spagosmail

Dobrodošli na moj blog


05.04.2019.

Procvjetala zastava Bosne i Hercegovine




U malom parku, u ulici Maršala Tita, preko puta zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine u Sarajevu, ovih dana pažnju prolaznika privlači cvjetna zastava Bosne i Hercegovine.
Proljetne temperature i sunce otvorili su svaki od oko 7.000 cvijetova viole i sezonskih cvjetova od kojeg je zastava izrađena. Žuta i plava boja dominiraju slikom jedne od najprometnijih šetnica u Sarajevu. Zastavu od sezonskog cvijeća jesenas su izradili radnici preduzeća Park, a proteklih dana izvršili su dopunsku sadnju i zamjenu tokom zime uništenog cvijeća.
(radiosarejevo)

05.04.2019.

Sa stranice Cidom: Radobolja

2017.
oko 1900.

Rijeka Radobolja oduvijek je natapala mostarske vrtove, pokretala brojne mlinice, stupe i kola za navodnjavanja, ali na Radobolji su u prošlosti postojala i lijepa kupališta tzv. virovi. Bila su to proširenja i udubljenja koja je načinila voda svojom snagom. Čak se nekad i veslalo od Bakamovića vira do Duranovića savata, zavisno od vodostaja. Poznati virovi za kupanje na Radobolji bili su: Karabegov vir, Muftića vir, Kljajin vir, Vir Čindžinovac, Bakamovića vir, Ćatića (Džinovića) vir, Hadžiselimovića ili Sabitov vir (muški i ženski), Bošnjića vir, Šiširakov vir (mali i veliki), Duranovića vir, Duranovića savati, Vir Balinovac, Galešića vir i Mali vir na Pijesku. Svi su ovi virovi zatrpani, kada je Radobolja u kolovozu 1964. g. prvi put presušila. Kroz cijelo korito Radobolje prošli su bageri koji su poravnali virove, a voda nikada više poslije toga nije uspjela svojom snagom izrovati dovoljno velike nove virove. Pričalo se da je voda Radobolje presušila 1964. godine zbog nekog miniranja na vrelu. Ujedno su i ribolovci ostali bez svoje oaze za uživanje jer su dotad u Radobolji mogli loviti pastrve, glavatice, jegulje, ugore, kalkane, keljavce kao i rakove. Danas je Radobolja postala kanalizacija, naročito dio koji protječe kroz grad.
Fotografija iz 2017. g.
(Tibor/cidom)

05.04.2019.

Uz ledeni zid glečera


Dvojica francuskih istraživača hodaju pored ledenog zida glečera na arhipelagu Madre de Dios (Božja majka).
Vlada Čilea želi u bliskoj budućnosti za ovu grupu ostrva na jugu države podnijeti zahtjev za dobijanje statusa svjetske baštine.
U impresivnom kraškom krajoliku tokom istorije, patagonijski prastanovnici. Kawesqar kopali su pećine koje su im služile kao grobnice, a poneke i za stanovanje.
(spiegel)


(NovaSloboda.ba)