spagosmail

Dobrodošli na moj blog


18.09.2018.

Novi svjetski rekord u maratonu







Eliud Kipchoge je na ovogdišnjem maratonu u Berlinu srušio svjetski rekord za velikih 78 sekundi. Stazu je istrčao za dva sata, jednu minutu i 39 sekundi.
Veličanstveni Kenijac piše povijest!
Eliud Kipchoge (33/Kenia) je na berlinskom je maratonu srušio svjetski rekord istrčavši stazu dugu 42.195 metara za dva sata, jednu minutu i 39 sekundi što je za 78 sekundi manje od dosadašnjeg rekorda.
Kipchoge je tako srušio svog sunarodnjaka Dennisa Kimetta koji je svoj svjetski rekord postavio u istom gradu 2014. godine.
Kipchoge je ujedno i aktuelni olimpijski pobjednik iz Rija u maratonu, ali ima i olimpijsko srebro i bronzu na 5000 metara, svjetsko zlato i srebro na 5000 metara, a još je slavio na slavnim maratonima u Londonu, Berlinu, Chicagu.

Kako je svaka staza na kojoj se održava maraton specifična po konfiguraciji, ostvareni rezultati na različitim stazama ponekad nisu sasvim uporedivi. Stoga se duže vremena u maratonskim trkama vodilo samo “najbolje svjetsko vrijeme”, ali ne i službeni rekordi.
Službeni svjetski rekordi se vode tek od 1. januara 2004. godine. Toga dana su tadašnja najbolja vremena i službeno proglašena svjetskim rekordima.
Kod muškaraca rekord iznosi 2 sata, 2 minute i 57 sekunde, a postavio ga je na utrci u Berlinu, Dennis Kimetto iz Kenije 28. septembra 2014. godine.
Kod žena se vode dva rekorda: jedan postavljen u utrci s muškarcima (u kojima sejasno pospješuju ritam trkačica) te rekord u utrci u kojoj sudjeluju samo žene. Oba rekorda drži Paula Radcliffe iz Velike Britanije. Prvi rekord (mješovita trka) je samaratona u Londonu 13. aprila 2003. godine, i iznosi 2 sata, 15 minuta i 25 sekundi. Drugi rekord (ženska utrka) iznosi 2 sata, 17 minuta i 42 sekunde, istrčan 17. aprila2005. godine, također u Londonu.

Kod muškaraca su najbolja vremena postizana su isključivo u jednom gradu: Berlinu. Najnoviji rekord Eliuda Kipchonge je prvi maraton istrčan ispod 2:02 sati, i sa 2:01:39 poboljšao ga za gigantskih 78 sekundi. Ovo je bio sedmi svjetski rekord koji je pobiljšan na stazi u Berlinu.
Zašto je to tako? Objašnjava Uta Pippig (53) pobjednica maratona u Berlinu 1995. godine: “Ovo je vrlo brza staza, vrlo ravna, sa samo nekoliko brežuljaka. Raspoloženje je top, a asfalt dobar. A baš to mnogo doprinosi rezultatu. Uz to, U Berlinu uvjek učestvuju nabolji atletičari. To ušesnici osjećaju. Naravno i vrijeme igra važnu ulogu. Start je u 9:15 sati ujutro. Tada je prilično svježe”.
Za Kipchongeoa je ovo bio treći pokušaj obaranja rekorda u Berlinu. 2015. godine otpali su mu đonovi sa patika. Prošle godine kiša je sve poremetila.
Obaranje rekorda se isplati i finansijski: Premija za svjetski rekord je 50 hiljada eura, premija za pobjednika 40 hiljada, a vrijeme ispod 2:04 još 30 hiljada. Uz to dolazi još oko 150 hiljada eura za ušešće.
Kipchonge: “Ne mogu opisati kako se osjećam. Ovo je veličanstveno”.
U utrci žena na maratonu u Berlinu ove godine je pobjedila Gladys Cherono (35/Kenia) sa rekordom staze 2:18:11.
(spagos)


18.09.2018.

