odbila. I šta se desilo?
Otišao je i ponovo opljačkao banku.
Hoće li se priča ponovoti i u slučaju Redforda?
(spiegel)
(NovaSloboda.ba)
31.03.2019.

Mladunče slona roza boje






„Pretty little elephant in pink“, lijepi mali pink slonić, zvuči kao neka pjesma iz Disneyevih filmova.
A u stvari, jedno baš takvo, rijetko mladunče slona je primijećeno u rezervatu MalaMala u Nacionalnom parku Kruger u Južnoj Africi. Boja je nastala zbog djelimičnog gubitka pigmentacije.
Snimke je napravio jedan rendžer, tokom obilaska područja rezervata. Mladunče je u momentu snimanja bilo staro svega tri sedmice, a na njima se vidi kako je okruženo pažnjom porodice.
Poznato je da se ovakav slonić pojavljuje u Disneyevim filmovima, a ovaj mali slonić je sa svojim stadom već postao prava zvijezda u Južnoj Africi.
Safari rendžer je objasnio da je ovakva boja uzrokovana leucizmom, stanjem koje uzrokuje djelimični gubitak pigmentacije, i koji se razlikuje od albinizma. To je genetski poremećaj koji će slona pratiti tokom čitavog života. Uz sve ovo, rendžer je dodao da je ovo najzanimljivija stvar koju je on vidio u divljini, te dodao da ovakve stvari nisu dobro dokumentovane, tako da je dobro da ovo svjedoči stvarima koje se ne mogu naći u knjigama.
U svakom slučaju, sad smo nakon „pink pantera“ dobili i „pink elephanta“.
Ko zna?
(dailymail)
(NovaSloboda.ba)
31.03.2019.

Sat za planetu Zemlja

30. mart 2019, foto Ivica Kola Sigler

Iz svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF pozvali su građane Bosne i Hercegovine da u su botu 30. marta u 20.30 sati ugase svjetla u okviru akcije ‘Sat za planetu Zemlju.
Tokom godina, prerasla je u najveći globalni pokret za podizanje svijesti o štetnosti klimatskih promjena. Ove godine provodi se u više od 180 zemalja. Središta više od 7.500 gradova biće u mraku, baš kao i 2.000 svjetski poznatih znamenitosti.
Bosna i Hercegovina se ponovo spremno odazvala Satu za planetu Zemlju. Više od 20 gradova večeras će na 60 minuta zamračiti svoja središta i prepoznatljive znamenitosti.
Među njima, kao i protelih godina biće i spomenik na UNESCO-ovom popisu svjetske kulturne baštine Stari most u Mostaru, te most Višegradu.

31.03.2019.

Tako igraju šampioni

FK Velež 2018/19 (foto klix.ba)


pozdrav navijača TOŠK-a







Velež – TOŠK 5:3 (2:3)

Stadion Rođeni.
Sudija: Semir Sarajkić (Sarajevo)
Žuti kartoni: Vehabović (Velež), Kurdić, Kitanović (TOŠK)

Strijelci: 0:1 Pavlović 4’), 1:1 Behram (7’), 1:2 Mujagić (29’), 1.3 Rastoka (38’), 2:3 Fajić (45’), 3.3 Ovčina (46’), 4:3 Koprivica (68’), 5:3 Brandao (86)

Velež: Bogdanović, Dario, Zvonić, Kuduzović, Mešanović, Zeljković, Behram, Vehabović, Ovčina, Brandao, Fajić

TOŠK: Bošnjak, Šehić, Kitanović, Koprivica, Ivković, Kurdić, Rastoka, Devedžić, Pavlović, Dacić, Mujagić

Velež je bio na ivici ponora, gubio je sa dva gola, ali su njegovi igrači smogli snage da na kraju zabilježe tešku, ali zasluženu pobjedu.
Za navijače Veleža šok na samom početku, TOŠK je, u 4. minuti, došao u vođstvo. Pavlović je centrirao, lopta je u čudnoj putanji prevarila golmana Bogdanvoića i završila u mreži – 0.1.
Primljeni gol nije obesharbrio domaće igrače, koji su tri minuta kasnije izjednačili. Brandao je odlično ubacio, a Behram bio na pravom mjestu – 1:1.
Domaći su imali priliku u 20. minuti, kada je dosuđen slobodan udarac, ali je Vehabović slabo šutirao bez opasnosti po gol Bošnjaka.
U 29. minuti zaledila su se srca Veležovih navijača. Gosti iz Tešnja postigli su drugi gol, a lijepu akciju Mujagić je, pored smušenih igrača Veleža, pretvorio u gol – 1:2.
Veležovi igrači još se nisu oporavili od šoka, a mreža Bogdanovića zatresla se, u 38. minuti, po treći put. Lijepu igru gostiju Rastoka je krunisao efektnim golom iskoristivši novu neopreznost u dobrani Veleža – 1:3.
U finišu prvog poluvremena, dvije prilike za domaće propustili su Brandao i Behram, koji je pogodio stavtivu.
Ipak, u posljednjim trenucima poluvremena, prvi strijelac lige Nusmir Fajić dobro se snašao u šesnaestercu gostiju i loptu je poslao iza leđa -Bošnjaka – 2.3.
Drama na terenu nastavljena je u prvoj minuti drugog nastavka, kada je Ovčina vješto iskoristio grešku odbrane gostiju i poslao loptu u nebranjenu mrežu – 3.3.
Konačno, u 68. minuti, domaći navijači mogli su da slave prvo vođstvo svojih ljubimaca. Poslije gužve u šesnaestercu gostiju, Ovčina je šutirao, lopta je zakačila Koprivicu, promijenila smjer, prevarila nemoćnog golmana i završila u mreži – 4:3.
Četiri minuta priuje kraja utakmica, nova erupcija oduševljenja domaćih igrača i navijača. Brandao se najbolje snašao pred golom gostiju i lopta se zakoprcala u mreži – 5:3.
(NovaSloboda.ba)


30.03.2019.

Sat naprijed, sat nazad. Još ove i iduće godine, a onda?


Iako kazaljke sata pomjeramo više od 30 godina, u proljeće naprijed, a u jesen unazad, mnogi još nisu navikli, ili nisu načisto, kad se šta radi. Kad se pomjera naprijed, a kad nazad.
Za sve one koji se u svih ovih 30 i nešto godina nisu navikli kada kazaljke sata treba pomjeriti nazad, a kada naprijed, po odluci EU parlamenta sa ovim bi se trebalo prestati 2021. godine?
Noćas pomjeramo na ljetno, a na jesen na zimsko vrijeme. Bilo bi najbolje kad bi tako i ostalo, ustvari vratili bi se na ono vrijeme koje je bilo prije početka pomjeranja kazaljki, kad je podne bilo u 12 a ne u 13 sati. I tako bi trebalo i ostati.
EU parlament je odluku ostanka na zimskom ili ljetnom vremenu prepustio pojedinim zemljama. Tek tada će nastati bućkuriš.
(spagos)

30.03.2019.

Sa stranice Cidom: Lira


U blizini Carinskog mosta, na lijevoj obali Neretve, imao je svoju zgradu Gavro Papo još početkom 20. stoljeća. Bila je to stambeno-poslovna zgrada, a u njoj je bila kafana nazivana i „Gavrin kupleraj.” Kafana je radila sve do 1944. g., kada je zatvorena. Zemljište ispred ovog objekta je još početkom 20. stoljeća kupio Ibro Hakalo i na njemu sagradio privatnu kuću i u njoj otvorio kafanu Lira. Bila je neugleda, ali zbog blizine željezničke stanice dobro posjećena. Imala je pokatkad i živu glazbu, a nezaobilazan je bio nastavak tradicije okupljanja „prijateljica noći”, koje su zanimanje iz Gavrinog kupleraja premjestila u ovu kafanu. Kafana je radila sve do 1992. g., kada je nakon završetka rata u potpunosti srušena.
Fotografija Lire iz 1900-ih.
(Tibor/cidom)

30.03.2019.

Velež protiv sila nepravde


Još prije utakmice sa Olimpikom, bilo je vidljivo da su se sile nepravde udružile protiv Veleža u želji da premijerligaš postane tim s Otoke.
Od vrha FS FBiH, Komisije za takmičenje do Komisije za sudije, pa do Olimpika, želi se Velež svim mjerama spriječiti da se ponovo vrati tamo gdje mu je i mjesto – u društvo najboljih. Svi pored malih ekrana mogli su se prošle nedelje uvjeriti na šta je sve Olimpik spreman da ostvari cilj.
Od početka, počelo je s provociranjem i “igrama” do sada neviđenim na utakmicama. Uz smanjen broj ulaznica, pa do kupovine karata uz lične karte, do svakojakih poniženja kojima su bili izloženi navijači, pa do psovki i simuliranja povreda, na kraju se sve slomilo preko leđa Veležovog stratega Ibre Rahimića, koji danas neće predvoditi svoj tim. Zeba, Stojanović, pomoćni trener domaćina i ostali iz Olimpika prošli su bez sankcija, što je i posljednjem naivcu otvorilo oči da se nešto jako pokvareno valja iz kulisa.
Zašto su se sile nepravde urotile protiv Veleža, znaju samo pisci mračnog scenarija? Da li je to crvena boja njegovih dresova, da li sjajne igre Rođenih na terenu, da li je u pitanju fanatična ljubav i odanost navijača Red Army i podrška koja Veležu dolazi sa svih strana?
Pitanja je puno, a za spas sporta u akciju sprečavanja prljavih igara morali bi se umiješati i policija i tužilaštvo, jer je više nego očito da je fudbalska mafija uzela stvar u svoje ruke.
U takvoj atmosferi, Velež danas dočekuje odličnu ekipu TOŠK-a, nadajući se da uz pomoć navijača dođe do nove pobjede.
(NovaSloboda.ba)

30.03.2019.

Taj čudesni svijet – Slike dana


NASA je u okviru programa „tihog“ nadzvučnog aviona razvila novu tehniku fotografije i po prvi put u interakciji sa šok talasima od dva jet aviona uspjela to da vizualizira.

Yuncheng slano jezero u Jinan kotlini u provinciji Shanxi u Kini, obuhvata površinu od 132 kvadratna kilometra. Crno blato na dnu jezera je dobro za kožu. Zbog toga se ovo jezero naziva „Kinesko mrtvo more“.

Svjetski motociklistički prvak Marc Marquez iz Rapsol tima pokušava da ustane na noge nakon pada sa motora. U četvrtom slobodnom treningu na Losail Circuitu u Kataru, ovo je bio njegov drugi pad istog dana..

Nakon nestanka struje prethodnih dana u Caracasu u Venecueli, došlo je i do prestanka snabdjijevanja građana vodom za piće. Nadzorne službe su pokušavale ljude odvratiti od pokušaja zahvatanja  vode iz oštećenog vodovoda. Belaj za belajem u Venecueli.

Jednom ribaru iz Banda Aceha u Indiji isplatio se ribolov. Bez imalo napora nosi tunu sa žutim perajama u skladište, na vaganje. Sigurno će mu donijeti dobru zaradu.

Svijetom su se prethodnih dana širili protesti omladine protiv zagađanja okoline. Na demonstracijama u Rimu, demonstranti su nosili plakat sa slikom šesnaestogodišnje Šveđanke Grete Thunberg, aktivistkinje koja se angažovala za zaštitu klime i važi kao predvodnica najnovijeg talasa protesta.

Djeca koja pate od cerebralne paralize slave svoji Holi Fest, kojeg je organizovala Trisha fondacija, koja se specijalizovala za pedijatrijsku njegu. Praznik boja Holi održava se svake godine tokom punog mjeseca u mjesecu Phalguna po hinduističkom kalendaru.
(web)
Smail Špago


(NovaSloboda.ba)
29.03.2019.

Cvijeće ili male lijepe ptice?




Cvijeće ili male lijepe ptice? Kada dođe proljeće sa povećanim temperaturama, pupoljci Magnolije izgledaju kao male roza ptice, koje mirno stoje na granama drveća u jednom parku u Pekingu i proljetnu živost prezentiraju na jedan veoma zabavan način.
(chinanews)
(spagos)
29.03.2019.

Sa stranice Cidom: Javni klozeti




Dolaskom austrougarske vlasti uočio se nedostatak javnih toaleta u gradu pa je na sjednici Gradskog vijeća od 7. 6. 1909. g. donešena odluka o njihovoj izgradnji. Tada je prilično ambiciozno odlučeno da se izgrade zidani javni zahodi na čak šest mjesta po gradu i to: u Štefanijinom šetalištu preko puta Gimnazije, na Musali nasuprot hotela Narenta, na Velikoj Tepi kod Suhodoline (danas početak stepenica koje vode s Glavne ulice u Hendek), na Luci u Glavnoj ulici, u Karađozbegovoj ulici i na Starom pazaru u Donjoj mahali. Budući nije bilo dovoljno sredstava za izgradnju svih zamišljenih javnih zahoda odlučeno je da se prvi javni toaleti izgrade na Velikoj Tepi i na Musali. No, godine 1913. su po projektu Dragutina Köhlera ipak završena tri zahoda, treći kod Gimnazije. Nažalost, u šezdesetim godinama prošlog stoljeća odlukom Općine porušeni su svi javni toaleti u gradu.
Fotografija - u dnu slike javni toalet kod Gimnazije, 1960-ih.
(Tibor/cidom)
29.03.2019.

Slika na sliku







Ključni događaji svjetske istorije sadržani su u ikonama fotografije – a umjetnicima Jojakimu Corisu i Adrianu Sondereggeru su materijal za rafiniranu igru između istine i manipulacije.
Od 2012. godine, ovaj njemačko-švajcarski duo rekonstruiše poznate slike do u detalj, pretvarajući ih u trodimenzionalne diorame.
„Modele en minuiature“ – Modeli u minijaturi, fotografišu zajedno sa za to potrebnim priborom.
Slika u slici predstavlja izazov, tako da i sama fotografija zahtjeva preispitivanje istinitosti sadržaja na njoj.
Izložbena kuća C/O Berlin prikazuje izložbu pod nazivom „Double Take“ do 1. juna ove godine.
(focus)
(NovaSloboda.ba)
28.03.2019.

Sa stranice Cidom: Kantarevac


Starije generacije još živućih Mostaraca vrlo se dobro sjećaju parkića u Liska ulici točno preko puta zgrade Dispanzera. Relativno malen, imao je nekoliko klupa i pješčanu stazu cijelom dužinom parka; bio je malena oaza zelenila i skrovito mjesto za zaljubljene. Međutim, malo je poznato da je sve do 1954. g. na ovom mjestu postojalo oveće groblje s brojnim nišanima. Bio je to harem Kantarevac. Harem je formiran na vakufskom zemljištu džamije hadži Memije i imao je površinu od 3000 m², a vakif je zemljište namijenio baš u tu svrhu. Dolaskom austorougarske uprave, a prilikom izgradnje željezničke pruge, u ovaj harem je prebačen dio ostataka umrlih i nišani iz Lakišića harema. Četrdesetak nišana s arapskim epitafima tada su ugrađeni u zid koji opasuje ovaj harem. Liska-harem, kako ga danas nazivaju, godine 1954. potpuno je poravnat; dio je prenamijenjen u igralište, a dio u park. U toku zadnjeg rata, park je silom prilika ponovno povratio svoju prvobitnu namjenu jer su se u njega pokapale prve žrtve stradanja Mostara – vojnici Armije BiH, HVO-a kao i civili svih nacionalnosti i vjeroispovijesti.
Fotografija Johanna Grafa iz 1905. g.
(Tibor/cidom)

28.03.2019.

Izložbe: Bizarni svijet od plastelina





Izložbom, kako stoji u njenom nazivu,„A Journey trough Mud an Cofusion with small glimpses of air", „Putovanje kroz blato i konfiziju, sa malim pogledima kroz vazduh“, umjetnici Nathalie Djuberg i Hans Berg teže ka tome da ispune svoje obećanje.
Dvoje Šveđana, koji žive u Berlinu, odavno su zvijezde umjetničkog svijeta, a posebno duboki crni humor njihovih animiranih filmova, a njihove umjetničke instalacije na pozorniciama su već postale slavne.
Djuberg svoje groteskne figure i postavke stvara od plastelina, gline i papira. Uz to, Berg komponuje jednu pomalo irealnu, pomalo jezivu muziku. Često se pri tome radi o seksu, nasilju, ili i moći golog ženskog tijela, a prisutni su muškarci u plišanim pokućnim ogrtačina, u crkvenim ornatima kao i zlatni motocikli.
Jedan voz duhova prolazi kroz sadašnjost. Stereotipi, i sadizam u određenoj dozi, pojačavaju se kroz njihovu bezukusnost, u čemu su u međuvremenu već postali rutinirani. Kustosi muzeja su im očigledno zahvalni. U Umjetničkoj hali u Frankfurtu krajem februara je postavljena njihova izložba, nastala u kooperaciji sa muzejima iz Švedske i Italije.
Kao i mnoge druge institucije, djela ovih umjetnika upozoravaju. Ljudi iz Frankfurta su pred izložbu i sami bili obradovani njenim „uznemiravajućim“ efektom.
(spiegel)

28.03.2019.

Leteći taksi




Leteći taksi postaje stvarnost!
Firma Airbus je prezentirala prototip njenog „CityAirbusa“. Dron pogonjen baterijama nudi mjesta za četiri putnika, leti putem funka, kao automobill bez vozača.
Mašina starta sa dva rotora, prečnika 2,8 metara, sa 950 obrtaja u minuti, a starta i spušta se vertikalno. Test letovi „Citybusa“ obavljeni su u Ingolstadtu (Njemačka), prvo bez posade. Kako kažu, uskoro će se i to obaviti. Radijus kretanja letećeg taxija je 50 kilometara, a brzina 120 km/h.
Letovi se ne bi obavljali iznad naseljenih područja. Takođe, nisu predviđeni za letove od grada do grada, a i samo ime „leteći taxi“ donekle ne pristaje.
Kako tvrde iz Airbusa, letjelice bi letjele isključivo na čvrsto utvrđenim rutama, dok individualni letovi za sad nisu predviđeni.
Citybus bi trebao startati polovinom sljedeće godine.
(express)
(NovaSloboda.ba)
27.03.2019.

Krmci uživaju protekciju – Musavat br. 9. iz 1906. godine


U časopisu Musavat, broj 6 iz 1906. godine objavljen je sljedeći tekst:
“I krmci uživaju protekciju. Ima već dulje vremena kako je gradsko poglavarstvo zabranilo da se stoka prodaje po čaršiji. Mi se ovoj naredbi ne bi protivili kad bi se protezala na sve životinje koje spadaju u stoku, pa bilo svinje ili ovnovi. Megjutijem, nije tako. Svinje se i danas prodaju na sred ulice, dok ovnove, i kad je pred hadžijski bajram, tjeraju na ogradu. Ovo je sa svijem neopravdano. Ako je već jedanput naredba izdata onda treba da vrijedi za sve životinje, a ne samo za ovnove. Ako baš gradsko poglavarstvo ne može a da ne učini protekciju, onda je trebalo dati ovnovima, koji ne kriče i ne grokću, a ne svinjama. Pred našom se je redakcijom neki dan uhvatila gungula radi svinja. Jedan je seljak krmetaru prodavao svinje, pa dok ih je krmetar opipao i na rukama izvagao, krmci su se užasno derali, da smo morali baciti pero. Premda je u toj gunguli učestvovao i jedan policijot, ipak ih nije htjeo opomenuti. Prema ovome izgleda da krmci ne spadaju u stoku. Mi upozoravamo gospodu sa gradskog poglavarstva da prelistaju prirodopis, pa će se uvjeriti da i krmci spadaju u stoku. Ako je slučajno u prirodopisu koji su oni pregledali, falio list gdje govori da su i krmci stoka, neka kupe nov, imaju fala Bogu dosta novaca koje su utjerali globeći one što prodaju ovnove po čaršiji”.
Kako bi rasteretili grad od stoke, opština je donijela odluku da se stočni pazar s Velike Tepe (Glavne ulice) preseli u četvrt Predhum na ulazu u Donju mahalu. Tako i bi učinjeno. Pazar je ograđen i započelo se s prodajom stoke za pazarne dane, i to srijedom. Time je donekle omogućen brži razvoj toga dijela grada, a istovremeno je smanjena gužva na Glavnoj ulici.
Po toj ogradi za stoku narod je taj dio grada prozvao Ogradom.
Priredili: Tibor Vrančić / Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
27.03.2019.

