spagosmail

Dobrodošli na moj blog


18.07.2018.

Izložba „Mostar i Hercegovina“




(Mostarsko ljeto/facebook)

U Centru za kulturu Mostar upriličena je izložba likovnih radova pod nazivom „Mostar i Hercegovina“. Prema riječima autora Miodraga Miličevića, koji je prethodne godine također izložio svoje radove na manifestaciji „Mostarsko ljeto“, i na večerašnjoj izložbi su motivi Mostar i Hercegovina.
„Posebno mi je zadovoljstvo da mi je Centar za kulturu ponovno pružio priliku da se družim sa Mostarom i da prikažem nove radove na sličnu temu. Ali, na večerašnjoj izložbi ima radova i sadašnjeg Mostara, ne samo nekadašnjeg, a ima i nekoliko motiva tipičnih za Hercegovinu. Zbog toga izložba nosi poprilično jednostavan naslov 'Mostar i Hercegovina'.“, kazao je autor izložbe Miodrag Miličević.
Miličević je prošle godine u medijima istakao da je njegovo najbolje razdoblje u životu bilo upravo u Mostaru, što je potvrdio i večeras. Dodao je i to da će Mostar uvijek ostati njegova inspiracija.
„Da, ostajem pri tome. Ja sam proveo 13,5 skoro 14 godina u Mostaru. Devedesetih godina sam odselio iz sasvim porodičnih razloga,ali moje dvoje dece se rodilo u Mostaru. Možda zbog toga što sam bio mlad, ali defitinitivno najbolji period u mom životu. Mostar će ostati moja inspiracija. Toliko toga je rečeno o Mostaru, verovatno ću se ja sad i ponavljati, ali zaista je večita inspiracija, to nije nikakva fraza. Ja sam obišao mnogo gradova, ne samo u bivšoj Jugoslaviji, već i po svetu, sa sličnim razlozima kao kad je Mostar u pitanju, ali takvu inspiraciju nisam našao.“, poručio je Miličević.
Direktor Centra za kulturu Mostar Senad Suljić, kazao je da je autor izložbe veliki prijatelj grada Mostara, te je istakao zadovoljstvo dosadašnjim tokom manifestacije „Mostarsko ljeto 2018“.
„Dosadašnji tok manifestacije je odličan.  Ovo je sedamnaesti po redu kulturni sadržaj od njih 40 koje samo zapisali, a imat ćemo još nekoliko iznenađenja. Kulturni život u Mostaru se podigao na viši nivo. Mostarsko ljeto je zaista trebalo ovom gradu, našim sugrađanima i turistima, odnosno, gostima koji dolaze u ove vrele ljetne dane, da lakše prebrode vruće mostarsko ljeto.“, ističe direktor Centra za kulturu Mostar Senad Suljić.
Miličević je kazao da ovo što radi, potpuno iskreno govoreći, ne smatra nekom posebnom umjetnošću, već nekom vrstom zapisa na akvarel papiru i zapisa za njegovu dušu. U prepunoj sali Centra za kulturu posjetioci su uživali u likovnim djelima Miodraga Miličevića, a 44 rada su izložena zbog tehničkih ograničenja. Pet radova je rađeno kombinovanom tehnikom, dok su svi ostali rađeni akvarel tehnikom. Izložba će za sve zainteresovane biti otvorena narednih 7 dana.
(običan.ba)
17.07.2018.

Uz Svjetski dan stanovništva: Na Zemlji postaje sve tješnje, a svi žele ostati na njoj




