spagosmail

Dobrodošli na moj blog


21.11.2019.

Noćna mora


Idoli: Lennonova noćna mora

(tekst koji slijedi objavljen je u časopisu „Weltwoche“, 1. novembra 2019. autor Urs Gehriger)

Kakva je vizija svijeta bez granica i univerzalne ljubavi?

I hope someday you'lljoin us
And the world will live as one
(John Lennon, “Imagine“, 1971)

Nadam se da ćete se jednog dana pridružiti nama
I svijet će živjeti kao jedan
(John Lennon, „Zamisli“, 1971.)

Sećate li se tipa sa okruglim niklovanim naočalama? Bard mira? Apostol bezgranične ljubavi? Ponovo je aktuelan. Od pojave Zelenih vratio se u našu sredinu, sa svojom vizionarskom porukom: "Zamislite da nema zemalja" i "Sve što vam treba je ljubav".

Njegov povratak se naznačava već mjesecima.
Tokom ljeta, Donald Tusk, predsjednik Evropskog vijeća, izrazio je nadu da će se Britanci moći predomisliti i ostati u EU. "Neki od mojih britanskih prijatelja pitali su me da li se Brexit može vratiti na vrijeme prije početne tačke", rekao je briselski premijer. „Rekao sam im da se EU gradi na snovima za koje se nekada činilo da ih je nemoguće ostvariti. Pa, ko zna? „You may say I'm a dreamer. But I'm not the only one“. Možeš reći da sam sanjar. Ali nisam jedini. »
A neki dan je san svijeta o planeti Zemlji bez zemalja, na twitter postavio Josep Borrell Fontelles, ministar vanjskih poslova EU: "Ne volim granice. Granice su poput ožiljaka na površini zemlje“.

U kolektivnoj pjesme

Sada smo u kolektivnom "bed-in", krevetu. U mekanom pahuljastom krevetu jednake ljubavi i bezgraničnog svjetskog mira - poput Johna Lennona i Yoko Ono, prije pedeset godina u hotelu "Hilton" u Amsterdamu, samo puno većem. Dok je u dalekom Vijetnamu bjesnio užasni rat, što je pokrenulo protestne oluje na Zapadu, danas se osjećaju krivice koje progone ljude - zbog emisija iz našeg stila života, klimatskih prilika, talasa izbjeglica koje pristižu iz svih krajeva svijeta i naslijeđenih grijehova kolonijalne ere. Sada nije dovoljno izgraditi nekoliko fontana ili česama i tako se osloboditi "krivice" duše. Samoproglašeni čelnici eko-protesta rastrgali su pokrivače na sebi i forsiraju kolektivnu pjesmu „Bed-in“, iz kreveta Johna Lennona.

Imagine there's no countries
It isn't hard to do
Nothing to kill or die for
And no religion, too
Imagine all the people
Living life in peace

Zamislite da nema zemalja
To nije teško učiniti
Ni za šta ubijati ili umrijeti
I bez religija, također
Zamisli sve ljude
koji žive život u miru.

Ali, "je li Lennon bio u pravu u vezi s njegovom idejom o ljubavi?", pita Giles Fraser, novinar i sveštenik u južnoj londonskoj crkvi Svete Marije, u jednom bogatom duhovnom eseju (objavljenom na web stranici UnHerd posvećenom "hrabrom razmišljanju protiv mentaliteta stada"). Prvo je Fraser napomenuo da ateist Lennon svojim snovima o miru i ljubavi udiše izvornu poruku kršćanstva. Drugo, pitao je da li „Bed-Beatle“, buba iz kreveta, ima pogrešno shvaćanje o ljubavi.
"Ima", kaže Ze'ev Maghen. Izraelski filozof, koji se kao tinejdžer, pjevajući himnu Ex-Beatlea, topio se u nježnim snovima, oštreći retorički nož za atentat na svog idola.
"Zamislite!", Pita Maghen čitaoce, "muškarac vodi svoju ljubavnicu do oltara i kaže:" Draga moja, volim te. Volim te toliko ... kao što volim i onu drugu ženu, onu koja hoda ulicom tamo ... Volim te toliko kao i sve djevojke koje nikada nisu bile moje djevojke. Volim te onoliko koliko volim bilo koga drugoga na ovoj planeti, i po tom pitanju, volim te koliko volim životinje, korov, plankton i - oh Bože! Kakva je to strašna bol u prsima? Hej, kuda ideš, moj voljeniiii?“

Univerzalna ljubav nikoga ne uključuje. Ona ne stavlja leptire u želudac i ne potiče herojska djela. "Univerzalna ljubav uopšte nije ljubav", tvrdi Maghen, „jer ljubav znači preferenciju." Mi volimo svoju djecu više od djece susjeda. Svoju dragu više od bilo koga drugoga na svijetu.
Ali, ne ponašamo li se time suprotno osnovnoj zapovijedi Biblije koja uči: „volite bližnjega svoga kao sebe“? U globalnom kontekstu, Lenoni našeg vremena probijaju ovaj biblijski citat, tako da će se naš vlastiti individualizma i od ljubomore ljubomore obojeli svijet oporavlja.
Židovski učenjak Nathan Lopes Gardozo stavlja prigovar. Otvara Toru i citira poznatu anegdotu: Dvije osobe putuju pustinjom. Jedna ima flašu za piće, koja sadrži samo toliko vode da samo jedan od njih može stići do civilizacije živ. Šta da radim? Prema principu univerzalne ljubavi, vodu bi morali dijeliti pošteno, čak i ako nijedan od njih nije preživio.
U Tori se ova opcija odbacuje. "Vaš život ima prednost", siguran je onaj koji nosi vodu. Naravno da bi trebao pokušati spasiti život svom bližnjem, ali tek nakon što osigura svoj vlastiti opstanak. Jer nikad ne možeš voljeti drugu osobu, onoliko koliko voliš sebe. To je "ljudski nemoguće".
Znači li to da ne postoji univerzalna ljubav preme bližnjemu? Neki su skoro ostvarili Lenonovu viziju. Staljin, Mao i Pol Pot, znali su da je jedini način, kako da se ljudi ne razdvajaju - kao što to čine, kada slijede svoju prirodnu ljubav - kroz prisilno jedinstvo. "Prisiljavanjem na to da se svi oblače na isti način, jedu, spavaju, razgovaraju, pjevaju, plešu, rade, igraju se i razmišljaju". A ko to izbjegava, podseća Zejev Maghen, "odmah bude ubijen".
Zbog toga Lennonova "Zamisli", na kraju izgleda kao noćna mora.

Foto: «Menschlich unmöglich», «Ljudski nemoguće»: Lennon, Ono, 1969.

Ze'evMaghen:«Imagine-On Love and Lennon». azure.org.il
Nathan Lopes Gardozo: «The Danger of Universal Love». cardozoacademy.org
(izvor: Weltwoche 20191101)

(prevod: Smail Špago)



21.11.2019.

Talasi dobrog raspoloženja


Dobro raspoloženje je nešto što Britancima može dobro doći u ovim vremenima, jer sve više njih pati od depresije i straha, kako su pokazale nove studije. Krivac je Brexit, i njegovo beskrajno talasanje naprijed i nazad.
Ali, ovdje u Bristolu, postoji jedan jasan pravac, stvaraju se pravi talasi: „The Wave“,"Talas", park za zabavu, prvo je vještačko jezero u Engleskoj na kome se može surfati.
Ispunjen sa 26 miliona litara vode, njegovi talasi visoki su do 1,80 metara.
Oko njega su kafići, prodavnice opreme za surfanje, a uskoro će biti izgrađeno i šatorsko naselje. Troškovi izgradnje kompleksa: 29 miliona eura.
(stern)
(NovaSloboda.ba)
20.11.2019.

Iz stare štampe: Javni zahodi u Mostaru, 1906. godine


U časopisu Musavat broj 3. iz 1906. godine objavljen je slijedeći tekst:

Javni zahod kod Kazaziće džamije

Kazazića džamija. Na Carini, a upravo na glavnoj ulici, nalazi se poznata Kazazića džamija (misli se na Fatime kadun džamiju koja se u narodu također zvala Kazazića, a nalazila se na mjestu današnjega malenog parkirališta kraj Dječje biblioteke op. a.). U toj džamiji ulaz je dan i noć otvoren, te naročito po noći, mnogi prolaznici, a po najviše vojnici, svraćaju unutra te onečišćavaju džamijsko dvorište. Da slučajno ne znamo šta je u stvari, mi bi okrivili upravitelja džamije i pitali ga: zašto ne udari vrata i kanate, pa da niko svrnuti ne može. Ali ovako mi ne možemo kriviti njega, jer su vrata ima već deset godina napravljena i nalaze se u džamiji, a gradsko-kotarski ured nikako ne dozvoljava da se postave na mjesto. Zašto je to, znaće najbolje gospoda iz ureda”.




U časopisu Musavat, broj 8. iz 1906 godine, na istu temu objavljen je slijedeći tekst:

Javni zahodi

Javni zahodi (pissoir). Pored drugih kijamet potreba kojim Mostar obiluje, i ta je da bi naš grad trebao da dobije jednom javni zahod kako gragjani ne bi morali trčkarati iza tugjih dućana. U ostalom ovo je primjedba stranaca koji Mostar posjećuju, a koji su naviknuti na uregjenu varoš".

To je prijeka potreba, jer u gradu nigdje niti zahoda niti pišadura nema osim dvaju najpozitivnijih zahoda u Cernici i u Taphani”, tako je glasilo obrazloženje odluke o izgradnji javnih toaleta u Mostaru sa sjednice Gradskog vijeća od 7. juna 1909. g. A tada je odlučeno da se izgrade zidani javni zahodi na čak šest mjesta po gradu i to: „u Štefanijinom šetalištu preko puta Gimnazije, na Musali nasuprot hotela „Narenta“, na Velikoj Tepi kod Suhodoline (danas početak stepenica koje vode s Glavne ulice u Hendek), na Luci u Glavnoj ulici, u Karađozbegovoj ulici i na Starom pazaru u Dolnjoj mahali“.
Pošto nije bilo dovoljno sredstava za izgradnju svih javnih zahoda bi odlučeno da se prvi zahodi izgrade na Velikoj Tepi i na Musali. No, godine 1913. su po projektu Dragutina Köhlera ipak završena tri zahoda, treći kod Gimnazije. Nažalost, u šezdesetim godinama prošlog stoljeća ih srušiše odlukom Općine.

Fotografije: Javni zahodi: kod Gimnazije 1950, na Musali 1937 i na Velikoj Tepi

Priredili: Tibor Vrančić/Smail Špago
(NovaSloboda.ba)

20.11.2019.

Svi naši baraži

prolaz molim, baraž, 26. marta 2020.

Do sada smo tri puta učestvovali u baražu, bezuspješno. Svaki put je bio jedan protivnik i dvije utakmice.
Ovog puta za plasman na EURO 2020 predstoje nam također dvije utakmice, ali i dva protivnika.
Prva utakmica, prvi baraž je protiv Sjeverne Irske, a tek nakon eventualne pobjede, slijedi novi baraž, još jedna utakmica. Dvostruka prepreka. Ne traba se puno zanositi.

baraž • muški rod: brana, ustava; pregrada, greda kojom se zaprečava put, rampa; kaldrmina; taksa za prelazak preko mosta, mostarina;
voj. baražna vatra, zaprečna vatra, preprečna vatra.


Fudbalska selekcija BiH će 26. marta na svom terenu igrati polufinale baraža UEFA B Lige nacija protiv Sjeverne Irske (igra se jedna utakmica).
U drugom polufinalnom duelu baraža UEFA B Lige nacija, sastaće se Slovačka i Republika Irska.
Pobjednici ova dva meča igraće finale za odlazak na EURO, a UEFA će 22. novembra u švicarskom Nyonu žrijebom odlučiti domaćina finala.
(sport)

Svi naši baraži


Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine je do sada tri puta igrala dodatne kvalifikacije za plasman na neko veliko takmičenje.
Martovski baraž slijedeće godine je četvrti, kada ćemo se boriti za plasman na Evropsko prvenstvo 2020. godine.
U svakom baražu do sada smo eliminisani. Dva puta koban je bio Portugal, a jednom Republika Irska.
Prvi put u novembru 2009. zaustavljeni smo od moćnih Portugalaca, iako smo u prvom meču u Lisabonu imali niz dobrih prilika za pogodak. Pogodili smo dvije prečke i stativu, a na kraju smo izgubili 1:0. U revanšu oslabljeni za Misimovića i Rahimića nismo mogli više od još jednog časnog poraza (0:1).
Dvije godine kasnije ponovo smo igrali baraž za Evropsko prvenstvo u Poljskoj i Ukrajini i ponovo smo ispali od Portugala. Prvi meč u Zenici okončan je bez golova, a u revanšu smo od Ronalda i klape doživjeli težak poraz – 6:2.
Posljednji baraž izborili smo prije četiri godine. Protivnik je bila Republika Irska. U Zenici je ponovo bilo neriješeno – 1:1, a u Dablinu 2:0 za domaćina.
(spagos)

Nakon utakmice baraža Portugal - BiH, 15. novembra 2011 godine, nastao je vic, koji se u nekim prilikama priča i danas:

Budi žena Safeta Sušića jutro nakon utakmice u Lisabonu:
- "Ustaj Safete sedam je!"
Sušić skoči i reče:
- "Jel opet Ronaldo?!" 
20.11.2019.

Neki novi kum

Jedan film, kao zaostavština.
"Nadam se da ćemo svi još koji put raditi zajedno", kaže holivudska superzvijezda Robert De Niro. "Ali više nećemo uraditi ni jedan film poput ovog. To je to. Moguće da je mafijaški ep Martina Scorsesea „Irac“, koji u kina dolazi ovih dana, nešto kao posljednje veliko zajedničko pojavljivanje američkih filmskih kumova: De Niro (Oscar 1975. i 1981.), Al Pacino (Oscar 1993) i Joe Pesci (Oscar 1991).
"Irac" je ponovo film stare filmske škole, nikakav superherojski čin, nego gangsterski film, kakav nitko drugi nije mogao ni snimiti. Prava priča o mafiji u Americi sedamdesetih godina.
Iz priče: Plaćeni ubica Frank Sheeran (De Niro) treba da eliminira jednog prijatelja, korumpiranog čelnika sindikata Džimija Hoffa (Pacino).
Priča je staromodna, ispričana gotovo na sentimentalan način, pa ne čudi koliko su se režiser i glumci morali boriti za realizaciju ovog filma. I nije čudo, što je ovaj klasični kinematografski ep, Scorseseov najbolji film od "Goodfellas" iz 1990. godine, financirao i najveći streaming servis na svijetu Netflix.
(focus)
(NovaSloboda)
20.11.2019.

Louis veliki


Hladan šampanjac mu se slijeva niz vrat, biserne kapljice kaplju po koži i sa kape.
Ispod je stari i novi prvak Formule 1 koji se smije poput djeteta - Lewis Hamilton izgleda tako sretno, kao da je prvi put prošao kroz jedno takvo prskanje. Britanac je sa svoje 83 pobjede te 67 drugih i trećih mjesta već doživio 150 sličnih tuševa alkoholom. Ovo nezvanično tuširanje sa Mercedesovim inženjerimaa, međutim, posebno je.
Sa drugim mjestom na Grand Prixu SAD, Hamilton je osigurao svoju šestu titulu svjetskog prvaka, čime je postao drugi najbolji vozač u historiji Formule 1.
Ispred njega se sa sedam pobjeda u Svjetskom kupu nalazi samo Michael Schumacher.
Više je nego vjerovatno da će brzi Lewis u tome prestići i njega. Pogotovo jer ovaj 34-godišnjak pred sobom ima još mnogo trkaćih sezona. Sam kaže da se kao sportista „osjeća svježije nego ikad". Navodno, ovakvi alkoholni tuševi utiču na njega da ostane mlad. Italijanski petostruki svjetski prvak Juan Manuel Fangio, kojeg je Hamilton sada u vječnoj najboljoj listi sada zamijenio na trećem mjestu, usput rečeno, svoj posljednji svjetski naslov osvojio je u dobi od 46 godina.
(focus)
(NovaSloboda.ba)
19.11.2019.