Na kraju neriješeno






BiH – Grčka 2:2 (2:0)

Strijelci: 1:0 Višća (10), 2:0 Pjanić (15), 2:1 Fortunis (63), 2:2 Kolovos (85)
Stadion: Bilino Polje Zenica
Gledalaca: 12.000;
Sudija: Makkelie D. (Holandija)
Žuti karton: Kourbelis, Donis (Grčka), Kolašinac (BiH)
Crveni karton: Pjanić (BiH)

BiH: Šehić, Bičakčić, Zukanović, Šunjić, Kolašinac, Bešić, Cimirot (Krunić 90+2’), Pjanić, Duljević (Milošević 80’),Višća, Džeko (Gojak 89’).

Grčka: Vlachodimos, Bakakis (Koulouris 80’), Siovas, Bouchalakis (Masouras 46’), Zeca, Fortunis, Donis, Papasthatopoulos, Kourbelis (Kolovos 67’), Samaris, Koutris.


Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine odigrala je neriješeno sa Grčkom 2:2 u utakmici drugog kola grupe J kvalifikacija za Euro 2020. godine.
Golove za BiH postigli su Edin Višća u 10. i Miralem Pjanić u 15. minuti, dok su strijelci za Grčku bili Kostas Fortounis u 64. minuti iz penala i Dimitris Kolovos u 85. minuti.
Fudbaleri BiH nisu uspjeli upisati pobjedu nad Grcima iako su nakon prvih 45 minuta imali predost od dva gola. No, u drugom poluvremenu bh. reprezentativci su prepustili igru Grcima koji su cijelo vrijeme napadali, a posljednjih skoro pola sata igrali su s igračem manje nakon isključenja Pjanića.
Reprezentacija BiH furiozno je krenula i za 15 minuta u potpunosti pregazila selekciju Grčke koja je djelovala potpuno zbunjeno pred napadima izabranika selektora Roberta Prosinečkog. U 10. minuti Pjanić je izveo korner sa desne strane i ubacio na ivicu šesnaesterca gdje je natrčao Višća i iz drugog pokušaja uspio savladati golmana Vlachodimosa za vodstvo od 1:0.
Pet minuta kasnije bilo je 2:0. Pjanić je snažno šutirao iz slobodnog udarca sa tridesetak metara, lopta je otišla u lijevi ugao golmana Vlachodimosa koji je ostao “ukopan” u mjestu.
Tek nakon primljena dva gola Grci su zaigrali nešto ofanzivnije, a prvu priliku su imali u 22. minuti preko Fortounisa, koji nije iskoristio ubacivanje Bakakisa prebacivši gol sa sedam metara. Desetak minuta kasnije pokušao je i Donis glavom, ali je Šehić sigurno intervenirao. Do kraja poluvremena Grci su bezuspješno pokušavali ugroziti gol reprezentacije BiH, dok su bh. nogometaši u finišu propustili dvije prilike za novi pogodak.
U drugom poluvremenu reprezentativci BiH prepustili su terensku inicijativu Grcima koji stvaraju nekoliko poluprilika pred Šehićevim golom, a u 64. minuti dolazi do gola. Šunjić je u šesnaestercu oborio Fortounisa, sudija Danny Makkelie iz Holandije pokazuje na bijelu tačku, a Fortounis pogađa za 2:1.
Samo minutu kasnije novi šok za bh. reprezentaciju, s obzirom na to da je crveni karton dobio Miralem Pjanić. Iako je ostala s igračem manje, reprezentacija BiH je u 69. minuti mogla do trećeg pogotka, ali je udarac Kolašinca odbranio golman Grčke. Na drugoj strani zaprijetio je Kolovos, ali se i Šehić iskazao na golu.
Ipak, u 85. minuti Grci dolaze do izjednačenja. Strijelac je bio Kolovos koji je iskoristio dobar centaršut i udarcem golavom pogodio rašlje gola.
Do kraja meča Grci su pritiskali, ali je odbrana bh. tima uspjela da sačuva gol i remi.
Za reprezentaciju BiH u ovom meču su igrali: Šehić, Zukanović, Šunjić, Bičakčić, Kolašinac, Cimirot, Pjanić, Bešić, Duljević (od 80. Milošević), Višća, Džeko (od 89. Gojak).
Nakon dva kola BiH i Grčka imaju po četiri boda, dva manje od Italije koja je s maksimalnim učinkom.
(sport)

27.03.2019.

Golub pismonoša prodat za 1,25 miliona eura





Rekordna suma za flamanskog goluba pismonošu Armanda (5).
Golub, koji je odgajan u Belgiji, prodat je na aukciji jednom kineskom odgajivaču golubova za 1,25 miliona eura. Na taj način, Armando je postao najskuplji sportski golub na svijetu. Ovaj golub je do sada pobijedio na brojnim takmičenjima golubova.
Njegov novi vlasnik ga nije kupio da se dalje takmiči, nego da se brine za visoko klasne nasljednike.
Blažen među golubicama.
(br)


(NovaSloboda.ba)
26.03.2019.

Grci u grotlu Zmajevog gnijezda


Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine večeras na Bilinom polju u Zenici od 20:45 sati igra važnu utakmicu u kvalifikacijama za Europsko prvenstvo 2020 protiv selekcije Grčke.
Zmajevi će se sa Grcima večeras sastati po deseti put. Zanimljivo je da su naši reprezentativci sa Grcima bili u grupi čak četiri puta u kvalifikacijama što za europska, što svjetska prvenstva.
Pamtimo samo pobjedu, možda i jednu pod najvažnijih u borbi za plasman na Mundijal 2014. godine, kada su upravo u Zmajevom gnijezdu u Zenici u martu 2013. godine Grci pali poslije fantastične igre BiH, koju je s klupe vodio selektor Safet Sušić. Zmajevi su slavili pobjedu od 3:1, uz dva gola Edina Džeke i jedan Vedada Ibiševića, nakon promašenog penala Zvjezdana Misimovića.
Večeras pulene Roberta Prosinečkog očekuje jednako važan susret. Igra protiv Armenije i pobjeda od 2:1 (strijelci Krunić i Milošević) na startu kvalifikacija za Europsko prvenstvo obećava da se imamo čemu nadati.
Istina ima tu još prostora za naredak u igri, što je i potvrdio i sam Prosinečki na konferenciji za medije nakon duela.
Prosinečki je i otkrio početni sastav: Šehić, Bičakčić, Zukanović, Šunjić, Kolašinac, Bešić, Duljević, Pjanić, Džeko, Cimirot, Višća.
Na Bilinom polju se večeras očekuje pun stadion. Prava za direktan prijenos u BiH ima NOVA BH,
(sport)

26.03.2019.

Sa stranice Cidom: Bazen


Sve do 1958. g. jedini bazen za kupanje i treninge plivača, bio je mali, dvanaestmetaski, otvoreni bazen u Sjevernom logoru. Te godine u upotrebu se pušta novoizgrađeni plivački bazen olimpijskih dimenzija (50 x 25 m, dubine do 4,5 m) sa skakaonicom na tri etaže visokom 10 m. Zagrebački arhitekt-projektant Slavko Delfin je skladno ukomponirao bazen sa svim sadržajima na samu liticu rijeke Neretve. Njegova gradnja je uveliko ubrzala i unaprijedila razvoj plivačkog sporta u gradu na Neretvi. Inače je za potrebe gradnje ovoga zdanja bilo prekopano tzv. Novo groblje iz kojega su ekshumirani posmrtni ostaci mnogih znamenitih Mostaraca. Popularni Bazen je služio kao sportski objekt (olimpijski bazen) i kao gradsko kupalište. Na njemu su bili česti i međunarodni susreti. Mogao je primiti i do 1 500 gledalaca. Bazen je u 1999. g. adaptiran. Porušena je olimpijska skakaonica i dograđeni su neki novi pomoćni objekti.
Fotografija iz 1970-ih.
(Tibor/cidom)
26.03.2019.

Zašto je Velež važan


(tekst koji slijedi objavljen je na portalu tacno.net 25. marta 2019. godine, autor Gradimir Gojer)



Da Mostar opet bude jedinstven i cjelovit Grad, a ne dva sela koja tek i samo glume grad.

Danas (nedjelja, 24. 3.) je povjesni dan za Fudbalski klub Velež, za mostarski sport, ali, siguran sam u to, i za mostarski politički život.
Danas su na sarajevskom stadionu Otoka derbi susret Prve bh. lige igrale dvije ponajkvalitetnije ekipe ovoga ranga nogometnog natjecanja, FK Olimpic iz Sarajeva i FK Velež iz Mostara. Neminovno je da rezultat ovoga susreta prvo i drugoplasirane momčadi utiče na krajnji ishod natjecanja u prvoj ligi, što praktično implicira i ishode u vezi sa plasmanom u Premijer ligu.
Ali, ovaj susret ima znatno veću težinu u odnosu na sve druge utakmice. Pogotovo za tim iz Mostara, popularne Rođene, koji su decenijama prije agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu bili ljubimcima one Jugoslavije, koja je znala što je pravi i istinski nogomet i koja je sa golemim simpatijama pratila otvoreni, šarmom optočen raskošni nogomet, koji je Velež gajio kroz generacije.
Današnji ishod susreta na sarajevskoj Otoci bitno doprinosi podizanju sportskog, ali i ukupnog tonusa življenja u podijeljenom Gradu na Neretvi. Jer, Veležov rezultat na Otoci je signal da se Rođeni vraćaju u Premijer ligu BiH, gdje im je po tradiciji, ali i igrama u ovoj sezoni i mjesto. To bi dalje značilo konkurenciju u samom gradu gdje je članom najelitnijeg nogometnog bh. razreda HŠK Zrinjski; to bi imalo itekako pozitivne posljedice po trgovinu i ugostiteljstvo u Gradu na Neretvi i Radobolji.
To bi, siguran sam, dalo novi elan cijelom hercegovačkom regionu.
Konačno, da se ne lažemo, Mostar bez Veleža u Premijer ligi nije isti grad kao sa Rođenima kao najboljim simbolom i dugogodišnjim najboljim ambasadorima mostarske vale.
Tu je i politički aspekt. Pokušaj zatiranja kluba svjetle radničke i ljevičarske tradicije FK Velež bio bi u golemoj mjeri relativiziran, pa i uništen povratkom Rođenih na glavnu fudbalsku bh. scenu!
Zato danas sav napredni bh. sportski i politički svijet treba biti uz Rođene, radnički i antifašistički nogometni klub.
Zato jer je Velež važan za povratak Grada Mostara samom sebi!
Da Mostar opet bude jedinstven i cjelovit Grad, a ne dva sela koja tek i samo glume grad.
Susret na Otoci osim sportskog ima i golemi politički značaj.
Tko to ne vidi slijep je kod očiju.
(tacno.net)

26.03.2019.

Sjaj baroka


Stolovi su raskošno postavljeni, svjetiljke svijetle, personal nosi hranu za gospodu. Ne, ovo nije neka filmska scena iz nekog istorijskog epa, već karneval u Veneciji.
U veličanstvenoj Palazzo Pisani Moretta ljudi slave prstaru tradiciju, bez bacanja slatkiša, ali sa kristalnim čašama.
Palata sa pogledom na Canal Grande datira iz 15. vijeka, a kasnije je pripadala jednoj italijanskoj porodici, koja je prošle godine palatu prodala za 40 miliona eura.
Novi vlasnik je navodno neki biznismen iz Hong Konga.
(stern)
(NovaSloboda.ba)
25.03.2019.

Sa stranice Cidom: Jagnje


Uz trasu stare željezničke pruge, na uglu križanja ulica Kolodvorska (prije Moše Pijade) i Mostarskog bataljona, izgrađena je odmah iza završetka Prvog svjetskog rata dvokatna stambeno-poslovna zgrada u čijem se prizemlju nalazio ugostiteljski objekt – bila je to kultna gostionica Kod jagnjeta, poznatija kao Jagnje. Na katovima su bili stanovi. Objekt je projektiran kao kutni, s dvama identičnim krilima spojenim pod pravim kutom. Objekt zavidnih dimenzija odlikovao se elementima historicističke gradnje neobaroknih karakteristika. Nacionaliziran je nakon Drugoga svjetskog rata. Istu funkciju i naziv objekt je zadržao do 1992. g. Ispočetka je gostionica bila vlasništvo Ivankovića, da bi je kasnije kupio Blaž Slišković (inače djed poznatog nogometaša Veleža). Nakon zadnjeg rata cijela se zgrada urušila od granatiranja i tako stoji do današnjeg dana. Fotografija gostionice Kod jagnjeta iz 1926. g.
(Tibor/cidom)

25.03.2019.

Derbi prvenstva završen nerješeno







Olimpik – Velež 2:2 (0:2)

Stadion Otoka.
Sudija: Dragan Petrović (Banja luka)
Žuti kartoni: Handžić, Stojanović (O), Ovčina, Brandao, Vehabović, Fajić (V)
Strijelci: 0:1 Behram (26’), 0.2 Fajić (39’), 1:2 Osmanović (63’ iz penala), 2:2 Radovac (90’)

Olimpik: Trifković, Milović, Jusić, Uzelac, Osmanović, Jusufi (od 46’ Muminović), Radovac, Stojanović, Handžić, Zeba, Pandža.

Velež: Bogdanović, Zvonić, Zeljković, Ćosić, Behram (od 59’ Kuduzović), Ovčina (od 51’ Berisha, od 55’ Cvijanović), Mrgan, Fajić, Brandao, Ferreyra, Vehabović.

Fudbaleri Veleža bili su nadomak velike pobjede, ali je Olimpik u posljednjim trenucima utakmice izjednačio.
Utakmica između Olimpika i Veleža već na početku nagovijestila je da će na terenu biti dosta “vatre”. U 6. minuti, došlo je do dvominutnog prekida, igrači Olimpika nesportski su se ponijeli prema igračima Veleža, u teren je ušao i njihov trener, ali se na kraju sve završilo bez kartona.
U 9. minuti sjajna prilika za Velež, kada je Fajić lijevom nogom oštro šutirao, a lopta je pogodila prečku i odbila se u polje.
Velež igra otvoreno, njegovi igrači su više u posjedu lopte.
U 14. minuti, Brandao je u u prilici, ali se lopta odbila od jednog igrača domaćih i šansa je propala.
Prva priklika za domaće ukazala se u 14. minurti, ali je šuz osmanovića blokirao Zvionić i lopta je završila u korneru.
Erupcija radosti Veležovih navijača u 26. minuti. Poslije centaršuta s lijeve starne i nespretne intervencije domaće odbrane, loptu je prihvatio Behram i poslao je u mrežu – 0:1.
Primljeni gol izbacio je iz takta domaće igrače, u koje se uvukla dodatna nervoza, što se pokazalo u 29. minuti kada je stojanović nesportski udario Ovčinu, za što je kažnjen žutim katonom.
U 30. minuti lijepa akcija Ovčine, centaršut u kazneni rpostor Olimpika, na loptu je natrčao Brandao, čiji šut glvom trifković brani.
Kockanje igrača Olimpika skupo ih je koštalo u 39. mimnuti. Trifković se spetljao, loptu je Olimpika i onda rutinski, po 20. put u ovom prvenstvu, poslao loptuu mrežu – 0:2.
Domaći su zaprijetili u 48. minuti, ali je veležov kapiten Zvonić sjajno reagovao i otklonio opasnost po svoj gol.
Mogao je Velež u 52. minuti povećati vođstvo, ali je šut Fajića zamalo otišla pored gola.
Sjajna prilika za Velež ukazala se u 50. minuti, ali je Brandao zamalo zakasnio.
Domaći su u 57. minuti mogli smanjiti rezultat, ali je šut Milovića glavom pogodio prečku gola Bogdanovića.
U 63. minuti, pad Radovca u šesnaestrecu Veleža i sudija Petrović pokazao je na bijelu tačku. Siguran realizator bio je Osmanović – 1:2.
U 73. minuti, sudija Petrović olako je dosudio slobodan udarac za domaće, ali je šut Zebe sa 18 metara završio preko gola.
Tri minuta kasnije, novi slobodan udarac za Olimpik, ali je šut Osmanovića bio neprecizan.
Kada se očekivao kraj utakmice, Olimpik je izjednačio, a strijelac je bio Radovac – 2:2.
Poslije toga došlo je do prekida utakmice, jer je bio povrijeđen pomoćni trener Olimpika, koji je pogođen nepoznatim predmetom, sa tribina, pa je prekid trajao više od 6 minuta.
(sport)
25.03.2019.

Ledena predstava


Ovako to izgleda u Hamburgu, ali ne onom u Njemačkoj, nego južno od grada Buffalo u američkoj saveznoj državi New York.
Na jezeru Erie, jedna žena fotografiše poseban spektakl prirode: Jaki vjetrovi, koji su puhali brzinom većom od 110 kilometara na sat, odgurnuli su led iz jezera na obalu, a tamo su formirali impresivan planinski lanac.
Ekstremni zimski minusi stvorili su ogromne ledene mase na čitavoj teritoriji SAD. Toplije temperature, jaki vjetrovi i visoki talasi nagomilali su fragmente u ovakve strukture.
(stern)
(NovaSloboda.ba)
24.03.2019.

Sa stranice Cidom: Đački dom


Đački dom. Prva građevina koja se u Mostaru počela graditi nakon završetka Drugog svjetskog rata bio je Đački dom. Kompleks njegovih zgrada proteže se između ulica Kralja Zvonimira (prije Ante Zuanića) i Stjepana Radića. Ubrzani priljev učenika iz bliže i dalje okoline Mostara, ponukao je 1947. g. početak gradnje jednog kompleksa za smještaj đaka, a prema projektu Romea Tiberia. U to vrijeme je to bila građevina na periferiji Mostara, jer iza nje su se prema zapadu pružali nepregledni voćnjaci i bašte. Uslijed nedostatka odgovarajuće opreme i pomoćnih sredstava, gradnja se odužila, pa je još nedovršen Dom svečano otvoren i useljen tek 1949. g., s tim da je tek 1951. g. dovršena fasada i neki pomoćni objekti. Dom je mogao primiti skoro 1.200 učenika. Godine 1976., prema projektu arh. Romea Tiberija dograđena je uz Dom i gimnastička dvorana. U prostorijama Đačkog doma priređivane su brojne kulturne manifestacije, među njima i likovne izložbe. Dom je bio u funkciji sve do rata 1992. g. Danas ima potpuno drugu namjenu. Fotografija iz 1954. g.

(Tibor/cidom)
24.03.2019.

Pobjeda na startu






BiH – Armenija 2:1
Strijelci: 1:0 Krunić 33’, 2:0 Milošević 80', 2:1 Mkhitaryan 90+2'(p)
Stadion: Grbavica; Gledatelja: 10.500;
Sudija: Jakob Kehlet (Danska);
Žuti kartoni: Ćivić (BiH)
BiH: Šehić, Ćivić, Bičakčić, Todorović, Zukanović, Bešić, Krunić (Gojak 83’), Pjanić, Višća, Zakarić (Milošević 65’), Džeko (Koljić 86’).
Armenije: Airapetyan, Haroyan, Grigoryan, Mkhtrchyan, Calisir, Ghzyaryan, Hovannisyan, Daghabahsyan, Mkhitaryan, Karepetyan (Briasco 67’), Adamyan (Babayan 67’).

Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine pobijedila je večeras na Grbavici selekciju Armenije sa 2:1, u prvom kolu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2020. godine.
Golove za BiH postigli su Rade Krunić u 33. i Deni Milošević u 81. minuti, dok je stijelac za Armeniju bio Henrikh Mhkitaryan u 90. minuti iz penala.
Fudbaleri BiH upisali su pobjedu nad selekcijom Armenije i sa tri boda započeli novi ciklus kvalifikacija. No, izabranici selektora Roberta Prosinečkog su do prvog trijumfa došli teže od očekivanog, s obzirom na to da su gosti pružili izuzetno snažan otpor, posebno u drugom poluvremenu.
Bosanskohercegovački reprezentativci krenuli su ofanzivno od prvog sudijskog zvižduka, ali u prvih desetak minuta nije bilo upotrebljivih lopti prema napadačima. Prvu priliku imao je Edin Višća u 11. minuti, kada je izašao sam pred golmana Airapatyana koji brani njegov udarac.
Desetak minuta kasnije Krunić je pokušao s ivice šesnaesetrca, ali lopta odlazi pored gola. Miralem Pjanić u 27. minuti lukavo šutira iz slobodnog udarca, lopta je prešla preko svih igrača i odskočila pored linije, ali golman krajnjim je naporom izbacuje u korner. Edin Džeko, koji večeras igra svoju stotu utakmicu u dresu sa državnim grbom, imao je priliku u 32. minuti, ali pogađa jednog igrača Armenije, a iz narednog kornera BiH dolazi u vodstvo. Pjanić je ubacio a Krunić sa desetak metara glavom šalje loptu u suprotni ugao.
Do kraja poluvremena Džeko je imao još jednu priliku, ali je šutirao pored gola nakon dobre asistencije Pjanića, dok su Armenci jedini šut u okvir gola imali u 40. minuti kada je udarac Karapetyana odbranio Ibrahim Šehić.
Početkom drugog poluvremena gosti su krenuli nešto ofanzivnije, a u 71. minuti ozbiljnmo su zaprijetili preko kapitena Mhkitaryana koji je, nakon greške Pjanića, ušao u šesnaesterac i sa desetak metara šuitirao pored gola. Nekoliko minuta kasnije igrač Arsenala je ponovo bio u prilici, nakon centaršuta Hovhannisiana pokušao je volej udarcem sa 15 metara ali ponovo neprecizno. Briasco, koji je u drugom poluvremenu ušao u igru, istrčao je kontranapad u 77. minuti, ali i on šutirao pored gola.
Uslijedile su tri prilike za BiH u jednom napadu. U 79. minuti prvo je Milošević pogodio prečku, odbijenu loptu zahvata Džeko glavom, golman odbija na deset metara odakle Zukanović šutira, ali i ovaj put čuvar mreže Armenije briljira na golu. Ipak, dvije minute kasnije BiH uspijeva doći do drugog pogotka. Džeko je započeo akciju i dodao do Višće koji ubacuje u šesnaesterac a Milošević sa nekoliko metara šalje loptu u gol.
U 87. minuti u igru je ušao Elvir Koljić umjesto Džeke, ali se već nakon minutu povrijedio zbog čega nije mogao nastaviti igru. S obzirom na to da je Prosinečki već obavio sve tri izmjene reprezentacija BiH je utakmicu završila sa deset igrača.
U sudijskoj nadoknadi penal za Armeniju nakon što je u šesnaestercu rukom igrao Milošević. Precizan sa bijele tačke bio je Mhkitaryan.

Prije početka utakmice Edinu Dželi ke uručen prigodan poklon povodom 100. utakmice u dresu reprezentacije BiH.

Naredni meč u kvalifikacijama BiH igra u utorak u Zenici protiv Grčke.
(sport)

24.03.2019.

Mala ljepotica






Jedan čudan praznik, za koji skoro niko ni ne zna, obilježava se 27. februara.  Tačno na ovaj praznik, Svjetski dan polarnih  medvjeda, zoološki vrt u Berlinu je objavio prve fotografije još uvijek bezimene, nedavno rođene bebe bijelog medvjeda. Mala medvjedica je rođena 1. decembra. Sredinom marta, djevojčica se sa svojom majkom Tonjom prvi put pojavila javno.
Od kako je ovdje rođeni medvjedić po imenu Knut postao svjetska medijska zvijezda još 2006. godine, svaki zoološki vrt na svoj način proslavlja sličnu bijelu prinovu. Svi se nadaju da će novorođenoj djevojčici sa istoka biti bolje nego njenom bratu po imenu Fritz, koji je nakon rođenja 2017. godine živio samo četiri mjeseca.
Dvanaest zooloških vrtova u Njemačkoj drže Ursus maritimus, kako se polarni medvjedi nazivaju naučno. A u stvari, bolje bi mu odgovaralo ime morski medvjed, jer se to bolje uklapa u njegovu životnu okolinu. Pošto ledena kapa Arktika nestaje sve brže, sa njom nestaju i izvori hrane polarnih medvjeda, jer oni svoju hranu love najčešće na rubu ledenih površina.
Posljedice: Gladni polarni medvjedi hranu traže na kopnu, i tamo nalaze leševe i otpad koje ljudi ostavljaju iza sebe. Tamo bi se polarni medvjedi uskoro mogli sresti sa svojim rođacima smeđim medvjedima, Ursus arctos, kako se stručno nazivaju ti arktički medvjedi.
Na tamošnjim prostorima već su primijećeni mješanci, nastali nakon sličnih iznenadnih susreta.
(focus)
(NovaSloboda.ba)
23.03.2019.

Sa stranice Cidom - Dom zdravlja na Šemovcu


Dom narodnog zdravlja na Šemovcu. 
U Mostaru je sredinom prošlog stoljeća postojao Dom narodnog zdravlja, a nalazio se na Baščinama, pored nekadašnjeg hotela Ruža (danas hotel Marriotta). Dom je otvoren neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata. Bila je to prilično velika kuća izgrađena od drvene građe, s dva kratka krila na oba kraja. Služila je kao dom zdravlja za brojne stanovnike Podhuma, Šemovca, Donje mahale i Starog grada. Iza 1954. g. u jedno krilo zgrade je uselio Aero-klub Mostar, a u drugo Projektant. Kasnije su uselile službe radne organizacije Parkovi i nasadi i koristili su je sve do 1968. g., kada je srušena. Fotografija Doma narodnog zdravlja 1940-ih
(Tibor/cidom)

23.03.2019.

Kvalifikacije za plasman na EP 2020.


Reprezentacija Bosne i Hercegovine večerašnjom utakmicom protiv Armenije započinje novi ciklus kvalifikacija za nastup na Evropskom prvenstvu, koje će naredne godine biti održano u 12 evropskih gradova.
Utakmica BiH – Armenija biće odigrana večeras od 20,45 sati na stadionu “Grbavica” u Sarajevu.

Raspored mečeva reprezentacije BiH u kvalifikacijama za EP (grupa J):

  1. kolo, 23. marta: BiH – Armenija (20.45 sati)
  2. kolo, 26. marta: BiH – Grčka (20.45)
  3. kolo, 8. juna: Finska – BiH (18.00)
  4. kolo, 11. juna: Italija – BiH (20.45)
  5. kolo, 5. septembra: BiH – Lihtenštajn (20.45)
  6. kolo, 8-10. septembra: Armenija – BiH (18.00)
  7. kolo, 12. oktobra: BiH – Finska (18.00)
  8. kolo, 15. oktobra: Grčka – BiH (20.45)
  9. kolo, 15. novembra: BiH – Italija (20.45)
  10. kolo, 17-19. novembra: Lihtenštajn – BiH (20.45)

Plasman na evropsko prvenstvo izboriće dvije prvoplasirane reprezentacije. Titulu prvaka Evrope iz 2016. godine brani reprezentacija Portugala.
(sport)

23.03.2019.

Kulturni park Fanjingshan







Planina Fanjing, ili na kineskom Fanjingshan, ima značenje „Planina brahmanske čiste zemlje“, kineski je prirodni rezervat, najviši vrh planinskog masiva Wuling, koji se nalazi u kineskoj provinciji Guizhou. Njen naziv potiče iz budističkog učenja i smatra se svetom planinom u kineskom budizmu. Ima nadmorsku visinu između 480 i 2.570 metara, a kao rezervat je osnovana  1978. godine. Smještena pored grada Tongrena u kineskoj pokrajini Guizhou na jugozapadu zemlje, uvrštena je na UNESCO-vu Listu svjetske baštine.
Fanjingshan se prostire na površinir od oko 402 kvadratnih kilometara, a zaštićenim područje obuhvata 372 kvadratna kilometara.
Izolacija ovog područja dovela je do visokog stepena biljne raznovrsnosti sa endemskim vrstama kao što su fanjingshanska paprat (Abies fanjingshanensis) i Guizhou rinopitek (Rhinopithecus brelichi), te ugrožene vrste kao što su kineski divovski salamander (Andrias davidianus), šumski mošusni jelen (Moschus berezovskii) i Reeveov fazan (Syrmaticus reevesii). Fanjingshan ima najveću primorsku bukovu šumu u suptropskoj regiji
U ekosistemu Fanjingshana danas se može naći 4 395 biljnih, odnosno 2 767 životinjskih vrsta.
Kao jedan od najvažnijih šumskih rezervata bukve u Aziji i jedno od svjetskih područja najbogatije golosjemenjačama, na ovoj planini boravi i jedna rijetka vrsta majmuna Rhinophitecus.
Fanjingshan se smatra svetom planinom, to jest mjestom gdje se dostiže prosvjetljenje maitreja budizma. Poslije nekoliko uništenja tokom istorije, ali i Kulturne revolucije, tokom osamdesetih godina prošlog cijeka, budizam doživljava preporod. Mnogi stari hramovi su obnovljeni, a izgrađeni novi. U sklopu toga je 2010. godine otvoren „Budistički kulturni park Fanjingshan” sa Zlatnom dvoranom, u kojoj se nalazi 5 m visok kip Maitreja Bude s 250 kg zlata i hiljadama dragulja. Vjeruje se kako je to najveći zlatni Maitreja kip na svijetu.
Ovo je 13 lokalitet u Kini koji je uvršten na Svjetsku listu prirodne baštine, a ukupan broj lokaliteta svjetske baštine u najmnogoljudnijoj zemlji svijeta sada iznosi 53..
(focus)
(NovaSloboda.ba)
22.03.2019.

Sa stranice Cidom - Časničko činovnička kasina 1878. godine


Gradnja zgrade Časničko činovničke kasine prema projektu ing. Hausera započela je 1881. g., a 1884. g. dovršena na Mejdanu (Trg 1. maja), odmah uz Atik džamiju. Mora se istaći da je zgrada koja se prije nalazila na mjestu novoizgrađene Oficirske kasine bila jednako tako lijepa i monumentalna, ali je zbog nefunkcionalnosti srušena. Kasina je svečano otvorena 9. travnja 1885. g., imala je velike prostorije, između ostalog prostranu čitaonicu, jednu kolosalnu salu za kavanu i jednu ne manju blagovaonicu, u kojoj su se održavali koncerti, igranke, kino i pozorišne predstave. Ova nekada veoma lijepa zgrada stradala je od bombardiranja krajem Drugog svjetskog rata, pa je obnovom i dogradnjom izgubila svoj prvobitni, autentični izgled. U raznim vremenima mijenjan je naziv ove zgrade, pa je Mostarcima poslije Drugog svjetskog rata ova zgrada poznata pod nazivom Dom JNA, a u ratu 1992. – 1995. kao Dom Armije BiH, da bi se poslije toga u ovoj zgradi smjestile prostorije MUP-a Mostar. Nakon iseljenja MUP-a zgrada je zapuštena i u prilično lošem je stanju. Fotografija - zgrada koja se nalazila na mjestu prije gradnje Oficirske kasine i Atik džamija, 1878.g.
(Tibor/cidom)
22.03.2019.

Savršen stav


Da je ovo kviz, na pitanje šta vidimo na slici u prilogu, odgovori bi mogli biti:
  1. Galerija predaka velikih Ikea menadžera
  2. Okvir za slike bivših igrača hokeja u žutim dresovima
  3. Spomenik nepoznatom poštaru, ili
  4. Pet sudija u takmičenju skijaških skokova.
Ako ništa drugo, barem bi bilo zabavno.
A tačan odgovor je d.
U stvari, slika potiče sa nedavno održanog Svjetskog prvenstva i Seefeldu.
Stav sportista: nepoznat.
Stav sudija: savršen.
(stern)
(NovaSloboda.ba)
22.03.2019.

Mostar Run Weekend” 22. i 23. marta


Treće izdanje “Mostar Run Weekend” održaće se 22. i 23. marta u gradu na Neretvi.
“Ovo je prilika da simbolično, preko svih mostova, povežemo sve stanovnike ovoga grada, te da ova manifestacija, osim sportsko-rekreaciona, ubuduće bude i turistička”, izjavio je gradonačelnik grada Mostara Ljubo Bešlić na konferenciji za novinare u Sportskom savezu Grada Mostara.
Očekuje se da će u tri planirane trke učestvovati više od hiljadu trkača. Pored humanitarne trke građana na dionici od 4 kilometra i trke za djecu na stazi dugoj jedan kilometar, centralni događaj trkačkog vikenda je Mostarski polumaraton, za koji je prijavljeno 600 trkača iz 15 zemalja.
Start Mostarskog polumaraton planiran je u subotu, 23. marta, u 9 sati kod mosta u Potocima, sjeverno od Mostara, a cilj je ispred Mepas Malla.
Trasa staze vodi od Potoka, desnom stranom Neretve do ulaska u grad, a zatim se nastavlja gradskim ulicama, pa iz policije pozivaju Mostarce i Mostarke da za vrijeme trajanja trke, od 9 do 12 sati, izbjegavaju korištenje automobila, s obzirom da će veliki broj gradskih saobraćajnica biti zatvoreno za promet.
U sklopu “Mostar Run Weekenda” u petak, 22. marta, održat će se i konferencija, na kojoj će predavači iz cijele regije govoriti o problematici trčanja, prevenciji sportskih povreda, rehabilitaciji, o trčanju kao stilu života i pripremama za trkačke poduhvate.
(Novasloboda.ba)
21.03.2019.

Sa stranice Cidom – Mostarski topovi


Godine 1521., vojnim garnizonom u Mostaru zapovijedao je vojvoda Bektaš-beg. Zabilježeno je da je u to vrijeme s mostarskom vojskom zauzeo Skradin i preoteo ga Mlečanima. Mostarci ga pamte po tome što je taj njegov uspjeh plaćen mnogim mladim životima, no pamte ga i po tome što je s tog pohoda, s razorenih skradinskih tvrđava, dovukao u Mostar dva ogromna topa. Čim su stigli u Mostar topovi dobiše i prikladna imena – zelenko i đumišhalkalija (srebrom okovani, srebrom prstenovani). Bijahu preglomazni i nepokretni, a svaki je gutao po „tri kantara praha i olova“. Smjestiše ih na gradsku Tabiju i tu su ostali sve do 1695. g., nakon čega su ih odvukli na Skakala jer su svojim topovskim udarima činili štetu užoj gradskoj jezgri i stanovništvu. Topovi zapeše za oko Ali-paši Rizvanbegoviću, pa ih je odlučio prenijeti u svoj Stolac na tvrđavu. Za tu namjenu je 1835. g. pripremio i posebnu vuču, no odustade od toga nauma nakon što mu Mostarci odlučno poručiše da će mu topove predati samo za istu cijenu po kojoj su nabavljeni, što će reći za mnoge ljudske živote. Godine 1852. završava priča za topove. Te godine ih Omer-paša Latas dade raspiliti i odvuče u nepoznatom smjeru. 

Na fotografiji: Brankovac - zgrada Konaka i ostaci Tabije, 1907. g.
(Tibor/cidom)
21.03.2019.

Stari i Neretva iz 1934. i 2018. godine


Stari most 1934, iz putopisa A.T'Serstevens L'Itineraire de Yougoslavie, priredila Nermina Zilić
Stari most 29. jula 2018. fotografija Ajša Šehić Nametak

(spagos)
21.03.2019.

Dugo iščekivani susret


Na ovaj susret, fotograf prirode Matthew Maran je čekao dugo.
Jedna lisica, koja se već duže vremena vrti po njegovom kvartu na sjeveru Londona, skrenula je iza ugla i tamo se susrela sa nacrtanom pripadnicom iste vrste.
Kako kažu, u britanskom glavnom gradu boravi oko 30 hiljada divljih životinja.
Bivši gradonačelnik Boris Johnson jednom je to opisao kao „pošast i prijetnju“.
Biolozi ovu populaciju vide malom opuštenije. Lisice su po prirodi malo stidljive i ne prenose bjesnilo. Naime, ova bolest je u Velikoj Britaniji iskorijenjena.
(spiegel)
(NovaSloboda.ba)
20.03.2019.

Duhan prodaju samo stranci – Musavat br. 11 iz 1906. godine


U časopisu Musavat, broj 11 iz 1906. godine, objavljen je tekst:
“Čudi se. Jedan nam putnik priča kako se neobično začudio kad je vidio da duž čitave željezničke pruge, željeznički gostioničari, pa i oni što prodaju duhan, sve su sami stranci. Domaćih sinova ni od želje da vidi i ako su, po njegovu mišljenju, bistri i sposobni ljudi, ni malo lošiji od tugjinaca. Bogme se i mi čudimo tome! … Ako ne smijemo ništa drugo, smjemo se barem čuditi!”
Ovakve vijesti su bile česte po ondašnjim novinama. Naime, nije bilo broja bilo kojih novina koje nisu bile cenzurirane, a najviše oni članci koji su kritikovali postojeću austrougarsku vlast. Novine su uobičavale na naslovnim stranicama izdanja koje su dobile odobrenje cenzure navesti tačan broj riječi koji je taj broj novina uspio zaraditi. Pojedine redakcije novina su uspijevale doskočiti ovim zabranama, tako što su kao prenosile izjave pojedinih osoba (ne navodeći njihov identitet), a ne direktnu kritiku prema vlasti, pa bi pokatkad vijesti (kao i ova) u takvom obliku promakle strogim cenzorskim očima.
Priredili: Tibor Vrančić / Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
20.03.2019.

Robovi na šest nogu


Mravi vrste Termothorax americanus su robovlasnici. Oni napadaju gnijezda manjih rođaka Termothorax Longi spinosis i pri tome im otimajui  do 60 larvi i lutki. Kasnije, kad se izlegu, ovi mravi moraju raditi za njihove otmičare i preuzimati njihove svakodnevne poslove. Oni tragaju za hranom, snabdijevaju njihove mlade i brinu se o kraljici.
Međutim, svi napadnuti mravi ne predaju sudbini njihovo potomstvo bez otpora. Biolozi sa Univerzitata u Mainzu, Njemačka, posmatrali su ponašanje mrava u osam različitih regiona Sjeverne Amerike.
Na mjestima gdje je mravlje ropstvo udomaćeno, skoro da ni nema fizičkog otpora nadmoćnijim napadačima. Međutim, u područjima, gdje su takvi napadi rijetkost, napadnuti mravi se žestoko odupiru osvajačima u svom gnijezdu.
(focus)
(NovaSloboda.ba)
20.03.2019.

Danas počinje proljeće


Na sjevernoj Zemljinoj hemisferi u 22,58 sati počinje proljeće, koje će trajati do 21. juna, dok za stanovnike južne polulopte počinje jesen.
Danas je i proljećna ravnodnevnica kada su noć i dan približno iste dužine.
Ove godine, dan početka proljeća podudara se sa fazom punog Mjeseca ili Supermjeseca, koji će biti oko 14 posto sjajniji nego što je inače.
Ovo je treći i posljednji Supermjesec ove godine, a sljedeći je 2020. godine.
Prema prvim procjenama meteorologa, proljeće će biti natprosječno toplo, a što se padavina tiče, biće u granicama prosjeka.
Krajem marta, počinje i ljetno računanje vremena.
(NovaSloboda.ba)
19.03.2019.

Sa stranice Cidom: Aerodrom Rodoč 1913.

1919.

Samo deset godina nakon povijesnog leta braće Wright iz 1903. g., bilježimo da je 1913. g. u Rodoču otvoren aerodrom za potrebe austrougarske vojske. Bio je to zemljani aerodrom, jedan od rijetkih na čitavom Balkanu, a jedan i od najstarijih na svijetu. Tih godina nisu bilježeni letovi s putnicima, nego su se tu spuštali isključivo vojni dvokrilci ili moderniji jednokrilci koji su vršili redovne letačke obuke. Tih godina su zabilježene i brojne nesreće i stradanja aviona i pilota. Iza 1918. g. na njemu svoju flotu drži mlada avijatičarska flota novonastale Jugoslavije. Nakon izgradnje aerodroma u Ortiješu ovaj aerodrom je korišten za manje sportske avione i jedrilice. 
Fotografija aerodroma u Rodoču iz 1919. g.
(Tibor/cidom)
19.03.2019.

Povratak velikog Veleža...

