spagosmail

Dobrodošli na moj blog


05.10.2019.

Zaboravljene i isčezle stvari iz muške garderobe – Silah, ili Bensilah



bensilah, benselah, belsilah, bensilaj, bensilav -a i kraćeno: silah -aha, silaj -aja. silav -ava m (tur.-ar.) širok kožni opasač, pojas, koji sprijeda ima vise pregradaka za papire, novac, duhankesu, noževe, oružje itd.
»Pa po pasu bensi1ah opasa« (K. H. I 483); »A po pasu krmzi belsilaha, /za njeg zadi dvije puške male« (Ašikl. 106): »Pa za silah puške zadjenuo« (K. H. I 368): »Opasa se svilenom kanicom,/ A po njemu si1aj privalio, / Za nj zadede dvije puške male« (Vuk VIII 49); »pripasuje svjetlo oružje, / u silava dvije puške male« (Vuk IV 298).
(Abdulah Škaljić/turcizmi u srpskohrvatskom jeziku, Svjetlost Sarajevo 1966.)

fotografije: Nail Hindić, Jablanica

Prepiska raje na viberu:

Uzorak komada muške garderobe koji se koristio do početka šezdesetih prošlog stoljeca, bar u mojoj porodici. Je li vam poznato o čemu se radi?

Mislim da je to silah, u biti, to je bio pojas u kom su se nosile pare i ostali važni papiri....moj djed je imao silah i odatle mi uvijek davao malo para da kupim bombone...

Bravo, pandan današnjim muškim tašnicama. Tu bi se nosile cigarete, šibica,u ranije vrijeme duvankesa, kresivo, obavezno čakija i sl. Nama djeci je bila interesantna kesa sa parama. Moj dedo nosio do '63.,normalno uz ostalu tradicionalnu nošnju od koje je još neki komad u sehari (baznu, sanduku, čekmedži). lzvinjenje .Dosta od mene. Bice još komada....

Taj primjerak kao nov i tako fino ukrasen kao nitnama. Svaka čast što ste to spasili od zaborava .

Znam samo,da bi mnogi koji cijene vrijedne stvari, rado pronosali taj silah. Stalno vracam i uvecavam sliku,predivno.

Da nitne su sa pozlatom i one se ne koriste za kopčanje vec ispod tog kaiša, koji je za kopčanje.

U narodu se još zova bensillah.

Opasat ću ga sutra uz neku prikladnu garderobu.
(spagos)


05.10.2019.

Prvi instagram muzej otvoren u Beču











Muzej za ljubitelje instagrama
Prostor prepun sjaja, interaktivna projekt instalacija i ružičasto-plavo more: Sa nofilter_museum, u petak 4. oktobra 2019. godine, otvoren je prvi selfie raj u Beču.

Selfie s dva velika plišana medvjeda ispred Herzerl tapete, ugrađene u ruže koje visi sa plafona, ili u ružičastom kupatilu? "Nofilter_museum" u Vorlaufstraße 1 u centru Beča, otvario je vrata svim fanovima Instagrama, na 500 kvadratnih metara, i do aprila 2020. godine nudi mogućnost fotografisanja ispred različitih kulisa, po cijeni od 25 eura radnim danima za vrijeme od 90 minuta.
Koncept su osmislili dvojica diplomiranih studenata Petra Scharinger (25) i Nils Peper (29), koji su zajedno s arhitektima i dizajnerima, uključujući Univerzitet dizajna u St. Pöltenu, stvorili 24 interaktivne stanice u kojima influenceri i oni koji to žele postati mogu praviti fotografije. Mjesto održavanja je u prostoru bivše azijske Kunsthandwerkgeschäft, prodavnice azijskih umjetničkih rukotvorina, koja je preuzeta na privremenu upotrebu. Naravno, osnivači se nadaju da će i nakon toga nastaviti njihov „nofilter_museum“ nastaviti sa radom, ili će ga obnoviti u nekim drugim gradovima.
"Šteta je što mladi danas gledaju samo u svoje mobilne telefone, pa smo mislili da to možemo kombinirati sa umjetnošću", kažu osnivači. „Istovremeno broj mladih ljudi koji posjećuju muzeje stalno opada, zbog čega se pokušavmo izboriti s društvenim mrežama. Oni više vole živjeti online umjesto biti u interakciji sa stvarnim svijetom“.
Nofilter_museum ima namjeru da se proširi i u druge gradove ukoliko ostvari pozitivno poslovanje u austrijskoj prijestolnici.
(viena.at)

(spagos)

05.10.2019.

