spagosmail

Dobrodošli na moj blog


10.10.2019.

Pogled unaprijed, na 2049. iz 2019.





Kako bi tehnika mogla promijeniti naš život u narednih 30 godina

(tekst Volker Weinl, ilustracija Rafal Piekarski, objavljeno u časopisu Bild, 3. oktobra 2019.)

Zeleni krovovi i fasade hlade zgrade, nude insektima životni prostor, a ujedno proizvode i kiseonik.
Ventilatori filtriraju CO2 iz vazduha. Pogon im je strujom dobijenom iz izvora obnovljive energije, i solarna energija.
Drvene kuće, koje reduciraju potrošnju materijala sa lošim klima bilansom, kao što je beton.
Informacije, koje danas dobijamo putem smartfona, dobijećemo direktno na kontaktna sočiva, leće na očima.
Univerzalni urežaji za prevođenje dozvoljavaće nam da razumijemo strane jezike po želji.
Vještački oblaci biće proizvođeni u fabrikama oblaka na moru, kako bi vratili što više sunčevih zraka natrag u svemir
Leteći automobili su više igračke za bogate, nego masovna sredstva za promet
Veliki dio električne energije dolaziće iz obnovljivih izvora energije. Na primjer, energije vjetra, koja će biti sakupljana sa vjetrenjačama visokim 300 metara.
Dronovi će sakupljati podatke o vremenu, posmatrati saobraćaj i prepoznavati mogiuće prestupnike, zločince.
Agencije za putovanja usmjeravaće letove za odmor preko ptanja u zemljinoj orbiti.
Bez troškova letenja, moći ćemo uživati u kratkom odmoru na jednoj virtuelnoj plaži na Halodecku.
Jedan mali robot ostvarivaće san o čistom stanu, koji će čistiti sam od sebe.
Inteligentne kamera pilule zamjeniće snimanje stomaka i crijeva velikim medicinskim uređajima.
Narukvica će nadzirati zdravstveno stanje srce i krvotoka.
Medikamenti će se unositi putem flastera na koži. Također i zaštitne vakcine protiv karcinoma.
Sve više ljudskih dijelova tijela moći će se zamjeniti ili podržavati putem tehnologije, naprimjer, vještačko srce ili vještačka pluća.
Tamo gdje su prije bili rudnici uglja, nalaziće se jezera za odmor.
Za planiranje familije spada jedan Gen-check oplođene jajne ćelije. Nasljedne bolesti mogu se putem DNA editinga izbjeći i spriječiti.
Hyperloop kapsule u vakumskim cjevovodima prevoziće putnike brže i uz manje energije brže nego ranii superbrzi vozovi.
Da se gradovi tokom promjene klime ne bi jako zagrijavali, biće još više zasađeni drvećem i grmljem.
U zoološkim vrtovima posjetioci će se moći diviti mamutima, koje su istraživači podigli iz kloniranih mamutovih ćelija, koje su pronašene u lehu u Sbiru.
Neiscrpni izvori energije: Prvi reaktori fuzije atomskog jezgra počeće isporučivati struju u mrežu.
U velikim gradovima, posebno na Sredozemlju moći će još uvijek preživljavati sve više domaćih vrsta biljaka.
Fudbalske utakmice između robota i ljudi biće jedan veliki magnet za gledaoce. A da li će jedan tim robota moći osvojiti neko domaće prvenstvo, ostaje otvoreno pitanje?
Za život neophodne bjelančevine u jelu neće više dolaziti iz štala, nego iz farmi insekata, ili iz vještačkih mesnih laboratorija.
Svakodnevni predmeti za upotrebu kao što su alati, ili namještaj, prema potrebi će se praviti uz pomoć 3D štampača.
Kupovina će funkcionisati uz pomoć šrepoznavanja lica i otisaka prstiju. Plaćanje će nakon toga biti direktno obavljano bez novca, skidanjem sume sa konto računa.
Taxiji bez vozača razvoziće putnike kroz gradove, sigurno do cilja.
Psi roboti će važiti kao veoma čisti i lako higijenski održavani susatanari.
Ulice, kao i krovovi zgrada, obojene u bijelo, reflektiraće sunčane zrake nazad, i na taj način će se smanjiti zagrijavanje Zemlje.
(bild)
sa njemačkog: Smail Špago

10.10.2019.

