spagosmail

Dobrodošli na moj blog


13.05.2018.

Negdje daleko: Nemrut Dagi statue







Nemrut ili Nemrud (turski: Nemrut Dağı, armenski: Նեմռութ սար) je 2.134 metra visoka planina u jugoistočnoj Turskoj, 40 km sjeverno od grada Kahta, blizu Adıyamana. Nemrut je najpoznatiji po arheološkim ostacima velikog broja skulptura u blizini njenog vrha, za koje se vjeruje da su ostaci kraljevske grobnice Antioha I. Komagenskog iz 1. vijeka prije nove ere. Zbog toga je upisana na UNESCO-pv popis mjesta Svjetske kulturne baštine u Aziji i Oceaniji 1987. godine.
Nakon propasti Seleukidskog Carstva, koje su uništili Rimljani 189. godine prije nove ere, u bici kod Magnezije, jedan od njegovih nasljednika bilo je kraljevstvo Komagena, koje se prostiralo od planine Taurus do Eufrata. Kako je u ovom kraljevstvu stanovalo izuzetno različito stanovništvo, od 62. do 38. godine prije nove ere, kralj Antioh I. proveo je ambiciozan vjerski program ,koji je uključivao kult grčkih i perzijskih bogova, ali i Antiohove porodice. To je vjerovatno bio pokušaj ujedinjenja multietničkog kraljevstva, kako bi osigurao dinastiju svoje porodice.
Antioh je propagirao kult sreće i spasa, a njegovo centralno mjesto je bilo svetište na vrhu Nemruta sa kolosalnim skulpturama. Iako je taj kult bio kratkog vijeka, mnogi su Antiohovi nasljednici podigli svoje grobnice u njegovoj blizini.
Ovo svetište je danas turistička atrakcija, koja privlači posjetioce isključivo u ljetnim mjesecima. Obližnji grad Adıyaman je njegovo sjedište, a iz toga grada postoje i turističke ture helikopterom na lokalitet svetišta.
Kralj Antioh I. Komagenski je, 62. godine prije nove ere, na vrhu planine Nemrut podigao grobno svetište uokvireno s kolosalnim skulpturama visine između 8 i9 metara, koje su predstavljale njega, dva lava, dva orla, te razne grčke, armenske i perzijske bogove, poput Herkula-Vahagna, Zeusa-Aramazda (perzijski Ahura Mazda), Tihe i Apolona-Mitre. Skulpture su bile u sjedećem položaju, a njihova imena bila su uklesana u njihova postolja. Glave su im naposlijetku odvojene od tijela, najvjerovatnije tokom hrišćanskog ikonoklazma, i danas leže razbacane po cijelom lokalitetu. Uništenju skulptura doprinosi i podatak da svake godine budu pola godine zatrpane snijegom.
Tu se nalazio i friz, od koga su ostale samo poneke table, a koji je prikazivao Antiohove pretke koji su ga povezivali i s Grcima i Perzijancima. Slični prikazi predaka mogu se vidjeti i na kružnom tumulu u Nemrutu, koji je visok 49, aprečnika 152 metra. Skulpture imaju helenizirana lica, ali perzijsku odjeću i frizure.
Na zapadnoj terasi nalazi se velika ploča sa lavom i rasporedom planeta Jupitera, Merkura i Marsa, kakav je bio na dan 7. septembra 62. godine prije nove ere, što vjerovatno označava datum početka izgradnje hrama.
Istočni dio je dobro sačuvan, a sastoji se od nekoliko slojeva kamenja i ostatka zidom ograđenog puta, koji je vodio od podnožja planine, a povezivao je istočne i zapadne terase. Njegova funkcija nije potpuno poznata, ali se prema astronomskim i vjerskim odlikama može pretpostaviti kako je imao vjersku i ceromonijalnu svrhu. Ovakav razmještaj skulptura poznat je kao hijerotezija, a sličan raspored se može pronaći u Nimfejonu u Arsameiji Antiohovog oca, Mitridata I.
(geo,wiki)
Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
12.05.2018.