FK Velež 2018/19

Povratak velikog Veleža, barem u opsegu u kojem je to danas realno, značio bi da nada za Mostar i za ovo društvo u cjelini nije umrla

(tekst koji slijedi objavljen je na portalu oslobodjenje.ba dana 15. marta 2019. godine, autor je Dragan Markovina)

Ima tako nekih stvari koje su davno osuđene na polagano odumiranje i konačni nestanak, ali se nekim čudom svaki put izvuku i, nećemo biti patetični da kažemo da iz svega izađu jače, ali ipak nekako ostanu na nogama i nastave gurati dalje bez obzira na sve. No, da se pretjerano ne lažemo, ne radi se tu o čudu, niti se ikad radilo o čudima, nego o neizmjernoj ljubavi koja graniči s religijom i u pozitivnoj energiji u koju se ta ljubav na kraju pretvori. Da, pogodili ste, pišem o mostarskom Veležu i gotovo općenarodnoj pobuni koju je izazvalo suđenje na gostovanju tog nogometnog kluba u Goraždu. Priču ste sigurno već čuli, ali ne škodi je ponoviti. Velež je kao apsolutni favorit i lider Prve lige Federacije otputovao na to gostovanje, na kojem ih je glavni sudac čitavim nizom spornih odluka onemogućio u postizanju pozitivnog rezultata. Oni koji misle da pretjerujem, mogu pogledati dostupnu snimku s utakmice i sve će im biti jasno. Kao da to nije bilo dovoljno, sudačka komisija je pozitivno ocijenila suđenje na toj utakmici i de facto legalizirala nepravdu.
S obzirom na to da ovakve stvari, ne samo da uopće nisu rijetke nego su vrlo predvidive u bosanskohercegovačkom nogometu, netko može postaviti pitanje zbog čega ih ovako izdvajam kao specifične, ali pišem ovaj tekst iz dva razloga.
Prvi je emocionalni, s obzirom na to da sam uz Velež, na stadionu Pod Bijelim brijegom, odrastao, no on je čak ovdje i manje bitan. Drugi, puno važniji razlog odnosi se na znatno dublja pitanja o tome koliku količinu nepravde određeno društvo može podnijeti prije konačnog pucanja. Nogomet je tu vrlo indikativan, jer se uz njega vežu ogromne emocije kakve malo drugih stvari može proizvesti. To posebno vrijedi kada govorimo o Veležu. Taj klub sve ovo vrijeme zapravo dijeli sudbinu grada iz kojeg dolazi. Prvi nestanak mu je namijenjen još 1992., kada se planirao nekakav paralelni Velež koji bi nastavio natjecanje u jugoligi, negdje u Beogradu, dok mu po gradu padaju granate. Drugi put mu je namijenjeno nestajanje krajem te godine, nakon što je klupsko vodstvo odbilo promjenu identiteta i kroatizaciju kluba, što je dovelo do protjerivanja s vlastitog stadiona i trebalo je rezultirati definitivnim nestankom kluba. Kad je čak i nakon toga nekako preživio, namijenjen mu je jednonacionalni geto, izvan samog Mostara, a kad se i toj nevolji uspio kako-tako othrvati, ono što se smatralo podnošljivim je bilo padanje u irelevantnost i drugi nogometni razred te posljedično životarenje na marginama interesa. No, kao što na početku teksta već rekoh, nevjerovatnom navijačkom energijom Velež iznova staje na svoje noge, dograđuje privremeni stadion u Vrapčićima i dominira Prvom ligom Federacije, s izvjesnim povratkom u Premijer ligu. Takav razvoj događaja očito nekome ne odgovara i čak je manje bitno radi li se o tome da se ne želi opet Veleža u najvišem rangu ili se želi nekog drugog, iako će najvjerovatnije biti da je riječ o kombinaciji ova dva razloga. Ono što jeste bitno je da je to sve skupa ružno, a ružno je zato što taj klub mnogim ljudima nešto znači, i to u pravilu znači ljudima koji su mnogo toga lošeg pregrmjeli u posljednjih trideset godina i koje je, oko toga uopće ne treba dvojiti, u duhovnom smislu na životu održala ideja da postoji nekakva viša pravda i da će prave vrijednosti na kraju preživjeti. Vjerovanje u opstanak Veleža, sa svom simbolikom koju taj klub, koji je doista došao iz nekog drugog, današnjem društvu nerazumljivog, vremena nosi je gotovo zadnja stvar koja je preostala onima koji su sve drugo već izgubili. Povratak pak velikog Veleža, barem u opsegu u kojem je to danas realno, značio bi da nada za Mostar i za ovo društvo u cjelini nije umrla i da se isplati za nju boriti. Ljudima na koncu možeš oduzeti skoro sve, ali snove nikako i o tome bi vrijedilo razmisliti kada govorimo o nogometu i suđenju.
(oslobodjenje)
19.03.2019.

Hoćemo li na vašar?


Naravno da hoćemo. Ali na ovaj sa slike, nećemo? Daleko. U Bangladešu.
Na slici iz vazduha vidi se vašar na poljima istočno od grada Bogra, i doima se kao neki šiveni šareni tepih, od komada tkanine prigušeno zelene, plave i nijansi smeđe boje.
U sredini sjaj i šarenilo, putevi i staze  djeluju kao šavovi, koji komade tkanine drže zajedno.
A šta se ovdje vidi? Godišnji vašar na kome trgovci svoju robu štite od sunca uz pomoć zaštitnih tendi i suncobrana tazličitih boja.
Fotograf je za ovu fotografiju koristio, naravno, dron.
Jedan izum koji polarizuje današnji svijet: piloti i kontrola vazdušnog saobrtaćaja ga mrze, ali zato kreativci uživaju radeći s njim.
(stern)
(NovaSloboda.ba)
18.03.2019.

Priče iz sehare


Kućili se. Jedna kašika. Druga. Uporedo sahani. Šta će dva sahana, ako je jedna kašika? Tendžera. Šerpa i rajnika. Tepsija za pitu. I pitanje svaki dan kad je on dolazio s posla: ženo, koja je danas. A mogla je biti sirnica, ili krompiruša, o bajramu burek. Uz meso, u bureku i zehra krompira.
Malo kredita. Voda i kupatilo. Krevet umjesto dušeka. Sto umjesto sinije. Prvi escajg i prvi servis za jelo. Frižider. Pegla. Onaj se otplatio, uzećemo drugi, da dignemo sprat, za djecu. Zidanje, malterisanje, hirofa. Košulja na krovu, broj 38, svakome tijesna. Janje za komšije, na naselje. Djeca, prvo, drugo, treće. Smijeh, škole, zadaće. Televizor, prvi u mahali, od kuće se kino stvorilo.
Puni ormari. Njegova dva odijela. Dječija roba. Njezini katovi. Uvijek jedan neskrojen, nesašiven. Posteljine i stoljnjaci. Marame i šamije. Kerane i za keranje. Vezeno, šiveno, pleteno, heklano. Serdžade i postekije. Ćilimi i ponjave. Krpe i peškiri. Mirisni sapuni, da roba miruhi.
Odoše djeca. Velike škole. Snahe i zetovi. Poslovi. Unučad. Svako sa svake strane nosi kad dolazi. A mati čuva, slaže i preslaguje, miluje i za svaki komad zna od koga je i odakle je.
Naravno da je bilo suza i nesreća, tuga i ratova. Ali život vazda samo dalje ide.
Kad je mati preselila, pa po mejta došli Bakije ili Jedileri, ljudi iskali jedan čaršaf, da umotaju. Kćerka ponudila evo dva, od svega evo makar dva. A jedan od onih ljudi rekao ali ne trebaju dva, jedan je dosta. Jedan je svakome dosta. Ćera zaplakala, zar od svega njenog, što je kućila, čuvala, pazila i branila, samo jedan čaršaf? Zar ne mogu makar dva? Ne treba, Boga mi, rekao čovjek.
I odnijeli je, u jednom čaršafu, bijelom, novom, od mirisnih sapuna mirisnom, prvi put opeglanom. Jer nikome, kad se pođe, ni dva čaršafa ne trebaju.

Tarik Đođić

(Sladja/facebook)

18.03.2019.

Sa stranice Cidom: Tri sa istog mjesta

1960 - 1994 - 2018


Godine 1885. izgrađena je trasa uskotračne pruge Mostar – Metković. Istočna trasa uz ovu prugu, tada zvana Paralelna ulica (Paralellstrasse, danas Bulevar), izgrađena je 1891. g. Nekako u to vrijeme uz istočnu trasu bila je izgrađena i velika poslovno-stambena zgrada Mujage Komadine. Čim je izgrađena, Mujaga ju je prodao trgovcu i poslovnom čovjeku Adamu Mikačiću. Po njemu je i ostala poznata Mostarcima kao Mikačića kuća. Ova zgrada je jedno vrijeme služila i kao osnovna škola, a u tijeku postojanja doživjela je i brojne preinake, među kojima je i ona iz 1906. g. u kojoj je imao udjela Miroslav Loose. Na potezu od Mikačića kuće, u današnjoj Krpića ulici, pa do Voljevičine, zaključno s ulicom Baščine (Rade Bitange), znači veći dio Bulevara, tada je bio pod voćnjacima i vinogradima. U vrlo kratkom vremenu na ovom prostoru izgradio se cijeli niz stambenih zgrada. Tijekom zadnjega rata (1993. g.) Mikačića kuća je u potpunosti srušena, a danas je na tom mjestu izgrađen poslovno-stambena zgrada većih dimenzija – s jednim dodatnim katom, ni nalik na prijašnju Mikačića kuću.
(Tibor/cidom)



18.03.2019.

Proljetna geometrija


Start proljetne sjetve šparoga

Kao linijarom iscrtani, u jednom polju u Brandenburgu u Njemačkoj, poredani su redovi novozasađenih šparoga. Uz blage vremenske uslove, poljoprivrednici su se ove godine našli ranije n poljima. Jedan traktorista upravo pokriva redove šparoga plastičnom folijom.
Ukoliko se narednih dana temperatura popne na 15 do 20 stepeni, to će ovoj osjetljivoj biljci povećati urod. Već krajem marta bi trebala početi berba.
Ni jedna biljka, kao šparoge, ne sije se na tako velikim površinama. Prošle godine je na 230 hiljada kvadratnih kilometara površine, iz zemlje izvađeno oko 130 hiljada tona šparoga
(stern)
(NovaSloboda.ba)

17.03.2019.

Samo s osmijehom


Život je divan! U svakom slučaju, sve dok su frizura i šminka u redu i ako je nova odjeća redovno tu.
Na sajmu igračaka u New Yorku, proizvođač Barbie lutaka Mattel, pokazao je svoju viziju ljepšeg svijeta: Svi ljudi su isti, bili debeli, normalno šlank, ili super šlank. Ko se ne smije, barem pokazuje samopouzdanje. Sve je jednostavno. Mlade lijepe žene, koje sjede u invalidskim kolicima, ili imaju protezu na nozi, čak se osmjehuju iz prvog reda. Barem, dok se prodaju.
Mattel je već pod pritiskom. Njegovoj firmi slijedi veliki program štednje. Mnoga radna mjesta će morati biti zatvorena.
Dakle, samo s osmijehom, molim!
(stern)
(NovaSloboda.ba)
17.03.2019.

Kaffe to Fly

Nakon dva uzastopna olujna vjetra koji su rušili drveće prd sobom, zaustavljali željeznički saobraćaj, avione zadržavali na pistame, a ljude držali pretežno u zatvorenim prostorima, oni hrabriji, koji su se ipak odvažili da izađu vani, susretali su se sa drugom vrstom problema.
Slično kao i u Mostaru, za svaku novu situaciju, rodi se novi vic, ili geg.
Ovog puta Kaffe to go je iznenada postala Kaffe to fly.
Karikatura objavljena u dnevnom listu Express.

(express)
17.03.2019.

Stari most u bojama Novog Zelanda


U organizaciji Centra za mir i multietničku saradnju Mostar, Stari most uje 16. marta 2019. bio osvijetljen bojama zastave Novog Zelanda.
Na ovaj način odata je počast žrtvama terorističkog napada u novozelandskom gradu Christhurchu te upućeni izrazi saučešća građanima Novog Zelanda.


17.03.2019.

Rođeni pobijedili uz fanatičnu podršku navijača








(fotosi NovaSloboda, portali, facebook)



(fotosi Mirso)


Velež – Jedinstvo 2:0 (2:0)

Stadion Rođeni
Sudija: Ismet Ibrahimkadić (Tešanj)
Strijelci: 1:0 (Hodžić (27’ autogol).2:0 Behram (52’)
Velež: Bobić, Biševac, Mešanović, Zeljković, Ćosić, Cvijanović (Ovčina), Behram, Mrgan (Osmić), Fajić, Brandao, Kuduzović
Jedinstvo: Karavdić, Đanan, Aletić, Jašarević, Remić (Berisha), Nuspahić, Jahić, Bijedić, Kremenović, Hodžić, Tahirović

Fudbalere Veleža, nakon klasične krađe u Goraždu i prvog prvenstvenog poraza, njegovi vjerni navijači dočekali su sa transparentom “Neka mafija se boji, Red Army uz tebe stoji”, što dalo dodatni motiv domaćinu da zaigra kako zna i umije, što je na kraju rezultiralo zasluženom pobjedom.
Velež je napadački započeo utakmicu sa Jedinstvo i već u 2. minuti u prilici je bio Cvijanović, a minut kasnije i prvi strijelac lige Fajić, ali su njegovi udarci završili iznad prečke.
U 7. minuti pokušao je Behram, ali je Karavdić paradom zaustavio njegov udarac.
Opsada gola gostiju se nastavlja, u prilici je Brandao, čiji šut brani golman gostiju.
Jedinstvo se grčevito brani, a nova prilika se, u 13. minuti, ukazala Cvitanovića i opet je bio neprecizan.
Gosti su prvio napad izveli u 21. minuti, kada je šutirao Hodžić, ali bez opasnosti za Bobića.
Dva minuta kasnije, Cvijanović je lijepo uposlio Fajića, ali je odbrana gostiju u posljednji trenutak otklonila oapsnost.
U 27. minuti veliko slavlje za igrače i navijače Veleža. Ono što nisu uspjeli domaći napadači, učinio je Hodžić, koji je savladao svoga golmana – 1:0.
Posljednju priliku u prvom poluvremenu imao je Mešanović u 39. minuti, čiji šut je zamalo promašio vrata.
Novo slavlje za domaće u 52. minuti. Brandao je odlično prošao desnom stranom, na njegov centaršut natrčao je Behram i lopta se zakoprcala u mreži – 2:0.
Gosti su u 55. minuti bili u prilici da smanje rezultat, kada je Nuspahić šutirao, a golman Bogdanović bio na mjestu.
U 74. mimuti Fajić je postigao efektan gol glavom, ali je on poništen zbog ofsajda.
Do kraja utakmice nije bilo većih uzbuđenja,pa su fudbaleri Veleža apluzom i skandiranjem njihovih vjernih navijača ispraćeni sa terena.
(NovaSloboda.ba)
16.03.2019.

Da li je ovo najduža tura kontinuiranog hodanja? Od Cape Town do Magadana

tura po Google.Map

Cape Town, Južna Afrika

Magadan, Rusija

Magadan, Rusija


Gornja karta prikazuje jednu od potencijalno najdužih neprekidnih šetnji kopnom na svijetu, od Cape Towna u Južnoj Africi, do Magadana u Rusiji ukupne dužine 22,387 km (13,910 milja).
Google Maps procjenjuje da bi za savladavanje ove ture pješke, bilo potrebno 4,492 sata, ako bi se želila preći komplet u jednom komadu, bez zastoja, što znači 187 dana non-stop hodanja i što je naravno nemoguće.
Ako bi se umjesto pješačenja non stop, odlučili za hodanje 8 sati dnevno, za ovu turu bi bilo potrebno 562 dana, kako bi se u potpunosti obavila.

Tokom hodanja bi se penjali uzbrdo, ukupno 117.693 metara (386,132ft) i spuštali117.686 metara - što je ekvivalentno 13 penjanja i spuštanja na Mont Everest.
Na ovom putu bi se moralo proći kroz 16 zemalja, uključujući Južni Sudan, Siriju i Gruziju. Dakle, put ne bi bio ni malo ajsiguran u ovom vremenu. Morale bi se preći brojne rijeke i morski prelaz u Egiptu.
Cijela ova priča bila je inspirisana od strane korisnika cbz3000, na redditu.
Tamo još postavljaju pitanje, da li je neko pronašao neku još dužu pješačku turu, i pozivaju ga da to objavi na redditu, ili da je ostavu u komentarima ispod.
Stranice ujedno poziva sve one koji vole čitati o sličnim avanturama da ih posjete na redditu.
(spagos)

16.03.2019.

Sa stranice Cidom: Pekmezara

Mostar 1954. godine

Malo je poznato da je Mostar imao tvornicu za proizvodnju marmelade, a Mostar ne bi bio Mostar da mještani nečemu ne daju svoje ime, pa su je zvali Pekmezara. Tvornica u kojoj su se proizvodile riblje konzerve, marmelada i rakija šljivovica, bila je izgrađena još za vrijeme austrougarske vlasti i neprekidno je radila za vrijeme oba svjetska rata. Pogon je imao visok dimnjak te je bio uočljiv iz skoro svakog kutka Mostara. Neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata, nakon kratkog zaustavljanja proizvodnje, ponovno je pokrenuta proizvodnja. Tvornica se nalazila preko puta stare kirurgije, između sadašnjeg prostora Hercegovina auta i Unicredit banke. Nakon instaliranja i stavljanja u pogon potrebnih strojeva, tvornica je uspješno radila u periodu od 1947. pa sve do 1958. ili ′59., kada proizvodnja iz neznanih razloga prestaje, a ubrzo se zatim tvornica, skupa s dimnjakom, uklanja s platoa kod željezničke stanice. Na fotografiji iz 1964 vidi se dimnjak tvornice - uskoro nakon toga je srušen cijeli pogon.
(Tibor/cidom)
16.03.2019.

Svijet i u svijetu svašta – Slike sedmice


U Hahnweileru, pokrajina Rheinland-Pfalz u Njemačkoj, vidljivi su rezultati olujnog nevremena, koje je prethodnih dana zahvatilo ove krajeve. Dijelovi vjetroturbine vise na kućištu, a olupine su letjele nekoliko stotina metara uokolo.

Karneval je bio i prošao. Ostaju slike. Jedan politički eksponat sa figurom britanske premijere Theresa May prošao je tokom karnevalske povorke u Düsseldorfu, koji je bio vrhunac kanevalskog slavlja.

U Allahabadu u Indiji, jedan pristalica indijskog božanstva Shiva nastupio je tokom „Shiv Barata“ simboličnog vrhunca procesije božanstva, sa jednim pitonom. Svake godine tokom proslave u ovaj grad dođu stotine hiljada vjernika.

Kao i svake godine, u Rio de Janaeiru sa veličanstveno šarenim i raskošnim kostimima održan je karneval, jedan od najvećih praznika na svijetu. Uz vatromet je otvorena velika parada pred očima hiljada turista i mještana.

Veličanstveno šareni i raskošni kostimi su vidljivi na svakoj fotografiji sa kanevala u Riju.

Svake noći karnevala u Riju je bilo burno. Ova veličnstvena zabava traje punih šest dana i noći. Svake večeri se održava karnevalska povorka koja traje deset sati.

U Pragu, u Češkoj, održava se Međunarodni šahovski festival. Možda je najbolja reklamu za događaj predstavljala fotografija iz tramvaja, tokom vožnje ulicama Praga, u kome su partiju šaha odigrali Thai Dai Van Nguyen, šahovski velemajstor iz Češke i jedan dječak.

Kriza u Venecueli najbolje je vidljiva na slici iz Caracasa, glavnog grada, na kojoj se vide novinari kako koriste svoje mobitele tokom nestanka struje u ovom gradu. Madurova vlada vjeruje da je uzrok tome cyber napad iz SAD. Nestanak struje je skoro potpuno paralizovao ionako ograničeni javni život u zemlji.
(web)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
15.03.2019.