Jesen kao poema


Bio to Rilke, Fontane ili Hölderlin - jesen je inspirisala mnoge pjesnike.
Odabrana pjesma je od Friedricha Hebbela (1813-1863). Najpoznatiji je po svojim tragedijama, poput "Marija Magdalena", ali je napravio ime i kao pjesnik prirode.
Njegova "Jesenja slika", ubraja se u najljepše pjesme o jeseni, ikada.


Herbstbild

Dies ist ein Herbsttag, wie ich keinen sah!
Die Luft ist still, als atmete man kaum,
und dennoch fallen raschelnd, fern und nah,
die schönsten Früchte ab von jedem Baum.

O stört sie nicht, die Feier der Natur!
Dies ist die Lese, die sie selber hält;
denn heute löst sich von den Zweigen nur,
was vor dem milden Strahl der Sonne fällt.


Jesenja slika

Jesenji dan, do sada neviđen!
Zrak je miran, skoro da ne diše,
a šušteći padaju, daleko i blizu,
najljepši plodovi sa svakog drveta.

O, nemojte smetati, slavlju prirode!
Ovo je predanje, koje ona sama čuva;
jer danas se sama rastaje od grana,
kao što sunce zalazi blagim zrakama.

Na slici: područje Ruhra ima i svoje idilične strane: jesenja šetnja šumom u blizini mjesta Haltern am See, u blizini Recklinghausena, uz rijeku Stever, dugu 58 km, u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji.
(BamS)

(spagos)
19.11.2019.

Pobjeda u gostima na kraju kvalifikacija



Lihtenštajn - Bosna i Hercegovina 0:3

Lihtenštajn: B. Buchel, Brandle, Goopel, Malin, Frick, Salanović, M. Buchel, Hasler, Wolfinger, Rechsteiner, Polverino.

BiH: Pirić, Ćivić, Bičakčić, Memišević, Mihojević, Sarić, Jajalo, Hajradinović, Duljević, Hajrović i Hodžić. Igrali su još: Hotić,

Reprezentacija Bosne i Hercegovine pobijedila je večeras u Vaduzu selekciju Lihtenštajna sa 3:0, u posljednjem, 10. kolu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2020. godine.
Fudbaleri BiH su ostvarili četvrtu pobjedu, kojom su okončali još jedne neuspješne kvalifikacije.
Reprezentacija BiH ranije je ostala bez šansi da se kroz ovaj kvalifikacioni ciklus plasira na Euro, pa je selektor Robert Prosinečki u večerašnjem meču dao priliku igračima koji ranije nisu imali veliku minutažu.
Prvo poluvrijeme proteklo je u inicijativi “Zmajeva”, koji su imali nekoliko prilika preko Bičakčića, Hodžića, Hajradinovića i Duljevića, ali su domaći uspjeli da sačuvaju svoju mrežu.
U drugom poluvremenu, BiH je nastavila s napadima, a otpor domaćih slomila je u 57. minuti. Hajrović je ubacio u šesnaesterac, Hajradinović je glavom prebacio loptu na drugu stativu, gdje se našao Ćivić, koji pogađa za vođstvo od 1:0.
Hodžić u 65. minuti, nakon solo prodora, snažno šutira s ivice šesnaesterca i pogađa za 2:0, a isti igrač u 72. minuti postiže svoj drugi pogodak za konačnih 3:0.
BiH je na kraju završila kvalifikacije na četvrtom mjestu sa 13 bodova, jednim manje od Grčke, koja je pobijedila Finsku sa 2:1.
Italija je kvalifikacije završila s maksimalnim učinkom, a u posljednjem kolu večeras je pobijedila Armeniju sa 9:1.
Italija i Finska iz ove grupe izborili su plasman na Euro, a Bosni i Hercegovini ostaje još jedna šansa da učešće na smotri najboljih evropskih reprezentacija izbori kroz play-off Lige nacija u martu sljedeće godine.
(sport)


Zmajevi su ovom pobjedom osvojili prve gostujuće bodove u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo, a narednu utakmicu igramo u martu kada ćemo na domaćem terenu igrati prvi susret play-offa Lige nacija. Ime protivnika ćemo saznati u utorak.
U petak će se održati žrijeb poslije kojeg će biti poznato da li će naš tim eventualni meč finala Lige nacija igrati na domaćem ili gostujućem tereu.

Gostujućom pobjedom protiv Lihtenštajna u meču 10. kola kvalifikacija za Euro 2020. godine Zmajevi Roberta Prosinečkog osvojili su prve gostujuće bodove, što je ujedno glavna i osnovna činjenica zbog koje se bh. nogometni tim nije direktno plasirao na smotru najboljih. Na kraju, opet nam je ostalo samo duboko razočarenje.

Okončane su kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u još tri grupe, tako da je fudbalska selekcija Bosne i Hercegovine saznala potencijalnog rivala u doigravanju Lige nacija.
Riječ je o Republici Irskoj koja je remizirala sa selekcijom Danske i igrat će u doigravanju Lige nacija.
(portali)


19.11.2019.

Vatrogasci: Zasluženi odmor


Veliki broj šumskih požara bjesnio je prethodnih dana u Kaliforniji, a čak je i Los Angeles bio ugrožen. Vatrodasci sa slike, na zasluženoj pauzi, koristili su do sada oprobanu metodu protiv širenja požara, kojom su iz predostrožnosti kontrolisano palili nisko rastinje.
Stabla u šumi su suha, a uz to su se naduli i neki suhi jaki vjetrovi, kao nikada do sada. Sve to su posljedice klimatskih promjena, koje samo najodgovorniji neće da vide i nešto poduzmu.
Iz mjera predostrožnosti, milionima ljudi u Kaliforniji je bila isključena struja.
(spiegel)
(NovaSloboda.ba)
18.11.2019.

Sueski kanal: 150 godina postojanja.




Egipat ne želi veliku zabavu
Biće to samo jedno tiho sjećanje. Za razliku od pompezne trodnevne proslave, kakvom je Sueski kanal otvoren prije 150 godina, za ovu okruglu godišnjicu planirana je samo politička konferencija.
Sueski kanal i danas je jedan od glavnih svjetskih pomorskih puteva, prečica koji spaja Evropu sa Bliskim istokom i Indijom, a njegova politička, prilično nestabilna istorija, razlog je zbog kojeg se Egipat nerado sjeća kanala do 1956. godine, dok je bio u vlasništvu Britanije i Francuske.
"Svi se sjećaju kanala na svoj način", rekao je francuski ambasador u Egiptu Stéphane Romatet, ističući da Egipćani profitiraju od kanala tek od 1956. godine: te godine je egipatski predsjednik Nasser naredio nacionalizaciju kanalskog sistema. I na taj način izazvao suesku krizu.
Kada je Kanal završen, 17. novembra 1869. godine, imao je dužinu od 164 kilometra. Skratio je brodski put od Sredozemlja do Crvenog mora za više sedmica. Danas je najpoznatiji vodeni put na svijetu, dug 193 kilometra, širok do 215 metara i dubok 24 metra. Prolaz kanalom traje između 11 i 16 sati.



Iz istorije:
Ideja o izgradnji kanala, koji bi spajao Sredozemno sa Crvenim morem, ni tada nije bila nova. Planove o izgradnji razrađivali su još egipatski faraoni, koji su imali ideju spojiti Nil sa Crvenim morem. Prvi je radove na ovoj zamišljenoj trasi počeo još Sesostris II., oko 1900 godina prije nove ere- Tada mu namjena nije bila samo plovidba već i navodnjavanje pustinje, koju je trebalo pretvoriti u plodno tlo. Usprkos velikom broju robova koji su radili na izgradnji ovog kanala, projekt nije uspio. Pustinjski vjetrovi zatrpavali su sve što bi radnici iskopali, a radovi nisu odmicali. Kasnije su ovaj projekt pokušali oživjeti drugi faraoni, pa čak i perzijski car Darije koji je jedno vrijeme vladao Egiptom. Sve bez ikakva uspjeha.
Tokom 16. stoljeća veliki vezir Mehmet Paša Sokolović ponovo je aktualizirao ideju spajanja Crvenog mora i Sredozemlja. Ideja je bila otvoriti nove hodočasničke puteve prema Meki i Medini, ali i otvoriti trgovačke puteve koji bi donijele dodatnu snagu Otomanskom Carstvu. U to je vrijeme već postojala tehnologija kojom bi se ovakav kanal mogao napraviti, ali je procjena turskog sultana bila je da bi izgradnja kanala bila previše skupa. Prvi koji je ozbiljno “zagrizao” za projekt Sueskog kanala bio je Napoleon, i to tokom francuske kampanje u Egiptu i Siriji. Kada je nekoliko godina kasnije dao izraditi proračune i prva mjerenja moguće trase kanala, njegovi su ga arhitekti uvjeravali da je visinska razlika u nivou Sredozemnog i Crvenog mora iznosi oko 10 metara, zbog čega bi kanal morao imati poseban sistem ustava i brana kojim bi brodovi silazili ili dizali se prema svome odredištu. Kasnije se pokazalo se da je to bila pogrešna računica. Nivoi ova dva mora su bili gotovo su identični.


U to vrijeme Velika Britanija imala je vrlo živ pomorski promet s Indijom, ali su brodovi do Evrope morali putovati oko cijelog afričkog kontinenta. Iako bi cijena transporta znatno pojeftinila, a vrijeme dostave robe se skratilo, London nije bio pretjerano voljan podržati projekt Sueskog kanala računajući da bi on mogao ugroziti njihovu pomorsku dominaciju na globalnom nivou. Zbog toga je francuska firma. koju je vodio Ferdinand de Lesseps, napravila sporazum s Egiptom o gradnji kanala. Sama izgradnja zahtijevala je ogroman broj radnika pa je Egipat na sebe preuzeo obavezu dopremanja radne snage prisiljavajući najsiromašniji sloj Egipćana na radove za minimalnu plaću, i to pod prijetnjom sile. Deseci hiljada egipatskih seljaka krampovima i lopatama iskapali su kanal, a radovi su usporeni kada je 1863. egipatski vladar Ismail Paša zabranio prisilni rad. Tada je Lesseps promijenio strategiju i u Egipat dovezao nekoliko stotina parom pogonjenih rovokopača i strojeva koji su konstruirani posebno za ovaj projekt. Radovi su nastavljeni, a procjenjuje se da je od 75 miliona kubnih metara zemlje, pijeska i kamena iskopanih tokom gradnje najmanje jedna trećina iskopana ručno, lopatama i krapama.




Kanal je konačno završen i svečano otvoren 1869. godine, deset godina nakon “prve lopate”. Ismail Paša organizovaao je veliku proslavu, izgradivši prije toga sebi ogromnu palaču u Kairu kako bi mogao ugostiti uzvanike iz kraljevskih familija širom svijeta. Na njegovu žalost, sama izgradnja kanala i velika proslava koju je organizovao, dogodile su se u vrijeme kada je egipatski pamuk počeo gubiti na cijeni. Egipat, a ni sam Ismail Paša uskoro nisu imali novca za financiranje dugova koji su nastali zbog izgradnje kanala pa se vladar uskoro zadužio kod evropskih banaka. Ni ovaj kredit nije pretjerano pomogao, pa je Ismail Paša svoj dio vlasništva nad Sueskim kanalom uskoro morao prodati Velikoj Britaniji.
Naravno, London je ovaj novoizgrađeni kanal koji se našao u njegov i francuskom vlasništvu iskoristio za ono što je najbolje znao tokom 19. stoljeća – kolonijalno širenje. Upravo kroz Suez su prevoženi vojnici, oprema i logistika za veliku operaciju kolonizacije istočne Afrike i izvlačenje ogromnog bogatstva s Crnog kontinenta. Na područje Sueskog kanala Egipćani nisu imali pravo pristupa niti su imali ikakve koristi od njega. Tokom 1936. godine, na ovo su područje, uzduž 164 kilometara kanala, Britanci su poslali vojne jedinice koje su čuvale interese vlasnika, Britanaca i Francuza.


Status je ostao nepromijenjen do iza Drugog svjetskog rata. Godine 1956. egipatski predsjednik Nasser planirao je izgraditi veliku branu kojom bi regulisao veliko godišnje izlijevanje Nila. Za ovaj projekt zatražio je financijsku pomoć SAD-a i Velike Britanije, a kada su ove dvije zemlje odbile taj zahtjev, Nasser je nacionalizirao Sueski kanal proglasivši ga vlasništvom egipatskog naroda. Ubrzo su Velika Britanija, Francuska i Izrael napali Egipat, a kako je Nasser bio vrlo blizak tadašnjem Sovjetskom Savezu, sve je to “mirisalo” na Treći svjetski rat, čak puno krvaviji od onog koji je završio desetak godina ranije, jer su te 1956. godine sve sile već uveliko ovladale nuklearnim oružjem.
U spor su se uključili Ujedinjeni narodi poslavši mirovne snage, zatraživši od Britanije, Francuske i Izraela da napuste ovo područje. Zbog razaranja i oštećenja kanal je otvoren tek nakon desetak mjeseci, a promet je ponovo bio obustavljen 1967. godine, zbog izbijanja Egipatsko-izraelskog rata. U tome trenutku u kanalu se zateklo 14 brodova koji su se morali usidriti sve do ponovnog otvaranja kanala, na što su čekali do 1975. godine.








Kanal je od tada otvoren, a iako je u vlasništvu Egipta, posebni međunarodni zakoni osiguravaju prolaz svim brodovima. Kanal danas predstavlja jedan od glavnih trgovačkih putova, a u njemu vlada poseban režim plovidbe. Zbog svoje male širine promet se odvija u konvojima koji se mimoilaze na posebno izgrađenim obilaznicama ili na malom jezeru koje se nalazi na južnom dijelu kanala. Prosječno tokom dana kanalom prolaze tri konvoja, dva u smjeru juga i jedan u smjeru sjevera, a putovanje traje između 11 i 16 sati, prosječnom brzinom od oko 8 čvorova, odnosno 15 kilometara na sat. Egipat je prije nekoliko godina počeo širiti Sueski kanal izgradnjom dodatnih obilaznica kako bi se povećao kapacitet prolaza. Otvaranjem novog kraka plovnog puta unutar Sueskog kanala 2015. godine postignut je rekord kada je u jednom danu kroz njega prošao 81 brod s ukupno 6,1 miliona tona tereta. Uz to povećani su i prihodi od kanala. Samo u prošloj fiskalnoj godini Egipat je ostvario 5,9 milijardi dolara prihoda, što predstavlja rast od 5,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, ali je to još uvijek tek mali dio onog što službeni Kairo namjerava postići sa Sueskim kanalom. Planovi su da prihodi od kanala 2023. narastu na 13,2 milijarde dolara.
Fotografije: Kanal, tokom istorije
(spagos)

18.11.2019.

Košarkašice: Pobjeda nad Švicarskom i drugi trijumf u kvalifikacijama



Kvalifikacije za EP, 2. kolo:

BiH - Švicarska 80:61 (21:11, 27:18, 24:22, 8:10)

BiH: Deura 2, Gajić 18, Jones 23, Kapor 12, Vrančić 4, Babić 1, A. Delić 7, N.Delić, Džebo 10, Džinić, Džombeta, Marković.

Švicarska: Fora 4, Giroud 8, Herminjard 17, Simioni 5, Toumi 2, Baumann 6, Clement 2, Constantin, Franchina, Kohler, Rol 17, Ruga.




