spagosmail

Dobrodošli na moj blog


30.11.2019.

Knjiga o četiri Mostara




Libanon na Neretvi” knjiga Dragana Markovine o četiri Mostara

Dragan Markovina u svojoj knjizi “Libanon na Neretvi” govori o četiri Mostara, o četiri mostarske zajednice, u pokušaju da pronađe odgovor na pitanje šta im je zajedničko, kako bi se na tim temeljima pokušao izgraditi neki novi Mostar.
Istaknuto je to na promociji spomenute knjige, održanoj u mostarskom hotelu Bristol.
“Htio sam napisati priču o četiri zajednice, tri nacionalne zajednice i četvrtoj zajednici”, jugoslovenskoj, o tome što jedan drugoj zamjeraju, a ne vide da su jedna drugoj napravile”, kazao je autor knjige.
Prema njegovim riječima, knjiga je nastala s namjerom da se podvuče crta i da se otvori iskren i otvoren razgovor između svih posvađanih strana:
“Cilj mi je da kažemo: ok, možemo se ne podnositi, ali jednostavno moramo živjeti zajedno u ovom gradu. Haj’mo naći neki minimalni konsenzus da se pokuša ići dalje. To je neki cilj knjige, iako sam vrlo skeptičan hoćemo li u tome uspjeti. Ako dvoje ljudi nakon čitanja moje knjige promijeni mišljenje, smatraću to uspjehom.”, rekao je autor.
Markovina je prokomentarisao i političko stanje u gradu i nedavnu presudu Suda u Strasbourgu, kazavši kako će Mostar, po svemu sudeći, na silu dobiti izbore sljedeće godine, ali je pitanje šta nakon tih izbora.
“Što se tiče izbora, bilo bi pošteno da se napravi neki treći, građanski, liberalno-lijevi, kako god ga nazvali, politički blok, koji neće biti samo politički i koji će probrati i animirati sve one ljude koji ne izlaze na izbore. Na neki način, treba dovući sve ljude koji su emigrirali iz Mostara i koji imaju neki ovdašnji dokumenat, bilo da su to ljudi koji žive u Norveškoj, Švedskoj ili Beogradu. Treba vidjeti šta Mostarci zaista žele od ovoga grada, ako žele nacionalizam – žele ga. Šta ćemo…”, zaključio je.
Jedan od predstavljača knjige prof. dr. Drago Bojić istakao je kako Markovina u svojoj knjizi s nostalgijom piše o Mostaru koga više nema, ali pri tome uvažava sjećanja drugih ljudi, drugih kolektiviteta, s namjerom da se na svemu tome gradi drukčiji grad.
“Ono što je Dragan Markovina u knjizi dobro uradio, on ne mistificira prošla vremena, ne upada u patetiku, ali, takođe, iznosi činjenice i na taj se način bori protiv falsifikovanja istorije, s čime imamo konstantno problema na ovim prostorima, jer vladajuće elite o tom prošlom vremenu govore u negativnom kontekstu, služe se pri tome različitim mehanizmima i strategijama kako bi to vrijeme prikazali kao mračno vrijeme u kome su pogotovo kolektivna prava bila poništena. Međutim, to nije istina ili barem nije cijela istina”, kazao je Bojić.
Markovina u svojoj knjizi možda otvara više tema nego što daje odgovora, ali i takve su nam knjige potrebne, dodao je.
“On govori i o jugoslovenskom Mostaru, i o bošnjačkom Mostaru, i o hrvatskom Mostaru, i o srpskom Mostaru. Kultura sjećanja mora uvijek biti u pluralu. Ako želimo graditi neku budućnost, onda to mora biti konstruktivno, moramo uvažiti sjećanja druge strane. Možda je to sada u našim društvima i najvažnije, jer se svako zabavio svojim vlastitim sjećanjima i svojom vlastitom žrtvom. Praktično u svim kolektivitetima imamo kult žrtve, kult stradanja i pri tome ljudi ne vide da se to isto događalo i drugoj strani, izgube pogled i oči za tuđu patnju”, ustvrdio je Bojić.
U okviru promocije knjige “Libanon na Neretvi”, prikazan je i dokumentarni filma Dine Mustafića “I bi svjetlost”, koji govori o ratnim događanjima u Mostaru 1993. godine.
(Fena)
(NovaSloboda.ba)

30.11.2019.

Smrtonosna suša





Ogromna operacija Ark Noah, osmišljena je za spašavanje divljih životinja u Zimbabveu.

Stotine nilskih konja zaglavilo se u sasušenom blatu gotovo praznih vodotokova, u regiji oko jezera Ngamisee. Kao i brojna druga stada stoke, ove životinje postaju lak plijen drugim divljim životinjama Više od 200 slonova već su postali žrtve suše.
Delta Okovango presušuje - nekada je ona bila dom hiljadama slonova, nilskih konja i krokodila
Nilski konj sa slike, zaglavljen je u teški mulj, ali je još uvijek živ. Nema načina da ga se spasi, ili da mu se pomogne. Nekad ogromni vodopadi u nacionalnom parku Hwange u Zimbabveu smanjili su se na lokvice i sasušili u mulju. Više od 200 slonova je uginulo od žeđi. Kiše ni na vidiku ...
Vlada želi da iz Nacionalnog parka preseli 600 slonova i 2000 impala, 40 žirafa, desetine lavova.
Klimatske promjene postaju sve vidljivije u južnoj Africi. Posljedice su za ljude kao i za životinje pogubne. Zimbabve reaguje jednim od najvećih akcija preseljenja divljih životinja u svojoj istoriji.
Već više od 200 slonova postali su žrtve smrtonosne suše u afričkoj državi. Smatra se da je jedna od najgorih suša zadnjih godina u čitavom regionu, kao i u drugim zemljama, kao što su Zambija, Bocvana, Angola ili Namibija.
Za neke slonove Zimbabve ima jedno brzo rješenje: Akciju, koja je procijenjena na nešto manje od tri miliona eura, podržavaju i finansiraju razne organizacije za zaštitu prirode i okoliša, objavila je uprava parka, bez detaljnijih navoda.
"Delta Okovango, u kojoj žive hiljade slonova, nilskih konja i krokodila, presušuje", objašnjava Felix Monggae iz Ministarstva turizma. Pored toga, propala je nada za dotokom voda iz angolanskih pritoka. Započela je trka divljih životinja za ionako malim zalihama hrane.
Posljedica: Sve više divljih životinja u potrazi za hranom upadaju u naselja sa ljudima.
(express)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
29.11.2019.

Iz istorije: 29. novembar, Dan republike koje više nema









Današnji datum, 29. novembar obilježavao se u bivšoj državi kao Dan Republike, čime se podsjećalo na Drugo zasjedanje Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ), koje je održano u Jajcu. Drugom zasjedanju AVNOJ-a prisustvovalo je ukupno142 delegata, u Domu Kulture u Jajcu. Rad delegata počeo je himnom Hej Sloveni, u izvođenju pozorišnog hora narodnog oslobođenja oko 19.20, a završio je u 5 pet sati ujutru.
Predsjednik AVNOJ-a, izabran na prethodnom zasedanju u Bihaću 1942., dr. Ivan Ribar je otvorio zasedanje svojim uvodnim referatom "O radu AVNOJ-a između dva zasedanja".
Na zasjedanju su donesene odluke ustavnog karaktera, izgrađeni su vrhovni državni organi nove Jugoslavije, a 29. novembar je zapisan kao datum stvaranja nove države.
Formiran je Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije, država više nije bila kraljevina, kralju Petru II Karađorđeviću i vladi u izbeglištvu je zabranjen povratak u zemlju, koja će po završetku rata, 1945.godine postati FNRJ, Federativna narodna republika Jugoslavija, federacija šest ravnopravnih republika. Funkcija predsjednika “prve vlade” nove Jugoslavije povjerena je Titu.
Osnovan je i TANJUG, telegrafska agencija nove Jugoslavije, koja je u svijet slala vijesti o antifašističkoj borbi
Na dvogodišnjicu zasijedanja u Jajcu, 29. novembra 1945, dotadašnja Demokratska Federativna Jugoslavija preimenovana je u Federativnu Narodnu Republiku Jugoslaviju, što znači da je monarhija i formalno oborena, a 31. januara 1946. proglašen je prvi Ustav FNRJ.
Poslije završetka rata, od 1945. godine, 29. novembar proslavljan je kao Dan Republike i bio jedan od najvećih praznika u nekadašnjoj SFRJ.
Prema tadašnjem Zakonu o državnim praznicima, proslavljao se dva neradna dana, uz svečane akademije u glavnim gradovima republika bivše države, počasne plotune, a 1964. godine ustanovljena je i nagrada AVNOJ-a.
Na Drugom zasjedanju AVNOJa slikar Đorđe Andrejević Kun je oblikovao grb nove države, koji je predstavljen sa pet baklji, okruženih žitom, i koje gore zajedničkim plamenom (simbolizuje pet naroda: Srbe, Hrvate, Slovence, Makedonce i Crnogorce). Dvije decenije kasnije dodata je i šesta baklja, koja predstavlja Muslimane-Bošnjake.
Dan Republike slavio se od 1945. godine i bio je jedan od najvećih praznika SFRJ, Socijalističke federativne republike Jugoslavije. Praznovalo se dva dana, 29. i 30. novembra,
Sa raspadom SFRJ, prestalo se sa obilježavanjem Dana Republike u svim republikama nekadašnje zajedničke države osim u Srbiji. Dan Republike ostao je zvanični praznik u Saveznoj Republici Jugoslaviji sve do 14. novembra 2002. godine, kada je ukinut.
Ono što pamte starije generacije za vrijeme ovog praznika bili su neradni dani, polaganje zakletve, plave kape i crvene marame, bogatu trpezu i razne svečanosti. Dok je za neke 29. novembar dan kada je formirana najprosperiternija država koja je postojala na ovim prostorima, neki ga smatraju pobjedom totalitarizma i autoritarizma.
(spagos)

29.11.2019.

Spektakularna igra svjetla


Polje visokog napona, nevjerovatne snage, izbilo je u olujnoj noći kasnog oktobra iznad Kanarskih ostrva. Više od 2000 munja osvijetlilo je nebo, ali ne sve u istom trenutku, kao što to možda sugeriše fotografija u prilogu.
Ovo je fotomontaža od 200 pojedinačnih slika, snimljenih u blizini vulkana Teide na Tenerifima. Spektakularna igra svjetla.
(spiegel)
(NovaSloboda.ba)

28.11.2019.

Priča o legendarnoj rock pjevačici

Od „The Best“, "Najbolji" do „What's Love Got To Do With It", "Šta ljubav treba učiniti": rock pjevačica Tina Turner je svojim izvanrednim glasom i nezaboravnim hitovima došla do svjetskog uspjeha. Njen 80 rođendan, bio je povod za kratki pogled kroz njen život i karijeru.


Da će Tina Turner, rođena Anna Mae Bullock, jednom osvojiti međunarodni muzički svijet, pjevačica u svojoj mladosti vjerovatno nikada nije ni sanjala. Njen jedinstveni glas prvi put se čuo u crkvenom zboru, u zajednici u Tennesseeju, gdje je odrasla.


Nakon razvoda roditelja i završetka srednje škole, Tina Turner se seli u St. Louis. Tamo je želila postati medicinska sestra, prije nego što je sa 18 godina upoznala Ike Turnera. Ovaj muzičar je zauvjek promjenio njen život.


Tina Turner je u početku bila samo Ikeova pjevačica u backgroundu. Ali ubrzo su se na pozornici pojavili zajedno kao Ike i Tina Turner, a također i privatno, njih dvoje postaju par. Upravo joj je on dao umjetničko ime Tina.


1960. godine rodio joj se sin Ronnie, a dvije godine kasnije Ike i Tina dolaze pred oltar. Profesionalno, stvari postaju sve bolje: pjesme poput "River Deep Mountain High" i "Proud Mary" postaju svjetski hitovi. Ali, uspeh donosi i svoje nedostatke ...


Ike se bori s problemima droge. Tina je 1976. godine podnijela zahtjev za razvod, poslije višegodišnjeg maltretiranja i nevjerstva. Uz to se odriče svih prava na zajedničke pjesme, bilo joj važno samo da sačuva umjetničko ime.


Na njenu karijeru privatna drama nije mnogo uticala. Uspješno se posvetila solo karijeri i izdaje albume „Rough”, "Grubo" (1978) i "Love Explosion" (1979). Svjetske zvijezde kao što su David Bowie i Rod Stewart posvećuju joj pažnju.


Tina Turner je 1983. godine snimila hit sa naslovom „Let's Stay Together”, "Ostajmo zajedno". Godinu dana kasnije, dolazi album „Private Dancer“, a pjesma sa tog albuma pod naslovom „What Love Got To Do With It“ još uvjek se smatra višegodišnjim favoritom. U SAD ova pjesma doslazi na prvo mjesto na top listama.


Zahvaljujući njenom glasu, naslovi poput „We Don't Need Another Hero”, "Ne treba nam drugi heroj" (1985), "The Best" (1989) ili Bondova pjesma "Goldeneye" (1995) ostaju nezaboravni, a svi postaju internacionalni hitovi. Do danas je prodala više od 100 miliona ploča.


Tina Turner konačno pronalazi sreću i u svojoj ljubavi: 1985. godine upoznaje 16 godina mlađeg muzičkog menadžera Ervina Bacha iz Njemačke – i duže prijateljstvo, se konačno pretvara u ljubav. Nakon otprilike 30 godina veze, njih dvoje u julu 2013. godine sele u Švajcarsku, gdje sklapaju brak, u kojem i danas žive. Turner uzima i švicarsko državljanstvo.


U julu 2018. godine Tinu Turner je zadesio udarac sudbine: Njen najstariji sin Raymond Craig Hill (1958-2018), kojeg je rodila u njenoj tadašnjoj vezi sa saksofonistom Raymondom Hillom, počinjava samoubistvo. "Moj najtužniji trenutak kao majka", oplakivala je javno na Instagramu.


Koncertom u Sheffieldu, Tina Turner je 5. maja 2009. godine, u dobi od 69 godina, završila svoju scensku karijeru. Za razliku od mnogih svojih muzičkih kolega, ona se iz penzije ne vraća na scenu. Sa svojim pjesmama, ona njenoj vjernoj publici stoji u sjećanju, onakva kakva je bila.
(web)
(spagos)
28.11.2019.

Jednostavno najbolja


Tina Turner (80) vjerovatno nikad nije mogla ni pomisliti da može tako zračiti pored svog bivšeg supruga.
Ne tako davno, govorila je o premlaćivanju i zlostavljanju u braku sa Ikeom Turnerom.
A sada, mjuzikl Tine Turner je premijerno prikazan na najpoznatijoj svjetskoj pozornici - na njujorškom Broadwayu.
Pjevačica se nije ustručavala da se pojavi kao gost na pozornici, tokom završnog aplauza.
Zajedno sa Adrienne Warren (desno), koja glumi nju, i Daniel Wattsom u ulozi njenog muža Ikea. Tom prilikom Tina je rekla: „Ovaj mjuzikl je poput otrova, koji se pretvorio u medicinu koja liječi. Nikad nisam bila toliko sretna, kao sada."
I kako kažu, i pored toga što je tek napunila 80, ona je jednostavno „Simply the Best“.
(stern)
(NovaSloboda.ba)
28.11.2019.

Show može početi!


Otvoriti vrata, glavu izvući vani, i pogledati okolo.
Ni kamila se ne nalazi baš svakog dana u New Yorku.
Ali, ova životinja ima i veliki nastup. U Radio City Music Hall, čuvenoj koncertnoj dvorani na Midtown Manhattanu, ovih dana je kao u zoološkom vrtu: tri deve, dvije ovce i jedan magarac, spremaju se da ukrase spektakularni božićni show, koji se tamo održava svake godine
Izvodi se tokom novembra i decembra. Jedan pravi klasik!
Sa plesačicama Rockettes, Santa Clausom - i životinjama koje prate scenu Kristovog rođenja. Zavjesa se može podići!
(stern)
(NovaSloboda.ba)
27.11.2019.

