spagosmail

Dobrodošli na moj blog


18.04.2019.

Leptiri – ta divna šarena stvorenje


Leptir = Butterfly (engl.), Schmetterling (germ), бабочка (rus.), farfalla (ital.), Pappilon (franc.), Mariposa (esp.), kelebek (turk.), fjäril (swed.), flutur (alb.), farasha (arab.), sommerfugl (dansk.),
Πεταλούδα (grk.), papilionem (lat.), Пеперутка (mak), vlinder (hol.), Metulj (slov.)

Leptiri, ta divna stvorenja prelijepih šarenih krila. Na svim jezicima svijeta označavaju nešto lijepo i lepršavo. Upoznajmo ih malo bolje i saznajmo o njima više.

Od čahure do leptira
Leptir je koristan kukac jer prenosi pelud i tako omogućuje razmnožavanje biljaka. Poznato je više od milijun vrsta kukaca. Kukci su najbrojnija životinjska skupina na svijetu.
Razlikujemo dnevne od noćnih leptira. Dnevni leptiri obično su šareniji, u mirovanju drže krila sklopljena. Aktivni su po danu. Noćni leptiri aktivni su noću, u mirovanju su im krila najčešće plosnato raširena.
Svojstva kukaca (leptira):
  • udišu zrak
  • spadaju u beskralješnjake
  • imaju vanjski skelet
  • tijelo im se sastoji od tri dijela
  • imaju tri para nogu i dva para krila
  • imaju ticala i krila
  • legu se iz jaja
  • nekoliko puta mijenjaju oblik
Četiri stadija u razvoju jednog leptira:
  • leptir položi jaje na biljku
  • ličinka koja iziđe zove se gusjenica
  • kad potpuno narastu, koža im se stvrdne u čahuru
  • iz čahure izlazi leptir
Čime se leptiri hrane?
Kad se izvali iz jajeta ličinka pojede njegove ostatke. Kasnije se hrani lišćem, biljkama i voćkama u kojima kopa hodnike. Kukuljica ne jede ništa. Odrasli leptir voli cvjetni prah – nektar i voćni sok koji siše svojim rilcem.
Zanimljivosti
  • Neke gusjenice proizvode svilu; gusjenica dudova svilca. Ona ima dvije žlijezde koje proizvode svilene niti dugačke nekoliko kilometara. Ovim nitima gusjenica isplete čahuru (ovojnicu) u kojoj će živjeti dok se ne pretvori u leptira. Do svile se dolazi tako da se čahura umoči u toplu vodu ili da se osuši.
  • Tijelo gusjenice može sadržavati i do 4000 mišića, čovjek ih ima manje od 700. Neki od tih mišića omogućuju gusjenici kretanje dok joj drugi pomažu kod hranjenja.
  • Mužjaci noćnih leptira imaju velika ticala kojima osjete miris raspršenog ženkina mirisa. Znanstvenici su otkrili da mužjak jedne vrste noćnih leptira može osjetiti ženku na udaljenosti od preko 10 kilometara.
  • I među leptirima ima jako velikih primjeraka (atlasni noćni paunac); raspon njihovih krila može biti i do 30 centimetara.
  • Neki noćni leptiri mogu putovati brzinom od 50 km/h.
  • Leptir monarh (živi u Sjevernoj Americi) svake godine seli iz Kanade u Meksiko prelazeći otprilike 3000 kilometara. Krila su mu tanka poput papira, a teži manje od pola grama.
(zbornica)

18.04.2019.

Jedno sjećanje na Asima

Sula i Asim

Duško i Asim


(tekst koji slijedi objavljen je na portalu tacno.net 17. aprila 2019, autor Gradimir Gojer)

Asim Hadžajlić bio je jedinstvena žurnalistička pojava u nekadašnjoj Jugoslaviji, a ne samo u Mostaru i Hercegovini. Taj nevjerojatno revnosni  novinar koji je bio dopisnikom niza printanih medija, dakako iz svoga Mostara, imao je dvije ogromne strasti: novinarstvo i sport. Teško je odrediti šta je u Hadžajlićevom slučaju imalo primat, jer  je  Asim od najranijeg djetinjstva ne samo gutao sve novine do kojih bi došao, nego je i bio njihov izuzetno prilježan kolekcionar. A niti jedna grana sporta prisutna u gradu na Neretvi i Radobolji nije bila nepokrivena Hadžajlićevom žurnalističkom stahanovštinom. Sjećam se kako je, ne dočekavši kraj neke utakmice čak i u poodmaklim godinama trčao, bukvalno trčao na drugi kraj Mostara da novinarski zabilježi sljedeći sportski događaj.
Bio je prava enciklopedija mostarskih sportova i mostarskih sportskih kolektiva. Interesantno, on koga sam svakoga jutra na mostarskim ulicama i u kavanama susretao sa naramcima posljednjih novinskih izdanja koja bi sa autobuske ili željezničke stanice pravo stizala u Hadžajlićeve ruke, karijeru je završio kao radijski novinar i urednik na nekadašnjem Radio Mostaru.
Bio je revnosan u izvještavanju, realan procjenitelj događaja o kojima je izvještavao, a svome peru višak duše je davao pišući komentarske tekstove, posebno one iz oblasti sporta. Ovaj pregalac pisane riječi nije znao za kašnjenja na radni zadatak, nije poštovao subote i nedjelje, niti bilo kakva praznovanja, bio je po dvadeseti četiri sata vojnikom novinarskoga poziva.
Danas kada za svaki potrebni podatak možemo koristiti blagodeti interneta, prisjećam se kako je u mojoj mladosti Asim Hadžajlić bio pravi internet od kojeg smo u svakom trenu mogli dobiti stoprocentno tačne podatke.
Takve novinare, poslije odlaska sa životne scene časnog Asima Hadžajlića, kroničara i komentatora nisam često susretao.
(tacno.net)
18.04.2019.

Krater u sred Pariza


U sred Pariza, kao da se otvorila zemlja, a robusna stijena uokvirila krater, iz čije sredine se izdiže staklena piramida. Jedna upečatljiva instalacija francuskog fotografa i street umjetnika JR, po nalogu muzeja Louvre.
Povod je jubilej: Prije 30 godina je otvorena poznata staklena piramida u dvorištu ovog muzeja.
Umjetnik JR je njegovu ideju od tada, tek sada smio vizualizirati. U tu svrhu je oko 400 dobrovoljaca lijepilo mozaik od bezbrojnih fotografija, na tlu oko objekta.
I na kraju, iz ove perspektive ukazao se trodimenzionalni utisak.
(stern)
(NovaSloboda.ba)