Ženska košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine ostvarila je drugu pobjedu u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo.
Nakon trijumfa u gostima protiv Rusije na startu kvalifikacija, košarkašice BiH su večeras u Sarajevu, u drugom kolu C-grupe pobijedile selekciju Švicarske sa 80:61 (21:11, 27:18, 24:22, 8:10).
Susret je protekao u potpunoj dominaciji bh. reprezentacije, koja je opravdala ulogu favorita i s maksimalnim učinkom završila prvi “prozor” u kvalifikacijama.
Nakon izjednačenih uvodnih minuta, košarkašice BiH su u finišu prve četvrtine za kratko vrijeme slomile otpor gošći i došle do dvocifrene prednosti, koja je u drugoj četvrtini rasla do 24 poena.
U drugom poluvremenu, gošće su donekle uspjele parirati, ali su bh. košarkašice držale rezultatsku prednost oko 20 poena i rutinski susret privele kraju.
Najefikasnije i u večerašnjoj pobjedi bh. tima bile su Jonquel Jones i Marica Gajić, a obe su ostvarile “double-double” učinak. Jones je postigla 26 poena uz 16 skokova, a Gajić 18 poena i 18 skokova. Dvocifren poenterski učinak imale su, takođe, Tamara Kapor sa 12 i Nikolina Džebo sa 10 poena.
U reprezentaciji Švicarske, najefikasnije su bile Alexia Rol sa 17 i Evita Herminjard sa 15 poena.
U drugom susretu u grupi Rusija je savladala Estoniju sa 96:66.
Nakon dva kola, reprezentacija BiH je u vođstvu sa četiri boda, Rusija i Švicarska imaju po tri, a Estonija dva boda.
Kvalifikacije se nastavljaju u novembru sljedeće godine, a u trećem kolu BiH dočekuje selekciju Estonije.
(sport)
18.11.2019.

Opijenost visinom




Oni balansiraju između vrhova i skaču vezani konopima u kanjone: Fotograf Fred Marie je pratio ove ljude, koji se u svakom pogledu usuđuju pokazati i hrabrost i ludost, na žici.
Na destinaciji Kjerag, u Norveškoj. Paul-Antoine Gauchon, suosnivač skakačke skupine Pyrénaline, na sajlu kojom prelazi preko kanjona, razgrnuo je svoje stvari na sušenje i provjetravanje.
U slobodnom padu iznad oblaka: Na padinama Pirineja u Francuskoj, jedna grupa atleta trenira Pendulum skok. Kao i kod Bungee skokova, u slobodnom padu leti se do duboko u dubinu.
Planine, kao ogromni park za penjanje: sa druge strane Pirinej, u Španiji. Gillian Hamcy koristi konopac kao klizaljku - za spust. Padobran će mu osigurati meko slijetanje.



Oslobožena sreća: Samo da konopac izdrži.
Crveno jezero, Hrvatska: Članovi različitih skakačkih timova uživaju u pauzi na ležaljkama, razumljivo, na dobroj visini. Ekstremni sport funkcioniše samo u timskom radu. Zajednički obroci su sastavni dio toga.



Nije teško prepoznati koji pribor drži skakače u životu: Konopci za penjanje svih dužina i vrsta centralni su dio opreme, kao i razne priključne, takozvane karabin kuke.



Francuski fotograf Fred Marie voli putovanja i adrenalin. Godinama prati tim skakača iz grupe Pyrenaline. U prilogu fotografije sa putovanja na nekoliko destinacija u Evropi.
(sten)
(NovaSloboda.ba)


17.11.2019.

Taj čudesni svijet – Slike dana


Žene sudjeluju u pješačenju kroz pustinju "Rose Trip Maroc" u južnoj marokanskoj Sahari.


Na pijaci tekstila u Džakarti na prodaju se nude obojene marame u boji.


Muškarac prerušen u magarca šeta centrom Moskve, a jedna mala djevojčica ga je posmatrala fascinirana njegovom pojavom.


U prvom turskom podvodnom muzeju u Antaliji jata riba plove oko statue obrasle školjkama.


Tri hinduske žene, tokom svečanosti "Chatth Puja", stoje u jako zagađenim vodama rijeke Yamuna u New Delhiju.


Ispred Brandenburške kapije, povodom 30. godišnjice pada Berlinskog zida, mogla se vidjeti umjetnička akcija Patrica Shearna, "Visions in Motion".


Jedan od mnogih, maskiranih učesnika, tokom parada u povodu Dana mrtvih u Mexico Cityju.


Tokom protesta protiv iračke vlade, demonstrant je pozirao ispred grafita na trgu Tahrir, u Baghdadu.


"Zmaj od Calaisa" francuske ulične umjetničke grupe "La Machine" provozao se ulicama ovog sjevernog francuskog lučkog grada.


U gradu Chandigarh u Indiji, kostimirane vještice protestuju protiv upotrebe plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu.


Irački studenti pucaju selfije ispred teško naoružanih snaga sigurnosti u Diwaniyi, tokom antivladinih protesta.
(web)

Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
17.11.2019.

Klimatske promjene: Svi smo mi Venecija!


(tekst koji slijedi objavljen je u časopisu Bild, dana 16. novembra 2019. autor Christoph Hülskötter)

Utorak uveče, nešto iza 22 sata. Parlamentarci u gradskoj vijećnici Venecije upravo su odbacili prijedlog za borbu protiv klimatskih promjena, jer dolazi velika plima. Ubrzo nakon toga njena je sala za sastanke preplavljena.
Više nego samo ćud prirode.
Grad laguna je doživio najgoru poplavu u posljednjih 50 godina. Više od 90 posto istorijskog grada je pod vodom. Šteta prelazi u stotine miliona eura.
Svi znamo da Venecija nije izolovan slučaj. Prije godinu dana, istraživanje Univerziteta u Kielu izračunalo je da od 49 mjesta Svjetske baštine na Sredozemlju 37 leži u akutnoj opasnosti od klimatskih promjena. Među njima stari grad Dubrovnik i ruševine Kartagine.
Do 2050. godine mogli bi biti poplavljei veliki gradovi, kao npr. Mumbaj, Bangkok ili Aleksandrija.
Do sada se nivo mora popeo za 25 cm, od 1870. godine. Studija istraživača iz Potsdama početkom novembra pretpostavlja da će se nivo mora do 2030 povećavati brže nego što se prethodno mislilo. Za još 20 cm.
Godinama su istraživači govorili da se Venecija neće moći dugoročno spasiti. Ako ne želimo da mnoga obalna područja u nekoliko desetljeća izgledaju slično, moramo reagirati brže od gradskih političara iz grada lagune.
U protivnom, biće prekasno.

U prilogu, slike Venecije, dan poslije.














(spagos)

16.11.2019.

Negdje daleko: Odakle dolazi naša toplota?


Putnički voz prevozi ruske radnike direktno na Arktik. Tamo se pumpa zemni gas i kroz gasovode dovodi do Evrope. To je industrijska grana koja ovoga vremena doživljava svoj boom, ali ujedno, osvaja i staru domovinu uzgajivača sobova.


Jedan paralelni prikaz novog i starog u najsjevernijim dijelovim Planete.
Putnički voz koncerna Gazprom provlači se kroz ledenu pustinju, u pravcu sjevera. Ni jedan drugi voz na svijetu ne vozi tako visoko na sjever, kao ovaj.

Plinsko polje odjednom izvire poput ostrva, u sred snježne tundre. Odavde, nazad, cjevovodi dosežu do velikog dijela Evrope, i donose toplinu u domove tamnošnjih stanovnika.


Bušilice plinskih tornjeva vrte i do dva kilometra kroz dubinu permanentnog leda. Život radnika na bušotinama je organizovan kao i na drugim mjestima, s tim, da ih tokom rada okružuju dvocifrene minus temperature. Radnici sa bušotina svoje obroke jedu u prikolici. Kuharica jednog od njena dva psa naziva „frikadela“.

U labirintu cijevi plin se priprema za transport na daljinu.


A na željezničkoj stanici česta slika: Neko dolazi, neko odlazi. Čovjek kroz sniježnu oluju vuče svoj kofer u putnički voz.



Mašinovođa Aleksandar Mironovič obavlja svoj posao, i svaki voz dovede do krajnje tačke putovanja.

U neposrednoj blizini bušotina žive oni, koji generacijama čitav svoj živpt provode u ovakvim uslovima, Uzgajivači sobova.

Roba za domaćinstvo je spakovana u paketima na sanjkama, kad stočari traže novo mjesto za hranjenje svojih životinja



Na svijetu nema toliko mjesta, na kojima se, kao ovdje, mora voditi teška borba za život.


Život u šatoru: Navečer, djeca stočara na laptopu gledaju film "Shrek". Struju dobijaju iz agregata.
Baka Nadja priprema sobove za vuču saonica. Svaki od njih ima svoje stalno mjesta u zaprezi.


Uzgajivač sobova Mihail Chudi zalihe hrane nabavlja u prodavnici u radničkom naselju.
A u naselju, u samom plinskim polju, nalazi se i svečano osvjetljava crkva.


Samo krzno i drvo ovdje štite ih od smrtonosne hladnoće
Majka Ljubow „pakuje“ sina u nekoliko slojeva debele odjeće, na vanjskim dvocifrenim minus temperaturama.

Četvorogodišnji Gleb gleda kako majka i tetka uveče grade šator. To traje oko sat vremena

Na jednoj zgradi, u radničkom naselju, nacrtan je ogromni ledolomac, na kojem stoji ispisana poruka: "Učinili smo Rusiju jačom".

Za djecu radnika iz naselja škole rade normalno, gdje se u takozvanoj „Gasprom klasi“ učenici pripremaju za karijeru u životu


Za djecu iz vrtića, u mjestu Labytnangi, pripremljena je slana špilja u kojoj udišu zdravi zrak.


Crvena zastava iz doba komunizma leprša sa snježnog motora Tundra-aktiviste Jejka Serotetta.
(stern)
(NovaSloboda.ba)

16.11.2019.

Poraz od Italije









Stadion Bilino polje.

Gledalaca 10.000.

Glavni sudija: Sandro Schareer (Švicarska).

Strijelci: 0:1 – Acerbi (21.), 0:2- Insigne (37.), 0:3- Belotti (53.).

Žuti karton: Kovačević (BiH), Bernardeschi i Bonucci (Italija).  

BIH: Šehić,Kvržić, Kovačević, Bičakčić, Kolašinac,Bešić (61. Sarić), Pjanić (77. Jajalo), Cimirot,Višća (61. Hodžić), Džeko, Krunić. Selektor: Robert Prosinečki.

Italija: Donnarumma (88. Gollini),Florenzi, Bonucci, Acerbi, Emerson- Barella, Jorginho, Tonali,Bernardeschi (75. El Shaarawy), Belotti, Insignie (87. Castrovilli). Selektor: Roberto Mancini.

Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine poražena je u 9. kolu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2020. godine pred oko 10.000 gledalaca na Bilinom polju od lidera grupe J, selekcije Italije rezultatom 0:3 (0:2).
Italijani su tako ostvarili devetu pobjedu i zadržali maksimalan učinak, dok se reprezentacija BiH porazom oprostila od domaćih navijača i bez ikakvih šansi za plasman dočekuje posljednji meč u kvalifikacijama protiv Lihtenštajna.
Gosti su veći dio meča bili bolji tim, mada je i reprezentacija BiH u prvom poluvremenu u nekoliko navrata ozbiljno zaprijetila golu Donnarumme.
Ali, Italijani su uspjeli iskoristiti dvije prilike i golovima stopera Francesca Acerbija u 21. i Lorenza Insignie u 37. minuti došli do visokog vođstva.
Na otvaranju drugog poluvremena, u 53. minuti, Belotti je dobro šutirao sa oko 18 metara iskosa sa desne strane te pogodio za vođstvo gostiju od 3:0, čime je praktično bilo riješeno pitanje pobjednika.
Reprezentacija BiH do kraja je pokušavala doći do počasnog pogotka, ali nije bilo većih šansi. 
BiH će priliku za plasman na EURO 2020 tražiti kroz baraž u martu naredne godine, a Italija je trijumfom u Zenici, pod vođstvom Roberta Mancinija ostvarila 10. uzastopnu pobjedu, te oborila 80 godina star rekord. Devet uzastopnih pobjeda ta selekcija ostvarila je u periodu 1938.-1939. godine, kada ih je vodio selektor Vittorio Pozzo.
(sport)

16.11.2019.

Predstavljena lopta za EURO 2020: "Uniforia" kao simbol različitosti


Adidas je u srijedu navečer u Londonu predstavio službenu loptu za EM 2020. Raznolikost turnira je, prema riječima proizvođača, biloa inspiracija za naziv lopte „Uniforia“.
"Uniforia", mješavina engleskih riječi „united“, jedinstvo i euforija, a trebala bi simbolizirati zajedništvo koje dolazi s konkurencijom, koja će se osjetiti u cijeloj Europi sljedeće godine.
Kako bi proslavili 60. godina Evropskog prvenstva, finalni turnir Evropskog prvenstva održaće se u dvanaest različitih evropskih zemalja i to: u Londonu, Glasgowu, Dublinu, Bilbau, Amsterdamu, Kopenhagenu, St. Petersburgu, Minhenu, Rimu, Budimpešti, Bukureštu i Bakuu. Poseban format turnira inspirisao je i dizajnere nove lopte.
Dizajn Uniforije nalazi se u jedinstvenom spoju umjetnosti i fudbala, simbolizira ideju premošćavanja i brisanja granica, kao i raznolikosti koja će karakterisati ovaj turnir. Ti elementi su bili polazna točka za proces dizajniranja lopte započetog 2018. godine.
"Prilikom dizajniranja službene lopte za svaki turnir, uvijek se trudimo zadražati kulturne elemente, trudimo se na stadionu osjeti duh ulice", rekla je dizajnerica Anika Marie Kennaugh.
EURO 2020 počet će u Rimu 12. juna, a mjesec dana kasnije završit će finalom na Wembley stadionu u Londonu.
(kicker)

15.11.2019.

Košarkašice: Bosna i Hercegovina savladala Rusiju i zabilježila jednu od najvećih pobjeda u historiji


Ženska košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine je u prvom kolu kvalifikacija za Eurobasket 2021. godine je pobijedila Rusiju rezultatom 70:69 i zabilježila jednu od najvećih pobjeda u svojoj historiji.

U prvoj četvrtini susreta naše reprezentativke su pružile sjajnu partiju i prvih deset minuta su riješili u svoju korist rezultatom 19:14. U drugoj ćetvrtini naše protivnice su zaigrale dosta čvršće u odbrani i uspjele da preokrenu rezultat u svoju korist i na odmor odlaze sa prednošću od sedam poena. Rezultat je glasio 37:30 u korist Rusije.
U trećem periodu naš tim je ponovo pokazao sjajnu igru i uspio da smanji prednost Ruskinja. Predvođene sjajnom Jonquel Jones i Maricom Gajić uz pomoć ostalih saigračica, naš tim je uspio da smanji zaostatak na samo tri poena, 52:49.
Odličnu igru naš tim je nastavio i na otvaranju posljednjeg perioda i serijom 8:3 dolaze do prednosti 57:55. Nakon toga gledali smo dosta neizvjesnu utakmicu u kojoj su naše reprezentativke u potpunosti parirale favorizovanoj Rusiji. Četiri minute prije kraja susreta imali smo prednost od tri poena, 65:62.
Levchenko je sa linije za slobodna bacanja pogodila za 67:66 na 33 sekunde do kraja, a onda je Jones 16 sekundi prije kraja pogodila trojku za 70:66 poslije čega je Kovalev tražio minutu odmora nakon koje je Shilova pogodila trojku za 70:69, devet sekundi do kraja.
Babić nakon timeouta nije uspjela ubaciti loptu u igru, pa je Rusija imala šansu za posljednji napad, ali ga nisu uspjele realizovati, te je BiH zabilježila veliku pobjedu.
Jonquel Jones je vodila Zmajice do pobjede sa 29 poena, 16 skokova i dvije asistencije, a pratila je Marica Gajić sa 17 poena i šest skokova. Još je dvocifrena bila Tamara Kapor sa deset poena, tri skoka i dvije asistencije.
U redovima Rusije Maria Vadeeva je bila najbolja sa 18 poena i 11 skokova, te asistencijom dok je Zhedik susret završila sa 14 poena, te po četiri skoka i asistencije.



Naša selekcija narednu utakmicu igra u nedjelju protiv selekcije Švicarske, a taj susret se igra u dvorani Skenderija. Švicarska i Estonija, naše protivnice u Grupi C, svoj susret igraju od 20 sati.

Rusija: Leshkovtseva 0, Nizamova 6, Shabanova 0, Shilova 6, Vadeeva 18, Anoikina 4, Komarova 0, Levchenko 9, Logunova 6, Namok 0, Razheva 6, Zhedik 12. Selektor: Alexander Kovalev.