Iz stare štampe: Opet jedna varalica krojač, 1906.


U časopisu Musavat broj 6. iz 1906. godine objavljen je slijedeći tekst

Opet jedna varalica. Nedavno je u Mostar dolazio nekakav putnik koji se izdavao za odlična krojača te nudio svijet novim haljinama uz vrlo jeftinu cijenu. Nekolicina njih dali su se zavesti lijepim riječima te su pustili da im taj krojač uzme mjeru, naručili su haljine i unaprijed dali za nešto kapare. Naravno da odijela nijesu dobili. Sad se tek kaju i uzdišu za ludo bačenim novcima. Mi i opet opominjemo naše prijatelje da se čuvaju ovakih varalica, a upozorujemo vlasti da malo bolje pripaze na ove putnike".

Mostar je dolazak Austrougarske dočekao manjkom svih važnijih zanimanja – od liječnika, odvjetnika pa do svih vrsta zanatlija (osim starih tradicionalno turskih). Navalu ordiniranja po privatnim sobama i u jedinom hotelu Neretvi započeli su liječnici. Hotel Neretva ne bijaše magnet samo za liječnike, nego i za brojnu ostalu gostujuću gospodu. Bilo je tu zubara, mađioničara, kinooperatera, svjetskih varalica pa i krojača-prevaranata.

Tako godine 1924. bilježimo pojavu izvjesne gospođe Funk koja je u tom hotelu otvorila školu modernih plesova. U oglasu je navodila da se u njenoj putujućoj školi mogu naučiti „moderni plesovi java, bluz, tango, boston, šimi i step“.

Između ostalih održavahu se izložbe zadnjih čuda tehnike, pa je tako prikazana izložba uvećanih fotografija, izložba trodimenzionalnih slika i mnoge druge. Jedne se godine na Musali pojavio i „željezni čovjek“ – mehanička naprava u naravnoj veličini čovjeka koja je hodala, mahala rukama, okretala glavu, pušila i izvodila sto čuda, te je bila prava atrakcija za Mostarce.

Gostovao je i jedan izlagač koji najviše privuče muški svijet. Naime, izlagao je pornografske slike, a mušterije je privlačio uz oglas objavljen u lokalnim novinama: „Također imadem automatične posebne kabinete za gledati i to samo za odrasle“.

Sredinom 1892. g., kad je otvoren hotel Neretva, kao gost hotela došao je neki Hinko Bradl. Mostarci su ga znali jo otprije jer je dolazio donoseći uvijek sa sobom poneko „čudo tehnike“. Ovog puta je predstavio stroj u kojega su posjetitelji ubacivali bijeli list papira kupljen za novčić, a iz stroja bi nasumično ispadao pokatkad bijeli papir, a pokatkad i prava novčanica. Prava razonoda za građane i dobra zarada za Hinka.

Fotografija: hotel Neretva, 1939. godine

Priredili: Tibor Vrančić/Smail Špago
(NovaSloboda.ba)

27.11.2019.

Izložbe: Nesvakidašnje fotografije





Škot Albert Watson (77) osmislio je reklamne kampanje za Pradu, Chanel i Levi's, fotografirajući više od 100 naslovnica za Vogue, kao i 40 za Rolling Stone. Superzvijezda fotografije, koja je pred kamerama imala baš sve, što je bitno u svijetu šoubiznisa: manekenke Kate Moss i Gigi Hadid, glumice Nicole Kidman i Catherine Deneuve, pjevači Michael Jackson, Mick Jagger, David Bowie. I naravno, Alfreda Hičkoka. Po fotografiji strašnog ujaka sa guskom u ruci, Watson je iznenada postao poznat 1973. godine. Skoro pet decenija kasnije, Watson se plaši kad posjeti Instagram, platformu za fotografije. "To je za mene nadrealno", kaže on. Za jednu od njegovih dobrih fotografija možda bi danas na Instagramu mogao dobiti najviše hiljadu lajkova. "A ako bih objavio snimku otvorenja izložbe u Moskvi, dobio bih oko šest hiljada."
Watsonova sljedeća vernissage održaće se u berlinskoj galeriji Camera Work, od 23. novembra do 18. januara iduće godine.
"Zamislite samo, da je Van Gogh na Instagramu objavio svoje čuvene suncokrete, tamo bi ih pogledalo oko 50 ljudi", žalio se fotograf. "Ali istovremeno, pedeset hiljada ljudi pogleda i komentiriše, kako neka poznata osoba u Parizu pije kafu. Kvaliteta više nije bitna“.
Uprkos kulturnom pesimizmu: Watson nastavlja dalje. „Neki ljudi postaju ovisnici o nečemu“, kaže, „Ja sam ovisnik fotografije“.
(spiegel)
(NovaSloboda.ba)

27.11.2019.

Acqua alta


Za Mlečane, što je stari naziv za stanovnike Venecije, acqua alta, velika voda u novembru je bila rutinska stvar.
Sa nedavnih 1,87 metara iznad nultog nivoa mora, takvu visinu plima nije dostigla već više od 50 godina. Voda je preplavila Trg svetog Marka i prodrla u zgrade, kao na slici u prilogu, u hotel Gritti Palace. Venecija je sada oko 20 centimetara niža nego prije stotinu godina; porast nivoa mora i širenje luke dodatno povećavaju rizike od poplava.
(spiegel)
(NovaSloboda.ba)
26.11.2019.

Jedna odlična adresa u Sarajevu/ Eine sehr gute Adresse in Sarajevo: Shelter Pub







Strossmayerova 3, Sarajevo 71000, Bosnien und Herzegowina
Tel,: +387 33 209-660

Shelter Pub: Bar, Café, Pub, Weinbars & Weinstuben, Gastropub

Iz preporuka/ Empfehlungen:

Sehr empfehlenswert!
Sehr freundliches Personal, gute Live-Musik, gutes Bier - was will man mehr. Man merkt, dass die Barkeeper Freude an ihrer Bar und an den Gästen aus aller Welt haben. Ich kann die Bar nur empfehlen. Wir sind während unserem verlängerten Wochenend-Trip gleich mehrmals in dieser Bar eingekehrt. Immer perfekt gewesen.

Toplo preporučujemo!
Vrlo ljubazno osoblje, dobra muzika uživo, dobro pivo - što biste još mogli tražiti. Može se reći da barmeni uživaju u svom baru i gostima iz cijelog svijeta. Mogu vam preporučiti bar. Nekoliko puta smo odlazili u ovaj bar tokom našeg produženog izleta za vikend. Uvjek savršeno.

So viel Spaß!
Jedes Mal, wenn ich diesen Ort besuche, macht es einfach so viel Spaß! Der Service ist super professionell, nett und einladend! Meistens gibt es Live-Konzerte von Kurven, die immer eine tolle Sache zu sehen ist. .
Gianna
Einer der besten Orte, die wir in Sarajevo besucht haben! Tolles Essen, toller Service! Perfekte Live-Musik und herzliche Atmosphäre! Wir werden wiederkommen, wenn wir wieder nach Sarajevo kommen!
Schöner Ort!
Empfohlen!

Toliko zabave!
Svaki put kada posjetim ovo mjesto, tu je jednostavno vrlo zabavno! Usluga je super profesionalna, lijepa i ljubazna! Uglavnom, održavaju se koncerti uživo, što je uvek odlična stvar za vidjeti.
Gianna
Jedno od najboljih mjesta koje smo posjetili u Sarajevu! Odlična hrana, sjajna usluga! Savršena muzika uživo i topla atmosfera! Dočićemo ponoco, čim se vratimo u Sarajevo!
Lijepo mjesto!
Preporučuje se!

Hören Sie auf, was Sie tun, und gehen Sie in diese Bar
Kam zum ersten Mal mit meinem Freund nach Sarajevo und wir fanden dieses Hotel, es war spät geöffnet und in der Nähe von allem. Wir wurden von der großartigen Bierkarte und der Live-Musik angezogen. Wir blieben und kamen am nächsten Abend wegen der unglaublichen Gastfreundschaft, Atmosphäre, gutem Essen und tollen Menschen zurück. Auch das Talent aller auf der Bühne war im wahrsten Sinne des Wortes umwerfend. Zwischen der offenen Mikronacht und der Nacht mit traditioneller bosnischer Musik ist dieser Ort der Ort, an dem Sie Kultur, Bier, Musik, hausgemachte Rajika, leckeres Essen und die Gesellschaft einiger der nettesten Leute der Umgebung genießen möchten. Ich werde auf jeden Fall wiederkommen, wenn ich das nächste Mal in Sarajevo bin! Hvala!

Zavšiite ono što radite i krenite u ovaj bar
Kad sam prvi put došao u Sarajeva sa svojim prijateljem i našli smo ovaj hotel, otvoren je do kasno i blizu svega. Privukli su nas odličan meni, pivo i uživa muzika. Ostali smo i vratili se sljedeće večeri zbog nevjerovatne gostoljubivosti, atmosfere, dobre hrane i sjajnih ljudi. Talenat svih na pozornici bio je bukvalno zapanjujući. Između otvorene mikro noći i noći tradicionalne bosanske muzike, ovo je mjesto na kojem želite uživati u kulturi, pivu, muzici, domaćoj rajiki, ukusnoj hrani i društvu najljepših ljudi na ovom području. Definitivno ću doći opet, čim sljedeći put dođem u Sarajevo! Hvala!

10 von 10
Tolles Ambiente, tolle Live-Musik, die Barkeeper sind sehr freundlich und nett! Schlagen Sie auf jeden Fall vor, hierher zu kommen, um ein Bier zu trinken und gute Gespräche mit engen Freunden zu führen

10 od 10
Sjajna atmosfera, odlična muzika uživo, barmeni su vrlo ljubazni i simpatični! Svakako dođite ovdje na pivo i dobar razgovor s bliskim prijateljima

Jedna odlična adresa u Sarajevu, preporučljiva svakome, dobra atmosfera sa puno zabave, nevjerovatna gostoljubivost, dobra hrana, odličan izbor pića i povrh svega sjajni ljudi.


Smail Špago

26.11.2019.

Starim gradom, uz Aleksu i Eminu




















Iznova zamirsala sva ljepota nekadašnjeg Mostara

Iako je danas oblačno vrijeme, starim gradom danas je iznova zamirisala sva ljepota nekadašnjeg Mostara, kada se nismo dijelili ni po vjeri i naciji, kad smo svi bili raja, zaljubljeni u Neretvu, sunce i behar.
Tu vedrinu i sjaj prijeratnog Mostara danas su donijeli svojom mladalačkom ljepotom glumci Nina Popović i Ivan Skoko, koji su “oživjeli” Aleksu i Eminu kroz projekat “Sunčana strana Federacije BiH”, koji se realizuje u saradnji agencija PRimera iz Mostara i Obala Art Centar iz Sarajeva, a sufinansira ga Federalno ministarstvo okoline i turizma.
Brojni strani i domaći turisti, od početka Onešćukove ulice pa sve do početka Kujundžiluka, nisu krili iznenađenost i oduševljenje što im se ukazala prilika da se slikaju sa pjesnikom i njegovom velikom neostvarenom ljubavi.
“Sjajan je osjećaj vidjeti radost na licima gostiju našeg grada. Žele da susret s nama ovjekovječe fotografijama, ali poneki traže i da im objasnimo ko su likovi koje Ivan i ja predstavljamo”, kaže nam Nina.
Radost nije krio ni mladi gluamc Ivan Skoko.
“Neopisiv je osjećaj kad vidiš radost u očima turista. Neki su pomislili da je riječ o vjenčanju, a kad smo im objasnili koga Nina i ja predstavljamo, ponekima su se oči napunile suzama”, govori Ivan.

Kamo sreće da iz ovog projekta pouke mogu izvući političari i da Mostar opet zrači vedrinom u punom sjaju, a ne da u svijetu ostaje poznat kao “grad slučaj”.
(NovaSloboda.ba)

26.11.2019.

Takmičenje žetelaca


Ovdje se još uvijek ženje ručno. Ali, ko će požnjeti najviše? I najbrže? U okolini Suqiana, jednom mjestu sjeverno od Shanghaija, tradicionalno takmičenje žetelaca je upravo u toku. Ovim takmičenjem se slavi žetva.
Oko 60 ljudi odmjeravaju se u jednom zlatnom polju međusobno, naravno u pogurenom položaju.
Njihovi srebreni srpovi zvižde naprijed-nazad, praveći uske staze u polju riže. U vrijeme žetve biljke riže su visoke do 120 centimetara, a sazrijevaju za oko osam mjeseci.
Naravno, Kina je najveći proizvođač riže na svijetu, sa preko 200 miliona tona godišnje.
A uz rižu, ukusno pripremljena piletina. Pa prijatno
(stern)
(NovaSloboda.ba)
25.11.2019.

Na Partizanskom 25. novembar 2019.











Dan državnosti Bosne i Hercegovine 25. novembar 1943. - 25. novembar 2019.

Povodom Dana drzavnosti BiH danas prijepodne prisustvovao sam obilasku Partizanskog spomen groblja, polaganju cvijeca i odavanju pocasti poginulim partizanima, rodoljubima i antifasistima koji su poginuli za slobodu svog grada i drzave u ratu 1941-1945. Stanje nacionalnog spomenika djeluje bolje nakon sto je uklonjeno par polomljenih kamenih cvetova, dok odgovorne osobe iz Agencije Stari grad najavljuju ativnosti da se cijeli kompleks potpuno dovede u red. Na redu je Grad, gradonacelnik i njegova uprava da uvedu stalnu cuvarsku sluzbu i preuzmu brigu i odgovornost za trajnu zastitu nacionalnog spomenika u Mostaru.
(Alija Behram/facebook)

25.11.2019.

Od Une do Save, Neretve i Drine: Domovino, sretan ti Dan državnosti!

BiH volimo te! arhiva 2015.

Meliha

Ibrahim

Danas se u Bosni i hercegovini obilježava Dan državnosti, dan kada je, 25. novembra 1943. godine u Mrkonjkić-Gradu održano Prvo zasjedanje ZAVNOBIH-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine), kada je donesena odluka  o obnovi državnosti BiH.
U Mrkonjić-Gradu potvrđene su istorijske granice, koje su datirale još iz vremena srednjovjekovne Bosne, te je Bosna i Hercegovina definisana kao jedna od šest ravnopravnih republika u Jugoslaviji. Na Prvom zajedanju ZAVNOBiH-a definisano je da je BiH jedinstvena i nedjeljiva država.
Zasjedanje ZAVNOBiH-a, kome su prisustvovali istaknuti predstavnici Srba, Hrvata, Bošnjaka i nacionalnih manjina, definisalo da BiH neće biti “ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i hrvatska i muslimanska”, zbratimljena zajednica svih njenih naroda.
Svim građanima i građankama od Une do Save, Neretve i Drine, koji Bosnu i Hercegovinu doživljaju kao jednu i jedinu domovinu, čestitamo Dan državnosti.

Nezavisni internet portal NovaSloboda.ba
25.11.2019.

Praški dvotočkaši


Dani postaju kraći, a lišća na drveću je sve manje. Baš to je pogodno vrijeme da se iz garađe izvuče stari visoki dvotočkaš, i kroz grad napravi jedan krug, sasvim lagano i melanholično. Vrijeme je za „Prašku milju“, jednu tradicionalnu trku starih bicikla sa visokim prednjim točkom na kome se pedale nalaze montirane direktno na osovini točka. Ovakva bicikla su bila u modi oko 1880 godine, kada je formiran „Češki klub visokih bicikla“. Ovaj klub još i danas ima i prima aktivne članove. Oni se susreću svake godine početkom novembra kako bi provozali svoja bicikla.
Naravno, uz takva vozila ide i istorijska odjeća.
(stern)
(NovaSloboda.ba)
24.11.2019.

Taj čudesni svijet – Slike dana


Avion je uokviren čeljustima skulptura dva dinosaurusa u „Valley of Animal Perk“,„Dolini životinjskog parka“ u mestu Chandigarh u Indiji.