Na Zemaljskoj kugli živi 7.635.250.000 ljudi. To je podatak od 11. jula 2018. godine, na Svjetski dan stanovništva. Čovječanstvo i dalje raste, raste i raste…
Godišnji prirast stanovnika na zemlji je 83 miliona, a to je u prosjeku 2,6 ljudi svake sekunde, 156 u minuti. Granica od 7 milijardi muškaraca, žena i djece na zemaljskoj kugli prvi put je pređena 31. oktobra 2011. godine.
Šestmilioniti stanovnik Zemlje pozdravljen je 1999. godine. Milijardu više nego 12 godina prije toga. Ovako veliki broj  ne raduje.
Povećanje stanovnka širom svijeta, nazvano „Eksplozija“, izaziva brojne strahove. U mnogim krajevima svijeta je već pretjesno, i postaje još tješnje.
U Aziji, gdje je u odnosu na druge kontinente sve tješnje, broj stanovnika po kvadratnom kilometru je 145,1. Istovremeno je u Evropi 33,5, u Africi 42,4. (izvor: Statista)
Prosjek gustine stanovništva širom svijeta 2017. godine je 58 stanovnika po kvardatnom kilometru.
Za 2100. godinu prognozira se 86 stanovnika po kvadratnom kilometru.
Posebno je velik rast broja stanovnika u Africi, gdje se sada nalazi oko 1,3 milijarde ljudi, sa prognozom da će ih biti 2,5 milijarde u godini 2050. (izvor: DSW, Deutsche Stiftung Weltbewolkerung).
Ako bi danas imali jedno svjetsko selo sa 100 stanovnika u njemu bi bilo 60 Azijata, 16 Afrikanaca i 10 Evropljana. Broj stanovnika sela bi se do 2050. godine povećao na 131, od toga bi bilo 70 Azijata, 34 Afrikanca i 10 Evropljana. (DSW).
Uz sve to, eksperti strahuju da će uskoro nedostajati resursa, kao što su voda, energija i hrana.
Istovremeno, optimisti misle da svijet može mnogo više izdržati i upozoravaju, samo bez panike.
U toku istorije čovječanstva, razvojni tempo broja stanovnika se enormno povećao. Tako je na početku računanja vremena, prije 2000 godina, na zemaljskoj kugli živjelo oko 300 miliona ljudi, prije 1.000 godina, prema procjeni UNO oko 310 miliona.
Nakon mirnog perioda u prvom milenijumu našeg vremena, u srednjem vijeku počeo je rast stanovništva, dok su se u kasnom srednjem vijeku javljale kuga i velike boginje, koje su odnijele veliki broj ljudi širom zemljine kugle
Oko 1500. godine procjenjuje se da je na zemlji živjelo 500 miliona ljudi.
U 18. viijeku znatno je povećan broj stanovnika. Prva milijarda je dostignuta 1804. godine. Tehnički i medicinski napredak je doprinio povećanom prosperitetu, što je doprinijelo povećanju stanovnika.
U 20. vijeku broj stanovnika se učetvorostručio. 1927. godine bilo je 2 milijarde, a 1987. preko 5 milijardi stanovnika. Granica od 5 milijardi je oficijelno pređena 11. jula 1987. godine.
Od tada se 11. jula obilježava Svjetski dan stanovništva.godine pređena je granica od 6 milijardi. U 21. vijeku koje je tek na početku, još jedna milijarda je došla za svega 12 godina.
1999. godine pređena je granica od 6 milijardi. U 21. vijeku koje je tek na početku, još jedna milijarda je došla za svega 12 godina.
Kod daljnjih prognoza eksperti su vrlo oprezni, kao i kod vremenske prognoze. Kako će se ovi brojevi dalje razvijati, teško je reći, jer postoji niz različitih faktora kao što su infektivne bolesti, epidemije, ratovi…
Napredak nauke i političke promjene mogu imati veliki uticaj na broj novih rođenja, kako na dole, tako i na gore.
Uopšte, očekuje se da će rast stanovništva oslabiti. UN prognoze za 2050. godinu govore o brojevima, između 8 i 10,5 milijardi. Jedna prognoza, od 22. juna 2017. godine, predviđa 9,8 milijardi u 2050. godini.
Ukupni broj stanovnika u 2100. godini mogao bi biti čak i 15,8 milijardi, ali se procjenjuje da će taj broj iznositi oko 11,2 milijardi.
Jedino je sigurno da će se težište mijenjati između kontinenata, prije svega u Aziji i Africi, zbog visokog nataliteta.
Istovremeno se u Evropi računa sa padom broja stanovnika, sa 742 miliona u julu 2015. godine, na 646 miliona u 2100. godini
Uskoro će Indija biti zemlja sa najviše stanovnika na Zemlji. Prema podacima iz 2017. godine, u Indiji je živjelo 1,339 milijardi stanovnika, dok je tada u Kini bilo 1,379 milijardi.
Prema podacima UN, broj stanovnika u Africi će sa 1,2 milijarde stanovnika danas, biti povećan na skoro 4,4 milijarde u 2100. godini.