Prvi koraci na nesigurnim nogama


Da li će se slično događati i kod nas, u neko dogledno vrijeme, da se u jednom zoološkom vrtu nađu krava i tele, kako bi djeca saznala od koga dolazi mlijeko. Ili će, kako se to već u vicu priča, pitati: „Ako se od bijele krave dobija mlijeko, da li se od crne krave dobija kafa?“
U stvari, na slici se radi o jednoj rijetkoj vrsti krava koja se zove Banteng, a potiču sa ostrva Java u Indoneziji. Krava sa slike, nalazi se u Zoološkom vrtu u Kelnu, Njemačka, a krajem avgusta na svijet je donijela tele, koje je, u stvari, telac, dobilo je ime Pambajeng, što bi u prevodu, sa jezika kojim se govori na Javi, imalo značenje „prvorođenče“. Zajedno sa njegovom mamom, sa malo evropejskijim imenom Ornella, ocem Buddyjem i tetkom Orphelijom, tele živi u novom smještaju, koje im je uprava Zoo vrta izgradila povodom proširenja porodice. Tele je doduše još nesigurno na nogama, posrne ponekad, ali svaki dan postaje snažnije i sigurnije. Prema riječima nadležnih iz Zoo vrta, tele će kasnije dobiti malo tamniju boju krzna.
Krave iz vrste Banteng važe kao najljepša vrsta krava na svijetu, a od strane Svjetske organizacije za zaštitu prirode označene su kao veoma ugrožena vrsta. Širom svijeta nalazi još svega između 5 i 8 hiljada grla, koje žive u malim grupama. Uništavanjem prašuma i ukrštavanjem ove vrste sa domaćim kravama, kao i stočne bolesti, glavni su uzroci nestanka ove vrste krava.
(ksta)

(NovaSloboda.ba)
17.09.2018.

Možda niste znali


(x:2+9):2=y°C
za 30°C,    x=102
za 35°C,    x=122
  za 40°C,    x= 142


- 90% nizozemskih tinejdžera priča tečan engleski jezik, dok samo 80% američkih tinejdžera priča tečan engleski!!!
- 23% svih kvarova na fotokopirkama izazivaju ljudi koji sjedaju na njih i fotokopiraju svoje stražnjice.
- Oko 50% ljudi na svijetu nikada nije obavilo telefonski razgovor.
- Komarci imaju zube.
- Od 1815. godine vođeno je 210 međunarodnih ratova.
- Štakor može izdržati bez vode dulje od deve.
- Ženka lasice će uginuti ako se počne tjerati, a ne nađe partnera.
- Putnički brod Kraljica Elizabeta II pomakne za samo 4 centimetra sa svakom litrom dizela koji sagori.
- Zarez napravljen na kori stabla uvijek ostaje na istom razmaku od tla iako stablo konstantno raste?
- Na kanadskoj novčanici od 2 dolara se nalazi američka zastava.
- Ako biste nosili slušalice samo 1 sat, povećali biste broj bakterija u svom uhu 700 puta.
- Koze i hobotnice imaju pravokutne zjenice.
- Prosječan kompjuter spojen na Internet svakih 5 sekundi zarazi neki virus.


- Ako bi izbrojili koliko puta cvrčak cvrkutne u minuti, onda taj broj podijelili sa 2, zatim dodali 9, opet podijelili sa 2, dobili bi točnu temperaturu izraženu u stupnjevima Celzija. 