Bosna i Hercegovina: Deura 6, Gajić 17, Jones 29, Kapor 10, Vrančić 5, Babić 0, A. Delić 0, N. Delić 0, Džebo 0, Džinić 0, Džombeta 3, Marković 0. Selektor: Goran Lojo.
(sport1)




Milica iz Knina, Irena iz Banjaluke, Marica i Jovana iz Bijeljine, Nikolina iz Sarajeva, Marina iz Tuzle, Tamara i Miljana iz Trebinja, Anđela i Nikolina iz Vlasenice, Nikolina iz Istočnog Sarajeva, Jonqel Jones sa Bahama. Pokoriše moćnu i jaku Rusiju pod zastavom jedne i jedine domovine Bosne i Hercegovine. I on će meni nema Bosne i Hercegovine. Vidiš hajvanu da je ima, na svakom njenom pedlju. Zato ne nasjedajte više na foluške ovih iz prvih minuta dnevnika i s naslovnica u vrhu portala. Pogledaj bola ove djevojke, vidi Jonqel James sa Bahama koja kaže da je zavoljela BiH, Sarajevo i ćevape i utrpala moćnim Ruskinjama 29 laganih poena.
Ovo je Bosna i Hercegovina kakvu sanjamo i želimo!!!
(Nermin Bise/facebook)

15.11.2019.

Svijet i u svijetu svašta – Slike sedmice


Demonstranti svijetle u noći, sa svojim mobitelima. tokom protesta protiv kineskog uticaja u Hong Kongu.


Na plaži Bondi u Sidneju postavljena je jedna ogromna statua ptice, koja vrlo rado prima poljubce. Tokom fotografisanja za uspomenu.


U Barceloni, demonstranti mašu katalonskim zastavama zahtijevajući puštanje privedenih separatista.


Demonstranti sjede na ulici u Bejrutu, na donešenim sofama i prostirkama. Danima se u Libanu održavaju masovni protesti protiv vlade


Pripadnici "Nihang", tradicionalne sikhske vojske, jašu stojeći na leđima konja, tokom parade u indijskom Amritsaru.


Na studentskim protestima u gradu Panama, jedan demonstrant kleči na ulici. Protesti su usmjereni protiv planirane privatizacije visokoškolskih ustanova.


Nakon prevoza životinja, jedan magarac se usprotivio istovaru iz kamiona. U indijskom gradu Vautha održava se godišnja velika pijaca na kojoj se prodaju i kupuju magaraci i deve.


Spasioci hodaju uz izgorjele vagone voza u Pakistanu. Vagoni su se zapalili nakon što su u vozu eksplodirali plinski štednjaci. U nesreći je poginulo najmanje 71 osoba.


Našminkana učesnica, prisustvuje paradi tokom Dana mrtvih u Mexico Cityju.


Bračni par: Tom Kaulitz i Heidi Klum su se za Halloween u New Yorku premaskirali u čudovišta.


Plamen suklja iz dvorca Shuri na Okinavi. Zgrada, koja pripada svjetskoj kulturnoj baštin, teško je oštećena u požaru.


Ljubitelji starinskih bicikla sa visokim točkovima, voze se kroz Prag na tradicionalnom godišnjem susretu ovih visokotočkaša.


Tokom utakmice Bundeslige Union Berlin protiv Hertha BSC, gostujući navijači su bacali baklje u pravcu glavne tribine. Naravno, slijedi i treće poluvrijeme. U fudbalskom savezu.
(web)

Smail Špago
(NovaSloboda.ba)

14.11.2019.

Tu je nekad bilo more




jezero HE Mostar, Vrapčići, ljeto 2019.

(sasvim slučajno, odmah iza prethodnog priloga)


Tu je nekad bilo more

Tu je nekad, kažu knjige – bilo more
čekalo me pa presušilo?
Rođeni sam moreplovac ko Magelan
il još bolje ko admiral Kuk

U ravnici usred njiva gubim elan
nasukan u žitu morski vuk
Mog mora nema, al
ja živim u nadi
da možda, ipak, negde srešćemo se još

Život mi je zato gorak kao tonik
tuga moja bez kraja i dna
Al na sreću tu je Mesec svetionik
vodi me kroz plave vode sna

O, gde baš mene da tako nešto snađe
Ovo je priča i za suze i za smeh
Poneki mornar možda ostane bez lađe
ali bez mora, to je izuzetan peh

(iz pjesme Panonski mornar, autor Đorđe Balašević)

fotografije: Jezero HE Mostar ljeto 2019 god. Kroz moj objektiv?

(Gugo/facebook 20191114)
14.11.2019.

Klimatske promjene: Ukoliko Jadransko more nastavi s rastom, BiH će osjetiti posljedice


(a posebno jedan hercegovački grad)

Kako sada stvari stoje i prema čak i optimističnim predviđanjima, svijet će do 2100. ovakvim tempom biti topliji za tri stepena

Izvještaj UN o stopi zagađenja Zemljine atmosfere naveo je da 2017. godine čovječanstvo ne samo što je povećalo nivo ugljendioksida na najviše u istoriji nego je to činilo brže nego ikad. Uz takve trendove i lobiranje naftnih, plinskih i kompanija koje zarađuju na ugljenu, pri čemu ulažu milijarde eura i dolara u promovisanje daljnjeg korištenja fosilnih goriva, svijet je sve dalje od toga da se u ovom vijeku spasi od globalnog zagrijavanja goreg od stepena, koliko su nacije svijeta dogovorile Pariskim klimatskim sporazumom. Kamoli da se zaustavi na 1,5 stepeni, što je predloženo kao posebno ambiciozan cilj.
Kako sada stvari stoje i prema čak i optimističnim predviđanjima, svijet će do 2100. ovakvim tempom biti topliji za tri stepena. Tekst objavljen o ovoj temi u “Proceedings of the National Academy of Sciences of the U.S.A.” navodi da će po takvim scenarijima nivo mora širom svijeta do kraja vijeka porasti za između 4,3 i 9,9 metara u odnosu na prosjeke prije nego drastičnih promjena širom Zemlje zbog klimatskih promjena.
Samo pet godina otkako se u službenim predviđanjima čak i rast mora od 1,5 metara smatrao ekstremnim prognozama, odjednom ispada da su i umjerena predviđanja nekoliko puta gora od toga. Što se Jadrana tiče, u slučaju rasta mora od devet metara, što je u skladu s izvještajem PNAS, vrijedi istaći i velike posljedice po Bosnu i Hercegovinu.
U slučaju već i četiri metra, Čapljina dobija svoju rivijeru. Ali, more se tu ne zaustavlja i potopljena biva i Čapljina. Jadransko more zapravo prodire do pola puta do Mostara, a u izvještaju se navodi da je poljoprivreda odavno nemoguća, prenosi Express.hr.
(oslobodjenje 20191114)


(spagos)
14.11.2019.

Konje ubijaju: Zbogom ljepoto!




Stotine konja uginu svake godine od posljedica učešća konjskim trkama u SAD. Čak se umješao i državni tužilac, a politika prijeti sa zabranama. Postavlja se otvoreno pitanje, dali će konjički sport preživjeti ovu krizu?
Jedno mirno jutro u Arkadiji, predgrađu Los Anđelesa.
Ovdje trenira više od 50 konja, kasom i galopom preko pješčanog tla.
Park Santa Anita je fenomenalni posjed, koji nalikuje zabavnom parku: ukrašeni maslinjaci, moćne fontane, brončana poprsja. Na tribini, sagrađenoj 1934. godine, zelena boja sjedišta, a iza trkališta, uzdižu se planine San Gabriel.
Zapravo, park Santa Anita je mjesto nade. Konjske utrke su igre na sreću, a posjetioci se klade na pobjedu svog favorita, špekulišu na veliku pobjedu, a neki se pri tome nadaju čak i boljem životu.
Također se i konji klade - da če do cilja uspjeti doći živi. Mnogi gube tu opkladu
Priče nisu ni malo reprezentativne za 36 konja, koji su uginuli od Nove 2018. dodine, do prije dvije sedmice u Santa Aniti, od posljedica nesreća na trkama i treninzima. Broj 35 je bio G Q Covergirl. Samo dva dana kasnije uslijedio je broj 36: „Bye Bye Beautifull“, Zbogom lijepoto. Kao da je davaoc imena ovoj kobili, predskazao njenu sudbinu?
Dok galopiraju konji izgledaju moćno, veličanstveno. Ali samo jedan pogrešan korak može imati fatalne posljedice. Prelomi ekstremiteta često se izjednačavaju sa smrtnom kaznom kod konja, jer su šanse za oporavak male.
Jedan od problema su sedmice je oporavak životinja nakon operacije, što može dovesti do dodatnih komplikacija. Većina konja stoga biva ubijena odmah nakon nesreće.
Tokom trke, veterinari prate životinje u kolima hitne pomoći, oni su za nekoliko sekundi na mjestu pada konja, a ovisno o situaciji, odlučuju se na momentalnu eutanaziju, bez konsultacija s vlasnikom. Često davanje ovakve injekcije može imati traumatizirajuće posljedice za uzgajivače konja.
Kada je početkom godine u roku od nekoliko sedmica uginulo oko 20 konja, Santa Anita postala je simbol zla koje se događa na utrkama. U međuvremenu, hipodrom je zatvoren, stručnjaci su analizirali površinu staza, sumnjajući da je staza uzrok brojnim ozljedama.
Ali čak i nakon ponovnog otvaranja, nastavilo se po istom.
Kako se već priča, ovaj sport će doživjeti sudbinu utrka pasa. Krajem prošle godine Florida je zabranila trke pasa na 11 od ukupno 17 staza u SAD. Da li će se isto desiti i sa konjskim trkama?
Javno mijenje traži hitne promjene, Na redu su ljudi iz Konjičkog saveza, koji kažu da trke moraju transformirati, kako bi se spoet uopšte održao.
(spiegel)
(NovaSloboda.ba)

13.11.2019.

Iz stare štampe: Srpsko pjevačko društvo Gusle, 1938.


Jedno od najaktivnijih nacionalnih društava u Mostaru krajem 19. stoljeća svakako je bilo Srpsko pjevačko društvo Gusle. Registracija društva se obavlja pod zvaničnim nazivom „Pravoslavno pjevačko društvo”, a prva skupština društva održana je 18. decembra 1888. g. pod predsjedništvom Jove Šole.
Gusle su pored pjevačke imale i dramsku sekciju koja je izvodila drame domaćih i stranih pisaca, a sudjelovali su u svim tadašnjim kulturnim i nacionalnim manifestacijama. Osnovale su i svoju čitaonicu (1891. g.) u kojoj su se mogli naći svi poznatiji srpski i hrvatski listovi i časopisi. Od 1891. Gusle organiziraju svoja poznata „sijela” na kojima su se održavala brojna poučna i literarna predavanja, muzičke tačke i recitacije, a obično su se završavale igrankom. Godine 1892. osnovan je mješoviti hor, a tek 1902. društvo dobija dozvolu da se može zvati Srpsko pjevačko društvo Gusle.
U znak zahvale, godine 1938. društvo izdaje zahvalnicu s imenima najvećih donatora i dobrotvora koji su pripomogli njegovu radu.

Fotografije: Dobrotvori Srpskog pjevačkog društva Gusle, 1938.

Priredili: Tibor Vrančić/Smail Špago
(NovaSloboda.ba)

13.11.2019.

Kvalifikacije za EURO 2021: Fudbalerke pobijedile u Izraelu


Izrael – BiH 1:3 (1:2)

Ženska „A“ reprezentacija Bosne i Hercegovine pobijedila je večeras u Haifi Izrael sa 3:1 (1:2) u susretu kvalifikacija za EURO 2021.

Domaći sastav dolazi do prednosti u 3. minuti preko Mor Efraim.
Do kraja prvog poluvremena izabranice Samire Hurem preokreću rezultat. Prvo je pogodila Sofija Krajšumović u 29., a zatim i Dajana Spasojević u 37. minutu.
Konačan rezultat postavila je Marija Aleksić u 80 minuti.

Za BiH su igrale: Dijana Haračić, Valentina Šakotić, Šejla Selimović, Amira Spahić, Melisa Hasanbegović, Marija Aleksić, Dajana Spasojević, Đula Velagić, Milena Nikolić, Selma Kapetanović i Sofija Krajšumović. Selektorka: Samira Hurem.

To je treća pobjeda reprezentacije Bosne i Hercegovine u kvalifikacijama za EURO 2021.
Naredni susret izabranice Samire Hurem će odigrati 5. marta 2020. godine na domaćem terenu, a protivnik će ponovo biti selekcija Izraela.
(Fena / Haris Ahbabović)

Sa stranice ŽF/NK Emina 2016:
Ženska „A“ reprezentacija Bosne i Hercegovine pobijedila je večeras u Haifi Izrael sa 3:1 u susretu kvalifikacija za EURO 2021. U ovom susretu naša igračica Đula Velagić igrala je u prvom sastavu, dok je Minela Gačanica bila na klupi. Čestitamo igračicama i stručnom štabu na veoma bitnoj pobjedi i želimo im puno sreće u daljem toku kvalifikacija.
(ŽF/NK Emina 2016/facebook)

Čestitke!

(spagos)
13.11.2019.

Visoke ambicije: Premijera na vrhu


Najniži planini vrh savladao je kao poslijednji. Uspješnim usponom na vrh Shishapangmi sa 8027 metara visine na Tibetu, kineskoj "autonomnoj upravnoj jedinici", Nirmal Purja osvojio je svih 14 vrhova viših od osam hiljada metara na svijetu, za nešto više od šest mjeseci.

Prethodni najbolji nastup imao je Južnokorejanac Kim Chang-Ho s vremenskim rasponom od gotovo osam godina. Za razliku od Purje, Kim nije koristio kisik iz flaše. Prije godinu dana, Kim je poginuo u planinskoj nesreći.
Prvi uspješni čovjek u ovoj disciplini, Reinhold Messner, koji se na svih 14 vrhova popeo između 1970. i 1986. godine, pohvalio je ovo "jedinstveno planinarsko dostignuće" i naglasio "logističku pripremu". Purja je iskoristio, već pripremljene, uobičajene uspone i često se vraćao helikopterom u bazne logore.
„Pravedno izgleda sasvim drugačije“, primjećuje magazin „Alpin“. Purja se nedavno požalio na sve teće finansiranje podviga. Svaki uspon ga je koštao po, oko 56.000 eura.
Nisu to učestvovali samo sponzori. Projekt je omogućila i crowdfunding kampanja finansiranja putem interneta i jedna hipoteka na njegovu kuću. Delimično je Purja sa sobom vodio i brojne zainteresirane, koji su plaćali zajednički uspon.

Iznad svih granica
Svih 14 vrhova iuznad osam hiljada metara nalazi se na masivu Himalaje, od Kangchenjunga između Nepala i Indije na istoku, do Nanga Parbata na zapadu, u Pakistanu

Brojne zastave nose molitve do neba
Tibetanske molitvene zastave rasprostranjene su u cijeloj himalajskoj regiji i sada krase gotovo svaki prolaz i vrhunac. Budisti vjeruju da se molitve bolje izvode na nebo

Lav kao uzor
Riječima "Ja sam lav" Nirmal Purja potvrdio je svoju odlučnost. Fotografija ga prikazuje 22. maja na Mount Everestu, na nadmorskoj visini od 8848 metara.
(focus)

Smail Špago
(NovaSloboda.ba)

12.11.2019.

Monografija „Između dvije imperije - Bosna i Hercegovina na fotografijama Františeka Topiča 1885. – 1919.“


Zemaljski muzej BiH od svog osnivanja, uz osnovnu muzeološku i naučnoistraživačku djelatnost na poljima arheologije, etnologije i prirodnih nauka, sistematski prikuplja, obrađuje i arhivira fotografije, negative i filmove, te je nezaobilazna baza i početna tačka za svako ozbiljnije istraživanje historije fotografije u Bosni i Hercegovini. Unutar te ogromne baze najistaknutije mjesto zauzima raritetna zbirka s više od 6.000 negativa na staklenim pločama koja datira iz vremena kraja 19. i početka 20. stoljeća.

