spagosmail

Dobrodošli na moj blog


15.10.2019.

U sjećanju: Dario Džamonja 2001. - 2019.


(tekst koji slijedi objavljen je na portalu klix.ba 15. oktobra 2019, autor teksta Mirza Abaz)

Dario Džamonja, jedan od najistaknutijih bh. pisaca u historiji, novinar i kolumnista brojnih domaćih listova, preminuo je na današnji dan 2001. godine. Ovaj neshvaćeni boem i vječiti zaljubljenik u svoj rodni grad ostat će upamćen kao maestro kratke priče po čemu ga se i danas sjećaju mnogi sugrađani i zaljubljenici u pisanu riječ.

On je rođen u januaru 1955. godine i odrastao je kao dijete razvedenih roditelja. Porodična agonija mladog Darija se produbila onda kada mu je otac izvršio samoubistvo, a majka preselila u Nizozemsku. Ostaje živjeti s bakom i djedom u sarajevskom naselju Jezero i vrlo rano se odaje alkoholu zbog kojeg ne uspijeva završiti započeto gimnazijsko školovanje.

Kako je sam napisao u autobiografiji, umro je tri puta. Prvi put je "umro" 1993. godine kada je napustio Sarajevo, a te godine je i ranjen. Godine 1998. je opet "umro" kada je napuštao SAD i svoje dvije kćerke koje je neizmjerno volio, a prije 18 godina ispisao se iz živih, kako je jednom kazao njegov kolega pisac Abdulah Sidran, 15. oktobra 2001. godine preminuo je treći i posljednji put.

Njegovo književno stvaralaštvo obilježile su priče iz svakodnevnice. Kao prozni autor Džamonja je uobičavao u svoje priče unositi stvarne ličnosti i stvarne događaje. Gotovo uvijek je pisao u ich (ja) formi, nerijetko je bio glavni lik svojih priča, a bilo je i crtica u kojima se prikazivao kao samo još jedna jedinka u masi. Sve njegove priče imale su sentimentalan karakter i naprosto su odisale subjektivizmom i osjećajnošću.

U više navrata je rekao kako se ne kaje što se vratio u Sarajevo i s ponosom je isticao da je to jedan od najljepših dana u njegovom životu. Međutim, neposredno po povratku s Floride upoznao se s tužnom postratnom situacijom u rodnom gradu, ali su mu epizode iz prošlosti i kćerke bile pogon koji mu je davao snagu da nastavi dalje, da se nastavi boriti. Affan Ramić, istaknuti bh. slikar koji nas je napustio prije četiri godine, volio je reći da "Daco ne živi od pisanja, on od toga umire". Džamonja je sve do svoje "treće smrti", ipak, pisao...



Literarni opus Darija Džamonje čini deset knjiga koje je posthumno izdavačka kuća Buybook objedinila u obimno djelo simboličkog naziva "Ako ti jave da sam pao...". Svoju prvu knjigu kratkih priča jednostavnog naziva "Priče iz moje ulice" objavio je 1979. godine, a za svoju prozu dobio je nagradu Veselin Masleša 1985. godine, zatim Fund Free Expression Award 1993. godine, nagradu Writes Club Madison 1994. i otkupnu nagradu za poeziju Madison 1996. godine.

"Ako ti jave da večeras hodam po kafanama i olajavam tebe i našu ljubav, da se prodajem za loše vino, da skupljam opuške tuđih simpatija, ljubim ruke nečistih konobarica, ispadam budala u svačijim očima, to je živa istina, ne traži me da provjeriš da li je tako - to je jedna od rijetkih istina u vezi sa mnom." (Dario Džamonja)
(klix.ba)


15.10.2019.

Neobični praznici: Svjetski dan čistih ruku


Topla voda i sapun su najisplativija zdravstvena intervencija

Pravilno pranje ruku najvažnija je mjera sprečavanja širenja zaraznih bolesti i infekcija, a kolika je važnost higijene ruku i podizanja svijesti o tome, govori činjenica da se svakog 15. oktobra već 11 godina obilježava Svjetski dan čistih ruku.
Ovaj dan prvi put je obilježen 2008. godine kada je Generalna skupština Ujedinjenih nacija tu istu godinu proglasila Međunarodnom godinom sanitacije.


Svjetski dan čistih ruku obilježava se u cilju povećanja svijesti o značaju pranja ruku za zdravlje. Kako kažu iz UN -a, ovaj dan trebao bi podstaći zemlje da analiziraju običaj pranja ruku svog stanovništva. Stoga je glavna poruka Svjetskog dana čistih ruku da je pranje ruku toplom vodom i sapunom najisplativija zdravstvena intervencija.
Nauka kaže da se tokom svakodnevnih aktivnosti na rukama može naći više od 3.000 bakterija. Upravo te bakterije su najčešći prenosioci uzročnika crijevnih, respiratornih i kožnih zaraznih bolesti. Crijevne infekciju su prema učestalosti odmah iza respiratornih i čine 20 posto svih zaraznih bolesti. Češće se pojavljuju ljeti i najesen, a najviše se prenose prljavim rukama.


Zabilježeno: BiH građani evropski prvaci u pranju ruku

Na osnovu istraživanja agencije Gallup, od svih evropskih nacija, Bosanci i Hercegovci najviše pažnje posvećuju higijeni, barem kada je u pitanju pranje ruku nakon odlaska u toalet.
Čak 96 posto građana BiH ima naviku pranja ruku nakon toaleta. Odmah iza BiH sa 94 posto građana koji peru ruke poslije toaleta su građani Moldavije, zatim Turske i Portugala sa 85 posto, te Srbije i Rumunije sa 84 posto.
Nizak nivo higijene, odnosno navike pranja ruku nakon toaleta imaju i Italijani, sa 57 posto, zatim građani Španije sa 61 posto i Francuske sa 62 posto.
U istraživanju se navodi kako pranje ruku može biti jednako dobra i korisna navika za savjest ljudi kao i za samo tjelesno zdravlje.
(zdr)
15.10.2019.

Zeleni savez


Ni kod Zelenih nije uvijek sve zeleno. Neko je gore, a neko dole? Ko snosi teret, ko jednostavno jaše na talasim uspjeha? A šta želi baza? Ponekad je sve to komplikovano - barem u politici.
U indonežanskom Tangerangu, čini se, da to nije problem. Kako se vidi na slici, dva zelena stvorenja, koja inače imaju vrlo malo zajedničkog: žaba na glavi mladog krokodila, i stvorili jedan neprincipijelni savez.
Za odmor u dobroj zajednici, u kojoj je malom dozvoljeno da pliva zajedno sa velikim.
Sad za sad, samo na izlet u prirodu.
(stern)
(NovaSloboda.ba)