- Od svakih 200 ljudi u prosjeku jedan je psihopata.
- Polovina ljudske populacije zarađuje oko 5% svjetskog bogatstva
- 1926. godine na svijetu je bilo samo 100 TV uređaja.
- 3 četvrtine ulovljene ribe koristi se za prehranu, a ostatak je namijenjen za proizvodnju sapuna, ljepila, margarina ili gnojiva.
- Na Aljasci je dopušteno ubijanje medvjeda, ali je zabranjeno buđenje medvjeda zbog fotografiranja.
- Mexico City tone oko 25 centimetara godišnje.
- Za jedan kilogram meda pčele moraju posjetiti 4 milijuna cvjetova i prijeći put 4 puta duži od Zemljina opsega.
- Madrid je jedini glavni grad u Europi koji nije smješten na rijeci.
- Lubenica je povrće, a rajčica voće.
- Najkraći rat odigrao se 1895. godine kad se Zanzibar predao Britaniji nakon 38 minuta.
- Devino mlijeko se ne zgrušava.
- Mrkva sadrži 0% masti.
- Psi su spomenuti 14 puta u Bibliji, lavovi 55 puta, ali domaće mačke nisu ni jednom spomenute.
- Morski psi se nikada ne razboljevaju, jer su imuni na sve poznate vrste bolesti.
- Postoje 92 poznata slučaja izgubljenih nuklearnih bombi u moru.
- Neki Eskimi koriste hladnjake kako bi spriječili potpuno smrzavanje hrane.
- Ljudsko srce stvara toliki pritisak u tijelu dok pumpa da može izbaciti mlaz krvi više od 9 metara .
- Šišmiši uvijek skreću na lijevo kada izlaze iz pećine.
- Grom udara muškarce 7 puta češće nego žene.
- Puževi mogu spavati čitave 3 godine.
§ Za jastoga potrebno oko 7 godina da naraste i dobije masu od 500 grama .
- Na 60 stupnjeva geografske širine možete oploviti cijeli svijet.
- Sadašnji je broj živih ljudi na Zemlji veći od broja svih preminulih ljudi koji su ikada živjeli na zemlji.
- Med je jedina hrana koja se ne kvari, arheolozi su probali med koji su pronašli u grobnicama egipatskih faraona i ocijenili da je jestiv.
- Ukupna masa svih mrava na svijetu veća od ukupne mase ljudske populacije.
- Svaka kap morske vode sadrži približno milijardu atoma zlata.
- Ljudi i delfini jedine su vrste koje upražnjavaju seks iz zadovoljstva.
- Topla voda se smrzava brže od hladne vode.
(fikret/mostarskibehar)

(spagos)
17.09.2018.

Svijet se guši u smeću


Sa kontejnerima kakvi se nalaze po zemljama zapadne i srednje Evrope ljudi se rješavaju svog kućnog otpada. Čisto razdvojeno, u raznobojnim kontejnerima, kantama za smeće, ili plastičnim kesama, smeće biva redovno odvoženo od strane službi koje imaju taj zadatak.

Smeće se odvozi na dobro organizirane deponije smeća, kao što pokazuje slika depinije u blizini Dortmunda u Njemačkoj. Tamo se otpad reciklira od strane stručnjaka, tako što se odvajaju upotrebljivi dijelovi, a ostatak se deponuje, tako da štetni sastojci ni u kom slučaju ne mogu doći do podzemnih voda i opteretiti okolinu.

Međutim, najveća deponija elektrootpada ne nalazi se ni u Njemčkoj ni u Francuskoj. Ona se nalazi u Accri, glavnom gradu Ghane. Ova deponija, koja se nalazi u zapadnom dijelu grada Agbogbloshie od strane Organizacije za zaštitu okoline Blacksmith je proglašena za najprljavije mjesto na svijetu u 2013. godini.

U Agbogbloshie živi oko 40 hiljada stanovnika na površini od oko 1600 hektara. Računa se da se čovjek na ovoj deponiji može zadržati najviše dva sata, bez posljedica po zdravlje. Zbog toga, ali i zbog velikog kriminala, ovo mjesto je proglašeno za Sodomu i Gomoru, ili “Toxic city”.

Na ovoj deponiji rade najčešće još djeca, bez zaštitnih maski i druge zaštite, gdje spaljivajući odvajaju plastiku iz elektro otpada, kako bi izvukli željene sirovine. Na taj način, istovremeno u vazduh i zemljište odlaze teški metali i truju i ljude i prirodu.