Kao najveći i sadržajno najvažniji dio navedene zbirke izdvaja se korpus od oko 5.000 negativa objedinjen potpisom jednog od najistaknutijih pionira fotografije u Bosni i Hercegovini - Františeka Topiča, Čeha koji je dobar dio svoga radnog vijeka proveo u Zemaljskom muzeju BiH, prvo kao arhivski činovnik a potom i kao bibliotekar, sekretar i fotograf.

Monografija Između dvije imperije, Bosna i Hercegovina na fotografijama Františeka Topiča 1885. - 1919. predstavlja izbor najzanimljivijih, ranije uglavnom neobjavljivanih Topičevih fotografija i ujedno je najvažniji izdavački poduhvat Zemaljskog muzeja BiH u posljednjih nekoliko godina.

Knjiga daje kvalitetniji i cjelovitiji uvid u stvaralački opus autora čiji se rad izdvaja kao izvor prvog reda za istraživanje intimne historije i geografije bosanskohercegovačkog društva u osvit jedne od najvećih ljudskih i civilizacijskih tragedija uopšte - Prvog svjetskog rata.



Fotografija: Stari most, František Topič, Zemaljski muzej BiH
(spagos)
12.11.2019.

Koraljni grebeni: Gotove kuće u okeanu


Koraljni grebeni dom su mnogih morskih stvorenja poput mladih riba, rakova i puževa. Međutim, klimatske promjene, prekomjerni ribolov i zagađenje pritiskaju podvodni raj. Mnogi su grebeni već uništeni. Istraživači sa Univerziteta Delaware žele da stanarima grebena bez kuća daju novi dom: sa vještačkim koraljima izrađenih pomoću 3-D štampača.
Pomoću iPhonea fotografirali su prirodne koralje iz svih uglova, stvarajući digitalnu predlogu za štampač. Kao materijal za gradnju koristili su bioplastiku izrađenu od kukuruznog škroba.
U južnom Tihom okeanu, kraj Fidžija, istraživači su testirali njihove lažne strukture. Ribe su se odmah uselile u svoje nove domove. „Vještački“ koralji nisu im bili ništa manje atraktivni od pravih koji su se nalazili tu odmah pored vrata.
Posebna radost za istraživače je bila kad su vidjeli da su se na 3-D modele naselile i koraljne larve. Na taj način umjetni greben može ponovo stvariti prirodno stanište ovim vrstama.
(focus)
(NovaSloboda.ba)
11.11.2019.

Istina iz ranije nepoznatih dokumenata



Rekonstrukcijom na današnji dan (9. nov. 1993) porušenog Starog mosta došlo se do novih historijskih činjenica u vezi premoštenja Neretve na ovom najužem mjestu mostarske kotline. Drži se da je gost Radin oko 1440. godinu dao izgraditi viseći most i kule sa obe strane. Zbog važnog strategijskog položaja ove lokacije i veze sa tada još neosvojenim prostorima na desnoj obali Osmanska administracija je sagradila sigurniji i čvršći drveni most prije 1473. godine. Moćne višestruko uslojene drvene konzole koje su postupno izlazile iz obale i nadvisivale rijeku, dodatno su bile visoko obzidane nabojem od krečnog maltera i kamena (vidjeti sliku dole), a po vertikali još i međusobno povezane velikim željeznim klinovima. Tako uređena osnova drvenoga mosta ostala je sačuvana u otisku, u temeljnim nosačima Hajrudinovog kamenoga luka na obje riječne obale. Most preko Drine iste konstrukcije kao u Mostaru opisao je Evlija Ćelebi u svojim potopisima: “...tako da je na jake temelje, koji se nalaze na obje strane rijeke, vješto nanizao jednu na drugu velike i duge grede tako da jedna nad drugom izmiče kao pera u krilima lastavice.” Ovaj drveni most, ustvari dvije konzole koje se dodiruju, je bio u upotrebi punih 93 godine, s zatim je Hajrudin za jednu građevinsku sezonu, 1566. godine izgradio kameni most.
Otkrivanjem ranije nepoznatih dokumenata u arhivi Osmanskog carstva, ustanovilo se da Stari most nije građen devet godina kako se ranije pogrešno navodilo, nego se podigao od proljetnih do jesenjih velikih voda, godine 1566. za vrijeme niskog vodostaja, što je omogučilo izradu skele luka.
Preporučujem da posjetite podzemni dio muzeja neposredno uz most. Na crtežu mosta crvenom elipsom sam označio mjesto konzolnih greda mosta, čiji se otisci vide na slici.

Fotografije uz tekst:
Temelji starog mosta, iz Muzeja neposredno uz Stari most, Ahmet Kurt
Temelji Starog mosta, crtež, Ahmet Kurt

(Ahmet Kurt/facebook 20191109)

Stari most prije izgradnje kamenog mosta rekonstrukcija

Stari most Zamšiljeni izgled ćuprije sultana Sulejmana kana s kulama koje su sagrađene kao zaštita ćuprije sultana Mehmeda kana – crtež prof. Hamdija Salihović

Stari most – mjere (Ahmet Kurt, januar 1998.)


Fotografije: Iz teksta Edina Huskovića, Most nad Neretvom

Stari most prije izgradnje kamenog mosta rekonstrukcija
Stari most Zamšiljeni izgled ćuprije sultana Sulejmana kana s kulama koje su sagrađene kao zaštita ćuprije sultana Mehmeda kana – crtež prof. Hamdija Salihović
Stari most – mjere (Ahmet Kurt, januar 1998.)

(spagos)
11.11.2019.

Prekinut Veležov niz




Premijer liga BiH, 16. kolo:

NK Široki Brijeg - FK Velež 1:0

NK Široki Brijeg: Zlomislić, Kvesić, Matić, Ćorić, Franjić, Jović, Marić, Stanić, Kovačić, Bagarić, Enin.

FK Velež: Bobić, Manev, Zeljković, Samardžić, Ćosić, Brandao, Osmić, Berisha, Hasanović, Vehabović, Urdinov.



Nogometni klub Široki Brijeg dočekao je na stadionu Pecara u 16. kolu Premijer lige Bosne i Hercegovine Fudbalski klub Velež. Domaćin je upisao minimalnu pobjedu rezultatom 1:0.
Utakmica se zbog kazne koju je dobio klub sa Pecare igrala pred praznim tribinama.
U devetoj minuti jedanaesterac za domaće. Precizan za vodstvo domaće ekipe bio je Toni Jović. .
Domaćin je do dva gola prednosti mogao u 28. minuti utakmice. Bagarić je šutirao, pogodio stativu, lopta je "šetala" po gol liniji, a odbrana Veleža uspjela otkloniti opasnost. U 44. minuti susreta najbolja prilika u prvom poluvremenu za Rođene. Ponovo je šutirao Berisha, a golman Zlomislić je odlično intervenisao.
U nastavku susreta prvu dobru priliku imali su gosti, ali je loše šutirao Brandao. Pitanje pobjednika domaćin je mogao riješiti u 70. minuti susreta, ali je Bagarić šutirao pravo u dobro postavljenog golmana Veleža.
Odličnu priliku u 80. minuti imao je rezervista Fajić, ali nije uspio matirati danas odličnog Zlomislića. Mogao je Široki sve riješiti u 85. minuti. Stanić je odlično centrirao, ali je Jurić zakasnio i rezultat se nije promijenio. Ostalo je do kraja susreta 1:0 za domaće na stadionu Pecara.
Rođeni su tako doživjeli prvi poraz u posljednjih pet utakmica u Premijer ligi BiH i sada su osmi na tabeli sa 19 osvojenih bodova. Široki Brijeg je sedmi sa dva boda više od Veleža.
(sport)
11.11.2019.

Kuća iz snova


Nažalost, ne može se otvoriti, inače bi se brzo došlo blizu onome šta bi ovo trebalo biti: Barbie kuća iz snova.
Lijepo replicirana u Malibuu, u SAD. Sa ružičastim kišobranima i ružičastim toboganom kojim se ujutro može kliznuti sa prvog sprata direktno u bazen. Vjerovatno je i jutarnja kafa ružičaste boje.
Ljubitelji mogu iznajmiti kuću za 60 dolara dnevno putem Airbnb. Cijena u skladu sa 60. godišnjicom Barbike.
Ili, kako je to dansko-norveška muzička eurodance grupa Aqua tako lijepo pjevala u njihovom najvećem hitu iz 1997. godine
„I’m a Barbie girl in a Barbie world. Life in plastic, it’s fantastic.“ „Ja sam Barbie djevojka u Barbie svijetu. Život u plastici je fantastičan“.
Svakako.
(stern)
(NovaSloboda.ba)
10.11.2019.

Kazivanje





Nekrolog Starom mostu u Mostaru

Vraćajuci se iz rata, razrovanim putevima, pokraj spaljenih kuća, pored srušenih mostova i polomljenih česama, umorni Ibrahim Žioc – poče gunduriti neke riječi, opazivši da mu od njih korak postaje duži a put lakši. Stigavši najzad u zavičaj, zapisa te riječi, ovako:

Ko otvori put - svi su putevi pred njim,
Ko ga prekine - moraće bespućem tim.
Ko podigne česmu - duša će mu s vodom teći,
Ko je obatali - žedan će u grob leći.
Ko sazida kuću - veći od krova će porasti,
Ko je zapali i oburva -ime će mu propasti.
Ko sagradi most - dva će svijeta sastaviti,
Ko ga poruši - oba će izgubiti.
Ko čovjeka spasi - sačuvace sebe,
Ko ga ubije - ubiće u njemu i tebe.
(12.12.1993.)
(kazivanje Ibrahima Žioca, zabilježio Husein Bašić)

Iz zbirke poezije Huseina Bašića “Kad su gorjele božje kuće” (1994), stihovi su inicirani neposrednim kataklizmičkim događajima i posebno kulturocidom, te su svježi poetski zapisi, izraz ljudske pobune i odgovor umjetnika pred nevidjenim zlom.

Objavljeno u časopisu Most, broj 103-104 (14-15 nova serija, Godina XXIV maj-svibanj 1998.

(spagos/20191109)
10.11.2019.

Svijet i u svijetu svašta – Slike dana


Demonstracije u Chilleu. Jedan učesnik je istrčao na ulicu sa kuharskom kapom na glavi, dok demonstranti kamanjem gađaju snage sigurnosti u gradu Valparaiaso.


Model pištolja James Bonda pod imenom “James Bond New Gun”, koji su dizajnirali David Collins i Floris Van Den Broecke, bio je izložen u aukcijskoj kući Sotheby u Londonu.


Poslijednji uspon. Turisti su krenuli na uspon na svetu planinu Uluru u Australiji, koja je još poznata i kao Ayers Rock, poslijednjeg dana, prije nego što je na snagu stupila zabrana uspona na ovu planinu.


Na Bondi Beachu u australijskom Sydneyu jedan čovjek pozira ispred ružičasto obojene skulpture tenka. Umjetnost u spektakularnom ambijentu. Bondi plaža je postala mjesto izlaganja različitih skulptura, a posjetioci reaguju vrlo različito, kako na neuobičajeno izložbeno mjesto, tako i na neobične eksponate, kao što je i ovaj tenk.


Ribari stoje na pristaništu ispred kulisa grada Kuwaita, bacajući svoje udice u nadi da će uloviti nešto spektakularno. U svakom slučaju, u sjećanju će im ostati neobičan pogled na skyline u noći.


Na godišnjoj paradi u čast mrtvih u Mexico Cityju učesnici su prepuštali mašti boju i izgled njihovih kostima.


U vrijeme jedne narodne svečanosti u Guatemali, jedna trogodišnja djevojčica je iskoristila priliku, kad o njoj niko nije vodio računa, i poslužila se ne baš malenom cigarom. Nešto vrlo neobično i neobjašnjivo za naše uslove.


Demonstracije u Iraku. Studenti univerziteta u gradu Basra demonstrirali su protiv tamnošnje vlade. Jedna slika koja nije baš tako česta u medijima.


Vjetar raspuhuje žar na granama izgorjelog hrasta. Na nebu se vidi sjaj zvijezda. Vatrogasci su se danima borili protiv šumskih požara u Kaliforniji.
(web)

Smail Špago
(NovaSloboda.ba)

09.11.2019.

Uz godišnjicu rušenja Starog mosta


"Mostovi se, inače, grade kako čovjek ne bi morao naokolo. Da prepriječi, da mu je bliže tamo gdje mu se hoće. S mostovima, obale se rukuju i orođuju. Mostovi su okamenjene duše pomrlih duga, nad vodama. Ni jedna građevina, što je čovjek s pameću i dušom smisli nema toliko duše kao most. I nijedna, čovjeku i zavičaju nije tako privržena kao most. Mostovi od svih građevina nose najviše ljudskog u sebi. Most je najbliži čovjekov rođak. A opet, ne bi mosta sličnom ovom mostarskom, pogubljenom. Mostovi su i počesto nalik jedan drugom. A ovaj bi nalik samo sebi ili mjesečevom luku što se ogleda u vodama Neretve, dok je noć tiha, a mjesečina blaga. Svi mostovi krvavim betonskim ili željeznim korijenima, pričvršćuju se za obale i rastu iz njih. Samo je Stari most u Mostaru niknuo i vjekovao u dvostihu:
"Ovaj je Most sagrađen kao luk duge.
Ima li mu slična u svijetu, Bože ... "

Iz teksta Miše Marića „Bio jednom jedan most“ objavljenog u časopisu „Most“, decembra1995.
(facebook/Deni)

Fotografija: Refleksija, Kemal Zorlak (facebook/Sanel/20191023)

iz arhive:







(spagos)
09.11.2019.

Južna Amerika: Žarište na čitavom kontinentu


Politički uslovi u Južnoj Americi su poljuljani. Ovih dana skoro iz svake zemlje, praktično ni iz čega, dolaze izvještaja o neredima i protestima. Pored Brazila i Venecuele, koji su od prije poznati kao vruće tačke, Argentina, Čile, Bolivija i Ekvador su slijedeće četiri zemlje koje se suočavaju sa unutrašnjim političkim problemima. Razloga je mnogo.

Iako se može činiti da se situacija istodobno pogoršala na cijelom kontinentu, razlozi koji su doveli do nereda su specifični za svaku zemlju i prilikom detaljnije analize, potpuno različiti.

Ako postoji zajednički nazivnik, onda je to ovisnost o jednoj ili o nekoliko sirovina. Ako cijene na svjetskom tržištu padnu, one često povlače cijelu ekonomiju tih zemalja za sobom.

Brazil i Venecuela su taj pad doživjeli 2013. godine s naftom, a Bolivija sa prirodnim plinom. Pedro Costa iz Leibniz-Instituta za globalne i regionalne studije u Hamburgu vidi drugi razlog. "Velika očekivanja mnogih ljudi koji su doživjeli prelaz na demokratiju nisu ispunjena. U društvu je ukorijenjena socijalna nejednakost", kazao je on u intervjuu.



Argentina
Četiri godine je tržišni liberalni predsjednik Marcelo Macri imao vremena da bogatstvo Argentine okrene na bolje. Smanjio je subvencije, pokušao sprovesti liberalne reforme na tržištu, ali, sve je bilo uzalud. Međutim, ionako visok dug, odveo je u još vrtoglavije visine. Kada je 27. oktobra izgubio na izborima, novoimenovanom nasljedniku Albertu Ángelu Fernándezu predao je zemlju na rubu kolapsa i hiperinflacije. Još 2001. godine Argentina je doživela nacionalni bankrot. S najvećim kreditom kojeg je Međunarodni monetarni fond ikad odobrio, 57 milijardi dolara, Macri je želio pomoći Argentini da stane na noge. "Od prije dvije godine zemlja doživljava ponovnu krizu sa rastućim siromaštvom (30-35 posto stanovništva), inflacijom (55 posto) i odlivom deviza", kaže Tobias Boos, južnoamerički stručnjak iz Odjela za međunarodnu politiku Univerziteta u Beču.