U velškom Chepstowu održana je trka konja, a džokeji tjeraju njihove konje peko prepona.


Prilikom iskopavanja u meksičkom gradu Tultepec pronađene su kosti najmanje 14 mamuta, uključujući i njihove kljove.


Pripadnici kolumbijske Nacionalne policije prisustvovali su završnoj ceremoniji nakon školovanja u glavnom gradu Bogoti.


Jezive slike požara niskog rastinja u Australiji, Plamenovi požara su dostigli skoro u naseljena područja u gradu Harringtonu.


Trideseta godišnjica pada Berlinskog zida proslavljena je velikim vatrometom na Brandenburškoj kapiji u Berlinu.


Irački demonstranti kriju se iza barikada u Bagdadu. Snage sigurnosti gađali su ih bombama sa suzavcem. Protesti protiv vlade traju više od tri sedmice.


Pristalice meksičke crkve "Luz del Mundo" učestvuju u svečanom krštenju u Gvadalahari. Vođa crkve Naasón Joaquín García nalazi se u pritvoru u SAD-u zbog navodnih seksualnih zločina.


Vođa brazilskog starosjedilačkog plemena Celia Xakriaba prisustvala je konferenciji za novinare u Parizu. Autohtoni stanovnici Brazila zahtijevaju od vlade bolje mjere zaštite.


U stambenom dijelu Sidneya stoji jedan automobil koga je poprskala tekućina za gašenje požara, ispuštana iz aviona. Požari sitnog rastinja ugrožavali su i vanjske četvrti ove australijske metropole.
(web)

Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
24.11.2019.

Velež izgubio od Sarajeva, sudija oštetio Rođene








(fotosi Mirso, portali)



Premijer liga BiH
Mostar, 23. novembar 2019.
Stadion Rođeni

Velež – Sarajevo 1:2 (0:1)

Sudija: Dragan Petrović (Banja Luka)

Žuti kartoni: Urdinov (V), Hodžić, Rahmanović, Šabanović (S)

Crveni karton: Šabanović (S)

Strijelci: 0:1 Velkoski (13′), 0:2 Tatar (58′ iz penala), 1:2 Čivić (61′)

Velež: Bobić, Dario, Zvonić, Manev, Urdinov, Zeljković (od 27′ Osmić), Ćosić (od 60′ Cvijanović), Ćivić, Vehabović, Brandao, Fajić.

Sarajevo: Džafić, Hodžić, Šabanović, Gavrić, Ahmetović, Rahmanović (od 80′ Guzina), Velkoski, Šerbečić, Dupovac, Tatar (od 72′ Milanović)kanović).

Derbi starih poznanika Veleža i Sarajeva pripao je aktuelnom prvaku, a Rođenim ostaje žal za brojnim propuštenim prilikama. Domaći su ljuti na sudiju Petrovića, koji je, po opštoj ocjeni, morao da svira penal za Velež u posljednjim trenucima utakmice, nakon igranja rukom gostujećg igrača u svom šesnaestercu.
Derbi starih poznanika počeo je napadima Veleža i već u 3. minuti, poslije greške Šabanovića, ukazala se prilika domaćinu ali je, na kraju, lopta završila u korneru, koji je ostao neiskorišten.
Uzvratio je Tatar u 8. minuti, a lopta je završila pored lijeve sttative. Ponovo je Tatar pokušao u 12. minuti, ali je golman Bobić bio na mjestu i odbranio neugodan šut.
Minut kasnije, hladan tuš za domaće navijače. Gosti su poveli golom Velkoskog, koji je odlično reagovao na sjajno dodavanje Ahmetovića i lopta se našla u mreži – 0:1.
Desetak minuta trebalo je igračima Veleža da se opet vrate u igru. Brandao je, u 23. minuti, uputio udarac prema golu Sarajeva, čiji igrači izbacuju loptu korner.
Minut kasnije, brzi kontranapad gostiju, Rahmanović šutira, a Bobić bio na mjestu. Jedan od boljih domaćih igrača Zeljković povrijedio se u 27. minuti i morao je napustiti teren, a umjesto njega u igru je ušao Osmić.
Treći pokušaj Tatara, u 29. minuti, umalo nije gostima donio povećanje rezultata, ali je lopta, umjesto u mrežu, pogodila prečku.
Tatar danas, zaista, nije bio miljenik sreće. Po četvrti put našao se u šansi, sve je dobro uradio, ali je lopta, po drugi put, pogodila prečku!
U posljednjim trenucima prvog poluvremena, pokušao je bek Čivić, čiji je šut završio iznad prečke.
Samo što je počelo drugo poluvrijeme, prilika za Fajića, ali je Džafić odbranio njegov šut. U 50. minuti, prilike su imali >Brandao i Fajić, ali je golman gostiju zaustavio njihove udarce.
Kada se očekivao da Velež izjednači, u 57. minuti, poslije prekršaja nad rahmanvoiće, sudija Petrović dosudio je penal za goste, koga je Tatar pretvorio u gol – 0:2.
Tračak nade za domaće donio je Čivić u 61. minuti, koji je iskosa odličnim udarcem zatresao mrežu Džafića – 1:2.
U 68. minuta velika prilika za Velež da izjednači. Cvijanović je natrčao na loptu i kada su je svi već vidjeli u mreži, Dupovac je uspio izbaciti u polje.
Ponovo se, u 78. minuti, u prilici našao Cvijanović, čiji udarac glavom Džafić brani.
Dva minuta prije kraja regularnog toka utakmica, Šabanoviće je dobio drugi žuti karton, a domaći igrači slabo su izveli slobodan udarac i posljednja prilika za izjednačenje je propala.
Domaći su u 90. minuti tražili od sudije da dosudi penal, jer je jedan igrač gostiju igrao rukom nakon udarca Zvonića, ali je Petrović samo odmahnuo rukom, iako je pomoćni sudija signalizirao da je riječ o penalu. Zbog toga je i bila razumljiva ljutnja igrača Veleža i šefa stručnog štaba Feđe Dudića, jer su ljudi u crnom u posljednje tri utakmica svirali penal protiv Veleža.
(NovaSloboda.ba)
24.11.2019.

UABNOR Mostar: Teroristi apokalipse



Desilo se ponovo, po ko zna koji put. Opet isti rukopis koji pamtimo još od marta 1992. godine i prvog nasrtaja na Partizansko spomen groblje u Mostaru. I uvijek konstatacija da je to djelo neodgovorne grupe maloljetnih huligana. I nikad nema otkrivenih, privedenih, sankcionisanih. Godinama šutnja svih koji bi građanima trebali dati odgovore na brojna pitanja koja u vezi sa ovim događanjima imaju, navodi se u saopštenju UABNOR-a povodom sramotnog i necivilizovanog devastiranja Partizanskog groblja u Mostaru.
“Međutim, i građansko strpljenje ima granice.
Partizansko spomen groblje je Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, a 25. novembar Dan državnosti, dakle državni praznik.
Partizansko spomen groblje je napadnuto i devastirano uoči Dana državnosti Bosne i Hercegovine i najavljene mu posjete tim povodom.
Dakle, napad na Partizansko spomen groblje ovim povodom je napad na Bosnu i Hercegovinu, a napad na državu na ovakav način je teroristički čin.
Zato tražimo od svih državnih agencija i organa da se uključe u rasvjetljavanje ovog terorističkog čina i pravdi privedu izvršioce, ali i inspiratore i podstrekače kontinuiranog atakovanja na državu, unošenja nesigurnosti među građane i podstrekavanje nacionalne mržnje.
Mi antifašisti Mostara nemamo više strpljenja za život u nesigurnosti, za kontinuirane laži i obmane. Mi bezbjedonosnim organima HNK-a ne vjerujemo, jer ne djeluju, te nedjelovanjem postaju saučesnici.
Ne preostaje nam ništa drugo no da se samoorganizujemo i stavimo u funkciju odbrane Bosne i Hercegovine, kad to neće oni koje plaćamo da nam obezbijede siguran život i zaštitu, kako pojedinačne, tako i zajedničke imovine.
Ako budemo prisiljeni, mi ćemo to uraditi, a za posljedice će odgovarati oni koji, već decenijama, urušavaju našu domovinu. Odbrana države od terorizma, od koga god dolazio, je čin najvećeg patriotizma. Mi ih se ne bojimo.
Smrt fašizmu- sloboda narodu!”, navodi se na krajku saopštenja UABNOR-a Mostar.
(NovaSloboda.ba)









"Poklon" povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine


Vandalizam "hrabrih" rušitelja grobova u 21. vijeku u Mostaru.
Barbari ne mogu srušiti, koliko civilizovani ljudi mogu ponovo napraviti!
Partizansko spomen groblje je nacionalni spomenik države Bosne i Hercegovine.
Sergio Šotrić / 23.11.19
Fotografije: Svjetlana Salahović, 23.11.19
23.11.2019.

Suhe japanske jabuke – (Hoshigaki)








Prije 6 godina moj djed je u dvorištu zasadio neobičnu, egzotičnu voćku smiješnog naziva - kaki. S porijeklom iz dalekog Japana, ona je iz godine u godinu rasla, cvala i rađala slatke plodove, no bilo bi ih toliko puno da bi ih većinu na kraju dograbile ptice. Sviježi kaki vrlo je ukusan i zdrav, ali brzo propadne zbog svoje svilenkaste, nježne teksture. Jednog dana sam slučajno naišla na recept za prirodni način sušenja kakija - hoshigaki. Kaki se suši, a potom svakodnevno masira kako bi šećer iznutra izašao na površinu, te se tako dobije voćni bombon prirodno uvaljan u šećer! Japanci znaju najbolje, a u to sam se uvjerila i sama kad sam odlučila isprobati recept.
(sa stranice coolinarka.com)

Kaki za sušenje se bez problema može nabaviti u dućanu, iako bi bilo idealno ubrati ih sa stabla. Ukoliko ih odlučite sami brati, imajte na umu da je stablo kakija vrlo visoko, ali i tanko i lomljivo, pa vas molim da se ne pokušate popeti na grane, radije koristite ljestve. Kaki za sušenje ne smije biti zreo, nego blago narandžaste boje i još uvijek tvrd.

Idealan način, kako ubrati kaki za sušenje, je ovaj - trebalo bi ga ubrati zajedno sa komadićem grane s koje visi, jer će ona kasnije poslužiti kao "ručka" za vješanje. Ukoliko ne uspijete ubrati sa granom, dovoljno je ostaviti peteljku, a za slučaj da se i ona odlomi, u kaki se može ubosti šaraf koji služi kao peteljka, tako da se ne morate previše time zamarati.

Sljedeći korak je da se koža kakija oguli - to možete učiniti guljačem ili nožem. Pazite da peteljka i grančica ostanu pričvršćene za kaki, gulite oko njih.

Nakon što ste kaki ogulili, uzmite konopac i za svaki kraj konopca zavežite po jedan kaki. Dužina konopa ovisi o visini i debljini letve na koju ćete objesiti kaki (ja sam konopac ostavila duljine 50-60cm.) Tako zavezane kakije umočite otprilike 5 sekundi u proključalu vodu, kako bi se kaki oprao i sterilizirao prije vješanja.

Kaki se treba sušiti na mjestu gdje nema kiše, na balkonu ili terasi ispod krova, a može i unutra.

Kaki će sušenjem poprimiti sve tamniju smeđu boju i smežurat će se. Isprva se na površini mogu pojaviti tamnije fleke, to je potpuno normalno. Ono što je bitno, što sušeni kaki čini tradicionalnim hoshigakijem, je da se nakon tjedan dana sušenja voće počne lagano masirati, kako bi fruktozni šećer izbio na površinu. To se tada treba činiti svakih par dana, dok se voće potpuno ne osuši a na površini poprimi bijeli šećerni film. Sušenje ovisno o uvjetima traje otprilike mjesec dana.

Posluživanje
Nakon što se kaki osuši može se tretirati kao bilo koje suho voće; jesti samo, koristiti u kolačima i receptima itd.
Uživajte u potpuno prirodnom procesu izrade zdravog i slatkog bombona! :)
(coolinarka.com)

23.11.2019.

Divlji zapad postaje ženstveniji







Žene preuzimaju komandu na mnogim farmama u SAD-u. A mit o kaubojskom šeširu i koltu doživljavaju na svoj način.

Osamdeset godina nakon što je John Wayne projurio kroz Monument Valley u čuvenom western filomu "Ringo", dvije žene na konju kreću prema Lune Low Ranchu, nekoliko stotina kilometara sjeveroistočno od Kremmlinga, Colorado. Na velikom pašnjaku se nalazi 30 njihovih goveda. Sunce je visoko na nebu. Pejzaž ovdje, na 2500 metara visine, planinski je i grub, ali opasnosti već dugo ovdje nema - osim medvjeda u šumi.
Caitlyn Taussig (33) nosi kaubojski šešir, kariranu košulju, traperice i čizme. Na smeđem kožnom sedlu visi laso. Njena majka Vicki (71) iz opreza je stavila kacigu za jahanje. Pastuh "Night Train“, „Noćni voz" odbacio ju je već drugog dana. To joj se nije tako često dešavalo. A jaše cijelog života.
Dvije žene vode porodični ranč u dolini Muddy Creek. 150 krava, osam konja, četiri mačke, dva psa. Posjeduju oko 400 hektara zemlje, a uz to zakupljuju još 400 hektara, tako da njihove krave imaju dovoljno prostora za ispašu. Već četiri godine odgovorne su za stočnu farmu. Jim Taussig, suprug od Vicki, a otac od Caitlyn, glava porodice, povukao se krajem osamdesetih. Prije nekoliko mjeseci umro je u dobi od 93 godine. Njihova kćer je odrasla na ranču i odatle diplomirala ekologiju i evolucijsku biologiju na Univerzitetu u Koloradu.
„Sada smo jedna posada sastavljena samo od djevojaka“, kaže ona. "Ja mislim da sam gazda, ali sve odluke ipak donosimo zajedno."
Caitlyn i Vicki Taussig dio su jednog pokreta. Sve više i više žena osvaja Divlji zapad. Preuzimaju farme, moderniziraju uzgoj stoke. Broj ženskih rančera se posljednjih godina neprestano povećava, na više od 1,2 milijuna u 2017. godini, prema izvještaju američkog Ministarstva poljoprivrede – a to je više od trećine svih rančera. U svom pokretu, one ne prevazilae samo zastarjele ideje o polovima, već se protive jednom od najmoćnijih američkih mitova: Divlji zapad kao dom usamljenih, šutljivih muškaraca, bijelih kauboja, junaka sa licem naboranim od vremena, kaubojskim šeširom i koltom. Žene, majke, kćeri, bez njihovog rada ni osvajanje Zapada ne bi bilo moguće, one su obezbjeđivale hranom zajednicu i obrađivale zemlju? Za njih nema mjesta u ovom mitu.
Ovakva priča je također holivudska, prvi western film „Ringo“ Johna Waynea iz 1939. godine, bio je početak legende bez presedana. Filmska industrija učinila je kauboja univerzalnim junakom, simbolom života slobode i avanture.
Jedan život muškarca, imajte na umu.
"Moram se nasmijati kad čujem priče o kaubojima kako jašu u zalasku sunca", kaže Caitlyn Taussig. "Na našem ranču mi često radimo i po mraku. Posljednje što želim učiniti je da osedlam konja i nekuda odjašem. "

Caytling Taussig je šef porodičnog ranča u Kremmlingu u državi Kolorado. Naučila je da jaše od svoje majke Vicki. Žive život, vole slobodu i život u prirodi. A muškarci sami na divljem zapadu? To je bilo samo nekada. A danas, zapad znači naporan rad.
Ove žene sebe nazivaju se kaubojskim djevojkama, jer im naziv cowgirl, kaubojke, zvuči previše ljupko.
(stern)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)

22.11.2019.