Mnoge brodske kompanije svoj otpad odbacuju tamo gdje okolišni i sigurnosni standardi nisu na višem nivou. Na slici je širom svijeta najveće odlagalište neupotrebljivih brodova. Skoro 40 posto ovakvih brodova bude odloženo u zapadnoindijskom gradu Alangu. Ova deponija je ujedno i radno mjesto za skoro 30 hiljada onih najsiromašnijih od siromašnih. Čak je Francuska htjela da ovdje u otpad odbaci svoj najveći nosač aviona. Nakon protesta “Greenpeace” protiv zagađenja azbestom, arsenom, dioksinima i teškim metalima, Vrhovni sud Indije je zabranio tu namjeru.

Juhu Beach, gradska plaža u Mumbaiju, potpuno zatrpana smećem, ne poziva baš na neku romantičnu šetnju. Posebno su metropole na subkontinentu suočene sa problemom odvoza otpada. Trenutno u velikim gradovima Indije živi preko 440 miliona ljudi, djelimično u najužem prostoru.

U pogledu problema sa smećem, iza Indije odmah dolazi Indonezija. Na deponiji Degayu u mjestu Pakalongan, na Javi, volumen deponije je davno premašio maksimalne kapacitete, a uprkost tome količina otpada je iz dana u dan sve veća. Indonezija je nakon Kine, druga po redu zemlja koja najveću količinu plastičnog otpada baca u svjetska mora.

Nakon azijskih zemalja, u velikim problemima u vezi otpada nalazi se i Mexico, kako se vidi na slici u Chimalhuacanu, sjevero istočnom dijelu Mexico Cityja, gdje djeca i odrasli svakodnevno sakupljaju otpad, neki čak i čitav život. Ovaj grad sa devet miliona stanovnika svakodnevno proizvede oko 12 hiljada tona otpada, što je osmina od ukupne količine za državu Mexico.

Najveći problemi sa smećem, na globalnom nivou predstavljaju okeani. Kako se vidi na obali Atlantika, u senegalskom gradu Ngor Dakar, morski valovi svakdnevno plivaju u otpadu čovječanstva, prije svega plastičnih flaša i folije.



Šta se dešava sa plastikom u morima. Vremenom vjetrovi i valovi plastične dijelove pretvaraju u male granulate. Dijelovi na slici potiču sa obala kod Rostocka u Njemačkoj. Ovako male kuglice završavaju u stomacima riba i malih morskih životinja, a onda nakon lova završavaju u lancu trgovina prehrambenih proizvoda, na čijem kraju se nalazi čovjek.

Najveći proizvođač smeća po glavi stanovnika na svijetu su SAD, koje proizvode preko 2 kilograma smeća po danu i glavi stanovnika. Početkom devedesetih godina prošlog vijeka deponija Fresh Kills na Staten Islandu u New Yorku bila je najveća deponija smeća na svijetu. Ona važi kao jedan od najvećih objekata na svijetu, ikada napravjenih od strane čovjeka. Volumen joj se procjenjuje na 115 miliona kubnih metara, a težina na oko 150 miliona tona.

U međuvremenu je deponija preuređena u veliki park, Freshkills Park je oko dva i po puta veći od Central parka. Iz ovog parka još uvjek se odvode emisije gasova, a tek oko 2030. godine bi se zemljište deponije trebalo slegnuti. Područja u blizini obale trebala bi biti proglašena prirodnim rezervatima. Primjer koji daje nadu.

Svi navedeni podaci i fotografije potiču iz “Waste atlasa za 2014. godinu”, iz Svjetske banke ISWA i časopisa Parlament.
(web)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
16.09.2018.

Sedam komada za povratak na prvo mjesto








Velež sa sedam komada ispratio Zvijezdu i vratio se na prvo mjesto

FK Velež -NK Zvijezda 7:0

Stadion Rođeni.
Sudija: Adnan Kasupović (Bihać)

Strijelci: 1:0 Cvijanović (38’), 2:0 Fajić (44’), 3:0 Fajić (45’), 4:0 Zvonić (51’), 5:0 Brandao (62’), 6:0 Ovčina (77’), 7:0 Behram (84’)
Velež: Bobić, Biševac, Zvonić, Zeljković, Mujezinović, Ćosić, Cvijanović, Behram, Fajić, Kuduzović, Ferreyra.
Zvijezda: Prljača, Popović, Petrović, Brčkalić, Šarić, Jusufbašić, Pecelj, Jaćimović, Kadrić, Šarkanović, Ilić.


