spagosmail

Dobrodošli na moj blog


23.03.2019.

Sa stranice Cidom - Dom zdravlja na Šemovcu


Dom narodnog zdravlja na Šemovcu. 
U Mostaru je sredinom prošlog stoljeća postojao Dom narodnog zdravlja, a nalazio se na Baščinama, pored nekadašnjeg hotela Ruža (danas hotel Marriotta). Dom je otvoren neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata. Bila je to prilično velika kuća izgrađena od drvene građe, s dva kratka krila na oba kraja. Služila je kao dom zdravlja za brojne stanovnike Podhuma, Šemovca, Donje mahale i Starog grada. Iza 1954. g. u jedno krilo zgrade je uselio Aero-klub Mostar, a u drugo Projektant. Kasnije su uselile službe radne organizacije Parkovi i nasadi i koristili su je sve do 1968. g., kada je srušena. Fotografija Doma narodnog zdravlja 1940-ih
(Tibor/cidom)

23.03.2019.

Kvalifikacije za plasman na EP 2020.


Reprezentacija Bosne i Hercegovine večerašnjom utakmicom protiv Armenije započinje novi ciklus kvalifikacija za nastup na Evropskom prvenstvu, koje će naredne godine biti održano u 12 evropskih gradova.
Utakmica BiH – Armenija biće odigrana večeras od 20,45 sati na stadionu “Grbavica” u Sarajevu.

Raspored mečeva reprezentacije BiH u kvalifikacijama za EP (grupa J):

  1. kolo, 23. marta: BiH – Armenija (20.45 sati)
  2. kolo, 26. marta: BiH – Grčka (20.45)
  3. kolo, 8. juna: Finska – BiH (18.00)
  4. kolo, 11. juna: Italija – BiH (20.45)
  5. kolo, 5. septembra: BiH – Lihtenštajn (20.45)
  6. kolo, 8-10. septembra: Armenija – BiH (18.00)
  7. kolo, 12. oktobra: BiH – Finska (18.00)
  8. kolo, 15. oktobra: Grčka – BiH (20.45)
  9. kolo, 15. novembra: BiH – Italija (20.45)
  10. kolo, 17-19. novembra: Lihtenštajn – BiH (20.45)

Plasman na evropsko prvenstvo izboriće dvije prvoplasirane reprezentacije. Titulu prvaka Evrope iz 2016. godine brani reprezentacija Portugala.
(sport)

23.03.2019.

Kulturni park Fanjingshan







Planina Fanjing, ili na kineskom Fanjingshan, ima značenje „Planina brahmanske čiste zemlje“, kineski je prirodni rezervat, najviši vrh planinskog masiva Wuling, koji se nalazi u kineskoj provinciji Guizhou. Njen naziv potiče iz budističkog učenja i smatra se svetom planinom u kineskom budizmu. Ima nadmorsku visinu između 480 i 2.570 metara, a kao rezervat je osnovana  1978. godine. Smještena pored grada Tongrena u kineskoj pokrajini Guizhou na jugozapadu zemlje, uvrštena je na UNESCO-vu Listu svjetske baštine.
Fanjingshan se prostire na površinir od oko 402 kvadratnih kilometara, a zaštićenim područje obuhvata 372 kvadratna kilometara.
Izolacija ovog područja dovela je do visokog stepena biljne raznovrsnosti sa endemskim vrstama kao što su fanjingshanska paprat (Abies fanjingshanensis) i Guizhou rinopitek (Rhinopithecus brelichi), te ugrožene vrste kao što su kineski divovski salamander (Andrias davidianus), šumski mošusni jelen (Moschus berezovskii) i Reeveov fazan (Syrmaticus reevesii). Fanjingshan ima najveću primorsku bukovu šumu u suptropskoj regiji
U ekosistemu Fanjingshana danas se može naći 4 395 biljnih, odnosno 2 767 životinjskih vrsta.
Kao jedan od najvažnijih šumskih rezervata bukve u Aziji i jedno od svjetskih područja najbogatije golosjemenjačama, na ovoj planini boravi i jedna rijetka vrsta majmuna Rhinophitecus.
Fanjingshan se smatra svetom planinom, to jest mjestom gdje se dostiže prosvjetljenje maitreja budizma. Poslije nekoliko uništenja tokom istorije, ali i Kulturne revolucije, tokom osamdesetih godina prošlog cijeka, budizam doživljava preporod. Mnogi stari hramovi su obnovljeni, a izgrađeni novi. U sklopu toga je 2010. godine otvoren „Budistički kulturni park Fanjingshan” sa Zlatnom dvoranom, u kojoj se nalazi 5 m visok kip Maitreja Bude s 250 kg zlata i hiljadama dragulja. Vjeruje se kako je to najveći zlatni Maitreja kip na svijetu.
Ovo je 13 lokalitet u Kini koji je uvršten na Svjetsku listu prirodne baštine, a ukupan broj lokaliteta svjetske baštine u najmnogoljudnijoj zemlji svijeta sada iznosi 53..
(focus)
(NovaSloboda.ba)
22.03.2019.

