spagosmail

Dobrodošli na moj blog


08.04.2019.

Sa stranice Cidom: Lakića vješala


Starijim Mostarcima, koji dobro poznaju Podveležje, poznato je da na brdu Stolac postoji mjesto koje se naziva Lakića vješala. Priča teče ovako. Krojač po profesiji, i to među najboljima u Mostaru, pedesetogodišnji Lazar Lakić te 1886. g. zapade u financijske poteškoće. Dugovi se nagomilali, vjerovnici za vratom, a radnja slabo posluje. Nema mu druge nego skratiti muke, podići ruku na se. Iako zna da Bogu takve stvari nisu mile, odlučio je skončat svoj život i skočiti iz svoga nemira u nemir Neretve. Pope se na Stari most, mislio, mislio, zagledan u modru dubinu, nakanjivao se i uto mu se okliznu, noga zape među željeznu ogradu, a on ostade tako visjeti nad ponorom – ni tamo ni 'vamo. Poče dozivati pomoć te slučajni prolaznici priskočiše i spasiše ga sigurne smrti.
Već su Mostarci zaboravili ovaj slučaj kad jedne noći neki prolaznici ugledaše svjetlosne signale s brda Stolac, te odmah prijaviše policiji. Komandir odredi dvojicu policajaca da izvide što to ima gore na brdu. Nakon dugog noćnog penjanja po kršu stigoše ova dvojica na Stolac, ali ne vidješe ništa sumnjiva. Tek kad se malo razdani ugledaše oni neobičnu konstrukciju – u okomitoj stijeni na dva klina obješena dva konopa, a između njih na oba kraja konopa zakačena daska i na njoj Lazar – opet ni tamo ni 'vamo. Objašnjava policajcima da je ponio dva kruha, vode, rakije, pribor za gradnju ovi čudnih vješala i fenjer da bolje vidi u mraku. Zaglavljen na strmoj stijeni, ne mogavši izvršiti svoj naum, a ostavši i bez hrane, i bez vode, i bez rakije počeo je davati signale fenjerom. Uto pristigoše i neki Mostarci koji su pošli za policajcima te ga nekako spasiše. Prenesoše ga jadna u bolnicu. Je li točna priča da je od muke odjednom posijedio – ne zna se, ali ostade živ i ostade ime Lakića vješala.

Fotografija brda Stolac (Ismail Braco Čampara) 2012. g.
(Tibor/cidom)

08.04.2019.

Uz Svjetski dan Roma: Težak položaj kroz historiju


U cijelom svijetu danas se obilježava Svjetski dan Roma sa ciljem da se ukaže na probleme ove populacije i da se podstaknu vlasti da rade na unapređivanju njihovog položaja, odnosno na povećanju njihove uključenosti u sve društvene tokove.

Prema Specijalnom izvještaju o položaju Roma u BiH, koji je pripremila Institucija Ombudsmena za ljudska prava BiH uz podršku OSCE-a u BiH prema popisu iz 2013. godine živi blizu 50 hiljada Roma, dok mnogi izvještaji pokazuju da ih ima i više.

Na današnji dan 1971. godine u Londonu je održan Prvi kongres Roma, kada je za romsku himnu proglašena pjesma "Đelem-đelem", a ustanovljena je i zastava s tačkom kao centralnim simbolom.

Ovaj kongres je prvi put na jednom mjestu okupio intelektualce iz reda romskog naroda, koji su na tom skupu definisali svoj cilj - Stop rasizmu, diskriminaciji i egzilu i prvi put dali preporuke za organizovanje romskog naroda.

Na kongresu je verifikovan i naziv pripadnika ovog naroda - Romi, a dotadašnji nazivi označeni su kao nedostojni i uvredljivi. Održavanje kongresa doprinijelo je povećanju uključenosti Roma u društveni život i podstaklo osude diskriminacije i rasizma nad pripadnicima ovog naroda. Poslije Prvog kongresa Roma dolazi do porasta broja romskih nevladinih organizacija, klubova i kulturno-umjetničkih društava.

Romi, tradicionalno miroljubiv narod, potječu s prostora današnje Indije. Nakon prvih znakova diskriminacije i progona napuštaju Indiju i u traganju za boljim uslovima života naseljavaju Evropu.

Dolazak Roma u Evropu prvi put je zabilježen na području Transilvanije (Rumunija) 1416. godine, dok se u hronici grada Forelija (Italija) spominju 1422. godine. Na prostorima BiH zvanično se spominju početkom 16. vijeka.
(klix.ba)

08.04.2019.

Osmerac Cambridgea dobio „Boat Race“ 2019.










U tradicionalnoj trci čamaca elitnih engleskih univerziteta Cambridge i Oxford, na rijeci Themse, između mjesta Putney i Mortlake, u dužini 4 milje i 374 yarda, ili 6779 metara, pobijedio je osmerac univerziteta Cambridge. Pobjeda je zabilježena sa jednom dužinom prednosti.
Ovom pobjedom, osmerac Cambridgea je ponovio prošlogodišnji uspjeh.
I u ženskoj trci pobijedile su veslačice Cambridgea, što im je bila treća uzastopna pobjeda.
Prva nezvanična trka čamaca ova dva univerziteta održana je 1829 godine, a zvanično se trke održavaju od 1845. godine. Tokom Svjetskih ratova 1915 – 1919. i 1940 – 1945. trke nisu održavane.
Ukupni rezultat nakon 165. zvanične trke je 84:80 za Cambridge, uz jednu neriješenu trku iz 1877. godine.
Zanimljivosti iz duge istorije ove trke1859. godine čamac Cambridgea je potonuo
1873. godine Cambridge postiže rekordno vrijeme ispod 20 minuta
1877. je bila mrtva trka, bez pobjednika
1900. Cambridge dobija sa dvadeset dužina prednosti
1912. oba čamca potonula
1925. čamac Oxforda tone
1930. Cambridge preuzima vođstvo u broju dobijenih trka i do danas prednost ne ispušta iz ruku
1846. prva trka nakon Drugog Svjetskog rata1948. Cambridge rezultat spušta na 17 minuta i 5 sekundi
1951. čamac Oxforda tone, trka bila ponovljena
1954. Zvanično 100. trku dobija Oxford
1998. Cambridge postiže rekord staze 16 minuta 19 sekundi
2004. Jubilarnu 150. trku dobija Cambridge
2012. trka bila prekinuta, jer se u rijeci nalazio jedan plivač. Start ponovljen
Najduža serija pobjeda: Cambridge 13x (1924 – 1936), Oxford 10x (1976 – 1985)
Prva trka čamaca sa ženskom posadom održana je 1927. godine, a od 1964. se održava svake godine, na istoj stazi.
Ukupni rezultat je 44:30 za Cambridge.
(guardian, wikipedia)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
08.04.2019.

Odakle dolaze one velike lutke – igračke?


Pitanje, odakle dolaze, i gdje se proizvode ovako velike igračke, koje ukrašavaju izloge prodavnica igračaka, ali još češće štandove pijaca?
Odgovor: Vjerovatno iz istočne kineske provincije Jiangsu.
Na slici se vide dvije radnice, koje su upravo završile punjenje plišanih jednoroga, spremnih za izvoz. Kako se priča, ovo mitsko stvorenje donosi sreću, ali i lokalnoj industriji igračaka.
Jiangsu je provincija sa drugim najvećim domaćim brutto proizvodom u Kini.
Proizvodnja igračaka zapošljava desetine hiljada radnika.
(stern)
(NovaSloboda.ba)