Problemi druge po redu, poslije Brazila najveće ekonomije u Južnoj Americi mogli bi takođe da se odraze na susjedne zemlje. Fernández je u izbornoj noći uputio prilično lijevi pozdrav velikom susjedu, pozivajući na puštanje zatvorenika na slobodu, također i ljevičarskog bivšeg predsjednika Luiz Inácio Lula da Silva, skraćeno Lula, na što je desničarski ekstremista Jair Bolsonaro rekao kako je Argentina "loše odabrala". Odnos dviju susjednih zemalja nije napet samo na fudbalskom terenu. Brazil slijedi privredne interese koji su nepovoljniji za Argentinu, poput smanjenja izvoznih carina za proizvode iz regije Mercosur, što je Zajednički ekonomski prostor u Južnoj Americi sa zemljama članicama Argentinom, Brazilom, Paragvajem, Urugvajem i Venezuelom, koji je trajno suspendiran još od 1. decembraa 2016. godine. "Morate vidjeti šta će se još događati u budućnosti, kada su dvije najveće ekonomije već sada pozicionirane kao protivnici", kaže Boos.

Bolivija
U Boliviji su ekonomski problemi manji, nego nepravilnosti na izborima prije nekoliko sedmica, koji su građane Bolivije izveli na ulice. Tamo je Evo Morales, predsjednik od 2006. godine, četvrti put izabran za predsjednika, iako po ustavu može imati samo dva mandata. Protivnici Moralesa otvoreno govore o izbornoj prevari, nakon što se omah nakon prvog kruga glasanja već proglasio pobjednikom. Za njega je također važan ishod izbora u Argentini. "To je za njega podrška", kaže Boos. Argentinski ministar Fernández takođe je govorio o "legitimno izabranoj vladi Moralesa". Pedro Costa vidi kod Moralesa znake istrošenosti, "takođe i unutar njegove partije". Nema odgovarajućeg nasljednika. "Opozicija se takođe radikalizirala zbog čega je teško naći kompromis."

Ekvador
Činjenica je da su policija i demonstranti u glavnom gradu Quitou vodili ulične bitke, sa poginulim i povrijeđenim. To su uglavnom bile posljedice ekonomskih razloga. Vlada Lenina Morena htjela je od MMF-a uzeti kredit u iznosu reda milijardi dolara. Za to su im bili postavljeni uslovi: Vlada je trebala izbrisati subvencije. Uslijedio je generalni štrajk. "Međutim, uglavnom su smanjene subvencije za dizel gorivo, a za benzin mnogo manje", kaže Tobias Boos. Skraćivanje subvencija je pogodilo pretežno siromašne i seljake. Dizel se uglavnom koristi za vožnju traktora i autobusa u javnom prevozu. Privatni automobili, koje vozi srednja i viša klasa, sa druge strane, vjerovatno koriste benzin. Uz to, za vrijeme mandata predsjednika, Moreno je preuzeo dužnost od Rafaela Correa. Correa se kao Chavez u Venezueli i Morales u Boliviji smatran progresivnim, ljevičarskim populistom, dok je Moreno vladinu politiku značajno pomakao udesno.

Čile
Čile je doživljavio možda i najčudnije izbijanje nasilja - barem površno gledano. Jer, Čile je od kraja diktature Pinocheta, početkom devedesetih godina prošlog vijeka, bio južnoamerički model demokratije: stabilna, sa solidnim ekonomskim rastom. Činilo se da se neoliberalni kurs isplatio. Ono što je malo tko primijećivao: Nisu svi imali koristi od ekonomskog rasta. I tek u 2011. godini studenti su izašli na ulice, kako bi protestirali zbog izjednačavanja uslova i boljeg pristupa obrazovanju. Sada su se Čileanci ponovo vratili na ulice. "Protesti su reakcija na represiju države", objašnjava Pedro Costa. Iako je predsjednik Sebastián Piñera uspio malo smiriti situaciju, pošto je obećao da će povećati penzije, odrediti minimalnu platu i poboljšati pristup zdravstvenom sistemu, što su mjere vrijedne oko milijardu eura, situacija je i dalje ostala nervozna. "Malo se ohladilo, ali to ne znači da politika zapravo pravi promjene, tamo gdje bi ih trebala činiti", oprezan je Costa. Međutim, on nije optimističan: "Ulica zaista može stvoriti pritisak, ali ne može donijeti nikakve promjene, što može učiniti samo politička opozicija." "Izgleda da socijalni poredak u Čileu više ne funkcioniše", analizira Boos. "Zbog toga su protesti tamo tako obimni."

Iako se može činiti da se situacija u Latinskoj i Južnoj Americi pogoršala u isto vrijeme, razlozi koji su doveli do poremećaja variraju od zemlje do zemlje, i različiti su, kad se pobliže pogledaju. Ipak, stručnjaci ukazuju i na nekoliko sličnosti.

A možda ipak postoje neke sličnosti. Tobias Boos vidi sličnost početne situacije u Ekvadoru i Argentini. On smatra da su ove zemlje "institucionalno stabilne" u odnosu na Čile. Dok se o političkoj orijentaciji trenutno razgovara u Ekvadoru i Argentini, u Čileu se trenutno razgovara o čitavom političkom sistemu. Zato demonstranti zahtijevaju ustavnu skupštinu i daju do znanja da samo ostavka ministara Pinera nije dovoljna.

Davanjem sve više i više novih kredita, MMF je također snosi dio krivice za eskalaciju. Barem za Argentinu, koja ima snažnu tradiciju uličnih demonstracija, Boos vidi novu šansu. "Protesti bi mogli pomoći jačanju položaja Fernándeza u odnosu na MMF." Međutim, okvir ekonomske politike ionako je već vrlo uzak.

A šta radi najveća zemlja na kontinentu, Brazil? Ta zemlja je već uveliko prevladala veliki preokret. U 2013. godini, za vrijeme Kupa konfederacije, bilo je velikih protesta. U to se vrijeme radilo o rasipanju javnih sredstava, socijalnoj nejednakosti, lošoj infrastrukturi i rasipanju novca na stadione i sportske objekte za predstojeće velike događaje. 2016. godine ljevičarska predsjednica Dilma Rousseff smijenjena je putem državnog udara. kako to mnogi i danas tvrde. Najveći korupcijski skandal, nazvan Lava Jato, produbio je jaz, a narod se postavio još više protiv korumpiranih političara, posebno još uvijek vladajuće radničke stranke PT.

Taj kontrast je iskoristio desničarski političar Jair Bolsonaro. Predsjednik je od početka 2019. godine. Njegovi omiljeni neprijatelji su i dalje ljevičari. Ali, u Brazil je još uvijek daleko od mira. Naučnik Oliver Stünckel iz fondacije Getúlio Várgas postavio je ovih dana na twitter zanimljivo pitanje: "Kako bi Bolsonaro reagirao na takve proteste, kakve trenutno doživljavamo u Čileu?"

Korišteni izvori:

Intervju s Pedrom Kostom iz Leibniz instituta za globalne i regionalne studije u Hamburgu

Intervju s Tobiasom Boosom, južnoameričkim stručnjakom sa Odjela za međunarodnu politiku Univerziteta u Beču.
(web)

Smail Špago
(NovaSloboda.ba)

09.11.2019.

Kostarika – zeleni raj između dva okeana



Čista priroda u Srednjoj Americi
Teško da je bilo koja druga zemlja na svijetu toliko raznolika kao Kostarika: Ovdje vas mogu probuditi egzotične ptice, možete plivati sa delfinima - ili jednostavno biti zatečeni udobnošću ljenosti.


Između Pacifika i Kariba
U prevodu, ime Kostarike znači "bogata obala" - dva svjetska mora su udaljena samo 320 kilometara. Crne, ili bijele pješčane plaže, vreli vulkani, bujne prašume i gromoglasni slapovi karakterišu krajolik ove male centralnoameričke države.


Mirni i uzorni
U Kostariki nema vojske. Umjesto da sredstva ulažu u naoružanje, onoi sredstva koriste u obrazovnim i zdravstvenim programima, još od 1948. godine. U Centralnoj i Srednjoj Americi, Kostarika je stoga uzor - zemlja se smatra jednom od najnaprednijih u regiji.


U glavnom gradu San Joséu
Okružen planinskim lancem Talamanka na sjeveru i vulkanima na jugu, leži glavni grad Kostarike San José. Popularne atrakcije, uključuju klasično nacionalno pozorište na omiljenoj Plaza de la Cultura i Zlatni muzej. sa svojom impresivnom kolekcijom.


Državni cilj, Zaštita okoline
U Kostariki je zaštićeno nešto manje od trećine teritorije države, a pravo na čisto okruženje predviđeno je ustavom. Čak i danas, zemlja je gotovo u potpunosti obezbjeđena električnom energijom iz obnovljivih izvora, Od 2021. trebala bi slijediti stroga zabrana upotrebe plastike za jednokratnu upotrebu.


Nacionalni parkovi iz snova
Ako želite iz prve ruke iskusiti ljepotu i biološku raznolikost Kostarike, treba posjetiti spektakularne nacionalne parkove. Prema podacima Nacionalnog geografskog društva, nacionalni park Corcovado na jugozapadu zemlje, mjesto je s "najvećim biološkim intenzitetom naše planete".


U podnožju vulkana
Na sjeverozapadu je Nacionalni park vulkana Arenal, čiji je istoimeni vulkanski krater među najaktivnijim na svijetu. Uz malo sreće posjetioci mogu vidjeti kako se dižu gusti oblaci dima ili čak da gledaju kako noću raste lava.


Jedinstvena divljina
Kostarika oduševljava ljubitelje prirode svojom nevjerojatnom biološkom raznolikošću: netaknuta džungla nudi dom mnogim životinjama, uključujući ljenivce, tapire, različite vrste majmuna i šarene leptire.


Rijetka ljepota
Čak i najveća mačka u Americi, jaguar, šulja se kroz tropske šume Kostarike. Međutim, morate imati veliku sreću pa vidjeti ovog rijetkog grabežljivca u njegovom prirodnom staništu. Šanse su veće u "Jaguar Rescue Center“, spasilačkoj stanici za povređene i napuštene životinje.


Udarani prijatelji
Za ljubitelje ptica, Kostarika je pravi raj. Tokom obilazaka možete vidjeti šarene turkane, papagaje, pelikane, ibise i sitne kolibrije, kao i ptice grabljivice poput sova i jastreba. Slušajti buku u prašumi, gdje se cvrkut ptica miješa s vikom majmuna i kreketanjem žaba.


Samo zaronite
Šareni podvodni svijet Kostarike nadahnjuje sportiste iz cijelog svijeta. Udaljeni otok Cocos nudi posebno raznolika područja ronjenja: ovdje možete susresti morske pse, kitove i delfine. Iskusni ronioci također se mogu odvažiti na Drigt ronjenje.


Hotspot za surfere
Surfera u Kostariki naliaze na najbolje uslove: Posebno u suhoj sezoni, od decembra do aprila, ugodne temperature i konstantne valove. Želite se isprvati u sportu? Možete rezervisati kurs u nekom od brojnih surf kampova.
(msn)

Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
08.11.2019.

Pola-pola: Ranjena djevojčica


Ranjena sirijska djevojčica primljena na liječenje u improvizovanu bolnicu u Kafr Batni, nakon bombardovanja regije Istočna Ghouta, na periferiji glavnog grada Damaska 21. februara 2018. godine.

A wounded Syrian girl receives treatment at a make-shift hospital in Kafr Batna following bombardments on the Eastern Ghouta region on the outskirts of the capital Damascus on February 21, 2018.

(TR) 21 Şubat 2018'de başkent Şam'ın eteklerinde olan Doğu Guta bölgesindeki bombardımanlardan sonra Kafr Batna'da ki derme çatma bir hastanede yaralı bir Suriyeli kız tedavi görüyor.

Photo: Ammar Suleiman @ammar.sulaiman.91 @afpphoto

twitter: ugurgallen 20191107



Gornja fotografija neobično podsjeća na djevojčicu sa poznate slike „Djevojka s bisernom naušnicom“ (na holandskom: Het Meisje met de Parel), portret kojeg je naslikao holandski slikar Johannes Vermeer 1665. godine. Portret ga je proslavio, a uz sliku "Mljekarica", njegovo je najpoznatije djelo. Sliku još zovu i "Mona Lisa sjevera" ili "holandska Mona Lisa".

Portret se čuva u muzeju Mauritshuis u Haagu.  

(spagos)
08.11.2019.

Svijet i u svijetu svašta - Slike dana


Na ostrvu Gozo na Malti, djeca su iskoristili sunčano i vjetrovito vrijeme za puštanje zmajeva, tokom svečanosti koja nosi ime „International Kite and Wind Festival“. Zabave nije nedostajalo.


Na godišnjem aeromitingu „Wings Ower Houston Airshow“ učestvovao je i jedan anion iz Drugog svjetskog rata, koji je simulirao avionski napad na Pearl Harbour 1941. godine.


Nešto staro, nešto novo! Članovi vojnih, istorijskih društava marširaju ka terenu na kojemu su izvesli repliku istorijske bitaka, u blizini Liebertwolkwitza u Saksoniji, u Njemačkoj. Za svaki slučaj, u blizini su bili postavljeni i prigodni poljski toaleti.


A u New Yorku, na paradi pasa pod imenom „Tompkins Square Halloween Dog Parade“ jednog nedužnog psa su maskirali u dinosaurusa. Mašta može svašta.


Ljudska mašta stvarno nema granica. To pokazuje i slike studenata, čija su lica premazana pjenom, tokom pripreme za tradicionalnu pjenušavu bitku na St. Andrews univerzitetu u Škotskoj.


Melisandre, jedna mala životinja, iz vrste još poznate pod imenom Aye-Aye, upravo je došla na svijet u „Duke Lemur Centru“ u Durhamu, u Sjevernoj Karolini, SAD. Tu se vrši istraživanje Lemura, i mogućnosti održavanje njihove vrste, koja je u opasnosti od izumiranja.


U Mexico Cityju je održana 24. po redu Clown konvencija, koja je bila cilj posjete velikog broja klovnova iz čitavog svijeta.


U Boliviji jedna starija žena maše državnom zastavom i izvikuje političke parole, prilikom mitinga podrške predsjedniku Moralesu.


Prilikom godišnje konferencije pokrajinskih premijera, održane u dvorcu Elmau, u Krünu, u Bayernu, a brojni policajci su obavljali svoj posao obezbjeđenja.
(web)

Smail Špago
(NovaSloboda.ba)

07.11.2019.

Kiše jesenje


Preko noći ljetno vrijeme se pretvorilo u poznu jesen. Kao po komandi ženski svijet osvanuo u novokupljenim čizmama, valjda zabrinut da ih zbog dugog trajanja lijepog vremena neće imati kad iznosati. Kad padne malo kiše u Mostaru narod se uvuće u kuće kao da je neka teška elementarna nepogoda. Nigdje živa stvorenja! U kafani hotela Bristol nemoguće sjediti od smrada cigareta i zifta. Meni savjetuju da sjedim u biblioteci, ako ne podnosim duhanski dim, a da su kafane za pušenje i ispijanje kafe. Predajem se. Vani oblaci, bremeniti i otežali od vode koju nose, polijegali po okolnim brdima...
Bojama na slici nisam manipulisao kao što mnogi rade ( pojačaju boju i kontrast) tako da je sve na slici upravo tako.
(AhmetKurt/facebook)

U prilogu izbor nekoliko kišnih fotografija od raje, koja prethodnih dana nije žalila truda da bi po kiši napravila krug Mostarom.








(spagos)
07.11.2019.

Stvar pogleda




Mjesec je posjetio New York. Da li mu se dopadao grad? U svakom slučaju, stanovnici su bili daleko od ovog pogleda: ogromni Zemljin pratilac ukrao je pogled na World Trade Center. Svijetlio je žuto-narandžastom bojom, velik i nekako blizak.
Ovakav utisak "Hunter's Moon", kako u SAD zovu oktobarski pun mjesec, zasnovan je na optičkoj iluziji. Blizu horizonta mjesec se uvijek čini većim. Koliko će se vidjeti velik, između ostalog, zavisi i o uglu gledanja posmatrača i postojećim uporednim varijablama.
Jedna konstanta uvijek ostaje: Prečnik Mjeseca je 3476 kilometara.
(stern)
(NovaSloboda.ba)
06.11.2019.

Iz stare štampe: Izgorjela aščinica, 1907.