Sa stranice Cidom - Časničko činovnička kasina 1878. godine


Gradnja zgrade Časničko činovničke kasine prema projektu ing. Hausera započela je 1881. g., a 1884. g. dovršena na Mejdanu (Trg 1. maja), odmah uz Atik džamiju. Mora se istaći da je zgrada koja se prije nalazila na mjestu novoizgrađene Oficirske kasine bila jednako tako lijepa i monumentalna, ali je zbog nefunkcionalnosti srušena. Kasina je svečano otvorena 9. travnja 1885. g., imala je velike prostorije, između ostalog prostranu čitaonicu, jednu kolosalnu salu za kavanu i jednu ne manju blagovaonicu, u kojoj su se održavali koncerti, igranke, kino i pozorišne predstave. Ova nekada veoma lijepa zgrada stradala je od bombardiranja krajem Drugog svjetskog rata, pa je obnovom i dogradnjom izgubila svoj prvobitni, autentični izgled. U raznim vremenima mijenjan je naziv ove zgrade, pa je Mostarcima poslije Drugog svjetskog rata ova zgrada poznata pod nazivom Dom JNA, a u ratu 1992. – 1995. kao Dom Armije BiH, da bi se poslije toga u ovoj zgradi smjestile prostorije MUP-a Mostar. Nakon iseljenja MUP-a zgrada je zapuštena i u prilično lošem je stanju. Fotografija - zgrada koja se nalazila na mjestu prije gradnje Oficirske kasine i Atik džamija, 1878.g.
(Tibor/cidom)
22.03.2019.

Savršen stav


Da je ovo kviz, na pitanje šta vidimo na slici u prilogu, odgovori bi mogli biti:
  1. Galerija predaka velikih Ikea menadžera
  2. Okvir za slike bivših igrača hokeja u žutim dresovima
  3. Spomenik nepoznatom poštaru, ili
  4. Pet sudija u takmičenju skijaških skokova.
Ako ništa drugo, barem bi bilo zabavno.
A tačan odgovor je d.
U stvari, slika potiče sa nedavno održanog Svjetskog prvenstva i Seefeldu.
Stav sportista: nepoznat.
Stav sudija: savršen.
(stern)
(NovaSloboda.ba)
22.03.2019.

Mostar Run Weekend” 22. i 23. marta


Treće izdanje “Mostar Run Weekend” održaće se 22. i 23. marta u gradu na Neretvi.
“Ovo je prilika da simbolično, preko svih mostova, povežemo sve stanovnike ovoga grada, te da ova manifestacija, osim sportsko-rekreaciona, ubuduće bude i turistička”, izjavio je gradonačelnik grada Mostara Ljubo Bešlić na konferenciji za novinare u Sportskom savezu Grada Mostara.
Očekuje se da će u tri planirane trke učestvovati više od hiljadu trkača. Pored humanitarne trke građana na dionici od 4 kilometra i trke za djecu na stazi dugoj jedan kilometar, centralni događaj trkačkog vikenda je Mostarski polumaraton, za koji je prijavljeno 600 trkača iz 15 zemalja.
Start Mostarskog polumaraton planiran je u subotu, 23. marta, u 9 sati kod mosta u Potocima, sjeverno od Mostara, a cilj je ispred Mepas Malla.
Trasa staze vodi od Potoka, desnom stranom Neretve do ulaska u grad, a zatim se nastavlja gradskim ulicama, pa iz policije pozivaju Mostarce i Mostarke da za vrijeme trajanja trke, od 9 do 12 sati, izbjegavaju korištenje automobila, s obzirom da će veliki broj gradskih saobraćajnica biti zatvoreno za promet.
U sklopu “Mostar Run Weekenda” u petak, 22. marta, održat će se i konferencija, na kojoj će predavači iz cijele regije govoriti o problematici trčanja, prevenciji sportskih povreda, rehabilitaciji, o trčanju kao stilu života i pripremama za trkačke poduhvate.
(Novasloboda.ba)
21.03.2019.