To će, istovremeno, značiti da će se moć među kontinenatima, takođe, mijenjati. Sa povećanjem broja stanovnika rasti će i potrebe zemalja, za stambenim prostorom, prehrambenim artiklima i energiji.
Strahuje se da će borbe za resurse biti sve žešće. Mnogi eksperti računaju da je vrlo moguće da će se budući ratovi voditi isključivo zbog vode za piće.
Svjetska organizacija za zaštitu okoline računa da bi 2050. godine za toliki broj stanovnika bile potrebne 3 zemaljske kugle, kako bi pokrile potrebe stanovnika, naravno, ukoliko oni ne bi mijenjali sadašnje navike.
Kako broj stanovnika raste, površina poljoprivrednog zemljišta u većini dijelova Zemlje ne može se povećavati, stoga će neminovno doći do smanjenja plodnog zemljišta po glavi stanovnika. To je posebno dramatično u Africi.
Globalno gledano, biće moguće proizvesti dovoljno hrane za 12 milijardi stanovnika, prema podacima Svjetske organizacije za pomoć gladnima. Problem je što je raspodjela hrane nejednaka.
Bogata petina stanovništva konzumira 16 puta više hrane nego najsiromašnija petina. To vrši pritisak na način snabdjevanja. Pri tome se, pogotovo u velikim industrijskim zemljama, još uvijek baca dosta hrane, a od čega veliki dio nije pokvaren. Računa se da trećina prehrambenih namirnica završava u otpadu, a u industrijskim zemljama čak i polovina.
Prema podacima EU komisije, u Evropi se godišnje baci 90 miliona tona hrane u otpad. Svaki EU stanovnik prosjećno godišnje baci 179 kilograma voća, povrća, mesa i druge hrane.
Pri tome najveći dio ne dolazi iz gastronomije, kako bi se moglo očekivati, samo 14 posto, a najveći dio otpada ide na domaćinstva, 42 posto, a najveći dio toga, zbog lošeg planiranja kupovine i pogrešnog čuvanja namirnica.
Kod malih trgovina to je 5 posto, a kod proizvođača 39 posto, zbog povećane proizvodje ili pogrešnog skladištenja, ali i zbog naše perfekcije, jer mnogi paradajizi i krompiri uopšte ne dolaze u trgovinu, jer njihov oblik, ili boja, ne odgovaraju zahtjevima trgovaca, ili kupaca.
Zbog toga se jedan dio berbe jednostavno zaorava, umjesto da se obere.
Dok se sa jedne strane u otpad baci oko 1,3 milijarde tona hrane, istovremeno, prema podacima FAO, Svjetske organizacije za hranu, jedna milijarda ljudi na svijetu gladuje.
Ne baca se samo hrana. Širom svijeta jedna četvrtina potrošnje vode otpada na proizvodnju hrane, koja kasnije biva bačena u otpad.
Još jedan vid problema otpada je i ulov ribe. Jedan veliki dio ribe i morskih životinja, koji budu uhvaćeni u mrežu, takozvani sporedni ulov, još na moru budu bačeni nazad u more, kao mrtvi otpad.
Obeshrabrujuće brojke, moglo bi se pomisliti. Ipak, postoje rješenja, i to ne mali broj.
Tu spada povećanje proizvodnje, eficijentnije korištenje resursa, ili bolji lanac eksploatacije, kako bi se gubici održali na što nižem nivou.
S druge strane, kako bi se zaustavio trend rasta populacije: seksualno vaspitanje i bolje obrazovanje o prevenciji. Prema DSW, samo u Africi svaka druga žena ne može se zaštititi, iako bi to htjela, te tako dobiti manje djece, nego što želi. A prema DSW, to leži i na činjenici da žene nisu ravnopravne.
Pri tome, planiranje familije je ljudsko pravo. Prije 50 godina, UN su svakom čovjeku dale za pravo da slobodno i na vlastitu odgovornost odlučuje o broju djece i o vremenu njihovog rođenja. Veliki je skandal da je ovo ljudsko pravo milionima žena nije dostupno, jer kad bi one odlučivale slobodno, da li, kada i koliko djece će roditi, ljudima u siromašnim zemljama bi bilo puno bolje, a godišnji prirast svjeskog stanovništva bio bi manji za jednu četvrtinu.
Razloga za paniku nema, ali je razmišljanje o ovom problemu itekako potrebno, i to kako na višem, tako i na nižem nivou, na državnom, ali i na ličnom nivou.
Svako pojedinačno može uticati na njegove postupke i smanjiti njegov “ekološki otisak”.
Svako može svjesnije kupovati, manje bacati, izbjegavati nepotrebni saobraćaj, smanjiti potrošnju struje, i živjeti čuvajući resurse.
Jer, na Zemlji postaje sve tješnje, a svi žele ostati na njoj.
(n-tv)