Putevi...


Ode čovjek i ostavi sve, tražeći bolje i ljepše. Kasnije shvati da je sve ono što je tražio, ostavio.
Prije nego što krenete da tražite sreću, provjerite...možda ste već srećni.Sreća je mala i obična i ne vidi se.
Mladost bi bila još ljepše doba, samo da dođe malo kasnije u životu.
Nije strašno kad je nered u glavi, gore je kada je prazna.
Možeš birati puteva koliko hoćeš ali stići ćeš tamno gdje ti je suđeno.
(citati)
12.05.2018.

Ukazuje se džinovska “morska zvijezda” u Pekingu



Kina ima 23 hiljade kilometara željezničkih šina, po kojima se kreću vozovi najvećim brzinama.
U ovoj zemlji nalazi se 81 od 100 najvećih mostova na svijetu.
Uskoro će zemlja superlativa imati još jednog rekordera. Najveći svjetski aerodrom sa najvećim terminalom na svijetu, od 700 hiljada kvadratnih metara površine.
Kao džinovska morska zvijezda, ovih dana, u jutarnjoj izmaglici izranja gruba građevina, na kojoj radnici rade užurbano, bez prestanka. Prije samo dvije i po godine počela je izgradnja ovog objekta na jugu Pekinga. Otvaranje je fiksno utvrđeno za oktobar 2019.
Naravno, riječ je o zgradi budućeg najvećeg aerodroma na svijetu Peking – Daxing, oficijelno Beijing New International Airport.
Gradnja u Kini se ne može porediti ni sa jednom drugom u bilo kom dijelu svijeta. Usput, samo jedan podatak: Pred sami početak radova, sa ovog područja raseljeno je 21 selo, sa 16 hiljada domaćinstava, koja su u rekordno kratkom vremenu, od samo mjesec i po dana, morali napustiti svoje zemljište i svoje domove, na kojima je kasnije nastala ova građevina.
(stern)
(NovaSloboda.ba)
11.05.2018.

Bijele vode, 12. maja 2018.


(spagos)
11.05.2018.

Zadovoljstvo osvježenja


Malo zahlađenja? Onda je to najbolje u društvu. Prskanjem postaje svježije.
Direktno na jednom širokom trotoaru ulice u Manili, Filipini, roditelji su, uz pomoć plastične folije, napravili pomoćni bazen za njihovu djecu. To je bilo najmanje što su im mogli učiniti, kako bi se osvježili. Ovih dana, tamo je po danu preko 35 stepeni u hladu, a noću, temperatura jedva da se spušta ispod 25 steepeni.
A pošto smo i mi na pragu tolpog ljeta, za svaki slučaj, na vrijeme bi trebalo pregledati u kakvom stanju su bazenčići, koji će se, u slučaju toplote, puniti vodom, i djeci učiniti neophodno potrebno zadovoljstvo osvježenja.
Sve to nam je na pragu, i doći će dok dlanom o dlan.
(stern)
(NovaSloboda.ba)
11.05.2018.