BiH domaćin u finalu play-offa Lige nacija


Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine biće domaćin finalnog susreta play-offa B Lige nacija, ukoliko izbori finale, odnosno pobijedi u polufinalu selekciju Sjeverne Irske, odlučeno je današnjim žrijebom u Nyonu.
Fudbaleri BiH će 26. marta 2020. godine u Zenici dočekati Sjevernu Irsku u polufinalu play-offa Lige nacija, a pobjedniik tog meča biće domaćin i finalnog susreta 31. marta, kada će ugostiti boljeg iz meča Slovačka – Republika Irska.
Pobjednik play-offa Lige nacija izboriće plasman na Evropsko prvenstvo, koje je na rasporedu od 12. juna do 12. jula 2020. godine u 12 evropskih gradova.
Žrijebanje grupa EP-a biće obavljeno 30. novembra u Bukureštu.
(NovaSloboda.ba)
22.11.2019.

Mjesto gdje stanuje sreća


 






Ako želite krenuti prema sreći, morate se popeti visoko: da budemo tačni, do 7570 metara nadmorske visine. Tako visoka je Gangkhar Puensum, najviša planina Kraljevine Butan.
Mala zemlja na rubu Himalaje upravo je proglašena Top destinacijom 2020. od strane turističkog portala Lonely Planet.
Zašto? Jer ovdje sreća nije apstraktni koncept, već državni cilj broj 1! Zemlja je uspostavila "Bruto nacionalnu sreću po glavi stanovnika" kao cilj svoje ekonomske politike. Kralj Jigme Khesar Namgyel Wangchuck V. (29) je rekao lijepu rečenicu: "Ova filozofija je puno više nego nit vodilja ka za sreći. Ona je suština sa kojim postižemo naš najvažniji cilj, a to je da budemo sposobni osigurati mir i sreću za svoj narod“. Mala zamka za sve prijatelje planina: Izlet u Butan nije baš jeftin. Zemlja zahtijeva od posjetilaca da potroše 250 dolara dnevno. Uostalom, pored sreće podanika, kralj se obvezao i na klimatsku neutralnost.
I naravno, veliki je broj onih, koji mogu samo sanjati o putovanju na Himalaje.
Nešto manji od BiH, ali samo 727.000 stanovnika: Butan je zatvoren između velikih sila, Kine i Indije, na istočnom rubu Himalaje
Svetište Butana: Manastir Taktshang, koji se takođe naziva Tigrovo gnijezdo, nalazi se na 3120 metara nadmorske visine.
(BamS)
(NovaSloboda.ba)
22.11.2019.

Kako James Dean i ostali digitalno uskrsavaju u kinu


Nije bilo lako naći glavnog glumca za film "Finding Jack", "Pronalazak Džeka", za film o ratu u Vijetnamu. Ali, nakon višemjesečnog istraživanja, otkrili su pravog: James Dean.
Zvuči kao aprilska šala, međutim, to omogućava savremena kompjuterska tehnologija: James Dean, koji je umro u saobraćajnoj nesreći 1955. godine, kada je imao samo 24 godine, digitalno će oživjeti sa starih snimaka. Porodica bivšeg holivudskog pobunjenika već je pristala na oživljavanje u kompjuteru. Ovim trendom nisu baš svi uzbuđeni. "Možda ćemo dočekati da nas putem kompjutera slika neki novi Picasso", eksplodirao je glumac Chris Evans, koji je odluku smatrao "sramotnom". Holivudske zvijezde poput Marilyn Monroe, ili Steve McQueen, također su uskrsnuli, iako ih već odavno nema među živima.Oglašavali su se u reklamama za parfeme, ili automobile.
Posthumni nastupi danas više nisu problem: Mnogi su glumci digitalno snimljeni od glave do pete.
Njihovi kompjuterski animirani dvojnici, na primjer, mogu ih zamijeniti u opasnim scenama.
Ili ih samo pustite da i dalje žive: Glumac Peter Cushing, poznat iz "Ratova zvijezda", umro je 1994. godine. Prije tri godine vratio se na ekran - kao digitalni avatar "Ratovi zvijezda" – uskrsnuo u „Rogue One“.

Na slikama:
Kompjuterski povratak:
64 godine nakon njegove smrti: glumac James Dean ponovo će postati filmska zvijezda uz pomoć moderne tehnologije
Samit plavuša:
Marilyn Monroe je 2011. godine je reklamirala parfem - zajedno s Marlene Dietrich i Grace Kelly
Rukovanje:
U "Forrest Gumpu" Tom Hanks je 1994. godine snimljen zajedno sa Johnom F. Kennedyjem,
Doručak sa čokoladom:
Audrey Hepburn je već oživjela 2013. godine, u jednoj reklami
Sam svoj dubler:
Paul Walker je poginuo u saobraćajnoj nesreći 2013. godine dok je snimao film "Fast & Furious 7". U digitalnoj verzija filma sam sebe je zamijenio u nekim scenama.
Povratak za volan:
Steve McQueen je i nakon smrti snimio još nekoliko reklamnih spotova.
Zauvijek zlikovac:
Tada već umrli, Peter Cushing 2016. godine kao avatar "Ratova zvijezda", uskrsnuo u "Rogue One"
(stern)
(NovaSloboda.ba)

21.11.2019.

Noćna mora


Idoli: Lennonova noćna mora

(tekst koji slijedi objavljen je u časopisu „Weltwoche“, 1. novembra 2019. autor Urs Gehriger)

Kakva je vizija svijeta bez granica i univerzalne ljubavi?

I hope someday you'lljoin us
And the world will live as one
(John Lennon, “Imagine“, 1971)

Nadam se da ćete se jednog dana pridružiti nama
I svijet će živjeti kao jedan
(John Lennon, „Zamisli“, 1971.)

Sećate li se tipa sa okruglim niklovanim naočalama? Bard mira? Apostol bezgranične ljubavi? Ponovo je aktuelan. Od pojave Zelenih vratio se u našu sredinu, sa svojom vizionarskom porukom: "Zamislite da nema zemalja" i "Sve što vam treba je ljubav".

Njegov povratak se naznačava već mjesecima.
Tokom ljeta, Donald Tusk, predsjednik Evropskog vijeća, izrazio je nadu da će se Britanci moći predomisliti i ostati u EU. "Neki od mojih britanskih prijatelja pitali su me da li se Brexit može vratiti na vrijeme prije početne tačke", rekao je briselski premijer. „Rekao sam im da se EU gradi na snovima za koje se nekada činilo da ih je nemoguće ostvariti. Pa, ko zna? „You may say I'm a dreamer. But I'm not the only one“. Možeš reći da sam sanjar. Ali nisam jedini. »
A neki dan je san svijeta o planeti Zemlji bez zemalja, na twitter postavio Josep Borrell Fontelles, ministar vanjskih poslova EU: "Ne volim granice. Granice su poput ožiljaka na površini zemlje“.

U kolektivnoj pjesme

Sada smo u kolektivnom "bed-in", krevetu. U mekanom pahuljastom krevetu jednake ljubavi i bezgraničnog svjetskog mira - poput Johna Lennona i Yoko Ono, prije pedeset godina u hotelu "Hilton" u Amsterdamu, samo puno većem. Dok je u dalekom Vijetnamu bjesnio užasni rat, što je pokrenulo protestne oluje na Zapadu, danas se osjećaju krivice koje progone ljude - zbog emisija iz našeg stila života, klimatskih prilika, talasa izbjeglica koje pristižu iz svih krajeva svijeta i naslijeđenih grijehova kolonijalne ere. Sada nije dovoljno izgraditi nekoliko fontana ili česama i tako se osloboditi "krivice" duše. Samoproglašeni čelnici eko-protesta rastrgali su pokrivače na sebi i forsiraju kolektivnu pjesmu „Bed-in“, iz kreveta Johna Lennona.

Imagine there's no countries
It isn't hard to do
Nothing to kill or die for
And no religion, too
Imagine all the people
Living life in peace

Zamislite da nema zemalja
To nije teško učiniti
Ni za šta ubijati ili umrijeti
I bez religija, također
Zamisli sve ljude
koji žive život u miru.

Ali, "je li Lennon bio u pravu u vezi s njegovom idejom o ljubavi?", pita Giles Fraser, novinar i sveštenik u južnoj londonskoj crkvi Svete Marije, u jednom bogatom duhovnom eseju (objavljenom na web stranici UnHerd posvećenom "hrabrom razmišljanju protiv mentaliteta stada"). Prvo je Fraser napomenuo da ateist Lennon svojim snovima o miru i ljubavi udiše izvornu poruku kršćanstva. Drugo, pitao je da li „Bed-Beatle“, buba iz kreveta, ima pogrešno shvaćanje o ljubavi.
"Ima", kaže Ze'ev Maghen. Izraelski filozof, koji se kao tinejdžer, pjevajući himnu Ex-Beatlea, topio se u nježnim snovima, oštreći retorički nož za atentat na svog idola.
"Zamislite!", Pita Maghen čitaoce, "muškarac vodi svoju ljubavnicu do oltara i kaže:" Draga moja, volim te. Volim te toliko ... kao što volim i onu drugu ženu, onu koja hoda ulicom tamo ... Volim te toliko kao i sve djevojke koje nikada nisu bile moje djevojke. Volim te onoliko koliko volim bilo koga drugoga na ovoj planeti, i po tom pitanju, volim te koliko volim životinje, korov, plankton i - oh Bože! Kakva je to strašna bol u prsima? Hej, kuda ideš, moj voljeniiii?“

Univerzalna ljubav nikoga ne uključuje. Ona ne stavlja leptire u želudac i ne potiče herojska djela. "Univerzalna ljubav uopšte nije ljubav", tvrdi Maghen, „jer ljubav znači preferenciju." Mi volimo svoju djecu više od djece susjeda. Svoju dragu više od bilo koga drugoga na svijetu.
Ali, ne ponašamo li se time suprotno osnovnoj zapovijedi Biblije koja uči: „volite bližnjega svoga kao sebe“? U globalnom kontekstu, Lenoni našeg vremena probijaju ovaj biblijski citat, tako da će se naš vlastiti individualizma i od ljubomore ljubomore obojeli svijet oporavlja.
Židovski učenjak Nathan Lopes Gardozo stavlja prigovar. Otvara Toru i citira poznatu anegdotu: Dvije osobe putuju pustinjom. Jedna ima flašu za piće, koja sadrži samo toliko vode da samo jedan od njih može stići do civilizacije živ. Šta da radim? Prema principu univerzalne ljubavi, vodu bi morali dijeliti pošteno, čak i ako nijedan od njih nije preživio.
U Tori se ova opcija odbacuje. "Vaš život ima prednost", siguran je onaj koji nosi vodu. Naravno da bi trebao pokušati spasiti život svom bližnjem, ali tek nakon što osigura svoj vlastiti opstanak. Jer nikad ne možeš voljeti drugu osobu, onoliko koliko voliš sebe. To je "ljudski nemoguće".
Znači li to da ne postoji univerzalna ljubav preme bližnjemu? Neki su skoro ostvarili Lenonovu viziju. Staljin, Mao i Pol Pot, znali su da je jedini način, kako da se ljudi ne razdvajaju - kao što to čine, kada slijede svoju prirodnu ljubav - kroz prisilno jedinstvo. "Prisiljavanjem na to da se svi oblače na isti način, jedu, spavaju, razgovaraju, pjevaju, plešu, rade, igraju se i razmišljaju". A ko to izbjegava, podseća Zejev Maghen, "odmah bude ubijen".
Zbog toga Lennonova "Zamisli", na kraju izgleda kao noćna mora.

Foto: «Menschlich unmöglich», «Ljudski nemoguće»: Lennon, Ono, 1969.

Ze'evMaghen:«Imagine-On Love and Lennon». azure.org.il
Nathan Lopes Gardozo: «The Danger of Universal Love». cardozoacademy.org
(izvor: Weltwoche 20191101)

(prevod: Smail Špago)



21.11.2019.

Talasi dobrog raspoloženja


Dobro raspoloženje je nešto što Britancima može dobro doći u ovim vremenima, jer sve više njih pati od depresije i straha, kako su pokazale nove studije. Krivac je Brexit, i njegovo beskrajno talasanje naprijed i nazad.
Ali, ovdje u Bristolu, postoji jedan jasan pravac, stvaraju se pravi talasi: „The Wave“,"Talas", park za zabavu, prvo je vještačko jezero u Engleskoj na kome se može surfati.
Ispunjen sa 26 miliona litara vode, njegovi talasi visoki su do 1,80 metara.
Oko njega su kafići, prodavnice opreme za surfanje, a uskoro će biti izgrađeno i šatorsko naselje. Troškovi izgradnje kompleksa: 29 miliona eura.
(stern)
(NovaSloboda.ba)
20.11.2019.

Iz stare štampe: Javni zahodi u Mostaru, 1906. godine


U časopisu Musavat broj 3. iz 1906. godine objavljen je slijedeći tekst:

Javni zahod kod Kazaziće džamije

Kazazića džamija. Na Carini, a upravo na glavnoj ulici, nalazi se poznata Kazazića džamija (misli se na Fatime kadun džamiju koja se u narodu također zvala Kazazića, a nalazila se na mjestu današnjega malenog parkirališta kraj Dječje biblioteke op. a.). U toj džamiji ulaz je dan i noć otvoren, te naročito po noći, mnogi prolaznici, a po najviše vojnici, svraćaju unutra te onečišćavaju džamijsko dvorište. Da slučajno ne znamo šta je u stvari, mi bi okrivili upravitelja džamije i pitali ga: zašto ne udari vrata i kanate, pa da niko svrnuti ne može. Ali ovako mi ne možemo kriviti njega, jer su vrata ima već deset godina napravljena i nalaze se u džamiji, a gradsko-kotarski ured nikako ne dozvoljava da se postave na mjesto. Zašto je to, znaće najbolje gospoda iz ureda”.




U časopisu Musavat, broj 8. iz 1906 godine, na istu temu objavljen je slijedeći tekst:

Javni zahodi

Javni zahodi (pissoir). Pored drugih kijamet potreba kojim Mostar obiluje, i ta je da bi naš grad trebao da dobije jednom javni zahod kako gragjani ne bi morali trčkarati iza tugjih dućana. U ostalom ovo je primjedba stranaca koji Mostar posjećuju, a koji su naviknuti na uregjenu varoš".

To je prijeka potreba, jer u gradu nigdje niti zahoda niti pišadura nema osim dvaju najpozitivnijih zahoda u Cernici i u Taphani”, tako je glasilo obrazloženje odluke o izgradnji javnih toaleta u Mostaru sa sjednice Gradskog vijeća od 7. juna 1909. g. A tada je odlučeno da se izgrade zidani javni zahodi na čak šest mjesta po gradu i to: „u Štefanijinom šetalištu preko puta Gimnazije, na Musali nasuprot hotela „Narenta“, na Velikoj Tepi kod Suhodoline (danas početak stepenica koje vode s Glavne ulice u Hendek), na Luci u Glavnoj ulici, u Karađozbegovoj ulici i na Starom pazaru u Dolnjoj mahali“.
Pošto nije bilo dovoljno sredstava za izgradnju svih javnih zahoda bi odlučeno da se prvi zahodi izgrade na Velikoj Tepi i na Musali. No, godine 1913. su po projektu Dragutina Köhlera ipak završena tri zahoda, treći kod Gimnazije. Nažalost, u šezdesetim godinama prošlog stoljeća ih srušiše odlukom Općine.

Fotografije: Javni zahodi: kod Gimnazije 1950, na Musali 1937 i na Velikoj Tepi

Priredili: Tibor Vrančić/Smail Špago
(NovaSloboda.ba)

20.11.2019.

Svi naši baraži

prolaz molim, baraž, 26. marta 2020.

Do sada smo tri puta učestvovali u baražu, bezuspješno. Svaki put je bio jedan protivnik i dvije utakmice.
Ovog puta za plasman na EURO 2020 predstoje nam također dvije utakmice, ali i dva protivnika.
Prva utakmica, prvi baraž je protiv Sjeverne Irske, a tek nakon eventualne pobjede, slijedi novi baraž, još jedna utakmica. Dvostruka prepreka. Ne traba se puno zanositi.

baraž • muški rod: brana, ustava; pregrada, greda kojom se zaprečava put, rampa; kaldrmina; taksa za prelazak preko mosta, mostarina;
voj. baražna vatra, zaprečna vatra, preprečna vatra.