Smail Špago
(NovaSloboda.ba)
17.07.2018.

Mama ovo nikad ne bi dozvolila


Od jedne omiljene dječije igre, jedan čovjek iz Estonije napravio je ekstremni sport.
Svako dijete uživa u igrom na ljuljačkama, pa bile one u parku, ili jednostavno zavezane sa granu nekog drveta u bašči. A što dijete postaje starije, igre na ljuljačkama postaju sve snažnij, jače i opasnije, dok roditelji u nekom trenutku ne kažu da je dosta.
A ko u nekim kasnijim godinama želi ispuniti neke snove iz djetinjstva, sada to može do mile volje činiti u Estoniji, samo tamo treba i doputovati. Tamo je Kiiking (ljuljanje na ljuljašci) postalo nacionalni sport.
Na godišnjem velikom prvenstvu, za šansu za pobjedu nije dovoljno samo obrnuti se. Kod profi sportista radi se o tome da se ovaj manevar izvede sa što je većim oscilacijama. Što je veći radijus ljuljačke, to je potrebno više snage i vremena da se sa ljuljačkom ode što više u vis, da se ubrza, i konačno, kako bi se postiglo obrtanje.
Svjetski rekord do sada je postignut sa štangama dugim 7,15 metara, na koje su prišvršćene daske.
Za početnike u Kikingu napravljene su ljuljačke sa tri metra dugim štangama.
Veliki izazov, pri tome, je savladavanje straha od obrtanja.
(sternview)
(NovaSloboda.ba)
16.07.2018.

Majstor minijature


Tenda iza majstora sigurno je doživjela i bolje dane. Klima uređaj na limenom krovu je već dobro nagrižen rđom. Na policama ispod nered, kao i u autu.
Hank Cheng se pažljivo uklapa u uličnu scenu. Graditelj modela iz Taipeha je majstor svog zanata. On svakodnevno ovoj svojoj strasti posvećuje dvanaest sati. A nju je Cheng otkrio tek prije tri godine. Danas njegov minijaturni svijet ide toliko daleko u detaljima, kako to pokazuju čak i minijaturne ceduljice za parkiranje smještene na armaturi ispod šoferšajbe auta.
Materijal za njegovu umjetnost Cheng pronalazi posvuda. Prije nego što prekontroliše da li se u kesi za kućne otpatke ne nalazi nešto upotrebljivo, njegova žena ne smije izbaciti smeće u kantu.
(stern)
(NovaSloboda.ba)
16.07.2018.

