spagosmail

Dobrodošli na moj blog


07.04.2021.

Usamljeni spomenik


Slika u prilogu, na prvi pogled izgleda kao neka umjetnička instalacija.

Nažalost, to je brutalna realnost, a njeni stvaraoci je Uprava policije iz Myanmara, koja je u svom bijesu odlučna ići do krajnjih granica.

Među više od 80 demonstranata, koji su pri najnovijim protestima bili ustrijeljeni, nalazi se i nekoliko djece.

Jednu papuču i trag krvi, ostavio je jedan povrijeđeni, koji je prenešen na sigurno.

(news)

(NovaSloboda.ba)

07.04.2021.

Snijeg kad mu vrijeme nije








fotografije: NovaSloboda.ba

Mostarce je iznenadio snijeg, koji je padao tokom noći.

Zabijelila su se brda oko Mostara, a snijeg se nije zadržao na kolovozu, pa se saobraćaj odvija bez poteškoća.

(NovaSloboda.ba)


07.04.2021.

Iz starih časopisa: Pouka o epidemičkoj koleri i kako se valja štititi od nje, kalendar Bošnjak 1887.




U kalendaru „Bošnjak“ iz 1887. objavljen je članak: "Pouka o epidemičkoj koleri i kako se valja štititi od nje".

Kolera je bolest koju uzrokuje onečišćena voda što dovodi do crijevne infekcije. Dakako da ne treba čuditi kako se pojavljivala u našim krajevima u kojima nije bilo osnovnih higiejnskih uslova za život stanovništva. U Hercegovini se kolera pojaviljivala barem tokom tri godine: 1835., 1855. i 1866. i zahvatila je velik broj naselja. Stoga je razumljivo da su se u tadašnjim periodičnim izdanjima pojavljivali tekstovi kao što je ovaj u prilogu. Koliko su ovakvi tekstovi dolazili do širokih narodnih masa, teško je reći, ali je s današnjeg aspekta navažnije da su objavljivani, a uvijek je bilo onih koji su ih znali pročitati i rastumačiti narodu.

U dijelu teksta o mjerama lične zaštite koji slijedi kaže se: „Ove mjere se u prvom redu sastoje u održavanju zdravlja i mirne duše.“

Za uslove aktuelne pandemije kolere, jedan zaključak, koji je danas itekako važan i bitan.


"Pouka

Kolera je zarazna bolest koja potiče iz srednje Indije.

Klica jentoj bolesti organizam, koji se prostim okom ne da razabrati-

Bolest se prenosi izmetinama onih, koji su od kolere oboljeli, u svim onim mjestima i predmetima, koji su tijem izmetinma okuženi. To su: zahodi, jame pod zahodima, odvodni kanali, isto tako često i bunari, kad su prvima tako blizu, da se sadržina njihova može u bunare procjediti; za tim pod i zidovi vlažnih, nevjetrenih stanova; gnoj i ini otpaci, kad izmetine kolerske dospiju u njih;

rublje i posteljina, pokućstvo, posugje, ćilimi, jastuci, pokrivala, odjeća, jestvine, kad u dodir dogju s onima, koji su oboljeli od kolere.

Čini se, da i žive životinje mogu raznositi kuživo kolere svojom dlakom.

Izmetine kolere, dok su svježe, nijesu kužne. One istom onda mogu okužiti, kad stanu prelaziti u trulež.

S toga su razloga mrtva tijela onih, koji od kolere pomru, pa već stanu truniti, isto tako odjeća i rublje, koje je okaljano kolerskim izmetinama i duže vremena ležalo, osobito opasni, dočim nije opasan dodir s bolesnicima, koji od kolere boluju; ni njihovim dahom ni isparenjem.

Kolerski otrov dospijeva u tijelo čovječije vazduhom, isto tako jelom i pićem, ako su okuženi izmetinama kolerskim.

Epidemijom razvija se kolera, ako tome prijaju okolnosti mjesta i vremena. Takve mjestne, koleri pogodne okolnosti pruža vlažno popustljivo zemljište naročito ako su u njemu životinjski i biljni otpatci, koji trunu.

S obzirom na vrijeme potpomaže širenje kolere osobito toplije godišnje doba.

Svaki čovjek ne naginje na koleru.

Ali niko nije siguran od nje.

Bojažljivost, kao i zdravlju škodljiv način života, naročito dijetetičke pogreške pospješuju oboljevanje od kolere.

Kolera se ne pojavljuje na jednoć u cijelom kotaru, nego se pri postanju svome steže na pojedine kuće i gomile kuća, pak se njezino širenje prikladnim odredbama u mnogim prilikama može zapriječiti.

S toga je dalje važno, da se odmah pri prvom slučaju prihvate energične mjere.

Znakovi su kolere: mučnost, prolijevi, bljuvanje, velika žegj, hladnoća ruku i nogu.

Kad se kolera razvije, bude koža po svem tijelu hladna, lice pomodri, oči upanu, prolijev je i bljuvnje često, izmetine su i što se izbaci bez boje, mutni. Nadogju grčevi, ponajviše u goljenicama; glas oslabi i promukne, mokraća postane teći. Takim bolesnicima dobro je u čaj ili u crnu kavu miješati ruma ili rakije.

Tijelo kad hladni, osobito ruke i noge treba umočiti u tople marame, pa ga trti, a mogu se upotrebiti i tople ciglje ili ploske. Protiv bljuvanja preporučuje se da se bolesniku da guta komadiće leda ili male obroke hladne vode. Tako treba postupati, dok ne dogje ljekar.

Jake ili nepoznate lijekove, kako ih na mnogim mjestima prodaju, ne treba upotrebljavati, ako ljekar ne naredi."

(izvor: Biblioteka, Kalendar „Bošnjak“ 1887. godina, str. 46,47,48. Historijski arhiv Sarajevo)

U prilogu: naslovna strana "Bošnjak, kalendar za prostu 1887. godinu" (Historijski Arhiv Sarajevo)

Forgrafija i grafika Mostara iz perioda oko 1887. godine

Priredili Armin Džabirov, Smail Špago, Tibor Vrančić

(NovaSloboda.ba)