Rođeni deklasirali goste iz Gradačca

Velež je u derbiju kola deklasirao Zvijezdu, a da su domaći igrači imali malo više sreće, poraz gostiju mogao je biti još veći. S ovom pobjedom, Rođeni su opet na liderskoj poziciji.
Prvih petnaestak minuta derbija ozmeđu Veleža i Zvijezde proteklo je na sredini terena i u ispitivanju snaga. Domaći su pokušavali da uspostave terensku inicijativu, ali su gosti sve te pokupšaje uspješno otklanjali.
Prva prilika za domaće ukazala se u 22. minuti, kada je Fajić glavom šutirao, a lopta otišla pored stative.
Ponovo su domai zaprijetili u 27. minuti, kada je Zeljkovic izašao sam pred golmana gostiju, koji je uspio zaustaviti njegov šut, a Cvijanović u nastavku akcije promašuje cijelu loptu.
I, onda, u 38. minuti velika radost za igrače i navijače Veleža. Lijepu akciju na najljepši način Cvijanović je krunisao golom protiv svog bivšeg kluba – 1:0.
Šest minuta kasnije, Rođeni su povećali vođstvo, a u strijelce se upisao Fajić – 2:0.
U posljednjim trenucima prvog poluvremena, na scenu ponovo stupa prvi strijelac lige Nusmir Fajić, koji loptu šalje iza leđa nemoćnog Prljače – 3:0.
Kanonada Veleža nastavljena je i u drugog nastavku, kada je u 51. minutu mrežu gostiju zatresao kapiten Zvonić – 4.0.
Samo što je ušao u igru, Brandao je u 62. minuti po peti put zatresao mrežu gostiju – 5:0.
Sjajnu fudbalsku predstavu, domaći su krunisali šestim golom, koga je, u 77. minuti, postigao Ovčina.
Ni visoko vođstvo nije zaustavilo domaće igrače, koji, preko mladog Behrama, u 84. minuti postižu i sedm i gol, za jednu od najvećih pobjeda Veleža u novije vrijeme – 7:0.
(spagos)


16.09.2018.

Sjećanja draga i sjetna


Ovo sam ja. Sjećaš li me se još? Možda su ove žene dugo bile sjedinjene u mislima, jedna uz drugu, samo u sjećanju. Zemlja podijeljena 1953. godine, razdvojila ih je. Sve do ovog dana.
U jednoj hotelskoj sali na sjevernokorejskoj Dijamantskoj planini ponovo su se susreli članovi istih porodica, koje se decenijema nisu smjele vidjeti.
Na slici, devedesetogodišnja Jeon Hye Ok iz Južne Koreje sjedi sa njenom nećakom Kim Yoon Kyung sa sjevera, i gledaju stare fotografije.
Za prvi zajednički susret porodica javilo se 57 hiljada osoba na lutriju, u kojoj je izvučeno nekoliko stotina onih koji su se ovom prilikom smjeli susresti i ponovo vidjeti.
(stern)
(NovaSloboda.ba)
15.09.2018.

Jimi Hendrix: 48 godina poslije


James Marshall Hendrix, samouki gitarski genij, pionir modernog gitarističkog izraza, inovator i kompozitor, umro je 18.9. 1970. godine.
U kratkoj karijeri, objavio je bezvremene albume: Are You Experienced? , Axis: Bold As Love, Electric Ladyland,  Band Of Gypsies, Cry Of Love i druge.
Neizmjeran je njegov uticaj na popularizaciju bluesa, kao i stvaranje potpuno drugačije dimenzije gitarskog izraza u rock muzici.
Cijeli muzički svijet će obilježiti godišnjicu Hendrixove smrti, pa tako i Muzički centar Pavarotti organizuje video projekcije, slušaonu i koncert grupe Little Wings – Tribute to Jimi Hendrix Experience.
Program posvećen Jimi Hendrixu će se održati u Pavarotti centru, u utorak, 18.9. sa početkom u 20,30 sati.
Ulaz je slobodan.
Mili Tiro
(NovaSloboda.ba)
15.09.2018.