Francuska prvak svijeta


Fudbaleri Francuske osvojili su titulu prvaka svijeta, drugi put u istoriji, pošto su u finalu u Moskvi savladali Hrvatsku 4:2.
Francuska je prva ekipa koja postigla četiri gola u finalu Svjetskog prvenstva, od Brazila 1970. godine.
Hrvatska je prvi put igrala u finalu Svjetskog prvenstva i ovo joj je najveći uspjeh u istoriji.
Hrvatska je bolje počela utakmicu, imala je više loptu u posjedu, ali nije uspjela da napravi ozbiljnu šansu, a Francuska je povela poslije prve prilike. Antoine Griezmann je iz slobodnog udarca centrirao pred gol, Mandžukić je zakačio loptu glaovm i poslao je u mrežu.
To je bio 12. autogol na Svjetskom prvenstvu, što je rekord, a takođe i prvi u finalu u istoriji Mundijala.
Poslije toga šansu je imao Domagoj Vida, poslije centaršuta Luke Modrića, ali je prebacio loptu preko prečke. Francuzi su u 23. minutu kombinovali preko Paula Pogbe i Kyliana Mbappea, koji je bio jedan na jedan sa Vidom, ali je hrvatski fudbaler dobro intervenisao.
U 29. minutu Hrvatska je iskoristila dominaciju na terenu i izjednačila. Centrirao je Modrić, lopta je došla do Perišića, koji je prebacio na lijevu nogu i pogodio mrežu sa 15-ak metara. To je bio njegov treći gol na šampionatu.
U 35. minutu, poslije protesta francuskih fudbalera, argentinski sudija Nestor Pitana pregledao je snimak sporne situacije pred golom Hrvatske i procijenio da je Perišić igrao rukom, pa je dosudio jedanaesterac. Griezmann je bio precizan i u 38. minutu donio je novo vođstvo “trikolorima”.
Hrvatska je bila bolja i na početku drugog dijela utakmice, prvi je zaprijetio Ante Rebić, koji je dobro šutirao, ali je golman Hugo Lloris dobro intervenisao i prebacio loptu preko prečke.
Utakmica je prekinuta u 52. minutu pošto zbog ulaska nekolicine ljudi u teren, ali je obezbjeđenje brzo intervenisalo i meč je poslije minut nastavljen.
“Trikolori” su stekli dva gola prednosti u 59. minutu. Pogba je počeo akciju, dodao je loptu do Mbappea, koji je proigrao Griezmanna, a on je ostavio loptu Pogbi. Prvi pokušaj Pogbe bio je izblokiran, ali je on poslije odbijene lopte sa ivice šesnaesterca poslao loptu pored Subašića.
Novi gol Francuska je postigla u 65. minutu, a strijelac je bio Mbappe sa 20-ak metara. To je bio njegov četvrti gol na turniru.
Hrvatska je smanjila zaostatak u 69. minutu golom Mandžukića, poslije velike greške francuskog golmana, koji mu je dodao loptu pred samim golom.
Hrvatski fudbaleri su poslije toga pokušavali da postignu još neki gol, ali nisu uspjeli, pa je Francuska drugi put postala prvak svijeta.

Modrić, Mbappe, Kane i Curtois obilježili prvenstvo


Kapiten reprezentacije Hrvatske, Luka Modrić, proglašen je najboljim igračem Svjetskog nogometnog prvenstva koje se proteklih 30 dana igralo u Rusiji.
Priznanje za najboljeg mladog igrača dobio je francuski napadač Kylian Mbappe, dok je zlatnu rukavicu, priznanje za najboljeg golmana turnira, pripalo čuvaru mreže Belgije Thibautu Courtoisi.
Sa šest postignutih golova Englezu Harryju Kaneu pripala je zlatna kopačka.
(Novasloboda.ba)

16.07.2018.

Novak Đoković pobjednik Wimbledona



Novak Đoković osvojio je Wimbledon, četvrti put u karijeri, pošto je u finalu u Londonu savladao Južnoafrikanca Kevina Andersona u tri seta 6:2, 6:2, 7:6.
Đoković, koji je igrao prvo grand slam finale još od Otvorenog prvenstva SAD 2016, osvojio je svoju 13. grand slam tutulu.
Na drugoj strani, Anderson je igrao svoje drugo grand slam finale, poslije prošlogodišnjeg US Opena, ali je i dalje bez trofeja na najznačajnijim turnirima.
Ovo je bio sedmi međusobni duel Djokovića i Andersona, a srpski teniser je do šeste pobjede stigao poslije dva sata i 18 minuta igre.
Anderson nije pretrpio brejk u posljednjih 27 servis gemova u tokom polufinala protiv Johna Isnera, a Đoković je uspio da mu oduzme servis već u prvom gemu meča.
Srpski teniser je potom, uz još jedan brejk, poveo sa 4:1, izgubivši samo tri poena na svoj servis.
Drugi set je bio gotovo identičan. Đoković je oduzeo servise Andersonu u prvom i petom gemu, a potom se u osmom suočio sa prvom brejk prilikom protivnika. On je spasio tu brejk loptu, a onda i iskoristio prvu set loptu za vođstvo od 2:0.
Za razliku od prva dva seta, u trećem se vodila veća borba. Anderson je u finišu seta iskoristio slabiji servis Djokovića i stigao do čak pet set lopti, ali je srpski teniser uspio da se odbrani pa je pobjednik tog dijela igre rešen u taj-brejku. Đoković je taj-brejk dobio sa 7:3.
(Novasloboda.ba)
16.07.2018.