Fudbalska selekcija BiH će 26. marta na svom terenu igrati polufinale baraža UEFA B Lige nacija protiv Sjeverne Irske (igra se jedna utakmica).
U drugom polufinalnom duelu baraža UEFA B Lige nacija, sastaće se Slovačka i Republika Irska.
Pobjednici ova dva meča igraće finale za odlazak na EURO, a UEFA će 22. novembra u švicarskom Nyonu žrijebom odlučiti domaćina finala.
(sport)

Svi naši baraži


Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine je do sada tri puta igrala dodatne kvalifikacije za plasman na neko veliko takmičenje.
Martovski baraž slijedeće godine je četvrti, kada ćemo se boriti za plasman na Evropsko prvenstvo 2020. godine.
U svakom baražu do sada smo eliminisani. Dva puta koban je bio Portugal, a jednom Republika Irska.
Prvi put u novembru 2009. zaustavljeni smo od moćnih Portugalaca, iako smo u prvom meču u Lisabonu imali niz dobrih prilika za pogodak. Pogodili smo dvije prečke i stativu, a na kraju smo izgubili 1:0. U revanšu oslabljeni za Misimovića i Rahimića nismo mogli više od još jednog časnog poraza (0:1).
Dvije godine kasnije ponovo smo igrali baraž za Evropsko prvenstvo u Poljskoj i Ukrajini i ponovo smo ispali od Portugala. Prvi meč u Zenici okončan je bez golova, a u revanšu smo od Ronalda i klape doživjeli težak poraz – 6:2.
Posljednji baraž izborili smo prije četiri godine. Protivnik je bila Republika Irska. U Zenici je ponovo bilo neriješeno – 1:1, a u Dablinu 2:0 za domaćina.
(spagos)

Nakon utakmice baraža Portugal - BiH, 15. novembra 2011 godine, nastao je vic, koji se u nekim prilikama priča i danas:

Budi žena Safeta Sušića jutro nakon utakmice u Lisabonu:
- "Ustaj Safete sedam je!"
Sušić skoči i reče:
- "Jel opet Ronaldo?!" 
20.11.2019.

Neki novi kum

Jedan film, kao zaostavština.
"Nadam se da ćemo svi još koji put raditi zajedno", kaže holivudska superzvijezda Robert De Niro. "Ali više nećemo uraditi ni jedan film poput ovog. To je to. Moguće da je mafijaški ep Martina Scorsesea „Irac“, koji u kina dolazi ovih dana, nešto kao posljednje veliko zajedničko pojavljivanje američkih filmskih kumova: De Niro (Oscar 1975. i 1981.), Al Pacino (Oscar 1993) i Joe Pesci (Oscar 1991).
"Irac" je ponovo film stare filmske škole, nikakav superherojski čin, nego gangsterski film, kakav nitko drugi nije mogao ni snimiti. Prava priča o mafiji u Americi sedamdesetih godina.
Iz priče: Plaćeni ubica Frank Sheeran (De Niro) treba da eliminira jednog prijatelja, korumpiranog čelnika sindikata Džimija Hoffa (Pacino).
Priča je staromodna, ispričana gotovo na sentimentalan način, pa ne čudi koliko su se režiser i glumci morali boriti za realizaciju ovog filma. I nije čudo, što je ovaj klasični kinematografski ep, Scorseseov najbolji film od "Goodfellas" iz 1990. godine, financirao i najveći streaming servis na svijetu Netflix.
(focus)
(NovaSloboda)
20.11.2019.

Louis veliki


Hladan šampanjac mu se slijeva niz vrat, biserne kapljice kaplju po koži i sa kape.
Ispod je stari i novi prvak Formule 1 koji se smije poput djeteta - Lewis Hamilton izgleda tako sretno, kao da je prvi put prošao kroz jedno takvo prskanje. Britanac je sa svoje 83 pobjede te 67 drugih i trećih mjesta već doživio 150 sličnih tuševa alkoholom. Ovo nezvanično tuširanje sa Mercedesovim inženjerimaa, međutim, posebno je.
Sa drugim mjestom na Grand Prixu SAD, Hamilton je osigurao svoju šestu titulu svjetskog prvaka, čime je postao drugi najbolji vozač u historiji Formule 1.
Ispred njega se sa sedam pobjeda u Svjetskom kupu nalazi samo Michael Schumacher.
Više je nego vjerovatno da će brzi Lewis u tome prestići i njega. Pogotovo jer ovaj 34-godišnjak pred sobom ima još mnogo trkaćih sezona. Sam kaže da se kao sportista „osjeća svježije nego ikad". Navodno, ovakvi alkoholni tuševi utiču na njega da ostane mlad. Italijanski petostruki svjetski prvak Juan Manuel Fangio, kojeg je Hamilton sada u vječnoj najboljoj listi sada zamijenio na trećem mjestu, usput rečeno, svoj posljednji svjetski naslov osvojio je u dobi od 46 godina.
(focus)
(NovaSloboda.ba)
19.11.2019.

Jesen kao poema


Bio to Rilke, Fontane ili Hölderlin - jesen je inspirisala mnoge pjesnike.
Odabrana pjesma je od Friedricha Hebbela (1813-1863). Najpoznatiji je po svojim tragedijama, poput "Marija Magdalena", ali je napravio ime i kao pjesnik prirode.
Njegova "Jesenja slika", ubraja se u najljepše pjesme o jeseni, ikada.


Herbstbild

Dies ist ein Herbsttag, wie ich keinen sah!
Die Luft ist still, als atmete man kaum,
und dennoch fallen raschelnd, fern und nah,
die schönsten Früchte ab von jedem Baum.

O stört sie nicht, die Feier der Natur!
Dies ist die Lese, die sie selber hält;
denn heute löst sich von den Zweigen nur,
was vor dem milden Strahl der Sonne fällt.


Jesenja slika

Jesenji dan, do sada neviđen!
Zrak je miran, skoro da ne diše,
a šušteći padaju, daleko i blizu,
najljepši plodovi sa svakog drveta.

O, nemojte smetati, slavlju prirode!
Ovo je predanje, koje ona sama čuva;
jer danas se sama rastaje od grana,
kao što sunce zalazi blagim zrakama.

Na slici: područje Ruhra ima i svoje idilične strane: jesenja šetnja šumom u blizini mjesta Haltern am See, u blizini Recklinghausena, uz rijeku Stever, dugu 58 km, u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji.
(BamS)

(spagos)
19.11.2019.

Pobjeda u gostima na kraju kvalifikacija



Lihtenštajn - Bosna i Hercegovina 0:3

Lihtenštajn: B. Buchel, Brandle, Goopel, Malin, Frick, Salanović, M. Buchel, Hasler, Wolfinger, Rechsteiner, Polverino.

BiH: Pirić, Ćivić, Bičakčić, Memišević, Mihojević, Sarić, Jajalo, Hajradinović, Duljević, Hajrović i Hodžić. Igrali su još: Hotić,

Reprezentacija Bosne i Hercegovine pobijedila je večeras u Vaduzu selekciju Lihtenštajna sa 3:0, u posljednjem, 10. kolu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2020. godine.
Fudbaleri BiH su ostvarili četvrtu pobjedu, kojom su okončali još jedne neuspješne kvalifikacije.
Reprezentacija BiH ranije je ostala bez šansi da se kroz ovaj kvalifikacioni ciklus plasira na Euro, pa je selektor Robert Prosinečki u večerašnjem meču dao priliku igračima koji ranije nisu imali veliku minutažu.
Prvo poluvrijeme proteklo je u inicijativi “Zmajeva”, koji su imali nekoliko prilika preko Bičakčića, Hodžića, Hajradinovića i Duljevića, ali su domaći uspjeli da sačuvaju svoju mrežu.
U drugom poluvremenu, BiH je nastavila s napadima, a otpor domaćih slomila je u 57. minuti. Hajrović je ubacio u šesnaesterac, Hajradinović je glavom prebacio loptu na drugu stativu, gdje se našao Ćivić, koji pogađa za vođstvo od 1:0.
Hodžić u 65. minuti, nakon solo prodora, snažno šutira s ivice šesnaesterca i pogađa za 2:0, a isti igrač u 72. minuti postiže svoj drugi pogodak za konačnih 3:0.
BiH je na kraju završila kvalifikacije na četvrtom mjestu sa 13 bodova, jednim manje od Grčke, koja je pobijedila Finsku sa 2:1.
Italija je kvalifikacije završila s maksimalnim učinkom, a u posljednjem kolu večeras je pobijedila Armeniju sa 9:1.
Italija i Finska iz ove grupe izborili su plasman na Euro, a Bosni i Hercegovini ostaje još jedna šansa da učešće na smotri najboljih evropskih reprezentacija izbori kroz play-off Lige nacija u martu sljedeće godine.
(sport)


Zmajevi su ovom pobjedom osvojili prve gostujuće bodove u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo, a narednu utakmicu igramo u martu kada ćemo na domaćem terenu igrati prvi susret play-offa Lige nacija. Ime protivnika ćemo saznati u utorak.
U petak će se održati žrijeb poslije kojeg će biti poznato da li će naš tim eventualni meč finala Lige nacija igrati na domaćem ili gostujućem tereu.

Gostujućom pobjedom protiv Lihtenštajna u meču 10. kola kvalifikacija za Euro 2020. godine Zmajevi Roberta Prosinečkog osvojili su prve gostujuće bodove, što je ujedno glavna i osnovna činjenica zbog koje se bh. nogometni tim nije direktno plasirao na smotru najboljih. Na kraju, opet nam je ostalo samo duboko razočarenje.

Okončane su kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u još tri grupe, tako da je fudbalska selekcija Bosne i Hercegovine saznala potencijalnog rivala u doigravanju Lige nacija.
Riječ je o Republici Irskoj koja je remizirala sa selekcijom Danske i igrat će u doigravanju Lige nacija.
(portali)


19.11.2019.

Vatrogasci: Zasluženi odmor


Veliki broj šumskih požara bjesnio je prethodnih dana u Kaliforniji, a čak je i Los Angeles bio ugrožen. Vatrodasci sa slike, na zasluženoj pauzi, koristili su do sada oprobanu metodu protiv širenja požara, kojom su iz predostrožnosti kontrolisano palili nisko rastinje.
Stabla u šumi su suha, a uz to su se naduli i neki suhi jaki vjetrovi, kao nikada do sada. Sve to su posljedice klimatskih promjena, koje samo najodgovorniji neće da vide i nešto poduzmu.
Iz mjera predostrožnosti, milionima ljudi u Kaliforniji je bila isključena struja.
(spiegel)
(NovaSloboda.ba)
18.11.2019.

Sueski kanal: 150 godina postojanja.




Egipat ne želi veliku zabavu
Biće to samo jedno tiho sjećanje. Za razliku od pompezne trodnevne proslave, kakvom je Sueski kanal otvoren prije 150 godina, za ovu okruglu godišnjicu planirana je samo politička konferencija.
Sueski kanal i danas je jedan od glavnih svjetskih pomorskih puteva, prečica koji spaja Evropu sa Bliskim istokom i Indijom, a njegova politička, prilično nestabilna istorija, razlog je zbog kojeg se Egipat nerado sjeća kanala do 1956. godine, dok je bio u vlasništvu Britanije i Francuske.
"Svi se sjećaju kanala na svoj način", rekao je francuski ambasador u Egiptu Stéphane Romatet, ističući da Egipćani profitiraju od kanala tek od 1956. godine: te godine je egipatski predsjednik Nasser naredio nacionalizaciju kanalskog sistema. I na taj način izazvao suesku krizu.
Kada je Kanal završen, 17. novembra 1869. godine, imao je dužinu od 164 kilometra. Skratio je brodski put od Sredozemlja do Crvenog mora za više sedmica. Danas je najpoznatiji vodeni put na svijetu, dug 193 kilometra, širok do 215 metara i dubok 24 metra. Prolaz kanalom traje između 11 i 16 sati.



Iz istorije:
Ideja o izgradnji kanala, koji bi spajao Sredozemno sa Crvenim morem, ni tada nije bila nova. Planove o izgradnji razrađivali su još egipatski faraoni, koji su imali ideju spojiti Nil sa Crvenim morem. Prvi je radove na ovoj zamišljenoj trasi počeo još Sesostris II., oko 1900 godina prije nove ere- Tada mu namjena nije bila samo plovidba već i navodnjavanje pustinje, koju je trebalo pretvoriti u plodno tlo. Usprkos velikom broju robova koji su radili na izgradnji ovog kanala, projekt nije uspio. Pustinjski vjetrovi zatrpavali su sve što bi radnici iskopali, a radovi nisu odmicali. Kasnije su ovaj projekt pokušali oživjeti drugi faraoni, pa čak i perzijski car Darije koji je jedno vrijeme vladao Egiptom. Sve bez ikakva uspjeha.
Tokom 16. stoljeća veliki vezir Mehmet Paša Sokolović ponovo je aktualizirao ideju spajanja Crvenog mora i Sredozemlja. Ideja je bila otvoriti nove hodočasničke puteve prema Meki i Medini, ali i otvoriti trgovačke puteve koji bi donijele dodatnu snagu Otomanskom Carstvu. U to je vrijeme već postojala tehnologija kojom bi se ovakav kanal mogao napraviti, ali je procjena turskog sultana bila je da bi izgradnja kanala bila previše skupa. Prvi koji je ozbiljno “zagrizao” za projekt Sueskog kanala bio je Napoleon, i to tokom francuske kampanje u Egiptu i Siriji. Kada je nekoliko godina kasnije dao izraditi proračune i prva mjerenja moguće trase kanala, njegovi su ga arhitekti uvjeravali da je visinska razlika u nivou Sredozemnog i Crvenog mora iznosi oko 10 metara, zbog čega bi kanal morao imati poseban sistem ustava i brana kojim bi brodovi silazili ili dizali se prema svome odredištu. Kasnije se pokazalo se da je to bila pogrešna računica. Nivoi ova dva mora su bili gotovo su identični.


U to vrijeme Velika Britanija imala je vrlo živ pomorski promet s Indijom, ali su brodovi do Evrope morali putovati oko cijelog afričkog kontinenta. Iako bi cijena transporta znatno pojeftinila, a vrijeme dostave robe se skratilo, London nije bio pretjerano voljan podržati projekt Sueskog kanala računajući da bi on mogao ugroziti njihovu pomorsku dominaciju na globalnom nivou. Zbog toga je francuska firma. koju je vodio Ferdinand de Lesseps, napravila sporazum s Egiptom o gradnji kanala. Sama izgradnja zahtijevala je ogroman broj radnika pa je Egipat na sebe preuzeo obavezu dopremanja radne snage prisiljavajući najsiromašniji sloj Egipćana na radove za minimalnu plaću, i to pod prijetnjom sile. Deseci hiljada egipatskih seljaka krampovima i lopatama iskapali su kanal, a radovi su usporeni kada je 1863. egipatski vladar Ismail Paša zabranio prisilni rad. Tada je Lesseps promijenio strategiju i u Egipat dovezao nekoliko stotina parom pogonjenih rovokopača i strojeva koji su konstruirani posebno za ovaj projekt. Radovi su nastavljeni, a procjenjuje se da je od 75 miliona kubnih metara zemlje, pijeska i kamena iskopanih tokom gradnje najmanje jedna trećina iskopana ručno, lopatama i krapama.




