spagosmail

Dobrodošli na moj blog


01.11.2019.

Kad rijeke prave krivinu

Neretva, Jablanica, Dženad Džino

Neretva, Jablanica, Dženad Džino

Mosel1

Mosel2

Rijeka Neretva, ispod Jablanice, prirodno čini jednu krivinu, do koje dopire i voda jezera hidroelektrane Grabovica, a na zavidnoj visini je premoštena željezničkim mostom, kojim se časkom iz Jablanice ulazi u stanicu Jablanica Donja. 
Neretva ovom krivinom zaobilazi plato na kojemu je smješteno naselje Lug. Da li je ljepši pogled sa magistralnog puta na naselje, ili obrnuto, iz Luga na magistralni put, na kome se, na veoma maloj razdaljini, nalazi nekoliko veoma poznatih restorana sa jablaničkom janjetinom, ostavićemo za diskusiju nekom drugom prilikom.
Na dvije fotografije koje je napravio maestro fotografije Dženad Džino vidi se sva ljepota krajolika u ovog dijela oko rijeke Neretve.
Prvi pogled na fotografiju mi je odjednom stvorio utisak da am nešto slično vidio i na krivini rijeke Mosel u Njemačkoj, poznatoj pod nazivom „Mosel Kurve“, Mosel krivina. To je rijeka kojom plove brodovi, i uz koju uspijevaju najpoznatije sorte vinove loze, i otakaju se veoma cijenjene vrste vina iz ovog kraja.
Doduše, mnogo prije Dženadovih slika, imao sam obrnut utisak, kad sam prvi put vidio krivinu na rijeci Mosel, koja me je istog trenutka asocirala na Netervu. Sada se to još jednom ponovilo.

U prilogu, za ljubitelje dobre fotografije i putovanja, pogledi na rijeke Neretvu i Mosel.
(spagos)

01.11.2019.

Preseljenje svjetionika






Normalno, svjetionik se nikada ne pomjera s mjesta. Na obali, gdje bude napravljen, ostaje stoljećima, služeći svojoj namjeni, pokazujući put brodovima.
Jedan svjetionik u Danskoj ipak je morao napustiti svoje mjesto, jer mu je prijetilo da se sruši u more. A pomjeriti svjetionik s mjesta na mjesto, nije baš tako jednostavna stvar.
Iz istorije:
Kada je prvi put pušten u rad 1900. godine, svjetionik je bio udaljen oko 200 metara od obale. Stalna erozija je učinila da je u trenutku premještanja od obale bio udaljen svega šest metara.
Ministarstvo za zaštitu okoline Danske za spašavanje svjetionika je potrošilo oko 670 hiljada eura.
Svjetionik je prestao da radi 1968. godine i nakratko je bio pretvoren u muzej. Iz sigurnosnih razloga je zatvoren 2008. godine. Međutim, još uvijek ga godišnje posjeti oko 250 hiljada ljudi.
Selidba svjetionika, teškog hiljadu tona i visokog 23 metra, trajala je 10 sati.
Mnogo ljudi je pristiglo da prisustvuje ovom spektaklu. Svjetionik je odguran oko 70 metara od obale. Iako to i nije velika razdaljina, selidba je potrajala, jer kotrljajući svjetionik nije naš tako brz.
(DZ)
(NovaSloboda.ba)