Pogled unazad, na 2019. iz 2039.


(tekst koji slijedi objavljen je na facebooku, stranici Konjic moj grad, dana 6. oktobra 2019. autor Emir Tucaković)

Nostalgija 2039.

Eeeeeehhh...
Prijatelju moj...
Nije se moglo ić' u školu tek tako, mor'o te vozit' neko donaulaz. U razredu smo svi imali Ajfon, a obuvali šljokičasti Najk sa amortizerima i hidraulikom. Roditelji nam nosili rusake. Na velikom odmoru jeli margaritu sa kurkumom i dramčicom fafarona sa Kilimandžara, pili BiGBanG energy sa extra kofeinom, a na šesti čas nismo ni išli jer smo bili preumorni od prva tri...
Profesori su se bojali da nam pišu loše ocjene jer ni većina njih nije znala odgovore koje su tražili. Išli smo u multiplex kina s pet zvjezdica i slikali se za instagram, a film nikada nismo odgledali do kraja. Knjige smo viđali na slikama, a čitali smo SAMO naslove 'fastread' portala. Gledali klipove na kojima likovi komentarišu likove koji komentarišu druge likove koji igraju nešto sa trećim likovima. Slušali Jalu i Bubuu i skupljali lovu za kauciju kad bi bili pritvoreni zbog trgovine narkoticima. Uplaćivali mjesečnu članarinu u teretani samo kako bi snimili klip o dvije serije trbušnjaka po dvajes'. Petkom i subotom cugali tekilu limun i so', a nedeljom pušili šišu s okusom vanilije i purpurnog neba. Radnim danom pušili Marlboro, crveni. Kupovali profesionalne Kodak fotoaparate na kojima od najvećeg gabora napraviš foto modela. Padali u depresiju kad na instagramu slika nema više od 100 srčeka. Roditelji su nas poštovali i pazili da ne povrijede naša osjećanja. Kad bi zabrljali nešto, nismo išli u kaznu već psihologu. Čitali fabulu fabule Na Drini ćuprija i Derviš i smrt. Postajali snobovi puno prije negoli smo počeli zarađivati vlastiti novac. Na more išli u Antaliju i Majorku.... Zaostrog kamp... Ma daaaj, apartman sa masažerima u tuš kabini. Imali smo imaginarnog prijatelja sa osam'es' i vodali genetski modifikovane psiće sa spojlerima. Odlazili u solarijum zbog prirodno tamnijih dušmana. Vozili električne točkove i spavali kad nam se spava. Fakultete smo kupovali, a poslove dobijali na poklon za promociju diplome. Gledali smo Zvezde Granda i znali gdje Jelena ima mladež, a mandarine kupovali kod Kristine. Jeli zdravu hranu iz najlona. Plastificirali planetu i živili život punim plućima.
Eehhh... Kad se samo sjetim.
ET
(facebook)

10.10.2019.

Na granici


Kontejner iznad kontejnera, kontejner do kontejnera, okolo ograda i stražari. Svakih nekoliko stotina metara turska zastava.
Ovako izgleda naselje za sirijske izbjeglice u blizini turskog grada Kahramanmaraş. Više od 10 hiljada izbjeglica, koje ovdje žive, ako ništa drugo, imaju čvrst krov nad glavom, bez šatora, kao što to imaju mnogi njihovi zemljaci, u drugim izbjegličkim naseljima.
Turski predsjednik Erdogan je najavio kako će najmanje milion izbjeglica vratiti nazad u Siriju. Oni bi se tamo trebali naseljavati u tampon zoni, u blizini granice.
Od izbijanja građanskog rata, oko 3,6 miliona Sirijaca je izbjeglo u Tursku.
(stern)
(NovaSloboda.ba)