Kanal je konačno završen i svečano otvoren 1869. godine, deset godina nakon “prve lopate”. Ismail Paša organizovaao je veliku proslavu, izgradivši prije toga sebi ogromnu palaču u Kairu kako bi mogao ugostiti uzvanike iz kraljevskih familija širom svijeta. Na njegovu žalost, sama izgradnja kanala i velika proslava koju je organizovao, dogodile su se u vrijeme kada je egipatski pamuk počeo gubiti na cijeni. Egipat, a ni sam Ismail Paša uskoro nisu imali novca za financiranje dugova koji su nastali zbog izgradnje kanala pa se vladar uskoro zadužio kod evropskih banaka. Ni ovaj kredit nije pretjerano pomogao, pa je Ismail Paša svoj dio vlasništva nad Sueskim kanalom uskoro morao prodati Velikoj Britaniji.
Naravno, London je ovaj novoizgrađeni kanal koji se našao u njegov i francuskom vlasništvu iskoristio za ono što je najbolje znao tokom 19. stoljeća – kolonijalno širenje. Upravo kroz Suez su prevoženi vojnici, oprema i logistika za veliku operaciju kolonizacije istočne Afrike i izvlačenje ogromnog bogatstva s Crnog kontinenta. Na područje Sueskog kanala Egipćani nisu imali pravo pristupa niti su imali ikakve koristi od njega. Tokom 1936. godine, na ovo su područje, uzduž 164 kilometara kanala, Britanci su poslali vojne jedinice koje su čuvale interese vlasnika, Britanaca i Francuza.


Status je ostao nepromijenjen do iza Drugog svjetskog rata. Godine 1956. egipatski predsjednik Nasser planirao je izgraditi veliku branu kojom bi regulisao veliko godišnje izlijevanje Nila. Za ovaj projekt zatražio je financijsku pomoć SAD-a i Velike Britanije, a kada su ove dvije zemlje odbile taj zahtjev, Nasser je nacionalizirao Sueski kanal proglasivši ga vlasništvom egipatskog naroda. Ubrzo su Velika Britanija, Francuska i Izrael napali Egipat, a kako je Nasser bio vrlo blizak tadašnjem Sovjetskom Savezu, sve je to “mirisalo” na Treći svjetski rat, čak puno krvaviji od onog koji je završio desetak godina ranije, jer su te 1956. godine sve sile već uveliko ovladale nuklearnim oružjem.
U spor su se uključili Ujedinjeni narodi poslavši mirovne snage, zatraživši od Britanije, Francuske i Izraela da napuste ovo područje. Zbog razaranja i oštećenja kanal je otvoren tek nakon desetak mjeseci, a promet je ponovo bio obustavljen 1967. godine, zbog izbijanja Egipatsko-izraelskog rata. U tome trenutku u kanalu se zateklo 14 brodova koji su se morali usidriti sve do ponovnog otvaranja kanala, na što su čekali do 1975. godine.








Kanal je od tada otvoren, a iako je u vlasništvu Egipta, posebni međunarodni zakoni osiguravaju prolaz svim brodovima. Kanal danas predstavlja jedan od glavnih trgovačkih putova, a u njemu vlada poseban režim plovidbe. Zbog svoje male širine promet se odvija u konvojima koji se mimoilaze na posebno izgrađenim obilaznicama ili na malom jezeru koje se nalazi na južnom dijelu kanala. Prosječno tokom dana kanalom prolaze tri konvoja, dva u smjeru juga i jedan u smjeru sjevera, a putovanje traje između 11 i 16 sati, prosječnom brzinom od oko 8 čvorova, odnosno 15 kilometara na sat. Egipat je prije nekoliko godina počeo širiti Sueski kanal izgradnjom dodatnih obilaznica kako bi se povećao kapacitet prolaza. Otvaranjem novog kraka plovnog puta unutar Sueskog kanala 2015. godine postignut je rekord kada je u jednom danu kroz njega prošao 81 brod s ukupno 6,1 miliona tona tereta. Uz to povećani su i prihodi od kanala. Samo u prošloj fiskalnoj godini Egipat je ostvario 5,9 milijardi dolara prihoda, što predstavlja rast od 5,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, ali je to još uvijek tek mali dio onog što službeni Kairo namjerava postići sa Sueskim kanalom. Planovi su da prihodi od kanala 2023. narastu na 13,2 milijarde dolara.
Fotografije: Kanal, tokom istorije
(spagos)

18.11.2019.

Košarkašice: Pobjeda nad Švicarskom i drugi trijumf u kvalifikacijama



Kvalifikacije za EP, 2. kolo:

BiH - Švicarska 80:61 (21:11, 27:18, 24:22, 8:10)

BiH: Deura 2, Gajić 18, Jones 23, Kapor 12, Vrančić 4, Babić 1, A. Delić 7, N.Delić, Džebo 10, Džinić, Džombeta, Marković.

Švicarska: Fora 4, Giroud 8, Herminjard 17, Simioni 5, Toumi 2, Baumann 6, Clement 2, Constantin, Franchina, Kohler, Rol 17, Ruga.




Ženska košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine ostvarila je drugu pobjedu u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo.
Nakon trijumfa u gostima protiv Rusije na startu kvalifikacija, košarkašice BiH su večeras u Sarajevu, u drugom kolu C-grupe pobijedile selekciju Švicarske sa 80:61 (21:11, 27:18, 24:22, 8:10).
Susret je protekao u potpunoj dominaciji bh. reprezentacije, koja je opravdala ulogu favorita i s maksimalnim učinkom završila prvi “prozor” u kvalifikacijama.
Nakon izjednačenih uvodnih minuta, košarkašice BiH su u finišu prve četvrtine za kratko vrijeme slomile otpor gošći i došle do dvocifrene prednosti, koja je u drugoj četvrtini rasla do 24 poena.
U drugom poluvremenu, gošće su donekle uspjele parirati, ali su bh. košarkašice držale rezultatsku prednost oko 20 poena i rutinski susret privele kraju.
Najefikasnije i u večerašnjoj pobjedi bh. tima bile su Jonquel Jones i Marica Gajić, a obe su ostvarile “double-double” učinak. Jones je postigla 26 poena uz 16 skokova, a Gajić 18 poena i 18 skokova. Dvocifren poenterski učinak imale su, takođe, Tamara Kapor sa 12 i Nikolina Džebo sa 10 poena.
U reprezentaciji Švicarske, najefikasnije su bile Alexia Rol sa 17 i Evita Herminjard sa 15 poena.
U drugom susretu u grupi Rusija je savladala Estoniju sa 96:66.
Nakon dva kola, reprezentacija BiH je u vođstvu sa četiri boda, Rusija i Švicarska imaju po tri, a Estonija dva boda.
Kvalifikacije se nastavljaju u novembru sljedeće godine, a u trećem kolu BiH dočekuje selekciju Estonije.
(sport)
18.11.2019.

Opijenost visinom




Oni balansiraju između vrhova i skaču vezani konopima u kanjone: Fotograf Fred Marie je pratio ove ljude, koji se u svakom pogledu usuđuju pokazati i hrabrost i ludost, na žici.
Na destinaciji Kjerag, u Norveškoj. Paul-Antoine Gauchon, suosnivač skakačke skupine Pyrénaline, na sajlu kojom prelazi preko kanjona, razgrnuo je svoje stvari na sušenje i provjetravanje.
U slobodnom padu iznad oblaka: Na padinama Pirineja u Francuskoj, jedna grupa atleta trenira Pendulum skok. Kao i kod Bungee skokova, u slobodnom padu leti se do duboko u dubinu.
Planine, kao ogromni park za penjanje: sa druge strane Pirinej, u Španiji. Gillian Hamcy koristi konopac kao klizaljku - za spust. Padobran će mu osigurati meko slijetanje.



Oslobožena sreća: Samo da konopac izdrži.
Crveno jezero, Hrvatska: Članovi različitih skakačkih timova uživaju u pauzi na ležaljkama, razumljivo, na dobroj visini. Ekstremni sport funkcioniše samo u timskom radu. Zajednički obroci su sastavni dio toga.



Nije teško prepoznati koji pribor drži skakače u životu: Konopci za penjanje svih dužina i vrsta centralni su dio opreme, kao i razne priključne, takozvane karabin kuke.



Francuski fotograf Fred Marie voli putovanja i adrenalin. Godinama prati tim skakača iz grupe Pyrenaline. U prilogu fotografije sa putovanja na nekoliko destinacija u Evropi.
(sten)
(NovaSloboda.ba)


17.11.2019.

Taj čudesni svijet – Slike dana


Žene sudjeluju u pješačenju kroz pustinju "Rose Trip Maroc" u južnoj marokanskoj Sahari.


Na pijaci tekstila u Džakarti na prodaju se nude obojene marame u boji.


Muškarac prerušen u magarca šeta centrom Moskve, a jedna mala djevojčica ga je posmatrala fascinirana njegovom pojavom.


U prvom turskom podvodnom muzeju u Antaliji jata riba plove oko statue obrasle školjkama.


Tri hinduske žene, tokom svečanosti "Chatth Puja", stoje u jako zagađenim vodama rijeke Yamuna u New Delhiju.


Ispred Brandenburške kapije, povodom 30. godišnjice pada Berlinskog zida, mogla se vidjeti umjetnička akcija Patrica Shearna, "Visions in Motion".


Jedan od mnogih, maskiranih učesnika, tokom parada u povodu Dana mrtvih u Mexico Cityju.


Tokom protesta protiv iračke vlade, demonstrant je pozirao ispred grafita na trgu Tahrir, u Baghdadu.


"Zmaj od Calaisa" francuske ulične umjetničke grupe "La Machine" provozao se ulicama ovog sjevernog francuskog lučkog grada.


U gradu Chandigarh u Indiji, kostimirane vještice protestuju protiv upotrebe plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu.


Irački studenti pucaju selfije ispred teško naoružanih snaga sigurnosti u Diwaniyi, tokom antivladinih protesta.
(web)

Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
17.11.2019.

Klimatske promjene: Svi smo mi Venecija!


(tekst koji slijedi objavljen je u časopisu Bild, dana 16. novembra 2019. autor Christoph Hülskötter)

Utorak uveče, nešto iza 22 sata. Parlamentarci u gradskoj vijećnici Venecije upravo su odbacili prijedlog za borbu protiv klimatskih promjena, jer dolazi velika plima. Ubrzo nakon toga njena je sala za sastanke preplavljena.
Više nego samo ćud prirode.
Grad laguna je doživio najgoru poplavu u posljednjih 50 godina. Više od 90 posto istorijskog grada je pod vodom. Šteta prelazi u stotine miliona eura.
Svi znamo da Venecija nije izolovan slučaj. Prije godinu dana, istraživanje Univerziteta u Kielu izračunalo je da od 49 mjesta Svjetske baštine na Sredozemlju 37 leži u akutnoj opasnosti od klimatskih promjena. Među njima stari grad Dubrovnik i ruševine Kartagine.
Do 2050. godine mogli bi biti poplavljei veliki gradovi, kao npr. Mumbaj, Bangkok ili Aleksandrija.
Do sada se nivo mora popeo za 25 cm, od 1870. godine. Studija istraživača iz Potsdama početkom novembra pretpostavlja da će se nivo mora do 2030 povećavati brže nego što se prethodno mislilo. Za još 20 cm.
Godinama su istraživači govorili da se Venecija neće moći dugoročno spasiti. Ako ne želimo da mnoga obalna područja u nekoliko desetljeća izgledaju slično, moramo reagirati brže od gradskih političara iz grada lagune.
U protivnom, biće prekasno.

U prilogu, slike Venecije, dan poslije.














(spagos)

16.11.2019.

Negdje daleko: Odakle dolazi naša toplota?


Putnički voz prevozi ruske radnike direktno na Arktik. Tamo se pumpa zemni gas i kroz gasovode dovodi do Evrope. To je industrijska grana koja ovoga vremena doživljava svoj boom, ali ujedno, osvaja i staru domovinu uzgajivača sobova.


Jedan paralelni prikaz novog i starog u najsjevernijim dijelovim Planete.
Putnički voz koncerna Gazprom provlači se kroz ledenu pustinju, u pravcu sjevera. Ni jedan drugi voz na svijetu ne vozi tako visoko na sjever, kao ovaj.

Plinsko polje odjednom izvire poput ostrva, u sred snježne tundre. Odavde, nazad, cjevovodi dosežu do velikog dijela Evrope, i donose toplinu u domove tamnošnjih stanovnika.


Bušilice plinskih tornjeva vrte i do dva kilometra kroz dubinu permanentnog leda. Život radnika na bušotinama je organizovan kao i na drugim mjestima, s tim, da ih tokom rada okružuju dvocifrene minus temperature. Radnici sa bušotina svoje obroke jedu u prikolici. Kuharica jednog od njena dva psa naziva „frikadela“.

U labirintu cijevi plin se priprema za transport na daljinu.


A na željezničkoj stanici česta slika: Neko dolazi, neko odlazi. Čovjek kroz sniježnu oluju vuče svoj kofer u putnički voz.



Mašinovođa Aleksandar Mironovič obavlja svoj posao, i svaki voz dovede do krajnje tačke putovanja.

U neposrednoj blizini bušotina žive oni, koji generacijama čitav svoj živpt provode u ovakvim uslovima, Uzgajivači sobova.

Roba za domaćinstvo je spakovana u paketima na sanjkama, kad stočari traže novo mjesto za hranjenje svojih životinja



Na svijetu nema toliko mjesta, na kojima se, kao ovdje, mora voditi teška borba za život.


Život u šatoru: Navečer, djeca stočara na laptopu gledaju film "Shrek". Struju dobijaju iz agregata.
Baka Nadja priprema sobove za vuču saonica. Svaki od njih ima svoje stalno mjesta u zaprezi.


Uzgajivač sobova Mihail Chudi zalihe hrane nabavlja u prodavnici u radničkom naselju.
A u naselju, u samom plinskim polju, nalazi se i svečano osvjetljava crkva.


Samo krzno i drvo ovdje štite ih od smrtonosne hladnoće
Majka Ljubow „pakuje“ sina u nekoliko slojeva debele odjeće, na vanjskim dvocifrenim minus temperaturama.

Četvorogodišnji Gleb gleda kako majka i tetka uveče grade šator. To traje oko sat vremena

Na jednoj zgradi, u radničkom naselju, nacrtan je ogromni ledolomac, na kojem stoji ispisana poruka: "Učinili smo Rusiju jačom".

Za djecu radnika iz naselja škole rade normalno, gdje se u takozvanoj „Gasprom klasi“ učenici pripremaju za karijeru u životu


Za djecu iz vrtića, u mjestu Labytnangi, pripremljena je slana špilja u kojoj udišu zdravi zrak.


Crvena zastava iz doba komunizma leprša sa snježnog motora Tundra-aktiviste Jejka Serotetta.
(stern)
(NovaSloboda.ba)

16.11.2019.

Poraz od Italije









Stadion Bilino polje.

Gledalaca 10.000.

Glavni sudija: Sandro Schareer (Švicarska).

Strijelci: 0:1 – Acerbi (21.), 0:2- Insigne (37.), 0:3- Belotti (53.).

Žuti karton: Kovačević (BiH), Bernardeschi i Bonucci (Italija).  

BIH: Šehić,Kvržić, Kovačević, Bičakčić, Kolašinac,Bešić (61. Sarić), Pjanić (77. Jajalo), Cimirot,Višća (61. Hodžić), Džeko, Krunić. Selektor: Robert Prosinečki.

Italija: Donnarumma (88. Gollini),Florenzi, Bonucci, Acerbi, Emerson- Barella, Jorginho, Tonali,Bernardeschi (75. El Shaarawy), Belotti, Insignie (87. Castrovilli). Selektor: Roberto Mancini.

Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine poražena je u 9. kolu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2020. godine pred oko 10.000 gledalaca na Bilinom polju od lidera grupe J, selekcije Italije rezultatom 0:3 (0:2).
Italijani su tako ostvarili devetu pobjedu i zadržali maksimalan učinak, dok se reprezentacija BiH porazom oprostila od domaćih navijača i bez ikakvih šansi za plasman dočekuje posljednji meč u kvalifikacijama protiv Lihtenštajna.
Gosti su veći dio meča bili bolji tim, mada je i reprezentacija BiH u prvom poluvremenu u nekoliko navrata ozbiljno zaprijetila golu Donnarumme.
Ali, Italijani su uspjeli iskoristiti dvije prilike i golovima stopera Francesca Acerbija u 21. i Lorenza Insignie u 37. minuti došli do visokog vođstva.
Na otvaranju drugog poluvremena, u 53. minuti, Belotti je dobro šutirao sa oko 18 metara iskosa sa desne strane te pogodio za vođstvo gostiju od 3:0, čime je praktično bilo riješeno pitanje pobjednika.
Reprezentacija BiH do kraja je pokušavala doći do počasnog pogotka, ali nije bilo većih šansi. 
BiH će priliku za plasman na EURO 2020 tražiti kroz baraž u martu naredne godine, a Italija je trijumfom u Zenici, pod vođstvom Roberta Mancinija ostvarila 10. uzastopnu pobjedu, te oborila 80 godina star rekord. Devet uzastopnih pobjeda ta selekcija ostvarila je u periodu 1938.-1939. godine, kada ih je vodio selektor Vittorio Pozzo.
(sport)

16.11.2019.

