spagosmail

Dobrodošli na moj blog


14.11.2019.

Tu je nekad bilo more




jezero HE Mostar, Vrapčići, ljeto 2019.

(sasvim slučajno, odmah iza prethodnog priloga)


Tu je nekad bilo more

Tu je nekad, kažu knjige – bilo more
čekalo me pa presušilo?
Rođeni sam moreplovac ko Magelan
il još bolje ko admiral Kuk

U ravnici usred njiva gubim elan
nasukan u žitu morski vuk
Mog mora nema, al
ja živim u nadi
da možda, ipak, negde srešćemo se još

Život mi je zato gorak kao tonik
tuga moja bez kraja i dna
Al na sreću tu je Mesec svetionik
vodi me kroz plave vode sna

O, gde baš mene da tako nešto snađe
Ovo je priča i za suze i za smeh
Poneki mornar možda ostane bez lađe
ali bez mora, to je izuzetan peh

(iz pjesme Panonski mornar, autor Đorđe Balašević)

fotografije: Jezero HE Mostar ljeto 2019 god. Kroz moj objektiv?

(Gugo/facebook 20191114)
14.11.2019.

Klimatske promjene: Ukoliko Jadransko more nastavi s rastom, BiH će osjetiti posljedice


(a posebno jedan hercegovački grad)

Kako sada stvari stoje i prema čak i optimističnim predviđanjima, svijet će do 2100. ovakvim tempom biti topliji za tri stepena

Izvještaj UN o stopi zagađenja Zemljine atmosfere naveo je da 2017. godine čovječanstvo ne samo što je povećalo nivo ugljendioksida na najviše u istoriji nego je to činilo brže nego ikad. Uz takve trendove i lobiranje naftnih, plinskih i kompanija koje zarađuju na ugljenu, pri čemu ulažu milijarde eura i dolara u promovisanje daljnjeg korištenja fosilnih goriva, svijet je sve dalje od toga da se u ovom vijeku spasi od globalnog zagrijavanja goreg od stepena, koliko su nacije svijeta dogovorile Pariskim klimatskim sporazumom. Kamoli da se zaustavi na 1,5 stepeni, što je predloženo kao posebno ambiciozan cilj.
Kako sada stvari stoje i prema čak i optimističnim predviđanjima, svijet će do 2100. ovakvim tempom biti topliji za tri stepena. Tekst objavljen o ovoj temi u “Proceedings of the National Academy of Sciences of the U.S.A.” navodi da će po takvim scenarijima nivo mora širom svijeta do kraja vijeka porasti za između 4,3 i 9,9 metara u odnosu na prosjeke prije nego drastičnih promjena širom Zemlje zbog klimatskih promjena.
Samo pet godina otkako se u službenim predviđanjima čak i rast mora od 1,5 metara smatrao ekstremnim prognozama, odjednom ispada da su i umjerena predviđanja nekoliko puta gora od toga. Što se Jadrana tiče, u slučaju rasta mora od devet metara, što je u skladu s izvještajem PNAS, vrijedi istaći i velike posljedice po Bosnu i Hercegovinu.
U slučaju već i četiri metra, Čapljina dobija svoju rivijeru. Ali, more se tu ne zaustavlja i potopljena biva i Čapljina. Jadransko more zapravo prodire do pola puta do Mostara, a u izvještaju se navodi da je poljoprivreda odavno nemoguća, prenosi Express.hr.
(oslobodjenje 20191114)


(spagos)
14.11.2019.

Konje ubijaju: Zbogom ljepoto!




Stotine konja uginu svake godine od posljedica učešća konjskim trkama u SAD. Čak se umješao i državni tužilac, a politika prijeti sa zabranama. Postavlja se otvoreno pitanje, dali će konjički sport preživjeti ovu krizu?
Jedno mirno jutro u Arkadiji, predgrađu Los Anđelesa.
Ovdje trenira više od 50 konja, kasom i galopom preko pješčanog tla.
Park Santa Anita je fenomenalni posjed, koji nalikuje zabavnom parku: ukrašeni maslinjaci, moćne fontane, brončana poprsja. Na tribini, sagrađenoj 1934. godine, zelena boja sjedišta, a iza trkališta, uzdižu se planine San Gabriel.
Zapravo, park Santa Anita je mjesto nade. Konjske utrke su igre na sreću, a posjetioci se klade na pobjedu svog favorita, špekulišu na veliku pobjedu, a neki se pri tome nadaju čak i boljem životu.
Također se i konji klade - da če do cilja uspjeti doći živi. Mnogi gube tu opkladu
Priče nisu ni malo reprezentativne za 36 konja, koji su uginuli od Nove 2018. dodine, do prije dvije sedmice u Santa Aniti, od posljedica nesreća na trkama i treninzima. Broj 35 je bio G Q Covergirl. Samo dva dana kasnije uslijedio je broj 36: „Bye Bye Beautifull“, Zbogom lijepoto. Kao da je davaoc imena ovoj kobili, predskazao njenu sudbinu?
Dok galopiraju konji izgledaju moćno, veličanstveno. Ali samo jedan pogrešan korak može imati fatalne posljedice. Prelomi ekstremiteta često se izjednačavaju sa smrtnom kaznom kod konja, jer su šanse za oporavak male.
Jedan od problema su sedmice je oporavak životinja nakon operacije, što može dovesti do dodatnih komplikacija. Većina konja stoga biva ubijena odmah nakon nesreće.
Tokom trke, veterinari prate životinje u kolima hitne pomoći, oni su za nekoliko sekundi na mjestu pada konja, a ovisno o situaciji, odlučuju se na momentalnu eutanaziju, bez konsultacija s vlasnikom. Često davanje ovakve injekcije može imati traumatizirajuće posljedice za uzgajivače konja.
Kada je početkom godine u roku od nekoliko sedmica uginulo oko 20 konja, Santa Anita postala je simbol zla koje se događa na utrkama. U međuvremenu, hipodrom je zatvoren, stručnjaci su analizirali površinu staza, sumnjajući da je staza uzrok brojnim ozljedama.
Ali čak i nakon ponovnog otvaranja, nastavilo se po istom.
Kako se već priča, ovaj sport će doživjeti sudbinu utrka pasa. Krajem prošle godine Florida je zabranila trke pasa na 11 od ukupno 17 staza u SAD. Da li će se isto desiti i sa konjskim trkama?
Javno mijenje traži hitne promjene, Na redu su ljudi iz Konjičkog saveza, koji kažu da trke moraju transformirati, kako bi se spoet uopšte održao.
(spiegel)
(NovaSloboda.ba)