U časopisu Musavat, broj 2 iz 1907. godine objavljen je slijedeći tekst:

Izgorjela aščinica. U sreijedu veče oko 10 sati u noći buknula je vatra u aščinici Saliha Jahića na Velikoj Tepi. Očevidci kažu da se je moglo mnogo halata spasiti da je bilo vode.Čekalo se je skoro 20 minuta, dok se je vodom počelo gasiti, premda su u neposrednoj blizini 3 česme. Da se nije ništa moglo i policija je dosta kriva, a naročito policaj Bubaš koji je, kako zli jezici govore, bio zir zurna (pijan op. a.). Nije onda ni čudo što je vječito govorio „olles Militär, olles Civil mir olles” i što je onako drsko postupao sa svijetom, kad je nakresan bio. Kakov je onda u 2 po ponoći, kad je onaki u 10 sah. I ovijem se ljudima kod policije bolje vjeruje, nego uglednim gragjanima. Vatra je upropastila siromaha Jahića, jer njegove komšije kažu da mu je bilo oko 3000 K robe i halata, a osigurao je samo 1500 K. Zastupnik osiguravajućeg društva kod kog je bio Jahić dućan osigurao procijenio je štetu kako kažu na 4000 K, ali sa ovom procjenom nije zadovoljan Ferman Bisman i muftar Murat. Kažu da su ona dvojica zborila da nije bilo ni 100 K. Nama se čini da bi im bolje bilo da paze svoga posla, nego da procjenjuju tugje štete, za što nisu pozvani. Naročito bi bolje bilo Fermanu da bolje pazi da se ne otimlju vakufska dobra i haremi, nego da niče gdje ga ne siju”.

Fotografija: Kujundžiluk, 1910.tih

Priredili: Tibor Vrančić/Smail Špago
(NovaSloboda.ba)

06.11.2019.

Što dalje, i što brže


Motocikl prevozi čitavu jednu porodicu. I nekoliko stvari koje su ljudi prilikom bijega uspjeli uzeti sa sobom. Putuju tursko-sirijskim pograničnim područjem. U pozadini gore automobilske gume.
Dim sakriva pogled turskim borbenim avionima. Uprkos službenom petodnevnom prekidu vatre između Turaka i kurdskih milicija, borbe su se nastavile na mnogim mjestima. Turska želi uspostaviti sigurnosnu zonu u pograničnom području. Rusija taktizira, a SAD se povlače. Zbog turske vojne ofanzive u bijegu je više od 200.000 ljudi.
(stern)

(NovaSloboda.ba)
05.11.2019.

Mostaraska raja: Ibrahim Silić 60 godina u vatrogasnoj uniformi


(tekst koji slijedi objavljen je na portalu pogled.ba dana 2. novembra 2019. godine)

Spasio stotine života gaseći požare

Član Dobrovoljnog vatrogasnog društva Mostar Ibrahim Silić ove godine slavi 60 godina od kada je u vatrogasnoj uniformi.
On je u redove vatrogasaca stao sa svega sedam godina kao pionir, te do danas sudjelovao u stotinama intervencija i spasio mnoge živote. Postao aje dobitnikom brojnih priznanja za hrabrost i 2017. godine zaradio mirovinu, ali iz vatrogasne uniforme nije izašao, nego djeluje u Dobrovoljnom vatrogasnom društvu.
Uz spašavanje života u vatrogasnoj uniformi spašavao je ljude i vlastitom krvlju, tako što je darivao 114 doza dragocjene tekućine i postao inspiracija za mnoge i kao rekorder po broju darivanju krvi na mostarskoj transfuziologiji.
Iako ovo djeluje kao opis za junaka nekog dobrog američkog filma koji bi trebao uskoro stići u kina, u ovom slučaju to je kratak opis upravo za Ibrahima Silića iz Mostara za kojeg će mnogi sugrađani reći da je „pravi junak“ i „humanista nad humanistima“.
No, on za sebe i nakon više od pola stoljeća junačkih akcija tvrdi da je samo jedan iz redova vatrogasaca koji je često bio prvi među jednakima.

Od sedme godine u redovima vatrogasaca

„Vatrogasci su posebna sorta. Tako su govorili moj otac i moj djed koji me upisao u vatrogasce- pionire kad sam imao sedam godine, jer je vidio u meni veliki potencijal i očekivao da budem kao oni. Uz oca i djeda i brat mi je bio vatrogasac, tako da smo poznati kao obitelj vatrogasaca od davnina i moram kazati da sam ponosan na to“, kaže Silić za Pogled.ba. počevši priču o vatrenim akcijama .
Prisjetio se prvih odlazaka na požarišta, kad je kao dječak promatrao iz vatrogasnog vozila što i kako rade vatrogasci, a borba s vatrenim plamenima od prvog dana su mu fascinacija.
„Sjećam se da sam tada gledao njih i bio ponosan što sam dio vatrogasaca, jer su za mene osobno svi oni bili junaci. Ne mogu ni opisati koliko sam žudio za tim da im se pridružim i budem im od koristi“, priča Silić. Već tada kako ističe vatrogastvo mu je bilo u krvi i jasno se znalo da će njemu vatrogastvo biti poziv i profesija.
„Nisam se pokajao nikada zbog toga i nadam se da sam opravdao što je dedo za mene rekao tada kada me upisao u vatrogasce pionire“, kaže Silić.
Sretan je što je kao vatrogasac bio pionir, pa junior, a potom i senior i što se čitav život zapravo pripremao i educirao za posao koji je kako naglašava itekako odgovoran i važan.
Ponosan je jer je radio ono što je želio oduvijek i bio najbolji što je mogao, te kroz posao koji je obavljao s ljubavlju i vrsnim vještinama postao i dobitnikom brojnih nagrada i odlikovanja, među kojima je i ona za hrabrost.
No također je jedan od onih koji se zalagao za prava vatrogasaca, te je kao predsjednik sindikata u poratnom vremenu, kad je bilo teško financijsko stanje organizirao prosvjede i s kolegama radio na poboljšanju statusa za vatrogasce.

Najteža smrt kolege

Kroz sve godine vatrogasne službe nagledao se svega i svačega. No nikada neće zaboraviti  početak petog mjeseca ratne 1992. godine kad je nakon intervenciju u Šantićevoj ulici, snajper pogodio njegovog kolegu Almira Fazlagića .
„To je bilo na Titovom mostu kod hotela Bristol i to je naša prva žrtva bila. U tom momentu ja sam bio s četvoricom kolega u Profesionalnoj vatrogasnoj postrojbi kod Mljekare, jer tu noć nismo mogli prijeći most da bi došli na dežura u „Staru vatrogasnu kulu“. Kako nisam imao osobne opreme, ja sam uzeo opremu od kolega jer tu noć su gorili Hit, Biskupija, hotel Ruža i bilo je mnoštvo intervencija . Kad sam se vratio u PVP da vratim opremu koju sam uzeo od njih čujem na radio- stanici da je pogođen vatrogasac.

Admir Kremo i ja odmah smo sjeli u vozilo (Nivu) i krenuli. Dok smo došli do stare Vatrogasne kule, nije metak ispaljen. Našli smo cisternu i pokupili Almira da ga prebacimo na kirurgiju, ali tada je po nama osula paljba, da Bog sami zna kako smo stigli do kirurgije. No, na žalost već je bilo kasno, podlegao nam je u autu. To su trenutci koje nikada neću zaboraviti“, kaže Silić.
Pored gubitka kolege prisjetio se još nekih intervencija od kojih se, kako kaže kosa diže na glavi. Među njima Silić navodi  pogibiju studenata i intervencije na izvlačenju njihovih tijela.
„Bilo je zaista mnogo toga. Svaka intervencija je na neki način važna. Neke poput spomenutih ostanu u sjećanjima, ali i to je u sastavnom životu vatrogasaca“, kaže Silić.
Vatrogastvo je kako naglašava stil života, jer je to posao koji se živi 24 sata sa spremnošću za intervenciju bez obzira na vrijeme i mjesto.

Vatrogasci su „posebna sorta“

„Vatrogasci su posebna sorta. To se mora voljeti, a kada uđe u krv toga se ne može osloboditi“, kaže Silić. Da je uistinu tako svjedoči činjenicom da je nakon odlaska u mirovinu 2017. godine nastavio aktivno djelovati u Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Mostar, koje nikada nije ni napuštao.
Sada je posvećen kako kaže u prenošenju znanja mlađim generacijama, a posebno ga veseli rad s djecom i upoznavanje školaraca s osnovama vatrogastva.
„Kad s njima pričam čini mi se da bih svi voljeli biti vatrogasci, ali na žalost nekako na tome ostane. Čini mi se da roditelji djecu usmjeravaju na neke aktivnosti od kojih će brzo profitirati. Roditelji ulažu napore da im djeca budu poput Novaka Đokovića ili Edina Džeke, ali ne mogu svi biti Đoković i Džeko, to je od milijun jedan“, kaže Silić. Smatra da kod djece treba razvijati volonterski duh i pokazati im širinu zanimanja kako bi pokazali što žele i za što su nadareni, jer Bosni i Hercegovini pored nogometaša i pjevača trebaju i vatrogasci, humanisti…

Ojačati redove vatrogasaca

„Treba gledati za što su djeca nadarena i motivirati ih da to rade, a ne ih prisiljavati da ostvaruju željene ambicije roditelja. Možda bi nam onda bilo bolje stanje i u državi, jer svi mi skupa činimo ovu državu“, kaže Silić za Pogled.ba.
Sa željom da ojača vatrogasne redove a time i državu BiH s kolegama u DVD- u osigurao je besplatnu sekciju za mlade.
„Za razliku od većine klubova i sekcija u gradu za vatrogasce pionire je članarina besplatna. Osigurali smo im besplatne uniforme, te u suradnji s izviđačima ljetovanja na Boračkom jezeru i zimovanja na Rujištu. To su mjesta gdje djeca mogu uživati i učiti o prirodi, zajedništvu, ali i o vatrogastvu“, pojasno je Silić i podsjetio da na mladima ostaju vatrogastvo, država i čitavi svijet.
(D.G./Pogled.ba)

05.11.2019.

Sjećanje na Mostar koga više nema

Mostar, 1977.

(tekst koji slijedi objavljen je na portalu Nova Sloboda, dana 4. novembra 2019. autor Fazlija Hebibović)

Fazlija Hebibović-Sjećanja: Novi superxafsi, referendum o samodoprinosu, uništene plantaže, premijera “Koštane”

Nastavljam serijal tekstova objavljenih u listu Politika Ekspres, čiji sam bio stalni dopisnik iz Mostara i Hercegovine od 1975. godine. Želja mi je otrgnuti od zaborava ljude i događaje, ali i mlade naraštaje podsjetiti na svu ljepotu grada na Neretvi i življenja u njemu.

Bijeli Brijeg I


Superxafsi na Bijelom Brijegu i u ulici Matije Gupca

Za stanovnike novih mostarskih naselja Bijeli Brijeg i u ulici Matije Gupca uskoro će doći bolji dani, barem što se tiče snabdijevanja osnovnim životnim namirnicama.
HIT-ova organizacija udruženog rada Maloprodaja odlučila je da u ovim naseljima počne izgradnju dva savremena superxafsa, koji će, prema predviđanjima, moći da zadovolje potrebe stanovnika u narednih 10 godina.
Novi objekat, koji se već gradi za potrebe mještana naselja Bijeli Brijeg I i II imaće korisnu površinu od 488 kvadratnih metara i u njemu će se moći kupiti sve vrste poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.
Superxafs u ulici Matije Gupca zapremaće površinu od 363 kvadratna metra poslovnog prostora. (4.4.1977. godine)

RMC u izgradnji

SKB Mostar

Sportska dvorana, na čekanju


Referendum o samodoprinosu

Delegati svih vijeća Skupštine opštine Mostar usvojili su na jučerašnjoj sjednici prijedlog odluke o raspisivanju referenduma za zavođenje mjesnog samodoprinosa.
Odlučeno je da se referendum održi 29. maja.
Mjesni samodoprinos se zavodi za period od oktobra ove do oktobra 1982. godine.
Predviđeno je da se u tom periodu prikupi 400 miliona dinara za igradnju Regionalnog medicinskog centra “Dr Safet Mujić”, dvije osnovne škole, pokrivenog plivačkog bazena, sportske hale Sportsko-privrednog centra, zatim za dogradnju četiri osnovne škole, opravku Gimnazije “Aleksa Šantić” i za adaptaciju prostorija Univerzitetske biblioteke Univerziteta “Džemal Bijedić”, Galeriju likovnih umjetnosti i zgradu Doma kulture. (10.4.1977. godine)

Hepok, plantaže


Uništene plantaže

Prema obavještenjima, koje smo juče dobili iz Poljoprivrednog kombinata HEPOKiz Mostara, nevrijeme koje je posljednjih dana vladalo na području Hercegovine prouzrokovalo je velike štete.
Najviše su stradali voćnjaci na plantažama u Nevesinju, Berkovićima kod Stoca i Ljubomiru kod Trebinja.
Procjenjuje se da pričinjena šteta iznosi od 35 do 50 miliona dinara.
Na svim ovim plantažama, ovogodišnji rod voća je potpuno uništen.
Velike štete pretrpjeli su i vinogradi na plantažama oko Trebinja, gdje je uništeno 70 posto roda grožđa. (22.4.1977.)

Narodno pozorište 1970-tih


Premijera “Koštane”

U velikoj sali Narodnog pozorišta u Mostaru večeras će glumci amaterskog pozorišta RKUD “Abrašević” premijerno izvesti “Koštanu” Bore Stankovića.
Ova dramska priča u pet činova režirana je pod vođstvom Maše Topića.
Glavne uloge povjerene su Ranku Ruparu, Maksi Gubeljiću, Fatimi Džinović, Draganu Slezaku, Nadi Blagojević, Frani Zrinušiću i Branku Mirkoviću.
U izvođenju predstave učestvuju i ansambl narodnih pjesama i igara i narodni orkestar RKUD “Abrašević”. (29.4.1977.)

Mostar, 4. novembra 2019.
(NovaSloboda.ba)
05.11.2019.

Iz životinjskog svijeta: Najglasnija ptica na svijetu, poziv na ljubav



Bijeli zvonar (Pronocius albus), težak 250 grama, a glasan 113 decibela, najglasnija ptica na svijetu, vrišti kad traži ljubav. Živi u području Amazona, a ovako glasnim javljanjem upućuje poziv ženkama, pri čemu ugrožava ljudsko uho.
Sjajni vapaj za ljubavlju: Naučnici su odabrali u području Amazona odomaćenog Bijelog zvonara (Procnias albus) za najglasniju pticu na svijetu, navodi se u studiji objavljenoj u ponedjeljak u časopisu "Current Biology". Njegovo oglašavanje odgovara buci jednog rock koncerta i opasno je za ljudsko uho.
S druge strane, njegova ženka je maslinasto zelene boje i osjeća veliku privlačnost kako zbog bučnog poziva na ljubav, tako i zbog izgleda mužjaka.
„Prvu notu mužjak pjeva, okrenutu prema vani, zatim čini dramatičan zaokret, gotovo teatralno, i emitira drugu notu prema svom aspirantu“, kaže koautor studije, Jeff Podos sa Univerziteta u Amherstu, Massachusetts , novinska agencija AFP
Iz Wikipedije: Bijeli zvonar (Procnias albus) spada u porodicu ukrasnih ptica. Pojavljuje se u šumama Gvajane, a u manjem broju u Venezueli i brazilskoj državi Para. Samo je mužjak bijel, dok je ženka maslinasto zelene boje sa žućkastim prugama odozdo i nalikuje drugim golubovima. IUCN procjenjuje da njihova populacija ugrožene (najmanje zabrinutosti).
(web)
(NovaSloboda.ba)
04.11.2019.

Sve za spas prirode

Niko toliko ne fotografira ugroženu prirodu i njena stvorenja, kao fotograf Sebastiao Salgado, koji je ovih dana nagrađen Nagradom za mir, Njemačkih knjižara.