„Cornern“ na ćošku, kad je fina večer







„Cornern“ je jedna nova pojava kod mladih u većim evropskim gradovima. Dolazi od riječi corner – ugao, kutak, ćoša. Ono što smo mi nekada radili od aprila do oktobra, svaku veče vani, na korzu, šetnja, a onda stajanje negdje na ćošku, pred nekim kafićem, sa pićem u ruci, ili cigaretom, a prije svega, uz razgovor i ćaskanje do mile volje. Usput i zagledanje prisutnih, a i onih koji prolaze pored. Zabava bez para, tako je to bilo, i tako se zvalo. Čini se da ono što malo starijim generacijama spada u domen nostalgije počinje ponovo da osvaja i nove generacije. Nakon godina provedenih uz ekran kompjutera i “susrete” online, izgleda da se ponovo pronalaze vrijednosti razgovora i susreta “live”.
Omladina to nalazi cool. Stanari u stanovima iznad, ne misle baš tako. Vozači vide u tome problem, jer mnogi tokom stajanja na uglu, zagaze i do pola ulice. Za policiju je to više posla nego normalno. Za komunalne službe koje se bave čistoćom i odvozom otpada također. Vlasnicima kioska na uglu pred očima je samo lova. Bilo kako bilo, prvi znaci ljeta u velikim gradovima Njemačke donose jednu novu pojavu, koju nazivaju “cornern” po uzoru na isti naziv iz Bronxa, gdje je nastao sa pojavom hip-hop kulture, kada su se pristalice breakdance plesa sastajali na uglovima ulica kako bi pokazali ono što znaju.
Tragovi “cornerna” u Njemačkoj već se nalaze u Hamburgu, ali to može biti i urbana legenda. Ipak, omladina koja se nalazi na svakom uglu je sasvim realna. Prvo, kao mjesto susreta i druženja, a onda, nekada, jedan takav ugao postaje otvorena scena. Primjer, St. Pauli u Hamburgu.
Petak uveče, oko kioska za cigarete na uglu, sakupi se i do 150 mladih. U jednoj ruci piva, u drugoj cigareta. Vrlo je bučno. Glasovi i ljudi titraju u večernjoj atmosferi. Festivalsko raspoloženje. Mladi sa torbama za teretanu, u farmerkama i šarenim patikama na nogama zauzimaju dio ulice, trotoare i ivičnjake. Na samoj krivini nekoliko mladih sjedi na svojim skateboardima. I što je najvažnije za njihova shvatanja, oni ne vise ovdje bez veze, oni jednostavno čine “cornern”.
Puno je ljepše ovdje nego u bilo kom baru. Ako ništa drugo, zašto za isto piće platiti duplo više, nego ovdje na ćočku. Ovdje sve štima” kažu mladi, uz jedan poznati kometar: “Ovo je mjesto gdje se dolazi da se vidi, ali i da se bude viđen, open-air pista, a to je baš ono o čemu se radi kod “cornerna”.
(express)
(spagos)
10.05.2018.

Boje Evropske unije na Partizanskom, 9. maj 2018.

(shole)

(amer)

(klix)

(klix)

(kloix)

Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom obilježeni su u Mostaru danas prigodnom manifestacijom na obnovljenom Partizanskom groblju, a isti je kompleks noćas osvjetljen bojama Evropske unije.
Simbolika je to koja govori o univerzalnim vrijednostima na kojima je satkana moderna Evropa, a ovaj vid obilježavanja organizovao je Centra za mir i multietničku saradnju iz Mostara i Odbor za pomoć obnovi kompleksa Partizanskog spomen groblja.

Proteklih mjeseci ovaj vrijedni kompleks doveden je u mnogo bolje stanje, sam spomenik je dobrim dijelom obnovljen, osvijetljen, a prvi put se cijeli taj lokalitet osigurava.

Partizansko groblje remek-djelo je Bogdana Bogdanovića i s pravom spada u navrednije spomenike tog vremena u cijeloj bivšoj državi. Otvorio ga je sam Josip Broz 25. septembra 1965. godine u povodu dvadesete godišnjice oslobođenja Mostara od fašizma i na dan formiranja Mostarskog bataljona.
(klix)

10.05.2018.

Svijet i u svijetu svašta: Malo drugačije doniranje organa


U svakoj stvari krije se nešto kao duša, čak i u pokvarenim robotoma – psima. U to je više nego ubijeđen sveštenik Bungun Oi, iz jednog budističkog templa u gradu Isumi, na istoku glavnog japanskog ostrva Honshu.
On blagoslovi pokvarene igračke, prije nego što ove „životinje“ od plastike i strujnih krugova budu „sahranjene“.
Saradnici jedne firme za popravku rastavljaju ove robote, kako bi od tako izvađenih rezervnih dijelova mogli popravili druge pokvarene, i staviti ih u funkciju. Međutim, rezervnih dijelova za ove robote već odavno nema na tržištu, tako da je ovo jedini način da se poprave pokvareni.
„Doniranje organa“ na malo drugačiji način, moglo bi se reći. Sve u svemu, dobro za očuvanje čovjekove okoline.
I za karmu, naravno.
(stern)
(NovaSloboda.ba)
10.05.2018.