Nestanak platana














Mostarskom simbolu starom 130 godina prijeti nestanak

(tekst koji slijedi objavljen je na portalu ba.n.info, 13. marta 2019. autor je Đenana Kaminić-Puce)

Jedan od simbola Mostara, su i stare aleje platana, koje su prije skoro pola stoljeća zakonom zaštićene. Sadašnja slika aleje, znatno je izmijenjena od trenutka kada je otvorena. Od nekadašnjih 225 stabala, posađenih u austrougarsko doba, danas su živa 92 stabla, koja su izložena raznim oštećenjima, te im prijeti nestanak.
Prije više od 130 godina počela je planska sadnja drvoreda. Odlukom mostarske opštine, a po nalogu tadašnjeg gradonačelnika Mujage Komadine, od 1887. do 1914. godine zasađeno je njih dvanaest. Veći dio zasađen je u čast dolaska austrougraskog princa Rudolfa. Iz Austrije je tada nabavljeno 220 stabla orijentalnog i javorolisnog platana. Sadnice su bile starosti oko 10 godina.
"Kada se ova aleja sadila korištene su stabljike stare 10 godina, oni su mislili što prije da prave hlad, donose desetogodišnje stablo koje nije baš jeftino, i to iz Austrije iz Beča. Tako da su ovi platani naše Bečlije to možemo ponosno da kažemo." rekao je Zlatko Serdarević.
Međutim mnogi od njih pretrpjeli su znatna oštećenja izazvana brojnim abiotičkim i biotičkim utjecajima. Većina starih stabala prelazi visinu od 45 metara. Tokom 1997. godine kantonalno vijeće donijelo je odluku o prolasku magistralnog puta kroz ulicu Kneza Branimira preko Rondoa, što je doprinijelo brojnim oštećenjima stabala.
Pri susretu dva kamiona, stabla platana ne mogu ostati neoštećena. Uz sve nedaće, i zemljišni prostor je do kraja zabetoniran zbog pješačke zone, pa stabla doslovno prelaze na cestu. Tako dolazi do njihovog gušenja i svakodnevnih mehaničkih oštećenja.
Bojan Spasojević, svoje naučne radove posvetio je istraživanju mogućih rješenja za spašavanje preostalih stabala, koja su, kako tvrdi nebrigom vlasti postala izvor zaraze za biljni svijet.
"Zadnja zaštita, odnosno konzervacija ovih stabala izvršena je 1977 godine. Tada je to rađeno sistematski na jedan malo primitivniji način kako se to danas radi. Ova stabla bi trebalo sistematski zaštiti na neki način, ona jesu 1970. godine proglašena zaštićenim spomenikom prirode, ali od tada do danas malo se uradilo, posebno u partnom periodu na njihovoj zaštiti i konzervaciji." istakao je ovaj magistar poljoprivrede i pejzažne arhitekture za N1.

Uvažavajući potrebu očuvanja platana, ali i potrebu uređenja i ravnanja trotoara koji su zbog površinskog korijenja ovih stabala postali neprohodni i potencijalno opasni za pješake, profesor Jakov Pehar izradio je projekat koji je nudio optimalno i dugoročno rješenje.
"Vrlo hrabro sam tome pristupio, niko to nije radio, trebalo je rezati neke korijene, pa su ljudi mislili da će se osušiti, tako da su danas skoro svi trotoari ispeglani, ostalo je još nekoliko ulica koje ćemo urediti kad općina bude imala para." kazao je vrtni arhitekt, Pehar.
Zbog nejasnih zakona, nije ni jasna nadležnost za njihovo održavanje. Iz Ministarstva zaštite i okoliša tvrde da je aleja u nadležnosti Grada s obzirom na to da se koristi kao javna površina, dok se s druge strane Grad poziva na Član 9. Zakona o zaštiti prirode u kojem stoji da poslove zaštite prirode iz nadležnosti kantona vrši kantonalno ministarstvo nadležno za poslove okoliša.
Da se o ovim alejama ne vodi računa svjedoče i stanovnici Mostara:
"Kad vidim da se posječe stablo, muka me uhvati. Ovdje su prije bašte bile zelene, bilo je predivno a sad sami beton, katastrofa."
"Jesu jedan simbol glada ali se ne vodi dovoljno računa. U svakom slučaju teretna auta, kamioni ne bi trebali prolaziti."
Budućnost mostarskih platana je neizvjesna. Životni vijek ovih stabala je 400 godina, no mostarski platani trunu na početku svog postojanja.
(ba.n1info)

(fotografije:cidom)
15.03.2019.

Idemo do kraja




Ne prestaje podrška fudbalerima Veleža kao i cijelom kolektivu FK Velež, nakon subotnjeg režiranog meča i velike nepravde učinjene u Goraždu. Na današnjem treningu Rođenih pojavilo se nekoliko stotina navijača koji su gromoglasnim navijanjem i aplauzima pozdravili igrače te dali do znanja svima u klubu da su uz njih.
Da su svi na zajedničkom zadatku pokazao je i kapiten FK Velež Denis Zvonić koji se ispred ekipe obratio navijačima uz obečanje da borbenosti i želje neće nedostajati u utakmicama koje su ispred nas. Cilj ostaje Premijer liga a prema njemu od danas Rođeni kreću još jačim intenzitetom.

Dok pljušte ostavke u NS FBiH, ne zbog Veleža već straha od mogućih sankcija od stranne UEFA- a, najveća sportska imena ove zemlje i nogometne veličine izvan nje izrazavaju ogorčenost zbog stanja u BiH fudbalu i daju podršku FK "Velež".Oštre kritike upućuju: Duško Bajević, Safet Sušić, Faruk Hadžibegić, Džemal Hadžiabdić, Boro Primorac,Vahid Halilhodzić, Dževad Šećerbegović, Mehmed Baždarević, Dragan Okuka, Nikola Nikić, Sergej Barbarez, Predrag Pašić, Goran Jurić, Senad Lulić, Dušan Savić, Davor Šuker i mnogi drugi. Prvi čovjek UEFA -e Aleksander Ćeferin izražava zabrinutost zbog stanja u BiH nogometu u kojem nisu najveći problem fudbalski tereni u BiH već ono što se događa na tim terenima, počev od nacistickih povika, transparenata i navijanja do užasnog suđenja i sudijskog bezumlja.
NS BiH još uvijek šuti i mudruje, poput Ivice Osima koji filozofski kaže:
" Čudni smo mi na Balkanu. Kad smo nemoćni i kad gubimo, uvijek optužujemo druge za naš neuspjeh"
Čudni smo baš ,Ivica. Ali veliki Štrause, nismo svi isti.

(Rodjeni/facebook)

15.03.2019.

Nebo pod zemljom


Ho Khan, koji na obali rijeke Song Con vodi posao, prije samo nekoliko godina bio je obični zemljoradnik. Danas je legenda. Skitajući se kroz šumu, slučajno je otkrio ulaz u najveći pećinu na svijetu.
Hang Son Dong je duga oko devet kilometara, a u njenoj centralnoj hali može se smjestiti neboder visine 150 metara.
Milionima godina voda je ovdje ispirala krečnjak, te je na taj način nastalo više stotina sličnih pećina. Neke od njih su istražene, a mnoge još nisu. Među onima koje su istražene nalazi se Phong Nha, koja pripada nacionalnom parku istog imena, a nalazi se  na najužem dijelu centralnog Vijetnama. Kajakom se može veslati duboko unutar pećine, tiho klizeći uz pomoć svijetiljki na glavi, kroz uske tunele i veličanstvene dvorane. Voda nestaje negdje udubini, dok se ne pojavi na nekom drugom mjestu. Mjesto koje su zadnjih godina otkrili turisti iz čitavog svijeta.
(stern)
(NovaSloboda.ba)
14.03.2019.

Više od igre - Ovdje nema poraženih













(tekst i fotografije objavljene su na portalu sportsport.ba 13. marta 2019.)

Nakon velike borbe FK Sloga Gornje Crnjelovo putuje u polufinale!

FK Klis – FK Sloga 2:2

Fantastičan meč

Fudbaleri Klisa iz Buturović Polja i Sloge iz Gornjeg Crnjelova odigrali su danas sjajan susretu u revanšu četvrtfinala Kupa BiH. Na stadionu u Konjicu bilo je 2:2, a Sloga se na kraju plasirala u polufinale jer je u prvom meču na njenom terenu bilo 1:1.
Utakmica je igrana u zaista sjajnoj atmosferi u Konjicu, a prvi gol je viđen nakon samo devet sekundi kada je pogodio Amel Bajrić, a Klis je poveo.
Ipak, velika radost domaćih navijača trajala je samo nekoliko minuta obzirom na to da su gosti izjednačili već u 7. minuti i to preko Matovića.
U nastavku prvog dijela igralo se vrlo otvoreno. Sloga je bila za nijansu bolja, ali i domaći su imali svoje prilike. U 21. minuti domaći su imali šansu preko Vile, ali Bodiroga je odbranio.
Samo 10 minuta kasnije gosti dolaze do preokreta. Matović se sjajno ubacio nakon centaršuta iz slobodnjaka i zatresao mrežu gola Klisa. Do kraja prvog dijela nije bilo šansi.
Na samom početku nastavka domaći su imali inicjativu i pokušavali su ugroziti gol gostiju, ali nisu imali veće prilike. S druge strane, Sloga je u 76. minuti imala veliku priliku preko Komarčevića, ali golman Klisa sjajno brani.
Samo nekoliko minuta kasnije, tačnije u 80. minuti domaći dolaze do poravnanja. Loptu je na bijelu tačku namjestio Bajrić te izjednačio rezultat.
Ipak, domaći nisu imali snage da do kraja meča naprave preokret i plasiraju se u polufinale, ali mogu biti vrlo sretni jer su svojim navijačima priredili još jednu sjajnu utakmicu.
Sloga se na taj način priključila TOŠK-u i igrat će polufinale Kupa Bosne i Hercegovine. Do kraja dana čekamo pobjednike dvomeča Zrinjski - Sarajevo i Borac - Široki Brijeg.
(sportsport.ba)

14.03.2019.

Vrana vrani oči ne vadi


(tekst koji slijedi objavljen je na portalu novasloboda.ba 14. marta 2019.)
Samo su naivni i nadasve pošteni zaljubljenici u fudbal vjerovali da Komisija za sudije i suđenje FS BiH ima obraza i poštenja da istini pogleda u oči za sramotno i dirigovano suđenje u Goraždu, da Bajraktareviću i ostalim ljudima u crnom, ali i drugim mešetarima i lešinarima pokaže crveni karton i zauvijek ih udalji kilometrima daleko od fudbalskih terena. Potvrdila se ona stara poslovica da vrana vrani oči ne vadi.
Umjesto drastične kazne za sramotnu krađu Veleža, članovi Komisije Selimotić, Dominković, Gobeljić i Bilješko, kao nojevi zabili su glavu u pijesak i mrtvi hladni javnosti, nakon “stručnog” pregleda utakmice saopštili odluku da je sve bilo regularno, da sudija nije uticao na rezultat. A vrhunac bestijalnosti ljudi bez obraza i savjesti je njihov zaključak da nisu podlegli medijskom pritisku, da nisu željeli da se upuštaju u snimke s pojedinih portala, jer, gle čuda, oni “daju mogućnost montiranja određenih situacija”.
Jadno da jadnije ne može biti.
Ali, šta drugo se moglo i očekivati od korumpiranih i iskompleksiranih ljudi koji vedre i oblače u fudbalu, koji bi se prodali i crnom đavolu. Koji određuju ko će biti prvak, ko ispada iz lige. A sve to ima cijenu. I u parama i u foteljama.
I nije ih uopšte sramota, jer oni obraza nemaju, što rad trenera i igrača bacaju na zemlju, već po zadatku mentora sa strane, u kojekakvim kafančinama i u vukojebinama daleko od očiju javnosti, već sada na početku proljetnog nastavka upućuju najavu da Velež, bez obzira na igru i rad, ne može u Premijer ligu BiH.
Zašto su se urotili protiv kluba svijetle i bogate tradicije, koji je tek na utakmici u Goraždu doživio prvi prvenstveni poraz, znaju ti pokvarenjaci i hohštapleri i oni koji ih, iz sjene, huškaju i plaćaju da tako rade.
Velež je, neka to znaju i pilićari iz Komisije za sudije i suđenje i čelnici FS FBiH, i Bajraktarević i ostale lopuže, jači od svih njih. I iz ove bitke izaći će uzdignuta čela, kao istinski pobjednik nad silama mraka. Na radost svih onih koji se rađaju s Veležovim imenom na usnama, Velež je vječan, a ovi što rade protiv Rođenih brže nego što misle odlaze na smetljište.
Gdje im je i mjesto!
(NovaSloboda.ba)
14.03.2019.

Kad je nekom suđeno...




 




Nevjerovatan događaj se desio pred obalama Južne Afrike, kada je kit usisao jednog ronioca, a samo nekoliko trenutaka iza toga ispljunio ga van.
Sve ovo se desilo Raineru Schimpfu (51), direktoru Dive Export Toursa, kada je sa svojim timom ronilaca krenuo da dokumentuje kretanje jednog velikog jata sardina ispred luka Port Elisabeth, istočno od Kapetowna.
Schimpf i njegov tim su se nakon dolaska na otvoreno more, 25 nautičkih milja od obale, podijelili u dvije grupe, snimajući događaj u kome su, pored mnoštva morslih ptica, učestvovali pingvini, tuljani, delfini, kitovi i morski psi. Svi oni su pratili ogromno jato sardina, nastojeći da svaki za sebe uzme što veći dio plijena. Jedna ekipa je bila u vodi, druga na brodu, i svi su snimali dešavanja svojim kamerama, iz svog ugla.
A onda se desilo: Schimpf je u jednom momentu, sa mnoštvom sardina bio usisan u usta kita. Kasnije je Schimpf rekao da je upravo snimao jednu ajkulu u lovu, kada je oko njega odjednom sve postalo mračno. Osjetio je kako veliki kit hvata njegovo tijelo.
„Mogao sam osjetiti pritisak na bok, ali u takvim trenucima nemate vremena za strah. Sve što sam činio, bilo je po instinktu. Zadržao sam dah, računajući da će kit zaroniti dublje i tek tamo me ispustiti vani”,
Sve to se dešavalo pred očima i kamerama njegovih kolega, koji su posmatrali trenutke užasa.
Svega nekoliko trenutaka iza toga, Schimpf je bio izbačen vani, i mogao je neozlijeđen vratiti kolegama na brod.
Kit o kome je ovdje bilo riječi spada u vrstu pod nazivom Bryde, koji mogu da narastu od 12 do 14 metaradužine, težine od 16 do 25 tona, obično plove Atlantskim, Indijskim i Tihim okenamom, a mogu roniti do dubine od 300 metara.
Ako se kod nas kaže da je neko imao sreće koliko je težak, onda se sreća ovog ronioca može mjeriti težinom ovog kita.
(dailymail)
(NovaSloboda.ba)
13.03.2019.

Historijski uspjeh bh. Klubova: Klis i Sloga su čudo ovih prostora


Njihov uspjeh će se prepričavati, a pobjeda zauvijek slaviti, sretno momci!

Gledajte uživo od 15 sati četvrtfinale Kupa BiH na FACE-u

FK Klis
FK Sloga

Svanuo je i taj dan, dan koji nije običan za one koji žive fudbal u Buturović Polju i Gornjem Crnjelovu.
Oba mjesta s vrlo malo stanovnika, s malog geografskog prostora i još manjim fudbalskim klubovima.
Ipak, gore navedene činjenice njima nisu predstavljale prepreku da urade ono što su danas, plasiraju se među osam najboljih ekipa u Bosni i Hercegovini.
Zamislite, FK Klis i FK Sloga, klubovi za koje ste vjerovatno jednom ili nijednom čuli igraju četvrtfinale Kupa BiH i što je još interesantnije, jedna od ove dvije ekipe će biti učesnik polufinala Kupa BiH.
Ovo niko, pa ni oni "najluđi" kladioničari nisu mogli pretpostaviti. 
Stadion je gotovo rasprodat, medijsko interesovanje nikad veće, općine i gradovi na nogama, a Bosanci i Hercegovci prijatno iznenađeni.
Utakmica se igra na Gradskom stadionu u Konjicu, a vrijeme početka je 15:00 s direktnim prijenosom na Face televiziji.
Budite dio spektakla, preko malih ekrana gledajte heroje iz Buturović Polja i Gornjeg Crnjelova. 
Gledajte ljude kojima fudbal nije primarno zanimanje, ljude koji su srcem i upornošću došli do osam najboljih u BiH.
Njihova borba i uspjeh je simbol, poruka i znak da možemo, da mali mogu pobijediti velike, da ne postoje granice te da prava vjera uvijek nosi realnost, a relanost je njihov uspjeh. 
Poželimo sreću ovim momcima i neka bolji pobijedi, a oni jesu, i jedni i drugi, najbolji. 
Srijeda, 13.03.2019. - 15:00 sati, FACE TV.

(face.tv)

13.03.2019.

Fazlija Hebibović - Sjećanja 1976.

Lokner i Jadranko Fink pobjednici skokova, Mujić trener Veleža, Dani Teatra mladih, novih 4.000 telefonskih priključaka
Iz moje bogate sehare objavljenih tekstova tokom 46. godišnje novinarske karijere pokušavam vratiti davno izgubljeno vrijeme i događaje koji su u to vrijme obilježili zbivanja u Mostaru.

Ljudi – laste nad Neretvom
U prisustvu više od 20.000 gledalaca, među kojima je bilo dosta stranih turista, u Mostaru su održani skokovi sa Starog mosta. Ovogodišnje takmičenje okupilo je 40 skakače na noge i glavu iz Mostara, Banja Luke, Prištine i Sanskog Mosta.
U disciplini skokova na noge učestvalo je 20 skakača. Prvo mjesto i nagradu od 2.000 dinara osvojio je Jadranko Fink iz Mostara. Drugo mjesto pripalo je veteranu Mati Zeleniki iz Mostara, a treće takmičaru iz Prištine Fuadu Fazliji.
Najbolji skakač na glavu je Anton Lokner iz Banja Luke. Njegova dva skoka oduševila su sve prisutne. Drugi je njegov sugrađanin Asim Džaferagić, dok su treće mjesto podijelili Jadranko Fink, Dragan Zovko i Omer Hasanbegović svi iz Mostara.
Ovogodišnje skokove uspješno je organizovalo Društvo sportova na vodi “Neretva” iz Mostara, dok je pokrovitelj bilo Opštinsko udruženje SUBNOR-a Mostar. (27.7.1976.)

 Muhamed Mujić trener Veleža
 Fudbaleri mostarskog Veleža, koje mnogi ubrajaju  u najveće favorite predstojećeg prvenstva, dobili su novog trenera. Za glavnog učitelja “Rođenih” postavljen je Muhamed Mujić, najbolji fudbaler koga je Mostar ikad imao.
Ovo je juče na konferenciji na novinare saopštio Junuz Aršinović, novoizabrani predsjednik Izvršnog odbora Konferencije Veleža.
Novom treneru Mujiću, u radu će pomagati Bruno Repar, Žarko Barabrić i Pero Radonjić. (3.8.1976.)


 Dani Teatra mladih
 Od 20. do 31. oktobra, u Mostaru će se održati Dani Teatra mladih, koji već treću godinu djeluje pri OK SSO.
Pozivi za učestvovanje upućeni su Kazalištu mladih u Zagrebu, Pionirskom dramskom studiju pri Radio Beogradu, Omladinskom studiju iz Karlovca, Teatru Roma iz Skoplja, Amaterskom pozorištu “Neretva” iz Konjica, Amaterskom pozorištu RKUD “Abrašević” iz Mostara, Narodnom pozorištu i Pozorištu lutaka iz Mostara.
Teatar mladih iz Mostaar predstaviće se publici sa svojih šest predstava.
Pored pozorišnih predstava i izložbe, koja će trajati dvanaest dana, održaće se i veče songova i takmičenje recitatora amatera.
Za vrijeme trajanja ove kulturne manifestacije, održaće se razgovori na teme: repertoar pozorišta za djecu i omladinu i značaj razvijanja kreativnosti kod djece i omladine. (5.8.1976. godine)

Novih 4.000 telefonkih priključaka
U toku ove godine, Mostar treba da dobije 4.000 novih telefonskih priključaka, čime će broj telefona dostići 14 hiljada. Tako će Mostar ući u grupu gradova sa najboljom telefonskom vezom.
U toku prošle godine, Preduzeće PTT saobraćaja Mostar, koje djeluje na području 13 opština Hercegovine, investiralo je u proširenje i modernizaciju PTT kapaciteta 38,5 miliona dinara. Izgrađena je i nova zgrada telekomunikacija u Mostaru, gdje će uskoro useliti poluelektronska telefonska centrala. Očekuje se da će centrala biti montirana i puštena u rad krajem godine.(14.8.1976. godine)
(NovaSloboda.ba)

(fotografije: arhiva cidom, spagos)
13.03.2019.