Predstavljena lopta za EURO 2020: "Uniforia" kao simbol različitosti


Adidas je u srijedu navečer u Londonu predstavio službenu loptu za EM 2020. Raznolikost turnira je, prema riječima proizvođača, biloa inspiracija za naziv lopte „Uniforia“.
"Uniforia", mješavina engleskih riječi „united“, jedinstvo i euforija, a trebala bi simbolizirati zajedništvo koje dolazi s konkurencijom, koja će se osjetiti u cijeloj Europi sljedeće godine.
Kako bi proslavili 60. godina Evropskog prvenstva, finalni turnir Evropskog prvenstva održaće se u dvanaest različitih evropskih zemalja i to: u Londonu, Glasgowu, Dublinu, Bilbau, Amsterdamu, Kopenhagenu, St. Petersburgu, Minhenu, Rimu, Budimpešti, Bukureštu i Bakuu. Poseban format turnira inspirisao je i dizajnere nove lopte.
Dizajn Uniforije nalazi se u jedinstvenom spoju umjetnosti i fudbala, simbolizira ideju premošćavanja i brisanja granica, kao i raznolikosti koja će karakterisati ovaj turnir. Ti elementi su bili polazna točka za proces dizajniranja lopte započetog 2018. godine.
"Prilikom dizajniranja službene lopte za svaki turnir, uvijek se trudimo zadražati kulturne elemente, trudimo se na stadionu osjeti duh ulice", rekla je dizajnerica Anika Marie Kennaugh.
EURO 2020 počet će u Rimu 12. juna, a mjesec dana kasnije završit će finalom na Wembley stadionu u Londonu.
(kicker)

15.11.2019.

Košarkašice: Bosna i Hercegovina savladala Rusiju i zabilježila jednu od najvećih pobjeda u historiji


Ženska košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine je u prvom kolu kvalifikacija za Eurobasket 2021. godine je pobijedila Rusiju rezultatom 70:69 i zabilježila jednu od najvećih pobjeda u svojoj historiji.

U prvoj četvrtini susreta naše reprezentativke su pružile sjajnu partiju i prvih deset minuta su riješili u svoju korist rezultatom 19:14. U drugoj ćetvrtini naše protivnice su zaigrale dosta čvršće u odbrani i uspjele da preokrenu rezultat u svoju korist i na odmor odlaze sa prednošću od sedam poena. Rezultat je glasio 37:30 u korist Rusije.
U trećem periodu naš tim je ponovo pokazao sjajnu igru i uspio da smanji prednost Ruskinja. Predvođene sjajnom Jonquel Jones i Maricom Gajić uz pomoć ostalih saigračica, naš tim je uspio da smanji zaostatak na samo tri poena, 52:49.
Odličnu igru naš tim je nastavio i na otvaranju posljednjeg perioda i serijom 8:3 dolaze do prednosti 57:55. Nakon toga gledali smo dosta neizvjesnu utakmicu u kojoj su naše reprezentativke u potpunosti parirale favorizovanoj Rusiji. Četiri minute prije kraja susreta imali smo prednost od tri poena, 65:62.
Levchenko je sa linije za slobodna bacanja pogodila za 67:66 na 33 sekunde do kraja, a onda je Jones 16 sekundi prije kraja pogodila trojku za 70:66 poslije čega je Kovalev tražio minutu odmora nakon koje je Shilova pogodila trojku za 70:69, devet sekundi do kraja.
Babić nakon timeouta nije uspjela ubaciti loptu u igru, pa je Rusija imala šansu za posljednji napad, ali ga nisu uspjele realizovati, te je BiH zabilježila veliku pobjedu.
Jonquel Jones je vodila Zmajice do pobjede sa 29 poena, 16 skokova i dvije asistencije, a pratila je Marica Gajić sa 17 poena i šest skokova. Još je dvocifrena bila Tamara Kapor sa deset poena, tri skoka i dvije asistencije.
U redovima Rusije Maria Vadeeva je bila najbolja sa 18 poena i 11 skokova, te asistencijom dok je Zhedik susret završila sa 14 poena, te po četiri skoka i asistencije.



Naša selekcija narednu utakmicu igra u nedjelju protiv selekcije Švicarske, a taj susret se igra u dvorani Skenderija. Švicarska i Estonija, naše protivnice u Grupi C, svoj susret igraju od 20 sati.

Rusija: Leshkovtseva 0, Nizamova 6, Shabanova 0, Shilova 6, Vadeeva 18, Anoikina 4, Komarova 0, Levchenko 9, Logunova 6, Namok 0, Razheva 6, Zhedik 12. Selektor: Alexander Kovalev.

Bosna i Hercegovina: Deura 6, Gajić 17, Jones 29, Kapor 10, Vrančić 5, Babić 0, A. Delić 0, N. Delić 0, Džebo 0, Džinić 0, Džombeta 3, Marković 0. Selektor: Goran Lojo.
(sport1)




Milica iz Knina, Irena iz Banjaluke, Marica i Jovana iz Bijeljine, Nikolina iz Sarajeva, Marina iz Tuzle, Tamara i Miljana iz Trebinja, Anđela i Nikolina iz Vlasenice, Nikolina iz Istočnog Sarajeva, Jonqel Jones sa Bahama. Pokoriše moćnu i jaku Rusiju pod zastavom jedne i jedine domovine Bosne i Hercegovine. I on će meni nema Bosne i Hercegovine. Vidiš hajvanu da je ima, na svakom njenom pedlju. Zato ne nasjedajte više na foluške ovih iz prvih minuta dnevnika i s naslovnica u vrhu portala. Pogledaj bola ove djevojke, vidi Jonqel James sa Bahama koja kaže da je zavoljela BiH, Sarajevo i ćevape i utrpala moćnim Ruskinjama 29 laganih poena.
Ovo je Bosna i Hercegovina kakvu sanjamo i želimo!!!
(Nermin Bise/facebook)

15.11.2019.

Svijet i u svijetu svašta – Slike sedmice


Demonstranti svijetle u noći, sa svojim mobitelima. tokom protesta protiv kineskog uticaja u Hong Kongu.


Na plaži Bondi u Sidneju postavljena je jedna ogromna statua ptice, koja vrlo rado prima poljubce. Tokom fotografisanja za uspomenu.


U Barceloni, demonstranti mašu katalonskim zastavama zahtijevajući puštanje privedenih separatista.


Demonstranti sjede na ulici u Bejrutu, na donešenim sofama i prostirkama. Danima se u Libanu održavaju masovni protesti protiv vlade


Pripadnici "Nihang", tradicionalne sikhske vojske, jašu stojeći na leđima konja, tokom parade u indijskom Amritsaru.


Na studentskim protestima u gradu Panama, jedan demonstrant kleči na ulici. Protesti su usmjereni protiv planirane privatizacije visokoškolskih ustanova.


Nakon prevoza životinja, jedan magarac se usprotivio istovaru iz kamiona. U indijskom gradu Vautha održava se godišnja velika pijaca na kojoj se prodaju i kupuju magaraci i deve.


Spasioci hodaju uz izgorjele vagone voza u Pakistanu. Vagoni su se zapalili nakon što su u vozu eksplodirali plinski štednjaci. U nesreći je poginulo najmanje 71 osoba.


Našminkana učesnica, prisustvuje paradi tokom Dana mrtvih u Mexico Cityju.


Bračni par: Tom Kaulitz i Heidi Klum su se za Halloween u New Yorku premaskirali u čudovišta.


Plamen suklja iz dvorca Shuri na Okinavi. Zgrada, koja pripada svjetskoj kulturnoj baštin, teško je oštećena u požaru.


Ljubitelji starinskih bicikla sa visokim točkovima, voze se kroz Prag na tradicionalnom godišnjem susretu ovih visokotočkaša.


Tokom utakmice Bundeslige Union Berlin protiv Hertha BSC, gostujući navijači su bacali baklje u pravcu glavne tribine. Naravno, slijedi i treće poluvrijeme. U fudbalskom savezu.
(web)

Smail Špago
(NovaSloboda.ba)

14.11.2019.

Tu je nekad bilo more




jezero HE Mostar, Vrapčići, ljeto 2019.

(sasvim slučajno, odmah iza prethodnog priloga)


Tu je nekad bilo more

Tu je nekad, kažu knjige – bilo more
čekalo me pa presušilo?
Rođeni sam moreplovac ko Magelan
il još bolje ko admiral Kuk

U ravnici usred njiva gubim elan
nasukan u žitu morski vuk
Mog mora nema, al
ja živim u nadi
da možda, ipak, negde srešćemo se još

Život mi je zato gorak kao tonik
tuga moja bez kraja i dna
Al na sreću tu je Mesec svetionik
vodi me kroz plave vode sna

O, gde baš mene da tako nešto snađe
Ovo je priča i za suze i za smeh
Poneki mornar možda ostane bez lađe
ali bez mora, to je izuzetan peh

(iz pjesme Panonski mornar, autor Đorđe Balašević)

fotografije: Jezero HE Mostar ljeto 2019 god. Kroz moj objektiv?

(Gugo/facebook 20191114)
14.11.2019.

Klimatske promjene: Ukoliko Jadransko more nastavi s rastom, BiH će osjetiti posljedice


(a posebno jedan hercegovački grad)

Kako sada stvari stoje i prema čak i optimističnim predviđanjima, svijet će do 2100. ovakvim tempom biti topliji za tri stepena

Izvještaj UN o stopi zagađenja Zemljine atmosfere naveo je da 2017. godine čovječanstvo ne samo što je povećalo nivo ugljendioksida na najviše u istoriji nego je to činilo brže nego ikad. Uz takve trendove i lobiranje naftnih, plinskih i kompanija koje zarađuju na ugljenu, pri čemu ulažu milijarde eura i dolara u promovisanje daljnjeg korištenja fosilnih goriva, svijet je sve dalje od toga da se u ovom vijeku spasi od globalnog zagrijavanja goreg od stepena, koliko su nacije svijeta dogovorile Pariskim klimatskim sporazumom. Kamoli da se zaustavi na 1,5 stepeni, što je predloženo kao posebno ambiciozan cilj.
Kako sada stvari stoje i prema čak i optimističnim predviđanjima, svijet će do 2100. ovakvim tempom biti topliji za tri stepena. Tekst objavljen o ovoj temi u “Proceedings of the National Academy of Sciences of the U.S.A.” navodi da će po takvim scenarijima nivo mora širom svijeta do kraja vijeka porasti za između 4,3 i 9,9 metara u odnosu na prosjeke prije nego drastičnih promjena širom Zemlje zbog klimatskih promjena.
Samo pet godina otkako se u službenim predviđanjima čak i rast mora od 1,5 metara smatrao ekstremnim prognozama, odjednom ispada da su i umjerena predviđanja nekoliko puta gora od toga. Što se Jadrana tiče, u slučaju rasta mora od devet metara, što je u skladu s izvještajem PNAS, vrijedi istaći i velike posljedice po Bosnu i Hercegovinu.
U slučaju već i četiri metra, Čapljina dobija svoju rivijeru. Ali, more se tu ne zaustavlja i potopljena biva i Čapljina. Jadransko more zapravo prodire do pola puta do Mostara, a u izvještaju se navodi da je poljoprivreda odavno nemoguća, prenosi Express.hr.
(oslobodjenje 20191114)


(spagos)
14.11.2019.

Konje ubijaju: Zbogom ljepoto!




Stotine konja uginu svake godine od posljedica učešća konjskim trkama u SAD. Čak se umješao i državni tužilac, a politika prijeti sa zabranama. Postavlja se otvoreno pitanje, dali će konjički sport preživjeti ovu krizu?
Jedno mirno jutro u Arkadiji, predgrađu Los Anđelesa.
Ovdje trenira više od 50 konja, kasom i galopom preko pješčanog tla.
Park Santa Anita je fenomenalni posjed, koji nalikuje zabavnom parku: ukrašeni maslinjaci, moćne fontane, brončana poprsja. Na tribini, sagrađenoj 1934. godine, zelena boja sjedišta, a iza trkališta, uzdižu se planine San Gabriel.
Zapravo, park Santa Anita je mjesto nade. Konjske utrke su igre na sreću, a posjetioci se klade na pobjedu svog favorita, špekulišu na veliku pobjedu, a neki se pri tome nadaju čak i boljem životu.
Također se i konji klade - da če do cilja uspjeti doći živi. Mnogi gube tu opkladu
Priče nisu ni malo reprezentativne za 36 konja, koji su uginuli od Nove 2018. dodine, do prije dvije sedmice u Santa Aniti, od posljedica nesreća na trkama i treninzima. Broj 35 je bio G Q Covergirl. Samo dva dana kasnije uslijedio je broj 36: „Bye Bye Beautifull“, Zbogom lijepoto. Kao da je davaoc imena ovoj kobili, predskazao njenu sudbinu?
Dok galopiraju konji izgledaju moćno, veličanstveno. Ali samo jedan pogrešan korak može imati fatalne posljedice. Prelomi ekstremiteta često se izjednačavaju sa smrtnom kaznom kod konja, jer su šanse za oporavak male.
Jedan od problema su sedmice je oporavak životinja nakon operacije, što može dovesti do dodatnih komplikacija. Većina konja stoga biva ubijena odmah nakon nesreće.
Tokom trke, veterinari prate životinje u kolima hitne pomoći, oni su za nekoliko sekundi na mjestu pada konja, a ovisno o situaciji, odlučuju se na momentalnu eutanaziju, bez konsultacija s vlasnikom. Često davanje ovakve injekcije može imati traumatizirajuće posljedice za uzgajivače konja.
Kada je početkom godine u roku od nekoliko sedmica uginulo oko 20 konja, Santa Anita postala je simbol zla koje se događa na utrkama. U međuvremenu, hipodrom je zatvoren, stručnjaci su analizirali površinu staza, sumnjajući da je staza uzrok brojnim ozljedama.
Ali čak i nakon ponovnog otvaranja, nastavilo se po istom.
Kako se već priča, ovaj sport će doživjeti sudbinu utrka pasa. Krajem prošle godine Florida je zabranila trke pasa na 11 od ukupno 17 staza u SAD. Da li će se isto desiti i sa konjskim trkama?
Javno mijenje traži hitne promjene, Na redu su ljudi iz Konjičkog saveza, koji kažu da trke moraju transformirati, kako bi se spoet uopšte održao.
(spiegel)
(NovaSloboda.ba)

13.11.2019.

Iz stare štampe: Srpsko pjevačko društvo Gusle, 1938.


Jedno od najaktivnijih nacionalnih društava u Mostaru krajem 19. stoljeća svakako je bilo Srpsko pjevačko društvo Gusle. Registracija društva se obavlja pod zvaničnim nazivom „Pravoslavno pjevačko društvo”, a prva skupština društva održana je 18. decembra 1888. g. pod predsjedništvom Jove Šole.
Gusle su pored pjevačke imale i dramsku sekciju koja je izvodila drame domaćih i stranih pisaca, a sudjelovali su u svim tadašnjim kulturnim i nacionalnim manifestacijama. Osnovale su i svoju čitaonicu (1891. g.) u kojoj su se mogli naći svi poznatiji srpski i hrvatski listovi i časopisi. Od 1891. Gusle organiziraju svoja poznata „sijela” na kojima su se održavala brojna poučna i literarna predavanja, muzičke tačke i recitacije, a obično su se završavale igrankom. Godine 1892. osnovan je mješoviti hor, a tek 1902. društvo dobija dozvolu da se može zvati Srpsko pjevačko društvo Gusle.
U znak zahvale, godine 1938. društvo izdaje zahvalnicu s imenima najvećih donatora i dobrotvora koji su pripomogli njegovu radu.