Vječita elegancija super diva


Duga kosa i ogromni nakit, elegancija nije stvar starosti. Gina Lolobrigida (91), Tina Turner (78), Sophia Loren (83) Jean Collins (85), Helen Mirren (73), Sisan Sarandon (71) i Jane Fonda (80).
Zavodnice, dive, seks bombe. Zar je to moguće?
Postoji li formula za „femme fatale“? Odgovor: Da!
Raskošna kosa: Kosa puna lokni, kao kod Sophie Loren, ili „shag“ kod Tine Turner. Kosa je sexi.
Nakit: Bombastične naušnice, dijamantska ogrlica koja se sjaji u blizni lica.
Haljine: Laskaju figuri. Čak i sa 90 Gina ima struk ose.
Boje: Posebno plava, raskošno vezeni amsambl, kao kod Tine Turner, magnet za oči.
Rukavice: Ruke izdaju stvarnu starost. Gina ih nosi. Ali zbog čega?
Gola ramena: Jedini dio tijela koji ostaje bez bora. A to je baš ono što najradije inscenira Joan Collins.
Međutim, elegancija je nešto više nego sjajna odjeća, čistoća i styling. Karizma!
Ove četiri žene, već davno su slavljene kao svjetske zvijezde. Zamislite samo sve one, kojih već odavno nema, koji bi danas trebali imati 90 godina.
A kada se njihova ljepota pretvorila u atraktivnost, dodale su još malo gasa. Collins je bila zvijezda „Dinastije“ sa 50. Tina Turner je sa 45 objavila album „Private Dancer“. Sophia Loren je njenu scene sa čarapama u „Pret a Porter“ snimila kad je imala 60!
Znak raspoznavanja za Helen Mirren je bila i ostala njena platinasta boja kose. Susan Sarandon se i sa 71 oblači veoma cool. Jedna neprilagođena ljepota koja radije ide na demonstracije, nego na partyje, a njeni filmovi brišu mnoge tabue.
Nevjerovatno da je Jane Fonda sa njenom statuesknom figurom u 79. još uvijek snimala fitnes videa, a za „L'Oreal“ snima reklame.
Samopouzdanje, energija i životne radosti čine sexi.
To kažu i puno mlađi muškarci. Joan Collins je u braku sa 33 godine mlađim Percy Gibsonom (53), Tina Turner sa 16 godina mlađim Erwinom Bachom (62).
Elegancija se mjenja sa povećanjem starosti. Purizam, decentnost to su stvari za mladost. Jedna odrsala žena može podnijeti ornamente, sjaj i boje.
Sve gore nabrojane žene nisu ni danas tihe. One su eksplozivni događaji. Glamour bombe.
Rasne žene su vječne.
(bild)
(NovaSloboda.ba)
15.09.2018.

Najljepše strane jeseni


Ljeto se bliži svome kraju, a jesen daje znakove de je tu u blizini, dok šume počinju lagano da mijenjaju boje. Meteorološki početak jeseni je već početkom septembra, a prvi znaci dolaska jeseni pored promjene boja u prirodi je i pojava rane jutarnje magle. Na slici pogled na boje jeseni u Rheinland Pfalzu, njemačkoj pokrajini.

Dokle pogled doseže vidljiva je jesenja šumska igra boja, a u pozadini magla, preko doline Crnih planina na jugoistoku Walesa.

Čak i magla ima svoju vlastitu igru boja, a tokom zalaska sunca pojavila se u nježnoj roza boji, tako da se na prvi pogled čini da bi se od dolinom razasute magle mogla saviti ukusna šećerna vuna.

A na sljedećoj fotografiji nedostaju samo robusne stijene i stražnja figura u prednjem planu, a tada Casper Cavid Friedrichov “Putnik preko mora magle” ne bi gledao na Švicarsku Saksoniju u Njemačkoj, nego na Butleigh Moor u Engleskoj.