Izložba Miodraga Miličevića "Mostar i Hercegovina"


U okviru kulturno-turističke manifestacije “Mostarsko ljeto”, u Centru za kulturu Mostar večeras će, s početkom 20,30 sati, biti otvorena izložba slika “Mostar i Hercegovina” autora Miodraga Miličevića.
“A kako uopšte i objasniti da je nešto odjednom bliže… a istovremeno i dalje!? Ne mogu ni sebi da objasnim, a kamoli drugome. Žurim da se sretnem s Mostarcima, možda će mi oni pomoći da to bolje razumijem”, riječi su autora Miodraga Miličevića.
(NovaSloboda.ba)
15.07.2018.

Angelique Kerber pobjednica Wimbledona



Njemačka teniserka Angelique Kerber (10. WTA) nova je prvakinja Wimbledona.
Kerber je danas u velikom finalu savladala legendarnu Serenu Williams (181. WTA) sa 6:3, 6:3.

Ujedno joj se revanširala za poraz u finalu 2016. i prvi put u karijeri osvojila turnir na Wimbledonu.

Kerber je stigla do treće Grand Slam titule u karijeri, dok je Williams ostala bez osme na Wimbledonu te 24. u karijeri.

Također, Kerber je postala prva Njemica koja je osvojila treći Grand Slam sezone još od Steffi Graf 1996. godine.
(klix)

15.07.2018.

Hrvatska protiv Francuske u pohodu na svjetski tron



Jedno od najboljih svjetskih prvenstava svih vremena svelo se na jednu utakmicu. Hrvatsko čudo ili novi naslov u francuskoj vitrini? Odgovor ćemo saznati prije mraka, jer finale je zakazano za 17:00 sati, a svijet će gledati prema Moskvi i stadionu Lužniki.

Ko će na kraju plakati od tuge, a ko od sreće? Hoće li Modrićev valcer ponovo raspametiti Hrvatsku čiji je uspjeh osvojio srca nogometnih zaljubljenika na svakom dijelu svijeta? Ili će, ipak, mlada, snažna i poletna Francuska na krilima letećeg Mbappea pokoriti svijet? Dobro poznati Didier Deschamps ili dojučerašnji anonimus na velikoj sceni Zlatko Dalić...

Milion pitanja, toliko zanimljivosti za jednu dobru uvertiru, a zapravo sve će odlučiti pretrčani kilometri, precizni udarci i neuspješne intervencije.
"Ludilo" koje nam dolazi svake četvrte godine bliži se kraju i dugo će se pamtiti.
To je sigurno.
(klix)
15.07.2018.

Bikini za isticanje seksi ljepote




Prvi bikini predstavljen je svijetu 5. jula 1946. godine, zbog čega je ovaj datum postao obilježje za Međunarodni dan bikinija!
Francuski dizajner Louis Réard je toga dana svijetu predstavio najmanji kupaći kostim na svijetu, nazvan bikini, te tako napravio revoluciju, koja traje i danas.
Zanimljivo, podatak odakle dizajneru inspiracija za naziv ovog čak i do danas najpoželjnijeg kupaćeg kostima. Svega nekoliko dana pred svjetsku premijeru ovog komadića odjeće, Amerikanci su imali probu nuklearne bombe u Pacifiku, tačnije na ostrvu Bikini Atoll. Kao da je slutio koliki će bum napraviti ovaj dvodijelni kupaći kostim, Louis je odlučio da mu da ime Bikini. Čast da prva ponese bikini, i pokaže ga cijelom svijetu, imala je tada 19. godišnja francuska manekenka Micheline Bernardini. Bikini koji je nosila bio je toliko malen, da je mogao stati u kutiju dimenzija 51x51mm, koju ona drži u ruci, prikazanu na fotografiji.
I šta preostaje: potražiti najbližu plažu ili bazen i provesti čitav dan u ovom seksi dvodjielnom kupaćem kostimu. Svaki dan na plaži u bikiniju je Dan bikinija.
(sun)
(NovaSloboda.ba)

Noviji postovi | Stariji postovi