Dimnjačar Acs – Musavat br. 2. 1909. godine


U časopisu Musavat, broj 2 iz 1909. godine objavljen je sljedeći tekst:
“Na dimničara Acsa, koji je čisteći naše odžake stekao automobil u kom se po Mostaru vozika kao kakav baron, tuže nam se gragjani da ga po tri puta moraju moliti da im očisti odžak pa ipak neće da dogje. Dakle, zbog Acseva komoditeta moraju gragjani da kusaju dim i da strahuju kad će im se odžak zapaliti. Mi upozorujemo vlast da ovog kuferaša upozori na dužnost i da ga kazni radi nemarnosti. Mi se nadamo da će vlast to učiniti tim prije što je jednom domaćem katoliku oduzela dozvolu za čišćenje i ako nije mnogo više griješio od Acsa”.
Godine 1879. u Mostar se doselio prvi ovlašteni dimnjačarski poduzetnik – János Acs (Janoš Ač, Ivan). Stigao je Acs s koferićem u ruci i odmah se zamjerio čaršiji svojom bahatošću, nadmenošću i s visoka gledajući na mještane. Međutim, nije mu samo pogled bio s visoka – visoke mu bijahu i cijene usluga, toliko visoke da je, nakon dvadeset godina čišćenja dimnjaka, godine 1905. uspio useliti u vlastitu novoizgrađenu vilu „Zahumka“ u Liska ulici.
Ali, nije uživao baš dugo u blagodatima života na visokoj nozi, jer se odmah nakon završetka Prvog svjetskog rata odselio natrag u svoju domovinu, ali neusporedivo bogatiji od vrijednosti sadržaja koferića s kojim bijaše doselio u Mostar. Ni lokalne novine ne odolješe komentarisati njegov imetak, navodeći da Acsa „koji stiže u Mostar s kuferom, sada kući odvozi fijaker“.
Priredili: Tibor Vrančić / Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
13.03.2019.

Drveni neboder u Japanu


Japanska šumska korporacija Sumitomo Forestry, u povodu 350. godišnjice postojanja firme, koja će biti obilježena tek 2041. godine, već sada ima velike planove.
Naime, do tada planiraju u Tokiju izgraditi najveću drvenu građevinu na svijetu. Zgrada koja u planovima već nosi ime W350, trebala bi biti visoka 350 metara, a 90 posto ovog nebodera bi trebalo biti izgrađeno od punog drveta.
Jedna vani smješteni čelična konstrukcija trebala bi osigurati neophodnu seizmičku stabilnost, koja je veoma važna i neizbježna za područje Japana.
Čak dvije trećine teritorije Japana su prekrivene šumom, tako da je to jedno od najšumovitijih područja na svijetu.
Šume su masovno sađene, posebno u periodu iza Drugog svjetskog rata. Cedrovi, čempresi su već sada spremni za sječu, kaže Akira Iscikawa, šef firme Sumitomo Forestry.
Zgradu će projektovati, izgraditi i opremiti arhitektonski ured Nikken Sekkei, koji je od svog osnivanja 1900. godine izgradio više od 25 hiljada zgrada, i samim tim je sam sebe preporučio za ovaj posao.
(focus)
(NovaSloboda.ba)
12.03.2019.

Osjećaju li čelnici FS FBiH, poslije sramote u Goraždu, grižu savjesti?

srijedu zakazana hitna sjednica Komiteta za sudije i suđenje FS FBiH, na kojoj će se, kako je najavljeno, pregledati snimak utakmice u Goraždu i izvršiti kompletna analiza suđenja na toj, ali na nekim drugim utakmicama.




Ne stišava se bura oko sramotnog suđenja na utakmici u Goraždu, u kojoj je Velež drastično oštećen od strane sudije Kenana Bajraktarevića iz Orašja, i sve otvorenijih sumnji da FS BiH protežira Olimpik u borbi za prvaka Prve lige FBiH.
Snimak sa utakmice u Goraždu, u kome se, kroz 19 spornih suituacija, zorno pokazuje da je Velež “pokraden”, da se pobjednik znao i prije utakmice i da je sudija najveći krivac što je Velež doživio prvi prvenstveni poraz.
Navijači Veleža su ogorčeni sa FS FBiH, traže se hitne ostavke i smjene čelnih ljudi, a sve zarad regularnosti prvenstva i “kuhinja”, o kojima se sve glasnije priča. Optužbama na Savez pridružuju se i drugi klubovi, zahtijevaći da mešetari hitno napuste svoje funkcije.
Traži se ostavka Nediima Selimotića, predsjednika Komiteta za sudije i suđenje u FS FBiH, u koga mnogi upiru prste kao najvećeg krivca za dijeljenje pravde i čovjeka koji direktno protežira Olimpik. Iz FK Velež otvoreno ističu da je Nedim Selimotić čovjek odgovoran za delegiranje sudija, uz opasku da radi kao direktor firme Hercegovina auto, koja je u vlasništvu porodice Selimović iz Sarajeva. Treba li napomenuti da porodica Selimović upravlja Fudbalskim klubom Olimpik, pitaju se u Veležu.
Da li po pritiskom javnosti, tek Selimotić je za srijedu zakazao hitnu sjednicu Komiteta za sudije i suđenje FS FBiH, na kojoj će se, kako je najavljeno, pregledati snimak utakmice u Goraždu i izvršiti kompletna analiza suđenja na toj, ali na nekim drugim utakmicama.
Da li će muljatori i fudbalski grobari biti kažnjeni, prozvani punim imenom i prezimenom i zauvijek protjerani iz fudbala ili će se sve završiti u stilu “tresla se gora, rodio se miš”, ostaje da se vidi.
U suprotnom, nema svrhe dalje takmičenje u Prvoj ligi FBiH, a čelni ljudi saveza trebali bi promovisati Olimpika kao novog člana Premijer lige BiH.
Neka im je na savjest ako je uopšte imaju!
(NovaSloboda.ba)
12.03.2019.

Veleža može spasiti jedino VAR


(tekst koji slijedi objavljen je na portalu sportske.ba dana 11. marta 2019. autor Mladen Bošnjak)

Treba što hitnije utvrditi što se događalo na razvikanim utakmicama Prve lige Federacije u Goraždu i Konjicu. Što žurnije sankcionirati, ili suce, ili one koji neopravdano „panjkaju“ sudačku organizaciju.
Prema skraćenoj snimci koju je ponudio Velež, sudac Barjaktarević iz Orašja zaslužio je automatski, neodgodivi i neopozivi izgon iz bh nogometa. Ono što je na toj snimci vidljivo, jasno i nedvosmisleno, upućuje na kriminal najnižeg ranga, na tendenciozno ubijanje nogometne igre, na brukanje sudačke organizacije i krovne nogometne organizacije.
Istini za volju, treba pregledati kompletnu snimku utakmice pa donositi konačni sud, ali da se Veležu sprema „krv, znoj i suze“ na putu povratka u elitno društvo, postaje sve izvjesnije i sve jasnije. Dok su se Mostarci zabavili glancanjem stadiona u Vrapčićima, dok uprava veoma kvalitetno odrađuje svoj, a struka svoj dio posla, nitko ne vodi računa o najmračnijoj strani našeg nogometa, sporta, i društva uopće: o sucima!
Ta bezkarakterna i izuzetno jeftina ništaroba spremna je „za šaku zvekoćih“ uništiti nečiji silni trud, nečije upinjanje da na pošten način ostvari sportski rezultat. Velež se na neki način morao zaštititi (kako, ne znam ni sam, ali morao je), mora spriječiti omalovažavanje nastojanja da se u ovoj državi konačno zaigra koliko-toliko poštena liga i pošteno mladenačko natjecanje. Rečeni Barjaktarević i njegovi pomoćnici nisu nikakav izuzetak, nisu egzotične pojave, nisu ništa neobično. Oni su samo začelje nepreglednog kriminalnog stroja koji uništava sve pred sobom.
Veležu ne preostaje ništa drugo nego čekati VAR da bi se igrom i kvalitetom vratio u Premijer ligu, ali nije mali broj onih koji misle da će bosanskohercegovačka sudačka organizacija „povaliti“ i to skupo tehničko dostignuće ako ono ikad „dobaci“ do naših pustopoljina.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku portala 

(Sportske.ba.)
12.03.2019.

Video snimka sa spornim detaljima utakmice u Goraždu

gol Goražda

Sudijska lakrdija: 19 pogrešaka arbitara na utakmici u Goraždu

Fudbalski klub Velež iz Mostara, na svom zvaničnom YouTube kanalu, napravio je kompilaciju sudijskih pogrešaka Kenana Bajraktarevića iz Orašja i njegovih pomoćnika Marija Grgića i Filipa Jarića, na utakmici protiv Goražda (0:1).
Velež je u subotu u okviru Prve lige Federacije BiH doživio prvi poraz u sezoni i to upravo na gostovanju u Goraždu.
Nakon utakmice Uprava mostarskog kluba oglasila se zbog lošeg suđenjem, da bi danas na popularnoj platformi objavili kompilaciju od 19 pogrešaka sudijske trojke, na kojima se može vidjeti da je riječ o, kako su iz Mostara potvrdili, - klasičnoj sudijskoj krađi.
U video koji traje više od 10 minuta mogu se vidjeti izmišljeni prekršaji u korist domaće ekipe, svirani ofsajdi za igrače Veleža, kao i sporni primljeni pogodak koji je odlučio pobjednika te jedan koji je postigao Velež, ali su ga sudije poništili zbog ofsajda.

Uostalom, sami pogledajte kako se sudija Bajraktarević propisno obrukao sa svojim pomoćnicima:

video na linku:


(sport)

12.03.2019.

Kao da zgrada lebdi


Više od jednog vijeka zgrada Uprave željeznice u Stuttgartu stajala je na čvrstim temeljima. Pošto sada tamo vladaju bageri, čak ni navedena zgrada nije ostala imuna na kopanje,
Na slici je sjeverni ulaz u novu podzemni željezničku stanicu. Zgradu uprave sada nose duboko izbušeni piloti i ogromna betonska ploča. Posmatraču se čini, kako kompletna zgrada iznad lebdi.
Trošak podupiranja zgrade iznosio je oko 50 miliona eura. Sitnica, u odnosu na ukupne troškove izgradnje nove pozemne željezničke stanice pod nazivom Stuttgart 21, za koje se kalkuliše da će iznositi 8,2 milijarde eura.
(stern)


(NovaSloboda.ba)
11.03.2019.

Mona Liza iz Berlina


U Friedrichshainu, dijelu grada Berlina, nasuprot šarenim ostacima Berlinskog zida, na East Side Gallery, od prije nekoliko dana smješi se njenim tajanstvenim osmjehom gigantska Mona Liza. Oslikavanje fasade zgrade obavili su Street Art umjetnici Die Dixons.
Nakon što su sklonili skelu sa zgrade, umjetnici su utvrdil da nešto nije uredu sa licem dame. Iz daljine se činilo da dama sisa bombonu. Sa četkom, bojom i novom skelom umjetnici su uradili takozvani Facelifting.
Sa površinom od 170 kvadratnih metara berlinska Mona Liza je najveća svjetska replika čuvnog originala Leonardo da Vincija, koja visi u pariškom Lovreu.
(focus)
(spagos)
11.03.2019.

Labirint od snijega


Sa najvećim labirintom od snijega na svijetu, Clint i Angie Masse iz kanadske provincije Manitoba, dospjeli su u Guinnessovu knjigu rekorda. Za izradu labirinta površine 2789,11 kvadratnih metara, trebalo im je mjesec dana rada, a uz to su investirali oko 38 hiljada eura za proizvodnju specijalnog snijega. Od otvorenja, koje je bio početkom januara, labirint je svakodnevno dobro posjećen. Gostima treba između 30 i 45 minuta da nađu izlaz do izlaza labirinta.
(ksta)
(soagos)
11.03.2019.

Zimski sjaj


Ispod kopita kona u trku frca snijeg. Sa tempom od 50 km/h, u oblacima sniježne prašine, punokrvni ždrijepci jezde u pravcu cilja. Dužina staze je 2.000 metara, a vodi ukrug, preko zaleđenog jezera u St. Moritzu (Švicarska)
White Turf je domaćin nekoliko trka po disciplinama, galop, kas i vuča skijaša, a održava se svake godine tokom tri vikenda u februaru. Trka je koliko ekskluzivna, toliko i kontroverzna.
Prošle godine, žrijebac po imenu Wallach se srušio, kada mu je noga upala u jednu pukotinu na ledu. Neposredno iza njega je bio ždrijebac po imenu Boomerang Bob, srušio se preko njega i bio tako teško povrijeđen, da je morao biti uspavan.
Direktor trke je iz ovog slučaja povukao pouke, nešto naučio i preduzeo: Iznad staze tokom svih utrka kruži jedan dron i mjeri debljinu leda na jezeru, uz pomoć specijalne tehnike.
Tradicionalna trka konja na ledu održava se u St. Moritzu bez prekida, od 1907. godine. Hrabri ljudi koji po ovakvoj hladnoći izlaze i love na njihovim moćnim ždrijepcima, prolazeći kroz predivne pejsaže, u sebi imaju nešto arhaično. Da bi se sačuvala sva ova originalnost, očigledno je potrebna i savremena tehnologija.
(focus)
(NovaSloboda.ba)
10.03.2019.

Reakcija na utakmicu Goražde -Velež

na putu za Goražde, 9. marta 2019.

(tekst koji slijedi objavljen je na facebook stranici UG Mostarski rođeni, dana 10. marta 2019. godine)

Ponizili ste moj i naš Velež u gradu kojeg mnogo volim ja i moji  #Rođeni, u herojskom Goraždu gdje su najbolji sinovi moje domovine krv svoju lili da bismo imali pravdu u državi.
Ponizili ste o vi neljudi veliko ime bh fudbala, Velež Mostar. Poslali ste vi neljudi i kriminalci koji sijete nepravdu i zlo po mojoj domivini, nečovjeka da skroji rezultat utakmice u kojoj je moj Velež ostao bez prava na pokušaj. Vi, moji dragi goraždani ste dozvolili da na vašem stadionu, u vašem gradu na utakmici koju ste vi organizovali, igrači mog Veleža trče i po dvadesetak metara van granica igrališta da bi dohvatili loptu i da bi se igra nastavila. Vi dragi moji goraždani za koje bih sad život svoj dao, ste se danas pokazali kao loši domaćini mom Veležu i mojim drugovima na tribini koji su danas u vašem gradu željeli samo jedno, pravo na igru. To ste uradili istom onom klubu koji vas je jesenas dočekao kao prave sportske prijatelje i javno pred punim tribinama vam čestitao stogodišnjicu postojanja uz prigodne poklone. Uradili ste to nama navijačima koji smo prije godinu i pol dana sa poštovanjem došli u vaš grad i poklonili se našim saborcima, herojima grada Goražda koji ostaviše svoje živote na braniku domovine. To ste uradili za interes ekipe koja vam je prije pola godine u sred vašeg grada ukrala bodove na nčin da je sudija prekinuo utakmicu nakon montiranog scenarija na poluvremenu.
Učiniti nepravdu samo jednom čovjeku je kao učiniti je cijolm čovječanstvu.
Naša će srca još jače kucati za Velež, a naš će Velež svojim sjajem i strašću odolijevati i prkositi zlu i nepravdi.

Mostar u srcu Velež do groba

(UG Mostarski Rođeni/facebook)

10.03.2019.

Fudbal crven od sramote


(tekst koji slijedi objavljen je na portalu Novasloboda.ba dana 10. marta 2019. godine)

Fudbal se u subotu popodne crvenio u Goraždu, u kojoj je Velež izgubio od Goražda, doživjevši prvi prvenstveni poraz.
Još prije početka proljećnog nastavka, među navijače Veleža se, ne bez razloga, uvukao strah od “igara” izvan terena, a sve s ciljem da se Rođenim onemogući povratak u premijerligaško društvo. Dobro je poznato, i to ne treba ponavljati, da mnogima smeta Veležovo sveto ime, njegova crvena boja. njegovi navijači i njihova fanatična ljubav i odanost voljenom klubu.
Smeta im što se klub stabilizovao u svim segmentima, što je izgrađen novi stadion, koji svakim  danom dobija izgled kakav i zaslužuje klub koji na njemu igra.
Smeta im što je Velež furiozno krenuo u prvenstvo, što je rezultiralo osvojenom titulom jesnjeg prvaka i prednošću od 7 bodova ispred drugoplasiranog Olimpika. Igre Veleža plijenile su pažnju svih fudbalskih sladokusaca i velikog broja istinskih velikana najljepše sporedne stvari na svijetu. Smetalo im je što Fajić, Zvonić, Ovčina i ostali vezu preklijepi fudbalski goblen na zelenom tepihu, što njihove utakmice posmatra više gledalaca i od premijerligaša.
I, krenulo se sa prljavim igrama, koje su potvrdu dobile u suđenju Kenana Bajraktarevića, koji je “pravdu” dijelio tako da Rođeni nikako mogli da pobijede ili osvoje bod. Nije sramota izgubiti, jer je fubal igra u kojoj se dobija ili gubi, ali je sramotno i, za fudbal, pogubno da čovjek u crnom odlučuje o pobjedniku. Svi oni koji su juče bili na stadionu uvjerili su se da je presuda Veležu izrečena i prije izlaska na teren. Vrhunac sudijske bestijalnosti je i dodjeljivanje žutih kartona Zvoniću i Vehabovića, kako ne b i imali pravo nastupa u sljedećem kolu.
Velež je, to treba otvoreno i glasno reći, pokraden u Goraždu. Bajraktarević i njegovi nalogodavci bacili su ogromnu mrlju, koja će se teško oprati i već nakon drugog odigranog kola nagovjestili ko će biti putnik u premijerligaško društvo.
Ako je tako, a sve govori da jeste, onda ljudi koji  su u rukovodstvu Prve lige FBiH trebaju prekinuti prvenstvo i već sada proglasiti Olimpika za prvaka. I da otvoreno kažu  zašto im smeta Velež. Vrijeme je da maske padnu i da lakrdijaši pokažu svoje mračno i prljavo lice.
Jadno da jadnije ne može biti. A Bajraktarević i ostali s poganim namjerama neka mirno spavaju sa nečistom savješću.
Velež je, neka dobro znaju svi njegovi dušmani i rušioci, svetinja, simbol, on se voli kao majka, za njega se navija od kad ga majka zadoji pa do groba.


Fazlija Hebibović
(NovaSloboda.ba)
10.03.2019.

FK Velež se nakon poraza oglasio saopštenjem: Isplati li se igrati pošteno?


(tekst koji slijedi objavljen je na portalu mostarski.ba dana 10. marta 2019. godine)

Fudbalski klub Velež iz Mostara oglasio se saopštenjem za javnost nakon jučerašnjeg poraza u Goraždu.

Velež je upisao poraz rezultatom 1:0, a Upravni odbor Mostaraca je sinoć izdao saopštenjem.

Saopštenje Rođenih prenosimo u cjelosti:

Nakon današnje utakmice odigrane u Goraždu između FK Goražde i FK Velež a na kojoj je sudijska trojka bila u glavnoj ulozi, FK Velež se obraća svojim navijačima, članovima kluba, sponzorima, prijateljima i cjelokupnoj sportskoj javnosti u BIH.
Pitamo se za koga i za čije interese se igra fudbal u BIH, da li je današnja utakmica riješena u nekim mračnim podrumima i prije njenog početka? Ko je danas i za čije interese delegirao sudijsku trojku koja je kriminalnim odlukama od prvog sudijskog zvižduka jasno usmjerila tok utakmice? Danas se nije radilo ni o kakvim slučajnim greškama koje se mogu svesti pod uobičajene i nenamjerne greške. Danas je sudija Bajraktarević sa svojim pomoćnicima od prvog zvižduka ciljano i sistemski onemogućavao naše fudbalere da pokažu svoje sportsko znanje i umijeće te da na jedini dozvoljeni način pokuša doći do bodova. Tendencija i bezumlje navedenog sudije nije imala granica, te je on svojim kriminalnim radnjama onemogućio našu ekipu da radi svoj posao i pokuša doći do bodova. Potpuno je besmisleno i pokušati hronološki poredati njegove greške donesene na štetu FK Velež.
Ako se vratimo samo jedno kolo unazad možda ćemo dobiti dio slagalice koja je izrežirana i na bestijalan način implementirana na terenima dva stadiona, onog u Goraždu i onog u Konjicu. Podsjećamo da je u prvom kolu ekipa Goražda kao domaćin pretrpjela poraz od ekipe Igmana iz Konjica potpuno onemogućena sudijskim odlukama da pruži otpor. Na potpuno isti način je danas ekipa Igmana na svom terenu izgubila bodove od ekipe Olimpika koji je jedini realni konkurent našoj ekipi u trci za prvaka.
Ovakvi rezultati nam potvrđuju nesuvisle priče koje kruže u fudbalskim kuloarima da je FK Olimpik već izrežirao pet narednih kola, kao što su i predhodna dva već potvrdila. Ekipa Olimpika je na ovaj prljav način primaknuta našoj ekipi na 4 boda, a ekipe FK Igman i Goražda imaju željene bodove na svom kontu.
Možda se odgovor ili dio odgovara krije u činjenici da je čovjek odgovoran za delegiranje sudija inače predsjednik sudijske komisije federalne lige Nedim Selimotić. Taj isti Selimotić svoju egzistenciju obezbjeđuje radeći na mjestu direktora firme Hercegovina auto koja je u vlasništvu porodice Selimović iz Sarajeva. Treba li napomenuti da porodica Selimović upravlja Fudbalskim klubom Olimpik?
Na kraju postavljamo pitanje, isplatili se u ovoj državi raditi pošteno?
FK Velež Mostar će učiniti sve što je u okviru pravnih mogućnosti da zaštiti naš klub od ovakvih sramotnih postupaka vrha sudijske organizacije, te da današnji način suđenja bude i posljednji.
Ovim putem apelujemo na krovni savez da preduzmu sve neophodne mjere kako bi sačuvali regularnost takmičenja Prva liga Federacije BiH.
UO FK VELEŽ Mostar

(mostarski.ba)

10.03.2019.