Prijeteće vrste: Simpatične životinje postaju opasne


Na EU listi invazivnih vrsta navodi se 66 biljnih i životinjskih vrsta, uključujući i mramorne rakove, (Procambarus fallax f. Virginalis). Svi do sada poznati mramorni rakovi su ženke. Ono što se u prvom momentu čini preprekom u reprodukciji, upravo je suprotno. Mramorni rakovi ne trebaju partnera za razmnoćavanje, oni se sami kloniraju, a broj im se udvostručava u roku od nekoliko sedmica. To ima drastične efekte: druge vrste se zbog njih raseljavaju.


Kao što joj i samo ime sugeriše, Nilska guska (Alopochen aegyptiaca ) potiče iz područja oko rijeke Nil, u Egiptu. Ali, ona se već godinama udomaćila i u Njemačkoj, u srcu Evrope. Njihova prilagodljivost i brzo razmnožavanje dovodi do brzog širenja. Česta je čak i u urbanim sredinama.


Rakuni (Procyon lotor) izgledaju simpatično, ali u šumama Evrope lagano postaju problematični. Porijeklom su iz Sjeverne Amerike, a sada se veoma brzo množe i u Evropi. Lovci, šumari i zaštitnici prirode vide ih kao veliki prijetnju eko sistemu.


Slična pojava je i sa riječnim rakovima (Orconectes limosus), koji su u Evropu stigli također iz Sjeverne Amerike. Za razliku od mramornih rakova, kod ove vrste postoje i mućjaci. Veći su od domaćih vrsta i stoga imaju prednost u veoma oštroj konkurenciji. Osim toga, takozvani signalni rakovi (Pacifastacus leniusculus) imuni su na kancerogenu kugu, koju su sa sobom donijeli u Evropu.


Sjevernoamerička žaba, (Rana catesbeiana) pod nazivom žaba-bik, veća je od domaćih vrsta u Evropi i jede sve na šta naiđe. Za hranu su joj konkurencija svi vodozemci, ako sami već nisu hrana za žabu-bika.


Od žabe-bika do dabra. Na slici je nutrij (Myocastor coypus), koji se ne pokazuje sa svoje čokoladne strane. Između 2006. i 2016. njihov broj se u Njemačkoj udvostručio. Nanose štetu stanovnicima uz riječne obale, ali imaju i jedan pozitivan efekat...


...oni progone, također useljene bizamske štakore, (Ondatra zibethicus), na slici. Oni su odgovorni za uništavanje plovnih puteva, a ova populacija može biti obuzdana samo uz velike napore.


Amurski čabačok (Pseudorasbora parva) naziva se i bezribica, porijeklom je iz Azije, ali se veoma brzo proširio po Evropi, i također je uvršten na ovaj spisak. Visok postotak reprodukcije i dobra prilagodljivost njegov su recept za uspjeh.


U Evropu je kunopas (Nyctereutes procyonoides), doveden, kako bi se koristilo njegovo krzno. Od tada, pa sve do danas, njihov broj se stalno povećava Ptice koje legu jaja, najugroženije od ove vrste. Zbog toga je u većem dijelu Njemaačke, kao i Austriji, dozvoljen lov na ove životinje.


Kineska kraba (Eriocheir sinensis), pravi je umjetnik za preživljajanje u evropskim rijekama. Na jelovniku su joj jegulje, pešun i druge ribe, kao i sive čaplje. Kancerozna kuga nanijela je samo manje štete ovoj populaciji. Ribolovci ga također ne voli, jer svojim škarama oštećuje mreže, i silk, a čak skida i mamce za udica.


Sve do sada ovdje predstavljene životinje već su se u Evropi etablirale onakvim kakve jesu. Sveti Ibis, (Threskiornis aethiopicus), koji dolazi iz Afrike, do sada je u Evropi primjećivan je samo sporadično. Ipak, zbog onoga što se zna o njemu, potrebno je odmah poduzimati potrebne mjere zaštite, dok se još nije razmnožio. „Siroti“ sveti Ibis.
(web)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)