Nakon mora magle dalje, preko planina: Jezero u magli. U St. Moritzu u Švicarskoj pruža se fantastičan pogled sa pristaništa na jezeru Stazs, na šarene šume i sniježne planinske vrhunce.

Mali tržni grad Leiben nalazi se u Donjoj Austriji, a župna crkva upravo tone u maglu. Sve to je jesen dodatno ukrasila svojim bojama.

“Čudno je lutati u magli” znao je dobro Hermann Hesse rođen na Schwarzwaldu, Crnoj Šumi, koji se kasnije nastanio u švicarskom kanton Tessin. Slika je snimljena u mjestu Bülach, u sjevernijem kantonu Zürich.

Slijedi slika snimljena na istoku Njemačke. Ona pokazuje drvored u jutarnjoj magli u blizini grada sa gotovo pjsničkim imenom Müllrose, u Brandenburgu.

A onda opet nazad u kanton Zürich, koji nam daruje ovaj čudesni pogled. Podsjeća na izgled biblijskog neba iznad Crvenog mora. Za podjelu magle kriv je avion, koji se spustio na obližnji aerodrom u Zürichu.

Da li negdje nešto gori? – pitanje je koje se nameće samo po sebi, nakon prvog pogleda na možda najljepšu fotografiju u ovoj galeriji. Odgovor je odričan. Drvo ispred jesenje magle stoji na padini jednog brežuljka. Nažalost, autor fotografije nije poznat. A ono što se sa sigurnošću može ustvrditi, ovo mjesto se nalazi u Švicarskoj…

…koja je, usput rečeno, kao dušu dala za za slike autentične magle, bogate bojama. A da ne bi zaboravili da magla, kao i jesen, može biti i siva i tužna, pokazano je upravo na ovoj slici. Kvrgavo drvo na rubu puta upotpunjava tužni snimak iz Trachwalda u kantonu Bern.

Fotografija zalaska sunca u Branenburgu odiše zastrašujućom ljepotom, a crvena točka donekle   podsjeća na oko Sauronsa iz “Lorda prstenova”.

I na kraju, jedna svijetlija i prijatnija fotografija brda iznad doline rijeke Neckar. Čini se, kao da se magla spustila niz brdo, a onda se raspršila ravnicom. Baš ovakvu jesen i priželjkujemo.
(web)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)

14.09.2018.

A sad i virtuelni skok sa Starog




VR simulacija skoka sa Starog mosta

Grupa istraživača sa Prirodno-matematičkog i Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, u saradnji sa kolegama iz Velike Britanije, kreirala je simulaciju skoka sa Starog mosta u Mostaru tehnikom virtuelne realnosti (VR).
Projekat je prezentiran na konferenciji za medije u Sarajevu, a iskustva dosadašnjih korisnika su odlična.
Selma Rizvić, voditeljica projekata, kazala je kako je projekat trenutno dostupan na njihovoj web stranici i trenutno je prilagođen samo HMD displej uređajima.
Korisnik, nakon gledanja digitalnih priča o historiji Starog mosta i intervjua sa šampionom skokova, rješava 3D kviz i dobija priliku da virtuelno skoči pomoću HMD (Head Mounted Display) uređaja.
Digitalne priče i intervju su snimljeni 360 kamerom,da bi odgovarali HMD prezentaciji i omogućili potpunu imerziju korisnika u virtuelno okruženje.
Projektni tim: Prirodno-matematički fakultet: doc. dr Elmedin Selmanović Malek Chahin Elektrotehnički fakultet, Sarajevo Graphics Group van. prof. dr Selma Rizvić doc. dr Dušanka Bošković mr. Sanda Šljivo University of Bournemouth dr Vedad Hulusić, Senior Lecturer Birmingnam City University dr Carlo Harvey, Senior Lecturer Zahvaljujemo se: dr Belma Ramić Brkić, Asistant Professor, Adem Hadrović, Sarajevo School of Science and Technology, Jesenko Krehić, Adnan Mušanović, Lorens Listo, Bojan Mijatović, Renato Scuzzarello
Muzika: www.bensound.com



(spsgos)

Noviji postovi | Stariji postovi