Sa stranice Cidom – Mostarski topovi


Godine 1521., vojnim garnizonom u Mostaru zapovijedao je vojvoda Bektaš-beg. Zabilježeno je da je u to vrijeme s mostarskom vojskom zauzeo Skradin i preoteo ga Mlečanima. Mostarci ga pamte po tome što je taj njegov uspjeh plaćen mnogim mladim životima, no pamte ga i po tome što je s tog pohoda, s razorenih skradinskih tvrđava, dovukao u Mostar dva ogromna topa. Čim su stigli u Mostar topovi dobiše i prikladna imena – zelenko i đumišhalkalija (srebrom okovani, srebrom prstenovani). Bijahu preglomazni i nepokretni, a svaki je gutao po „tri kantara praha i olova“. Smjestiše ih na gradsku Tabiju i tu su ostali sve do 1695. g., nakon čega su ih odvukli na Skakala jer su svojim topovskim udarima činili štetu užoj gradskoj jezgri i stanovništvu. Topovi zapeše za oko Ali-paši Rizvanbegoviću, pa ih je odlučio prenijeti u svoj Stolac na tvrđavu. Za tu namjenu je 1835. g. pripremio i posebnu vuču, no odustade od toga nauma nakon što mu Mostarci odlučno poručiše da će mu topove predati samo za istu cijenu po kojoj su nabavljeni, što će reći za mnoge ljudske živote. Godine 1852. završava priča za topove. Te godine ih Omer-paša Latas dade raspiliti i odvuče u nepoznatom smjeru. 

Na fotografiji: Brankovac - zgrada Konaka i ostaci Tabije, 1907. g.
(Tibor/cidom)
21.03.2019.

Stari i Neretva iz 1934. i 2018. godine


Stari most 1934, iz putopisa A.T'Serstevens L'Itineraire de Yougoslavie, priredila Nermina Zilić
Stari most 29. jula 2018. fotografija Ajša Šehić Nametak

(spagos)
21.03.2019.

Dugo iščekivani susret


Na ovaj susret, fotograf prirode Matthew Maran je čekao dugo.
Jedna lisica, koja se već duže vremena vrti po njegovom kvartu na sjeveru Londona, skrenula je iza ugla i tamo se susrela sa nacrtanom pripadnicom iste vrste.
Kako kažu, u britanskom glavnom gradu boravi oko 30 hiljada divljih životinja.
Bivši gradonačelnik Boris Johnson jednom je to opisao kao „pošast i prijetnju“.
Biolozi ovu populaciju vide malom opuštenije. Lisice su po prirodi malo stidljive i ne prenose bjesnilo. Naime, ova bolest je u Velikoj Britaniji iskorijenjena.
(spiegel)
(NovaSloboda.ba)
20.03.2019.

Duhan prodaju samo stranci – Musavat br. 11 iz 1906. godine


U časopisu Musavat, broj 11 iz 1906. godine, objavljen je tekst:
“Čudi se. Jedan nam putnik priča kako se neobično začudio kad je vidio da duž čitave željezničke pruge, željeznički gostioničari, pa i oni što prodaju duhan, sve su sami stranci. Domaćih sinova ni od želje da vidi i ako su, po njegovu mišljenju, bistri i sposobni ljudi, ni malo lošiji od tugjinaca. Bogme se i mi čudimo tome! … Ako ne smijemo ništa drugo, smjemo se barem čuditi!”
Ovakve vijesti su bile česte po ondašnjim novinama. Naime, nije bilo broja bilo kojih novina koje nisu bile cenzurirane, a najviše oni članci koji su kritikovali postojeću austrougarsku vlast. Novine su uobičavale na naslovnim stranicama izdanja koje su dobile odobrenje cenzure navesti tačan broj riječi koji je taj broj novina uspio zaraditi. Pojedine redakcije novina su uspijevale doskočiti ovim zabranama, tako što su kao prenosile izjave pojedinih osoba (ne navodeći njihov identitet), a ne direktnu kritiku prema vlasti, pa bi pokatkad vijesti (kao i ova) u takvom obliku promakle strogim cenzorskim očima.
Priredili: Tibor Vrančić / Smail Špago
(NovaSloboda.ba)

Noviji postovi | Stariji postovi