Kiosk ni na nebu ni na zemlji





Penjanje uz stijenu čini i žednim i gladnim. Za penjače, koji se pentraju uz stijenu u Shiniuzhai, Nacionalnom geološkom parku u Kini, na pola puta uspona nalazi se jedan prigodan kiosk.
Tačno na 100 metara visine otvorena je mala radnja, koja sportistima nudi vodu i nešto za pregristi.
Stoga, nešto siće u džepu nije zgoreg.
Ko zna šta se sve usput može desiti!
(germanchina)
(NovaSloboda.ba)
09.05.2018.

Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope na Partizanskom, 9. maj 2018.





















(fotografije: Nova sloboda i mostarski portali)

U Mostaru je danas, kada se obilježavaju Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope, svečano otvoreno obnovljeno Partizansko groblje.
Predsjedavajući Savjeta ministara Denis Zvizdić rekao je na svečanosti da se istorija ponavlja ako se ne nauče lekcije i da fašizam ima hiljadu lica, ali i to da u BiH i dalje postoje fašističke ideologije.
Zvizdić je naglasio da imperativ djelovanja u BiH mora biti prihvatanje evropskih i civilizacijskih vrijednosti i jačanje ideje antifašizma.
“Događaji iz prošlosti, ali i svakodnevica potvrđuju da elementi diskriminacije još postoje u društvu BiH. Naša iskustva su teška i bolna, temeljimo ih na iskustvu iz neposredne prošlosti, jer smo mislili da su ideologije iz 1945. godine zauvijek slomljene, ali su devedesete godine ponovo oživjele, što je rezultiralo nekim od najvećih zločina u istoriji BiH i Evrope”, rekao je Zvizdić.
Premijer FBiH Fadil Novalić rekao je da je Mostar nekada bio simbol hrabre antifašističke borbe, a danas je postao simbol podjela.
Novalić je naglasio da je Partizansko spomen-groblje u Mostaru simbol antifašizma na ovim prostorima, ali i da se punih 20 godina čekalo na njegovu obnovu.
“Ovo je bio posljednji trenutak za spašavanje monumentalnog spomenika od urušavanja i nestajanja. Nemarom za groblje pokazivali smo i naš nemaran odnos prema antifašizmu. Tokom ovih 20 godina je bilo sve manje zajedničkih ciljeva, dok su u prvi plan izbijale podjele na svim mogućim osnovama”, rekao je Novalić.
Navodeći da je obnova partizanskog spomen-obilježja konačno završena, Novalić je izrazio nadu da će ovo groblje podsjetiti sve Mostarce na vremena jedinstva.
Šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunar Wigemark rekao je da želi da BiH postane dio EU.
“Kada vidim ovaj spomenik ne mogu, a da ne budem impresioniran simbolikom zajedničke vrijednosti za Mostar, BiH i cijelu Evropu. Nadam se da ću imati priliku vidjeti ga u njegovom punom sjaju”, naglasio je Wigemark.
Svečanosti su prisustvovali brojni zvaničnici svih nivoa vlasti, kao i predstavnici diplomatskog kora, među kojima i konzul Srbije u Mostaru Marija Bakoč, koja je položila vijenac na spomenik.
Svečanosti nije prisustvovao niko od hrvatskih zvaničnika.
Partizansko spomen-groblje je proglašeno nacionalnim spomenikom BiH 2006. godine, a njegova rekonstrukcija počela je 2017. godine.
Partizansko spomen-groblje podignuto je kao znak sjećanja na poginule borce antifašističkog rata na osnovu projekta koji je 1959. godine uradio arhitekta Bogdan Bogdanović.
(NovaSloboda.ba)


Noviji postovi | Stariji postovi