Sebastiao Salgado ovogodoišnji dobitnik Nagrade za mir, je umjetnik koji se fotografijama bori sa socijalnu pravdu i mir, te požuruje globalnu raspravu o zaštiti prirode i klime. Istovremeno je sa njegovim institutom „Instituto Terra“ je stvorio pogon koji direktno doprinosi oživljavanju biološke raznolikosti i ekosistema.
Njegove fotografije objavljene su na brojnim izložbama i u knjigama, a na svim fotografijama se fokusira na ljude iskorijenjene ratovima, ili klimatskim katastrofama kao i na one koji su čvrsto ukorijenjeni u svom prirodnom okruženju. Na taj način Salgado senzibilizira ljude širom svijeta na sudbine radnika i migranata. kao i za životne uslove domorodačkih naroda.
Fotograf konsekventno objavljuje samo crno bijele fotografije, kao homage veličini prirode. čineći na taj način razorenu Zemlju poput njene krhke ljepote, te nam daje priliku da shvatimo šta je ona kao životni prostor koji ne pripada samo nama i koji moramo sačuvati.
Sebastiao Salgado je rođen 1944. godine u Aimoresu, u saveznoj državi Minas u Brazilu. Odrastao je na jednoj velikoj stočnoj farmi u prašumi, a kasnije je studirao ekonomiju. Za vrijeme brazilske vojne diktature uključio se u pokret lijeve opozicije, zbog čega je morao emigrirati u Pariz 1969. godine. Od 1971. je kao ekonomista nadgledao razvojne projekte u Africi. Tu je otkrio svoju strast prema fotografiji. Te se 1973. odrekao svoje profesije i počeo raditi kao fotograf. Od 1990. Salgado se sve više okreće fotografiji pejsaža. Tako su nastala njegova djela „Africa“ 2007. i „Genesis“ 2013. godine. Posebno je u knjizi „Genesis“ podijelio svoje utiske o netaknutoj prirodi, životinjama koje tamo žive, kao i o izoliranim ljudima koji tamo žive, sa njihovim izvornim kulturama. kako bi pokazao kako je svijet postao krhak.
U prilogu nekoliko fotografije iz knjige „Genesis“:


Na sjevernom kraju Zemlje
Fotografija prikazuje arktičke planine u najsjevernijem nacionalnom parku SAD, na Aljasci, napravljena 2009. godine.


Ugrožena idila
Salgado je bezbroj puta dolazio među plemena urođenika, kao na slici, u džunglama Brazila.


Odrpani radnici
Nadničari u rudniku zlata Serra Palada


Udaljene regije
Djeca se kupaju u rijeci Caru na sjeveru Brazila


Najveća kopnena životinja
Slon u sunčanoj izmaglici u Zamibiji


Arhaično stvorenje
Divovska kornjača na ostrvima Galapagos


U svijetu pingvina.
Cijela prirodna staništa životinjskih i biljnih vrsta su ugrožena
(focus)

Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
04.11.2019.

Za spas Zemlje


Američki fotograf David LaChapelle (56) svoja stvorenje iz fantazije postavio je pred kameru. Modele je fotografisao na havajskom rajskom ostrvu Maui.
Njegovu viziju spasenja zemlje, uokvirio je u seriju fotografija pod nazivom "Earth CelebrAction", „U slavu Zemlje“, kojima slavi prirodu i poziva ljude da čuvaju svoju okolinu.
U dvanaest slika je ispričao priču u kojoj ne nastaju klimatske promjene i nedostatak resursa. Mogu se vidjeti nebo, more, polarna zvijezda, bujne prašume, spektakularni slapovi i vrlo lijepi ljudi.
Dvanaest fotografija su dijelovi kalendara koji je kompanija kafe Lavazza ponudila kao ograničeno izdanje. Prihod od prodaje kalendara će biti upućem u fond za pošumljavanje amazonske prašume.
La-Chapelle je ostao vjeran svom stilu, blistave pop fotografije devedesetih: malo kiča, malo seksa, blještavi, šareni, upadljivi i groteskni kostimi.
Samo, što je ovog puta umjetnik apokalipsu zamijenio rajskim vrtom, što je ujedno i znak njegovog povlačenja.
2006. godine, bivši veliki radnik, umjetnik, preselio se iz Los Anđelesa na ostrvo Maui, na Hawajima, u čijoj neposrednoj blizini se nalazi Nacionalni park Haleakala.
(focus)
(NovaSloboda.ba)

03.11.2019.

Taj čudesni svijet – Slike sedmice



Jedan Tajlanđanin zahtijeva plaćanje ulaznica za razgledanje novonastale turističke atrakcije "groblje aviona", koje se nalazi u jednom predgrađu Bangkoka.


Godišnji Festival balona u američkom gradu Albuquerqueu ponudio je posjetiocima posebno izrađene balone kojima su se mogli diviti.


Na prvi pogled ne izgleda kao požar. Ipak, u akciji je avion za gašenje požara, koji leti iznad šumskog požara u blizini kalifornijskog grada Newhalla.


Slike bilo čega iz Kine, ne mogu biti a da ne obiluju nesvakidašnjim i jarkim bojama svih vrsta. Fotografija snimljena dronom, u jarko crvenim nijansama, prikazuje radnike u jednoj solani u blizini grada Lubei.


Najsavremenija tehnika, i najbrži vozovi na svijetu, nisu mogli ništa jakoj olujnoj kiši i nevremenu koje je pogodilo Japan. Nekoliko brzih vozova Shinkansen ostalo je da stoji na preplavljenoj stanici, nakon što je tajfun "Hagibis" pogodio Nagano, u Japanu.


Nakon atletike, u Dohi nešto sasvim drugo. Na "Svjetskim igrama na plaži" u glavnom gradu Katara, održalo se takmičenje u surfanju zmajevima.


Mladi paževi čekaju dolazak kraljice u Vestminstersku palatu, koja je tamo održala takozvani "kraljičin govor" na otvaranju parlamenta.


Pristalice sikhske religije posvetili su se ritualnom kupanju pred zlatnim hramom, u indijskom gradu Amritsara.


Posjetioci bazena sa lopticama po imenu "Pearls“, Biseri, u okviru fabrike čaja "Bubble Tea Factory" u Singapuru, igraju se u moru plastičnih loptica. Instalaciju bazena dizajnirao je kolektiv El Masnou.
(web)

Smail Špago
(NovaSloboda.ba)

03.11.2019.

Velež nerješeno protiv Slobode





Velež – Sloboda 2:2 (1:1)

Premijer liga, 15. kolo, 2. novembar 2019.

Stadion Rođeni.

Sudija: Sabrija Topalović (Zenica)

Žuti kartoni: Čivić (V), Jusić, Ivetić (S)

Strijelci: 1:0 Zvonić (35′), 1:1 Bekrić (44′), 2:1 Fajić (51′), 2:2 (Bekić 61′ iz penala)

Velež: Bobić, Manev, Zvonić, Zeljković, Ćosić, Behram (od 65′ Vehabović), Fajić, Brandao, Ferreyra (od 70′ Kalezić), Čivić (od 72′ Cvijanović), Urdinov.

Sloboda: Lakić, Beganović, Jusić, Hodžić, Uzelac, Pršeš, Smajić, Bekrić (od 87′ Ristić), Bekić (od 73′ Maksimović), Ivetić, Livančić.

Velež je propustio da zabilježi treću uzastopnu pobjedu, a Sloboda nosi bod sa stadiona Rođeni.
Oblačno vrijeme i raskvašen teren dočekali su fudbalere Veleža i Slobode, a domaći igrači su od prvog minuta stavili do znanja da ih interesuje samo pobjedu.
Brandao Ubiratan de Souza juče je proslavio 24. rođendan, a već u 3. minuti propustio je priliku da golom začini slavlje. Zamalo je bio neprecizan i šansa je propala.
Nova prilika za Rođene ukazala se u 8. minuti, kada je šutirao Zvonić, lopta je zakačila jednog gostujućeg igrača i završila u korneru. Polije ubacivanja, ponovo je Zvonić bio najviši u skoku, ali je lopta fijuknula iznad prečke.
Ponovo je Brandao zaprijetio u 17. minuti, ali ni ovoga puta nije imao sreće.
Stalni napadi Veleža, urodili su zasluženim vođstvom u 35. minuti. Strijelac je kapiten Zvonić, koji je iskoristio grešku golmana Lakića i loptu poslao u praznu mrežu – 1:0.
I kada se očekivao kraj prvog poluvremena, hladan tuš za domaće navijače. Bekrić je, u 44. minuti, nakon odličnog centaršuta Hodžića bio na pravom mjestu i matirao Bobića – 1.1. Bila je to prva prava akcija i prvi šut gostiju u prvih 45. minuta.
U petoj minuti drugog nastavka, Brandao je pokušao iz slobodnog udarca da savlada golmana Slobode, ali je zamalo bio neprecizan.
Ipak, samo minut kasnije, novo slavlje domaćih igrača. Fajić je odlično reagovao na centaršut Behrama i glavom poslao loptu u mrežu Slobode – 2:1.
Gosti su po drugi put izjednačili u 61. minuti, nakon prekršaja nad Bekićem, koga je sudija okvalifikovao kao kao penal. Amer Bekić bio je siguran sa bijele tačke – 2:2.
(NovaSloboda.ba)

(spagos)
03.11.2019.

Južna Afrika svjetski prvak u ragbiju







Engleska glatko pobijeđena

Južna Afrika – Engleska 32:12

Južna Afrika je po treći put postala svjetski prvak u ragbiju. U finalu u Yokohami, Springboksi su savladali prethodno blago favorizovane Engleze, iznenađujuće glatko sa 32:12.
Bio je to treći finalni meč za južnoafričku reprezentaciju i njen treći trijumf, čime se izjednačila sa Novim Zelandom, do sada najuspješnijom reprezentacijom na svijetu.
Južnoafrikanci su nastavili tradiciju osvajanja trofeja "Veb Elis" svakih 12 godina. Prvi su osvojili u svom prvom učešću na svjetskim prvenstvima, 1995. godine, kad su bili domaćini, a u finalu odigranom u Johanesburgu pobijedili su Novi Zeland sa 15:12 u produžetku.
Nelson Mendela je tada predao pobjednički pehar legendarnom kapitenu Fransoi Pienaru.
Sljedeći naslov osvojili su 2007. godine u Parizu, kad su u finalu nadigrali takođe Englesku sa 15:6.
Današnja titula je još značajnija, jer je pehar podigao Sija Kolisi, prvi tamnoputi kapiten u istoriji južnoafričke reprezentacije.
(sport)

(spagos)
02.11.2019.

Spektakularne slike iz svijeta životinja (2)

Dobitnici nagrada na takmičenju: "Wildlife Photographer of the Year 2019".

Po 55. put je Natural History Museum tražio i dobio najbolje fotografije iz svijeta životinja. Na konkurs je pristiglo čak 48 hiljada fotografija iz 100 zemalja. Prijave za takmičenje za 2020. godinu moguće su od 21. oktobra, do 12 decembra 2019. godine.

A ovdje dobitnici za 2019. godinu, 2. dio:


Slika "Trenutak" Yongqinga Baoa iz Kine bilježi razmak između života i smrti. Fotografija je nastala u Tibetu tokom napada lisice, a njen plijen je mrmot. Ova fotografija je pobijedila u kategoriji „Ponašanje: sisari“.



"Tapiserija života" prikazuje grane čempresa u Montereju. Iako se ovo drvo sadi i uspjeva šrom svijeta, u stvari je autohtono samo na kalifornijskoj obali. Narandžaste, spužvaste strukture poseban su oblik algi, a bijelo raslinje je kombinacija algi i gljiva. Pobednica u kategoriji „Biljke i gljive“ dolazi iz Srbije i SAD-a, a zove se Zorica Kovačević.


"Vrt jegulja" prikazuje smiren podvodni scenarij: mali grgeč pliva, a slijedi ga riba flauta, fistularia, kroz koloniju jegulja na području veličine nogometnog igrališta u koraljnom trouglu, kraj obala Filipina. Slika je snimio David Doubilet iz SAD-a, koji se zbog fotografije sakrio iza olupine jednog broda.


U kategoriji Urbana divljina pobijedio je Charlie Hamilton James iz Velike Britanije, sa svojim štakorima iz New Yorka. Slika "The rat pack“, Pobuna štakora" prikazuje životinje izbliza za vrijeme noćne potrage za hranom.


Sa ovom fotografijom iz ptičije perspektive, snimljene iz helikoptera, Luis Vilariño iz Španije osvojio je nagradu u kategoriji "Earhhts Environment“, Okruženje. Leteći je prešao preko najaktivnijeg vulkana na svetu, Kîlauea na Havajima.


Tokom snježne zime u Nacionalnom parku Yellowstone napravljena je ova slika bizona. Ističući jednostavnost prizora, fotograf je sliku „Snow expositure“, Snježna ekspozicija, pretvorio u crno-bijelu na fotografiju. Nagrada: pobjeda u kategoriji "Crno-bijelo".


"Još jedan zabranjeni migrant", fotografija Meksikanca Alejandra Prietoa prikazuje projekciju mužjaka jaguara na jednom dijelu granične ograde između SAD-a i Meksika. U pozadini se vidi zvjezdano nebo američke države Arizone. Životinju je Prieto fotografirao na samoj granici. Fotografija treba pokazati efekte na divlje životinje koje bi nastali izgradnjom predviđenog graničnog zida američkog predsjednika Donalda Trumpa. Fotografija je pobijedila je u kategoriji: "Fotožurnalizam u divljini: Pojedinačna slika".


Nagradu u kategoriji „Fotožurnalizam u divljini: Priča“ osvojio je Jasper Doest za njegovu fotografiju „Prikaži vrijeme“. Holanđaninu je trebalo dugo vremena da dobije dozvolu za snimanje na japanskom programu sa majmunima Makake. Snimanje na ovim priredbama je obično zabranjeno. U Japanu se ove životinje treniraju skoro hiljadu godina. Fotografu se zgrozio tokom priredbe u kojoj ljudi ismijavaju prerušenu životinju. U međuvremenu je Riku, majmun sa fotografije već otišao u penziju.


Mjesec dana Jérémie Villet iz Francuske je u Kanadi pratio je stado bijelih Dall ovaca na putu prema Yukonu. Slika „Smrznuti trenutak“ nastala je u vrijeme mećave tokom koje su se dvije muške životinje borile jedna protiv druge. Vremenski uslovi, koji su ometali i fotografa, primorali su rivale na primirje. S fotografijom, koja je samo jedna u nizu, Francuz je pobijedio u kategoriji "Zvijezda u usponu".


Naslov „Gužva“ vjerovatno prilično dobro opisuje sliku Stefana Christmanna iz Njemačke. Svojim fotografijama kolonije carskih pingvina dobio je "Nagradu za fotografiju godine u divljini prirode". Na fotografiji snimljenoj u zalivu Atka na Antarktiku nalazi se više od 5000 pingvina.
(web)

Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
02.11.2019.

Spektakularne slike iz svijeta životinja (1)

Dobitnici nagrada na takmičenju: "Wildlife Photographer of the Year 2019".

Po 55. put je Natural History Museum tražio i dobio najbolje fotografije iz svijeta životinja. Na konkurs je pristiglo čak 48 hiljada fotografija iz 100 zemalja. Prijave za takmičenje za 2020. godinu moguće su od 21. oktobra, do 12 decembra 2019. godine.

A ovdje dobitnici za 2019. godinu, 1. dio:


Thomas Easterbrook iz Velike Britanije može se ubrojiti u sretne dobitnika mlađe od 10 godina. U vrijeme odmora sa porodicom u Francuskoj pred objektiv njegove kamere pojavio se „malio golubiji rep“. U skladu sa zvukom koje pušta ova vrsta leptira, fotografija je dobila ime „Huming surprise“, zujeće iznenađenje.


Slika „Night glow“, Noćni sjaj, autora Cruz Erdmanna nastala je prilikom noćnog ronjenja u Indoneziji. Vidi se blistava velika lignja sa perajama.Novozelanđanin je dobio nagradu u starosnoj kategoriji od 11 do 14 godina.


Za sliku „Early riser“, Ranoranilac, nagradu u kategoriji od 15 do 17 godina je dobio Ricardo Marchiagni iz Italije. Jedna dželada mama sa mladunčetom snimljena je u Simien nacionalnom parku u Etiopiji. Fotografija je nastala u rano jutro, na izletu sa njegovim ocem i jednim prijateljem.