Fotografije: Dobrotvori Srpskog pjevačkog društva Gusle, 1938.

Priredili: Tibor Vrančić/Smail Špago
(NovaSloboda.ba)

13.11.2019.

Kvalifikacije za EURO 2021: Fudbalerke pobijedile u Izraelu


Izrael – BiH 1:3 (1:2)

Ženska „A“ reprezentacija Bosne i Hercegovine pobijedila je večeras u Haifi Izrael sa 3:1 (1:2) u susretu kvalifikacija za EURO 2021.

Domaći sastav dolazi do prednosti u 3. minuti preko Mor Efraim.
Do kraja prvog poluvremena izabranice Samire Hurem preokreću rezultat. Prvo je pogodila Sofija Krajšumović u 29., a zatim i Dajana Spasojević u 37. minutu.
Konačan rezultat postavila je Marija Aleksić u 80 minuti.

Za BiH su igrale: Dijana Haračić, Valentina Šakotić, Šejla Selimović, Amira Spahić, Melisa Hasanbegović, Marija Aleksić, Dajana Spasojević, Đula Velagić, Milena Nikolić, Selma Kapetanović i Sofija Krajšumović. Selektorka: Samira Hurem.

To je treća pobjeda reprezentacije Bosne i Hercegovine u kvalifikacijama za EURO 2021.
Naredni susret izabranice Samire Hurem će odigrati 5. marta 2020. godine na domaćem terenu, a protivnik će ponovo biti selekcija Izraela.
(Fena / Haris Ahbabović)

Sa stranice ŽF/NK Emina 2016:
Ženska „A“ reprezentacija Bosne i Hercegovine pobijedila je večeras u Haifi Izrael sa 3:1 u susretu kvalifikacija za EURO 2021. U ovom susretu naša igračica Đula Velagić igrala je u prvom sastavu, dok je Minela Gačanica bila na klupi. Čestitamo igračicama i stručnom štabu na veoma bitnoj pobjedi i želimo im puno sreće u daljem toku kvalifikacija.
(ŽF/NK Emina 2016/facebook)

Čestitke!

(spagos)
13.11.2019.

Visoke ambicije: Premijera na vrhu


Najniži planini vrh savladao je kao poslijednji. Uspješnim usponom na vrh Shishapangmi sa 8027 metara visine na Tibetu, kineskoj "autonomnoj upravnoj jedinici", Nirmal Purja osvojio je svih 14 vrhova viših od osam hiljada metara na svijetu, za nešto više od šest mjeseci.

Prethodni najbolji nastup imao je Južnokorejanac Kim Chang-Ho s vremenskim rasponom od gotovo osam godina. Za razliku od Purje, Kim nije koristio kisik iz flaše. Prije godinu dana, Kim je poginuo u planinskoj nesreći.
Prvi uspješni čovjek u ovoj disciplini, Reinhold Messner, koji se na svih 14 vrhova popeo između 1970. i 1986. godine, pohvalio je ovo "jedinstveno planinarsko dostignuće" i naglasio "logističku pripremu". Purja je iskoristio, već pripremljene, uobičajene uspone i često se vraćao helikopterom u bazne logore.
„Pravedno izgleda sasvim drugačije“, primjećuje magazin „Alpin“. Purja se nedavno požalio na sve teće finansiranje podviga. Svaki uspon ga je koštao po, oko 56.000 eura.
Nisu to učestvovali samo sponzori. Projekt je omogućila i crowdfunding kampanja finansiranja putem interneta i jedna hipoteka na njegovu kuću. Delimično je Purja sa sobom vodio i brojne zainteresirane, koji su plaćali zajednički uspon.

Iznad svih granica
Svih 14 vrhova iuznad osam hiljada metara nalazi se na masivu Himalaje, od Kangchenjunga između Nepala i Indije na istoku, do Nanga Parbata na zapadu, u Pakistanu

Brojne zastave nose molitve do neba
Tibetanske molitvene zastave rasprostranjene su u cijeloj himalajskoj regiji i sada krase gotovo svaki prolaz i vrhunac. Budisti vjeruju da se molitve bolje izvode na nebo

Lav kao uzor
Riječima "Ja sam lav" Nirmal Purja potvrdio je svoju odlučnost. Fotografija ga prikazuje 22. maja na Mount Everestu, na nadmorskoj visini od 8848 metara.
(focus)

Smail Špago
(NovaSloboda.ba)

12.11.2019.

Monografija „Između dvije imperije - Bosna i Hercegovina na fotografijama Františeka Topiča 1885. – 1919.“


Zemaljski muzej BiH od svog osnivanja, uz osnovnu muzeološku i naučnoistraživačku djelatnost na poljima arheologije, etnologije i prirodnih nauka, sistematski prikuplja, obrađuje i arhivira fotografije, negative i filmove, te je nezaobilazna baza i početna tačka za svako ozbiljnije istraživanje historije fotografije u Bosni i Hercegovini. Unutar te ogromne baze najistaknutije mjesto zauzima raritetna zbirka s više od 6.000 negativa na staklenim pločama koja datira iz vremena kraja 19. i početka 20. stoljeća.

Kao najveći i sadržajno najvažniji dio navedene zbirke izdvaja se korpus od oko 5.000 negativa objedinjen potpisom jednog od najistaknutijih pionira fotografije u Bosni i Hercegovini - Františeka Topiča, Čeha koji je dobar dio svoga radnog vijeka proveo u Zemaljskom muzeju BiH, prvo kao arhivski činovnik a potom i kao bibliotekar, sekretar i fotograf.

Monografija Između dvije imperije, Bosna i Hercegovina na fotografijama Františeka Topiča 1885. - 1919. predstavlja izbor najzanimljivijih, ranije uglavnom neobjavljivanih Topičevih fotografija i ujedno je najvažniji izdavački poduhvat Zemaljskog muzeja BiH u posljednjih nekoliko godina.

Knjiga daje kvalitetniji i cjelovitiji uvid u stvaralački opus autora čiji se rad izdvaja kao izvor prvog reda za istraživanje intimne historije i geografije bosanskohercegovačkog društva u osvit jedne od najvećih ljudskih i civilizacijskih tragedija uopšte - Prvog svjetskog rata.



Fotografija: Stari most, František Topič, Zemaljski muzej BiH
(spagos)
12.11.2019.

Koraljni grebeni: Gotove kuće u okeanu


Koraljni grebeni dom su mnogih morskih stvorenja poput mladih riba, rakova i puževa. Međutim, klimatske promjene, prekomjerni ribolov i zagađenje pritiskaju podvodni raj. Mnogi su grebeni već uništeni. Istraživači sa Univerziteta Delaware žele da stanarima grebena bez kuća daju novi dom: sa vještačkim koraljima izrađenih pomoću 3-D štampača.
Pomoću iPhonea fotografirali su prirodne koralje iz svih uglova, stvarajući digitalnu predlogu za štampač. Kao materijal za gradnju koristili su bioplastiku izrađenu od kukuruznog škroba.
U južnom Tihom okeanu, kraj Fidžija, istraživači su testirali njihove lažne strukture. Ribe su se odmah uselile u svoje nove domove. „Vještački“ koralji nisu im bili ništa manje atraktivni od pravih koji su se nalazili tu odmah pored vrata.
Posebna radost za istraživače je bila kad su vidjeli da su se na 3-D modele naselile i koraljne larve. Na taj način umjetni greben može ponovo stvariti prirodno stanište ovim vrstama.
(focus)
(NovaSloboda.ba)
11.11.2019.

Istina iz ranije nepoznatih dokumenata



Rekonstrukcijom na današnji dan (9. nov. 1993) porušenog Starog mosta došlo se do novih historijskih činjenica u vezi premoštenja Neretve na ovom najužem mjestu mostarske kotline. Drži se da je gost Radin oko 1440. godinu dao izgraditi viseći most i kule sa obe strane. Zbog važnog strategijskog položaja ove lokacije i veze sa tada još neosvojenim prostorima na desnoj obali Osmanska administracija je sagradila sigurniji i čvršći drveni most prije 1473. godine. Moćne višestruko uslojene drvene konzole koje su postupno izlazile iz obale i nadvisivale rijeku, dodatno su bile visoko obzidane nabojem od krečnog maltera i kamena (vidjeti sliku dole), a po vertikali još i međusobno povezane velikim željeznim klinovima. Tako uređena osnova drvenoga mosta ostala je sačuvana u otisku, u temeljnim nosačima Hajrudinovog kamenoga luka na obje riječne obale. Most preko Drine iste konstrukcije kao u Mostaru opisao je Evlija Ćelebi u svojim potopisima: “...tako da je na jake temelje, koji se nalaze na obje strane rijeke, vješto nanizao jednu na drugu velike i duge grede tako da jedna nad drugom izmiče kao pera u krilima lastavice.” Ovaj drveni most, ustvari dvije konzole koje se dodiruju, je bio u upotrebi punih 93 godine, s zatim je Hajrudin za jednu građevinsku sezonu, 1566. godine izgradio kameni most.
Otkrivanjem ranije nepoznatih dokumenata u arhivi Osmanskog carstva, ustanovilo se da Stari most nije građen devet godina kako se ranije pogrešno navodilo, nego se podigao od proljetnih do jesenjih velikih voda, godine 1566. za vrijeme niskog vodostaja, što je omogučilo izradu skele luka.
Preporučujem da posjetite podzemni dio muzeja neposredno uz most. Na crtežu mosta crvenom elipsom sam označio mjesto konzolnih greda mosta, čiji se otisci vide na slici.

Fotografije uz tekst:
Temelji starog mosta, iz Muzeja neposredno uz Stari most, Ahmet Kurt
Temelji Starog mosta, crtež, Ahmet Kurt

(Ahmet Kurt/facebook 20191109)

Stari most prije izgradnje kamenog mosta rekonstrukcija

Stari most Zamšiljeni izgled ćuprije sultana Sulejmana kana s kulama koje su sagrađene kao zaštita ćuprije sultana Mehmeda kana – crtež prof. Hamdija Salihović

Stari most – mjere (Ahmet Kurt, januar 1998.)


Fotografije: Iz teksta Edina Huskovića, Most nad Neretvom

Stari most prije izgradnje kamenog mosta rekonstrukcija
Stari most Zamšiljeni izgled ćuprije sultana Sulejmana kana s kulama koje su sagrađene kao zaštita ćuprije sultana Mehmeda kana – crtež prof. Hamdija Salihović
Stari most – mjere (Ahmet Kurt, januar 1998.)

(spagos)
11.11.2019.

Prekinut Veležov niz




Premijer liga BiH, 16. kolo:

NK Široki Brijeg - FK Velež 1:0

NK Široki Brijeg: Zlomislić, Kvesić, Matić, Ćorić, Franjić, Jović, Marić, Stanić, Kovačić, Bagarić, Enin.

FK Velež: Bobić, Manev, Zeljković, Samardžić, Ćosić, Brandao, Osmić, Berisha, Hasanović, Vehabović, Urdinov.



Nogometni klub Široki Brijeg dočekao je na stadionu Pecara u 16. kolu Premijer lige Bosne i Hercegovine Fudbalski klub Velež. Domaćin je upisao minimalnu pobjedu rezultatom 1:0.
Utakmica se zbog kazne koju je dobio klub sa Pecare igrala pred praznim tribinama.
U devetoj minuti jedanaesterac za domaće. Precizan za vodstvo domaće ekipe bio je Toni Jović. .
Domaćin je do dva gola prednosti mogao u 28. minuti utakmice. Bagarić je šutirao, pogodio stativu, lopta je "šetala" po gol liniji, a odbrana Veleža uspjela otkloniti opasnost. U 44. minuti susreta najbolja prilika u prvom poluvremenu za Rođene. Ponovo je šutirao Berisha, a golman Zlomislić je odlično intervenisao.
U nastavku susreta prvu dobru priliku imali su gosti, ali je loše šutirao Brandao. Pitanje pobjednika domaćin je mogao riješiti u 70. minuti susreta, ali je Bagarić šutirao pravo u dobro postavljenog golmana Veleža.
Odličnu priliku u 80. minuti imao je rezervista Fajić, ali nije uspio matirati danas odličnog Zlomislića. Mogao je Široki sve riješiti u 85. minuti. Stanić je odlično centrirao, ali je Jurić zakasnio i rezultat se nije promijenio. Ostalo je do kraja susreta 1:0 za domaće na stadionu Pecara.
Rođeni su tako doživjeli prvi poraz u posljednjih pet utakmica u Premijer ligi BiH i sada su osmi na tabeli sa 19 osvojenih bodova. Široki Brijeg je sedmi sa dva boda više od Veleža.
(sport)
11.11.2019.

Kuća iz snova


Nažalost, ne može se otvoriti, inače bi se brzo došlo blizu onome šta bi ovo trebalo biti: Barbie kuća iz snova.
Lijepo replicirana u Malibuu, u SAD. Sa ružičastim kišobranima i ružičastim toboganom kojim se ujutro može kliznuti sa prvog sprata direktno u bazen. Vjerovatno je i jutarnja kafa ružičaste boje.
Ljubitelji mogu iznajmiti kuću za 60 dolara dnevno putem Airbnb. Cijena u skladu sa 60. godišnjicom Barbike.
Ili, kako je to dansko-norveška muzička eurodance grupa Aqua tako lijepo pjevala u njihovom najvećem hitu iz 1997. godine
„I’m a Barbie girl in a Barbie world. Life in plastic, it’s fantastic.“ „Ja sam Barbie djevojka u Barbie svijetu. Život u plastici je fantastičan“.
Svakako.
(stern)
(NovaSloboda.ba)
10.11.2019.

Kazivanje





Nekrolog Starom mostu u Mostaru

Vraćajuci se iz rata, razrovanim putevima, pokraj spaljenih kuća, pored srušenih mostova i polomljenih česama, umorni Ibrahim Žioc – poče gunduriti neke riječi, opazivši da mu od njih korak postaje duži a put lakši. Stigavši najzad u zavičaj, zapisa te riječi, ovako:

Ko otvori put - svi su putevi pred njim,
Ko ga prekine - moraće bespućem tim.
Ko podigne česmu - duša će mu s vodom teći,
Ko je obatali - žedan će u grob leći.
Ko sazida kuću - veći od krova će porasti,
Ko je zapali i oburva -ime će mu propasti.
Ko sagradi most - dva će svijeta sastaviti,
Ko ga poruši - oba će izgubiti.
Ko čovjeka spasi - sačuvace sebe,
Ko ga ubije - ubiće u njemu i tebe.
(12.12.1993.)
(kazivanje Ibrahima Žioca, zabilježio Husein Bašić)

Iz zbirke poezije Huseina Bašića “Kad su gorjele božje kuće” (1994), stihovi su inicirani neposrednim kataklizmičkim događajima i posebno kulturocidom, te su svježi poetski zapisi, izraz ljudske pobune i odgovor umjetnika pred nevidjenim zlom.

Objavljeno u časopisu Most, broj 103-104 (14-15 nova serija, Godina XXIV maj-svibanj 1998.

(spagos/20191109)
10.11.2019.

Svijet i u svijetu svašta – Slike dana


Demonstracije u Chilleu. Jedan učesnik je istrčao na ulicu sa kuharskom kapom na glavi, dok demonstranti kamanjem gađaju snage sigurnosti u gradu Valparaiaso.


Model pištolja James Bonda pod imenom “James Bond New Gun”, koji su dizajnirali David Collins i Floris Van Den Broecke, bio je izložen u aukcijskoj kući Sotheby u Londonu.


Poslijednji uspon. Turisti su krenuli na uspon na svetu planinu Uluru u Australiji, koja je još poznata i kao A