Prvi poraz Veleža


Prva liga FBiH, 17. kolo:

FK Goražde - FK Velež 1:0 (1:0)
Sudija: Kenan Bajraktarević, Orašje

FK Goražde: Radović, Hukara, Đoković, Šehić, Korjenić, Huseinspahić, Danilović, Blagojević, Islamagić, Kapetan, Mirković.

FK Velež: Bobić, Biševac, Zvonić, Zeljković, Ćosić, Behram, Mrgan, Fajić, Brandao, Ferreyra, Vehabović.

Velež je danas u Goraždu prvi put osjetio gorčinu poraza u prvenstvu, a kiks Rođenih iskoristio je Olimpik zabilježivši pobjedu u Konjicu, kojom je smanjio prednost Mostaraca na 4 boda.
Orašje i Slaven zabilježili su domaće pobjede, dok je Novi Travnik, pobjedom nad Rudarom, priredio veliko iznenađenje u Kaknju.
Važnu pobjedu zabilježila je Čapljina u Bihaću.
Vitez je u finišu došao do vrijedne pobjede protiv Zvijezde.

Goražde: Goražde-Velež 1:0 (Islamagić 20’)
Konjic: Igman-Olimpik 0:1 (Zeba 9’)
Vitez: Vitez-Zvijezda 2:1 (Čakar 25’, Salihagić 77’ za Vitez, Jazvin 70’ za Zvijezdu)
Orašje: Orašje-Metalleghe BSI 1:0 (Prgić 22’)
Kakanj: Rudar-Novi Travnik 0:1 (Knežević 45’)
Živinice: Slaven-Bratstvo 1:0 (M. Salihović 45’ iz penala)
Bihać: Jedinstvo-Čapljina 0:2 (Jazvin 85’ 88’)
(sport)


10.03.2019.

Test logike - ispravka


cipela=5, Eskimka=5, durbin=2



U jučerašnjem testu logike potkrala se greška u rješenju testa.
Ispravka slijedi nakon komentara na facebooku.
Naknadnim pregledom slike, utvrđeno je da je u zadnjem redu, između druge i treće figure, napravljen previd, jer je umjesto znaka "x", kako stoji na slici, greškom je uzeto da stoji znak "+".
Rezultat je: 5+5x2=5+10=15.
Zahvaljujemo Emici na oku sokolovom, i ujedno se izvinjavamo.
I ubrajamo se u ovih 79%. Emica je ovih preostalih 21%.
(spagos)
10.03.2019.

Skijanje na plastičnoj podlozi







Ljubitelji zimskih sportova u Kopenhagenu u Danskoj, u budućnosti će imati mogućnost skijanja i snowboarda direktno u Kopenhagenu, na prostoru nekadašnje spalionice otpada.
CopenHill je naziv projekta, koji ima za cilj da stanovnicima ovog grada, ljubiteljima sporta, ponudi jednu alternativu, umjesto putovanja u skijaške centre u inostranstvu.
U Danskoj postoji oko 600 hiljada skijaša, koji za bavljenje tim spotom moraju potegnuti put Norveške, Švedske ili Austrije, kažu ljudi iz firme koja će upravljati skijalištem. Sada se ovim sportom mogu baviti kod kuće, tokom cijele godine.
Skijaška staza je trebala biti otvorena u decembru, ali je zbog nepovoljnih vremenskih uslova, instalacija zelenih plastičnih podmetača, na objektu visokom 85 metara, odložena. Skijalište je već dobilo naziv Amager Bakke. Sa instalacijom je nastavljeno i otvaranje bi trebalo uslijediti već ovog proljeće. Staza je duga 450 metara, a na vrh visok 78 metra skijaše će vraćati ski lift.
(express)

(NovaSloboda.ba)
09.03.2019.

Test logike

rješenje:





(mostarskibehar)
09.03.2019.

Rođeni očekuju pobjedu


Fudbaleri Veleža i u današnji meč s ekipom Goražda ulaze sa pobjedničkim ambicijama, a u ostvarenju njihovih želja pomoći će im i veliki broj navijača. Rođeni su sjajno započeli nastavak prvenstva i sve su bliže povratku u premijerligaško društvo.
Najveći Veležov konkurent u borbi za prvaka, Olimpik, gostuje u Konjicu, a iz tabora Igmana stižu najave da idu na pobjedu.
Dosta neizvjesnosti očekuje se na utakmicama između Jedinstva i Čaljine, Viteza i Zvijezde, Orašja i Meteallghe BSI.
Derbi začelja igraju Slaven i Bratstvo, dok je TOŠK veliki favorit protiv otpisane visočke Bosne.
Subota
15 sati
Goražde: Goražde-Velež (Kenan Bajraktarević-Orašje)
Konjic: Igman-Olimpik (Edin M ujkić-Doboj Istok)
Vitez: Vitez-Zvijezda (Sanel Silić-Cazin)
Orašje: Orašje-Metalleghe BSI (Mahir Mehmedičević-Gradačac)
Kakanj: Rudar-Novi Travnik (Ernis Džemidžić-Goražde)
Živinice: Slaven-Bratstvo (Mirza Kazlagić-Cazin)
Bihać: Jedinstvo-Čapljina (Darko Gadžić-Brčko)
Nedelja
15 sati
Tešanj: TOŠK-Bosna (Haris Poprženović-Travnik)
(NovaSloboda.ba)

09.03.2019.

Groblje dvoraca: Jezivi grad duhova s identičnim vilama






Početna ideja je bila da će nekretnine “planuti” kada na njih nasrnu bogataši.
Naselje sada izgleda kao polusagrađeni set nekog horor filma, koji bi se trebao zbivati u Disneylandu, a zapravo je to luksuzni građevinski projekat u Turskoj, koji je zapeo na pola gradnje.
Burj Al Babas je 200 miliona dolara “težak” projekat, lociran nedaleko mjesta Mudurnu, u sjeverozapadnoj Turskoj, na pola puta između Ankare i Istanbula, piše CNN.
Kada su građevinari i ulagači Sarot Property grupe upali u finansijske probleme (koje je dodatno produbila ekonomska kriza), stotine vila nalik na prepoznatljive francuske dvorce (chateau) napušteno je u sred gradnje.
Gradnja zajednice Burj Al Babas započela je 2014. godine, a svaki dvorac u Burj Al Babasu trebao se prodavati za 400.000 do 500.000 dolara.
Ideja je bila da će nekretnine “planuti” kada na njih nasrnu bogataši. Nešto se i prodalo, ali su se investitori u međuvremenu povukli.
“Neki ugovori o prodaji morali su se poništiti”, kaže podpredsjednik Sarota, Mezher Yerdelen.
Nisu dozvoljene promjene na eksterijeru vila, svaka mora biti identična – sivi mini-dvorac sa dvije kupole, na tri sprata i gotičkim ukrasima (ako se to tako može nazvati). Interijer je svaki kupac mogao oblikovati prema vlastitom ukusu.
Svaka se vila proteže na 324 metara kvadratnih, ali je gotovo “zalijepljena” za susjednu identičnu vilu, što znači da nema mjesta vrtu ili zelenilu, a kamoli privatnosti. U središtu “naselja” trebala je biti klasična građevina, koja bi sadržavala trgovine, vrtić, tursko kupatilo, kina i sportske dvorane
Kompleks će, osim centralne zgrade, imati i čitav niz sportskih terena, kao i aqua-park.
Prije sveopšteg bankrota, sagrađeno je 587 vila, a dio preostalih izvođača i ulagača se nada da projekat može ponovo, i uspješno, oživjeti, te da će svih 732 vila biti završene. Jedan dio je već do kraja završen (čak i kupljen), a veliki dio se nalazi u različitim fazama sirove gradnje, dok neke izgledaju kao da su prošle rat.
Iako se već sakupilo dugova u vrijednosti 27 miliona dolara, piše Bloomberg, a prenosi Dezeen, Yerdelen je uvjeren kako će se izvući.
“Trebamo prodati samo 100 vila kako bi otplatili dug, mislim da se te ‘krize’ možemo osloboditi za četiri do pet mjeseci i djelomično inaugurisati projekat 2019.”
(focus)
(NovaSloboda.ba)
08.03.2019.

Kad je hitno, nema prepreke!




Vatrogasci kaznili vozača za pogrešno parkiranje!
Vozač automobila sa slike vjerovatno nikad više neće ni pokušati da auto parkira pored hidranta.
Kada su vatrogasci iz Anaheima (SAD) došli na lice mjesta, gdje je već bjesnio požar, i kad su htjeli priključiti vatrogasni šlauf na hidrant, jedan automobil parkiran neposredno uz hidrant im je to onemogućavao. Rješenje: Oba stakla na zadnjim vratima automobila su razbijena, a cijevi su od hidranta do mjesta požara. provučene kroz stražnji dio automobila.
Šteta načinjena na automobilu ide na račun vlasnika automobila, a osim toga, slijedi mu i debela novčana kazna.
Naravno, u medijima i na društvenim mrežama, su se odmah pojavila pitanja“ Je li sve to baš bilo potrebno?“.
Odgovorio je vatrogasac koji je ovo napravio: „Sve dok bi postojala i najmanja mogućnost da se cijevi provuku iza, ispod, ili ispred automobila, nije bilo potrebne uraditi nešto ovako. Prebacivanje cijev preko krova automobila napravilo bi još veću štete. Ne želimo nikome ništa pametovati, nego samo ukazati na posljedice pogrešnog parkiranja pored hidranta“.
(spiegel)
(NovaSloboda.ba)
08.03.2019.

Podsjećanje na 8. mart 1971.


Boks meč stoljeća: Ali – Frejzer

Ali protiv Frejzera: Slike sa ovog duela od prije skoro pet decenija spadaju u kolektivno sjećanje jedne čitave epohe. To je bio prvi globalni događaja koji se urezao u sjaćanje čitave jedne generacije.
Većini ljudi se čini da je ovaj događaj bio tako davno, ali za one koji su ga doživjeli, ostao je svježe u sjećanju, kao da se desio prije tek koju godinu. Po prvi put u istoriji televizije, i kod nas, da bi se doživio jedan takav meč, koji se boksovan tamo negdje daleko, moralo se ustati rano iz kreveta, ili provesti čitavu noć uz televizor, a onda se dugo nakon toga raspravljalo o tome meču, sa velikom dozom šarma i uzbuđenja, uz osjećaje za koje se i danas teško mogu pronaći odgovarajuće riječi.
«Meč stoljeća» između Džoa Frejzera (Joe Fraziera) i Muhameda Alija, 8. marta 1971. godine u njujorškom Madison Square Gardenu, pred 19.763 gledaoca, ponudio nam je tada nešto epohalno, nešto za što su milioni ljudi širom svijeta žrtvovali svoj san između jednog ponedjeljka i jednog utorka. Iz aspekta 21. stoljeća može se slobodno reći da je to već tada bila globalizacija, ali ne proizvoda, o kakvoj danas govorimo, nego globalizacija jednog događaja.
Desetljećima nakon toga meča mnogi ljudi se još uvjek tačno sjećaju gdje su bili te noći, gdje su i sa kim odgledali taj meč. Neki su ustali rano iz kreveta i upalili televizor, a drugi opet, meč su dočekali sjedeći čitavu noć uz upaljen televizor. Ovdje treba napomenuti, za naše tadašnje uslove, da do tada sva domaćinastva još nisu imala televizor u kući, pa tako postoje i oni koji taj meč nisu ni mogli odgledati te noći i propustili su jedan događaj koji se kasnije uspisao u istoriju. Boks je toga vremena postao: cool. Posebno teška kategorija. Svjetski šampion svih kategorija. Više se nije moglo niti biti, niti postići. Nikada više iza toga u jednom sportskom događaju nije bilo toliko uzbuđenja. U jednom događaju koji je trajao samo oko sat vremena. Tada je to bio čisti Hollywood. Čisti boks, borba za vrh, borba za tron, u onom smislu kako to samo boks može ponuditi. Bila je to pretača današnjeg «pay-TV». Širom Amerike meč je gledalo još oko milion i po ljudi u potpuno popunjenim kino salama. Oko ringa u Madison Squer Gardenu sakupio se sav tadašnji «jet-set». Detalji iz toga meča pamte se i dan danas. Muhamed Ali, do tada najbolji, nepobjedivi, najveći, dao je izjavu prije meča da će oboriti Frejzera u šestoj rundi. Nakon šeste runde Frejzer mu se cerekao u lice. A onda se dešavalo nešto, što je rijetko ko mogao i zamisliti. U jedanaestoj rundi Ali se nakon jakog Frejzerovog direkta ljevicom, zakoprcao u konopcima, a u petnaestoj rundi čak se našao i na podu. Na kraju, Frejzer je na poene pobjedio do tada nepobjedivog.
To je bio meč mečeva, jedinstven u svakom pogledu.





Po prvi put u istoriji boksa sastala su se dvojica do tada nepobjedivih, koji su u tom trenutku bili na vrhuncu svojih mogućnosti. Ameriku su prije meča preplavili plakati na kojima je pisalo samo «the fight». Više se ništa nije moralo ni pisati ni dodavati. Znalo se o čemu se radi. A nakon meča pisalo se, da su obojica u tom meću zaradili po šest miliona dolara.
Ovaj meč je bio priželjkivan dugo godina. Muhamed Ali je nekoliko godina prije toga, morao predati titulu svjetskog prvaka, neporažen, jer mu je bilo zabranjeno boksovati, zbog odbijanja da ide u rat u Vijetnam. Nakon toga Frejzer je dominirao svjetskim ringom. Očekivalo se sa uzbuđenjem kada će Ali ponovo početi boksovati. Sve do samoga meča među navijačima je lebdilo pitanje, šta će nadvladati, Frejzerov udarac, ili Alijeva brzina. Postavljalo se i opravdano pitanje: kako se duga pauza odrazila na Alija. Bio je to meč, za koji je svako imao svoje vlastito mišljenje. A kad je meč zakazan, mjesecima prije meča karte su bile rasprodate, kako za Madison Squer Garden, tako i za mnogobrojna kina širom Amerike. Veliki spektakl bio je na vidiku. Na meču se moralo biti, meč se morao vidjeti. Jagma za kartama je bila ogromna. Čak tadašnji potpredsjednik Amerike Hubert Humphrey, nije mogao dobiti više od jedne karte i to one jeftinije. Čuveni pjevač Bing Crosby morao je meč posmatrati zajedno sa 6.500 gledalaca u rasprodatoj sali Radio City Music Halla. A čuveni pjevač i glumac Frank Sinatra dosjetio se drugačije, kako doći u samu blizinu ringa. Za tu noć je od časopisa «Life» dobio angažman da bude fotoreporter. Slike sa ovog meča spadaju u kolektivno sjećanje jedne čitave epohe. Slike na kojima se vidi čitava garda tadašnjih zvijezda, oznojena tjela teškaša na ringu, Frejzer u zeleno žutom šorcu, Ali u crveno bijelom. Slika čuvene ljevice koja je obora Alija na pod.




(Nakon ovoga meča, Frejzer je 1973. godine izgubio titulu u meču protiv Georga Foremana. U njihovom drugom meču, koji je bio kandidatura za izazivača Foremmanu Ali je pobjedio Frejzera u januaru 1974. na poene u dvanaest rundi. U jesen 1974. godine Ali je pobjedom nad Foremanom u Kinschasi, Zair, u meču koji je ponio naziv «Rumble in the jungle» povratio titulu svjetskog šampiona.)
I naravno ovaj čuveni meč od 8. marta 1971. godine imao je još jedan svoj nastavak, četiri godine kasnije, u meču koji je i danas poznat po nazivu «Thrilla of Manila» (klanica u Manili), kada je Ali ponovo bio svjetski šampion i na vrhuncu moći, vratio je Frejzeru milo za drago. Frejzerov trener Eddie Futch nije dopustio svom bokseru da boksuje petnaestu rundu, jer je Frejzer bio toliko dotučen, da bi svaki naredni Alijev udarac za njega mogao biti smrtonosan. Nakon proglašenje pobjednika Ali je u ringu izjavio: «Frejzer nikad nije bio bliži smrti kao večeras». Ali je inače bio poznat po njegovim izjavama i njegovoj poeziji, koju je izgovarao skakučući po ringu. U neku ruku moglo bi se reći da je on bio pretača današnjih repera. Zbog toga, a i zbog duhovitih doskočica, koje je vrlo često izgovarao, nazivan je «brbljivac u ringu», ali, kojeg su se svi plašili. Tri dana prije ovog meča izrekao je» Ovako nešto neće se nikad više ponoviti u istoriji planete» Jer čitava planeta je te noći usmjerila svoju punu pažnju prema samo jednoj tački, koja je te noći bila centar svijeta, na sedmoj njujorškoj aveniji, između 31, i 33. ulice u srcu Manhattna.
Kasnije se održalo još mnogo vrhunskih sportskih događaja širom planete, ali ni jedan nije privukao toliko pažnje kao ovaj.
Valjda i zato što je bio prvi ovakve vrste u istoriji.

(spagos)
08.03.2019.

Uz 8. mart Međunarodni Dan žena


Dan koji slavi ekonomska, politička i društvena dostignuća pripadnica ženskog pola – Međunarodni dan žena, širom svijeta obilježava se 8. marta. Ovaj dan koji ističe ravnopravnost žena i muškaraca prvi put je prigodno obilježen navedenog datuma 1909. godine u SAD-u deklaracijom koju je donijela Socijalistička partija Amerike. Već sljedeće godine u Kopenhagenu je održana prva međunarodna ženska konferencija u organizaciji Socijalističke Internacionale gdje je službeno odlučeno da su ubuduće svake godine 8. marta obilježava Međunarodni dan žena. Prijedlog ovoj inicijativi dala je slavna njemačka socijalistica Clara Zetkin. Od tada se obilježavanje ovog dana proširilo Evropom i širom svijeta.
Ti događaji su koincidirali s požarom u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku, kada su ustanovili da su slabe mjere zaštite na radu bile krive za smrt više od 140 žena.
A sve je počelo još 1857. godine u New Yorku kada su 8. marta u štrajk stupile radnice u tvornici tekstila, zahtijevajući bolje uslov rada za žene. Demonstrantice je rastjerala policija, ali su žene dva mjeseca kasnije osnovale svoj sindikat. Protesti žena nastavili su se i sljedećih desetljeća, od kojih je najpoznatiji bio 1908. kada je 15.000 žena marširalo kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa.
Uoči Prvog svetskog rata žene su 8. marta širom Evrope održale demostracije za mir, a demonstracije povodom Međunarodnog dana žena u Rusiji bile su prvi stadij ruske revolucije. Nakon uspostave boljševičke vlasti taj dan je postao državni praznik i koristio se za obilježavanje herojstva radnica.
U zapadnom svijetu se Međunarodni dan žena uglavnom prestao obilježavati 1930-ih, dijelom i zbog toga što ga se povezivalo s komunizmom. Međutim, 1960-ih su ga ponovno počele slaviti feministice. Godine 1975., koja je proglašena Međunarodnom godinom žene, Ujedinjeni narodi su službeno počeli obilježavati Međunarodni dan žena.



Njemački plakat za Međunarodni dan žena, 8. ožujka 1914.

"Ovamo sa ženskim pravom glasa. Dan žena, 8. ožujka 1914. Ženama, koje kao radnice, majke i građanke ispunjavaju svoju dužnost, koje svoje namete moraju plaćati kako državi tako i općini, nijekana su puna građanska prava zbog predrasuda i reakcionarnih stavova. Borba za ovo prirodno pravo čovjeka mora biti nepokolebljiva, čvrsta volja svake žene, svake radnice. Tu ne smije biti ni odmora ni počinka. Dođite stoga sve, vi žene i djevojke, u nedjelju, 8. ožujka 1914. u 3 sata poslijepodne na 9. javni ženski skup.
(wikipedia)

08.03.2019.

Čestitke povodom Dana žena, 8. marta!


(spagos)
07.03.2019.

Iz materijala za knjigu Mahala Carina u Mostaru – Bombardovanje 14. januara 1944.




Mahala Carina.
SAD su otvorile vojne arhive iz II svjetskog rata, koje svako može pretraživati uz predhodno plaćanje. Mnogo dokumenata o bombardovanju Mostara, ovde samo jedno od 14. 1. 1944. kada su poginule tri osobe sa Carine i srušeno više kuća. Na slici, gdje danas parkiralište, na uglu Lacine i P. Lažetića sokaka, bila je jedna od kuća trgovca Gredića koju je taj dan pogodila bomba namijenjena mostu kod Musale. Tri aviona su srušena, poginulo preko sto civila. Pored slamanja kičme Trećem rajhu, intezivno bombardovanje jadranske obale i aerodroma u blizini početkom 1944. godine, imalo je za cilj prevariti njemačku komandu da će drugo iskrcavanje Saveznika biti na Balkanu, a ne u Normandiji.
(Ahmet Kurt/ facebook)

07.03.2019.

Mostarci: Bh. dizajner Omer Halilhodžić u Ženevi predstavio budući Škodin električni SUV




(tekst koji slijedi objavljen je na portalu face.tv dana 5. marta 2019.)

Škoda je na sajmu predstavila modele Kamiq i Scala, no možda najveću pažnju privukla je studija Vision iV.
Dizajnerski tim koji je kreirao ovaj model predvodio je Mostarac Omer Halilhodžić. Bh. dizajner zadužen je za električna vozila Škode i prije nešto više od godinu dana nam je najavio novi model.
"Upravo radim na prvom električnom automobilu Škode. Ulazi u proizvodnju 2020. godine", rekao nam je tada Omer Halilhodžić.
Tajk prvi potpuno električni automobil je Škoda Vision iV, predstavljena u Ženevi. Studija je bazirana na modularnoj platformi električnih vozila (MEB) kloncerna Volkswagen.
Vision iV može se pohvaliti aerodinamičnom karoserijom, prostornim enterijerom, a optički akcent zaokružuju 22-colski točkovi.
Za pogon su zadužena dva elektromotora – jedan na prednjoj, drugi na stražnjoj osovini – dok je u podu instalirana litij-ionska baterija koja osigurava voznu autonomiju do 500 kilometara.
(face.tv)

07.03.2019.

Rog života


Rog, znak raspoznavanja njihovog tijela, odvede svake godine hiljade nosoroga u smrt od strane lovokradica. Protiv toga mogu pomoći samo rabijetne metode i pametna strategija.
Nosorog je ugrožena vrsta. Južni bijeli nosorog je na kraju 19. vijeka već bio proglašen izumrlom vrstom. Danas ih u životu ima još oko 20 hiljada. Od sjeverne, crne podvrste, u životu su još samo dva primjerka.
Obnovljivi dio roga nosoroga sastoji se od hiljada keratinskih vlakana i raste kao kosa ili nokti. Prednji dio može narasti do dužine jednog metra, a donji oko 50 centimetara
Jedan kilogram roga, na crnom tržištu, plaća se oko 700 hiljada južnoafričkih Randa, oko 50 hiljada eura, što iznosi čak 280 tanošnjih prosječnih mjesečnih plata.
Kroz krivolov, svakog dana budu ubijena najmanje 3 nosoroga. Da bi ih barem donekle spasili od izumiranja, iz sigurnosnih razloga, u zadnje vrijeme se pristupa „uzimanju životinjama onoga, zbog čega ih krivolovci ubijaju“. Uz pomoć Ureda vlade, organizuje se odstranivanje roga nosoroga, koje je, po riječima eksperata iz ekipe saradnika, za nosoroga bezbolno. Taktika koja, ako ništa drugo donosi dobitak vremena, i sačuvanje hiljada životinja od sigurne smrti. Tako odstranjeni rogovi se spaljuju, kako bi se spriječila njihova dalja prodaja.
Osim toga, u Kini i Vijetnamu, gdje odlazi najveći dio krivolovom odsječenih rogova, pokušava se naučnim dokazima pokazati kako prah od roga nosoroga nema nikavog medicinskog djelovanja. Uspjeh ovoga još nije vidljiv.
Postupak traženja životinja i bezbolnog odstranjivanja rogova, kao spas života, veoma je skup. Ostaje još jedan način, a to je preseljenje nosoroga u druga područja, kao što je Botswana, gdje su ove životnje za sada mirnije. To je do sada urađeno sa 87 nosoroga.
Rat protiv lovokradica u mnogo čemu liči na rat protiv droge. Ni malo uspješna priča. O slobodnoj prodaju praha od roga nosoroga ne može ni biti govora, jer je to u suprotnosti sa Washingtonskim ugovorom o zaštiti vrsta.
Koliko tome može doprinijeti plansko odsijecanje rogova nosoroga, još se ne može ništa tačno reći.
(focus)
Z. N.


(NovaSloboda.ba)
06.03.2019.

Posla ima, nema radnika..

Karikatura Đoke Ninkovića, objavljena u Oslobođenju 6. marta 2013. godine.
06.03.2019.

Njemački je najpopularniji jezik koji se uči na Balkanu


U svijetu dominira engleski

Duolingo je jedna od najpopularnijih aplikacija za učenje jezika, a nedavno je potvrđeno da je engleski jezik još uvijek najpopularniji jezik koji se uči u zemljama u svijetu, dok je na Balkanu trenutno prva opcija njemački jezik.
Ovu aplikaciju koristi više od 120 miliona ljudi iz svih dijelova svijeta, a Duolingo redovno objavljuje podatke o popularnosti aplikacije i jezika u pojedinim državama. Još uvijek nisu dostupne konkretnije informacije za Bosnu i Hercegovinu.
Kao prvi najpopularniji jezik koji se uči u zemljama Balkana naveden je njemački, a a slijede špasnki i italijanski.



Foto: Reddit / Najpopularniji jezici u Evropi


Duolingo je objavio statistiku koja otkriva da je engleski prvi na listama u čak 116 država, dok je francuski u 35, španski u 32, a njemački u devet. 



Foto: Reddit / Drugi najpopularniji jezici u Evropi


Prema onome što se može zaključiti sa zvaničnog Duolingo foruma, veliki broj ljudi želi vidjeti hrvatski, srpski i bosanski jezik na ovoj aplikaciji, međutim još uvijek nema znatnih promjena na tom polju, te se čini da će to još neko vrijeme ostati samo ideja i prijedlog.
Engleski je još uvijek najjači jezik na svjetskom nivou, dok su francuski i španski u napetoj borbi za drugo mjesto.

(klix.ba)
06.03.2019.

Časne sestre – Musavat br. 10 iz 1909. godine


U časopisu Musavat broj 10 iz 1909. godine objavljen je sljedeći tekst:
“Prvi plodovi aneksije. Uz magjarsku banku, koju nam je donijela aneksija i kojom nam je označena buduća ekonomska politika u našoj zemlji, novi kurs nam je doveo i još jedan buljuk časnih sestara (Svetog Križa), kojima je izdašno Burianovo ministarstvo podijelilo takođr koncesije za rad. Time nam je opet označena buduća „prosvjetna” politika u našoj zemlji. Blago nama!”
List Musavat je često kritikovao rad austrougarske vlade, pa tako i ovom prilikom nije mu bilo pravo davanje koncesija za rad časnim sestrama.
Priredili: Tibor Vrančić / Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
06.03.2019.

Ping-pong


Jedna stara drvena klupa zamjenjuje sto, a komad ravne daščice mrežu. Reketi, kojim dva dječaka iz siromšne četvrti u Port Harcourtu na jugu Nigerije, pokušavaju igrati stoni tenis su, takođe, najjednostavnije daščice.
Tokom izbora u ovoj najmnogoljudnijoj zemlji Afrike, najljući kandidati su igrali politički ping-pong za osvajanje premoći. Nakon što su izbori, zbog neregularnosti tokom predizborne kampanje bili odloženi, počelo je međusobno optuživanje između prdsjednika Biharija i njegovog izazivača Abubakara, a odlaganje izbora je, u stvari, bila samo igra oko uticaja na tok izbora.
Rezultat: Vršilac dužnosti prdsjednika Nigerije, Muhammadu Buhari će i dalje biti šef ove države.
Opozicija govori o teškim izbornim prevarama.
Ništa nepoznato.
(stern)
(NovaSloboda.ba)
05.03.2019.

Bješe karneval










Samo nek je šareno i veselo. Jecken su u Koelnu morali izdržati nalet nekoliko jačih pljuskova tokom karnevalskog mimohoda. Opremljeni kišnim ogrtačima, njih nekoliko stotina hiljada se našlo sa obe strane ulica, kojima je priolazila karnevalska kolona. Prema izjavi organizatora, iz karnevalske kolone je u publiku bačeno preko 300 tona slatkiša, uključujući tu oko 700 hiljada čokolada i 220 hiljada kutija pralina. O karnevalu se ne moraju trošiti riječi. Treba pogledati, treba prisustvovati. Oni kojima je blizu prisustvovali su, a ovdje samo nekoliko slika atmosfere.
(slike:express)
05.03.2019.

Od 2021. bez pomjeranja kazaljki


Sve zemlje EU morat će odabrati ljetno ili zimsko računanje i do aprila 2019. godine saopćiti svoju odluku.
Zagovornici ove odluke tvrde da je ukidanje ljetnog i zimskog računanja vremena korisno za uštedu energije, dok protivnici tvrde suprotno. Države članice EU nemaju čvrsto stajalište o nacrtu ovog zakona i imaju podijeljeno mišljenje o vremenskoj zoni u kojoj će biti.
Pomjeranje sata uspostavljeno je sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kao pokušaj uštede energije zbog naftne krize. Nakon određenog vremena uslijedile su i druge zemlje Evropske Zajednice, prethodnice EU. Različita pravila o ljetnom računanju vremena ujednačena su 1996. godine unutar Evropske unije.
(web)
05.03.2019.

Predvojnička


Možda bi momci, koji izvode vježbe na stomaku, na pijesku u blizini plaže Herzliya, kod Tel Aviva, radije pošli na surfanje. Međutim, oni pred očima imaju jedan drugi cilj, koji im se čini važnijim.
Oni se pripremaju za prijemni ispit u jednu elitnu jedinicu izraelske armije. Zbog toga, treniraju tri puta sedmično, po tri sata, između ostalog spretnost i izdržljivost. Program traje najmanje godinu dana, uz mjesečne troškove od 94 eura.
Voditelj kampa je ranije i sam bio elitni vojnik. On vjeruje: Momci kod njega ne vježbaju samo za vojsku, nego i za život.
(stern)
(NovaSloboda.ba)
04.03.2019.

Sve je crveno, stadion pun, a FK Velež nemilosrdan











(tekst i fotografije koje slijede objavljene su na portalu sportsport.ba 2. marta 2019.)

Fantastična posjeta na stadionu lidera Prve lige Federacije

U posljednje vrijeme navijače i simpatizere mostarskog FK Velež trese nezapamćena euforija. Dio grada na Neretvi koji diše za Rođene danima je nestrpljivo iščekivao susret s Čapljinom, grad su prepunili novi grafiti a sve je kulminiralo danas u 15h.
Lijepo, pravo mostarsko vrijeme i temperatura od 15-ak stupnjeva smilovali su se nogometašima Veleža i Čapljine a sjeverna i zapadna, nanovo natkrivena tribina stadiona u Vrapčićima danas su bile ispunjene do posljednjeg mjesta. 
Više od 3500 navijača i simpatizera mostarskog kluba došlo je pozdraviti svoje ljubimce koji su im uzvratili na najljepši mogući način razbivši solidnu i čvrstu momčad HNK Čapljine. Inače, stadion Rođeni polako ali sigurno postaje nogometna arena koja će biti ponosom Veleža.
U Mostaru se sigurno rađa jedan od najljepših stadiona u regiji koji će u skladu s nastupima nogometaša Veleža bivati sve puniji i puniji. Od jednog navijača ispred stadiona čuli smo da bi na stadionu bilo barem još 1500 ljudi da je termin utakmice bio nedjeljni ili pomaknut barem sat ranije jer je dosta ljudi ostalo na poslu i nije moglo ispratiti svoje ljubimce na licu mjesta.
No i ovako FK Velež je s današnjom posjetom po ko zna koji put posramio sve ostale klubove u Prvoj ligi Federacije a i većina Premijerligaša se ne može pohvaliti ovolikim brojem gledatelja na svojim utakmicama. 
Kako je danas odigrala momčad Rođenih u danima koji dolaze njihov stadion bi mogao postati i premalen da primi sve one koji će uživati u igri mostarskog tima. 
(sportsport.ba)
04.03.2019.

Nevjerovatno mjesto za lov



Užasan trenutak zabilježen je u malom mjestu Kingscliff u Sjevernom novom Walesu u Australiji, kada se jedan piton, dužine oko tri metra, ispuzao na televizijsku antenu i tamo zadavio i progutao jednu svraku.
Snimak je napravljen tek u momentu kada je piton već imao svraku u smrtnom zagrljaju. Video su napravili stanari okolnih kuća i postavili na facebook. Za kratko vrijeme video je podijeljen preko 500 puta, a nakon toga dospio je u svjetske medije. Komentari su se kretali od onih užasavajućih, do onih banalnih, u smislu, konačno jedna kreštavica manje, ili, sad će vlasnici kuće imati bolji prijem.
U svakom slučaju, mnogi koji žive u sličnom okruženju mogli bi se zamislili pred činjenicim da za ove gmizavce nema nikakvih prepreka.
(dailymail)

(NovaSloboda.ba)
03.03.2019.

Narodna kazivanja o vremenu – mart/ožujak

ž
2013.

2014.

2017.

2018. Ajša

2018. Tolga

2018. Gugo

2019.

Mart je mjesec u kojem ćemo reći zbogom zimi, a zaželjeti dobrodošlicu proljeću. Ovaj mjesec još zovu lažac ili lažak jer voli lagati i biti prevrtljiv po svojim vremenskim prilikama.
Obilježavaju ga izmjene hladnih i toplih dana, a kako se mjesec bude bližio kraju, topla razdoblja će biti sve ćešća i trajnija. Premda je u narodu rečeno "Bolje da te ujede zmija, nego da te ožujko sunce ugrije", mart/ožujak je oduvijek rado očekivan mjesec. A kako i ne bi kada se priroda budi iz svoga zimskog sna, a čovjek na ovim prostorima prelazi na ljetno računanje vremena što pridonosi dužem dnevnom svjetlu.
U rimskom kalendaru Martius je bio prvi mjesec, nazvan po Marsu bogu rata jer se vjerovalo da je pogodan za vojne akcije i ratovanja. Prvi proljetni mjesec valja iskoristiti za boravak u prirodi, obavezno ubrati kiticu ljubičica i pokloniti nekome do koga vam je stalo. U martu se slavi Međunarodni dan žena, odnosno slave se ekonomska, politička i društvena dostignuća pripadnica ženskog spola. Stoga, ovom prilikom svim ženama čestitam njihov dan - 8.mart.
Svjetski meteorološki dan obilježava se 23. marta.

Prema narodnom verovanju, Baba Marta je oličenje proljeća, ponovnog rađanja, novih želja i neophodnosti sklada u prirodi i životu ljudi. Kada toga nema, ona na zemlju pošalje snijeg da opomene ljude da treba da pripaze na ponašanje
Koliko često ste u životu, naročito od starijih ljudi, čuli izraz Baba Marta, a da zapravo i ne znate šta to zapravo znači?! Riječ je o mitološkom biću čije je ime nastalo kao personifikacija mjeseca marta i njegove varljive prirode i nepredvidljivih meteoroloških prilika.
Baba Marta se zapravo u svakodnevnom govoru koristi za vremenske neprilike kada im za to nije vrijeme, a u upotrebi je gotovo kod svih slovenskih naroda.
Naime, u periodu krajem marta i početkom aprila vrlo često iznenada znaju da zapušu vjetrovi i padne snijeg kada mu vrijeme nije, te se za takve vremenske prilike upotrebljava jednostavan izraz - "Baba Marta".
Ime Babe Marta nastalo je po mjesecu martu, odnosno rimskom bogu rata - Marsu. Ona je oštra i okrutna po njemu, a topla i razdragana po proleću koje najavljuje.

Mart/Ožujak je u narodu, uprkos naglim vremenskim promjenama, rado očekivan mjesec. Prema kalendaru, u martu/ožujku "službeno završava zima i započinje proljeće … Zbog nepostojanog vremena, kad hladnoću naglo smijeni toplina, a nju opet naruše snijegovi i mrazovi, čini se da je ožujku primjereno ime 'lažac', jer je riječ 'laž' u korijenu naziva za treći mjesec u godini." (Mr. Milan Sijerković) "Ožujak ima puno imena: ožuljak, marač, lažak. Ožuljak zovu, jer se u ovu mjesecu žulja (pojide) ono što je priteklo sičnju i veljači. Zovu ga lažak, jer je lažljiv i prevrtljiv.“ (Fra Silvestar Kutleša)
Budući da je ožujak prelazni mjesec godišnjih doba ili, kako napisa Milan Sijerković, "ugodna najava proljeća", pročitajmo što nam je o njemu već odavno kazao "stari pametni svit."
-Bolje da te nije, nego da te martovsko sunce grije.
-Ne sadi što nije za pojest (ako ne prodaš, neće propast, pojest će se).
-Ako te ožujak miluje, travanj te bije.
-Ako je ožujak topao, u travnju ćeš navući rukavice.
-Tri bure, (7., 17. i 27.) ako se ožujku ne ispušu, oće o Petru (29. VI.), Iliji (20.VII.) i o Velikoj Gospi (15. VIII.).
-Kišni ožujak - mršava ljetina.
-Ožujska grmljavina ne donosi mraza.
-Zubato (zimsko) Sunce.
-Ne da se vremenu (nema poboljšanja).
-Otvorilo se nebo.
-Ako u ožujku kukavica kuka i roda klepeće, bit će toplo proljeće.
-Dobro se proljeće iz rana poznaje.
-Sad ne mrkne, nego sviće (duži dani).
-Kokoši što se u marču legu, obilno nose jaja.
-Prašina marta vrijedi zlata.
-Ako jazavac ostane u jami, zima se neće stišati.
-Ako zima ne ubode rogom, hoće repom.
(iz: Pučke izreke o vremenu/ Ante Čelan Gaganić)

(spagos)
03.03.2019.

Velež nastavlja sa serijom pobjeda












Stadion Rođeni
Gledalaca preko 3.500
Sudija: Elvedin Topuzović (Tuzla)
Žuti kartoni:
Strijelci: 1:0 Fajić (37’ iz penala), 2:0 Brandao (45’), 3:0 Cvijanović (54’), 4:0 Behram (59’)
Velež: Bobić, Biševac, Zvonić, Ćosić, Cvijanović, Behram, Mrgan, Fajić, Brandao, Ferreyra, Vehabović.
Čapljina: Šutalo, Jović, Dalmatin, Bevanda, Jazvin, Hasinović, Zubac, Mustafić, Omanović, Cvitković, Crnov.

Rođeni su nastavili tamo gdje su stali jesenas, a golijadom protiv Čapljine zabilježili su osmu uzastopnu prvenstvenu pobjedu.
Velež je ofanzivno započeo meč sa Čapljinom, pa je već u 3. minuti izboren korner, ali su gosti otklonili opasnost.
U 11. minuti sjajna prilika za Velež da dođe u vođstvo. Ćosić je izbio sam pred golmana, ali je njegov lob udarac završio pored gola.
Velež ima terensku inicijativu, igra se na polovini gostiju, ali gola nema.
U 21. minuti, utakmica je bila nakratko prekinuta, jer se ukazivala pomoć povrijeđenom Ćosiću, a nakon što je