beats by dre cheap

Vlažna staništa - Prirodna rješenja problema klimatskih promjena


Povodom obilježavanja Svjetskog dana vlažnih staništa, WWF upozorava da gubitak i degradacija močvara, rijeka i jezera doprinosi problemu globalnog zagrijavanja. Sagorijevanje lignita i isušivanje tresetišta čini čak desetinu godišnjih emisija stakleničkih gasova iz fosilnih goriva, a uništavanje močvarnih područja doprinosi gotovo četvrtini globalnog ispuštanja metana.

Svake godine, 2. februara obilježava se Svjetski dan vlažnih staništa, koja su na međunarodnom nivou zaštićena Ramsarskom konvencijom, čime se nastoji podići svijest o njihovoj značajnoj ulozi za ljude i prirodu. WWF i ove godine, kao službeni partner Ramsarske konvencije, želi ukazati na važnost očuvanja vlažnih staništa u borbi protiv negativnih uticaja klimatskih promjena.

Situacija s kojom se danas suočavamo više je nego alarmantna. Vlažna staništa predstavljaju jedan od najproduktivnijih ekoloških sistema, jer pohranjuju dvostruko više ugljika nego sve svjetske šume zajedno. Iako pokrivaju samo 3 posto površine kopna, nestaju čak tri puta brže od kišnih šuma. Tokom velikih padavina, vlažna staništa služe kao retencije, u njima se zadržava višak vode što sprječava prirodne i ekonomske katastrofe, dok njihova vegetacija doprinosi boljem kvalitetu vode i djeluje kao filter koji umanjuje uticaj različitih izvora zagađenja.

Glamočko

Livanjsko

Kupreško

Hutovo

“Klimatske promjene imaju  značajane i negativane socio-ekonomske posljedice, a vlažna staništa igraju ključnu ulogu ublažavanju tih posljedica . Posebno značajan tip prirodnih vlažnih staništa su tresetišta. Ona na globalnom nivou akumuliraju ogromne količine ugljika odnosno posjeduju izuzetan potencijal za ublažavanje suvremenih uticaja klimatskih promjena. U Bosni i Hercegovini tresetišta su uglavnom vezana za određene zone po dnu krških polja, među kojima su najpoznatija Livanjsko (sjeverozapadni dio), Hutovo blato, Glamočko, Kupreško i druga polja u kršu. Takođe su poznati lokaliteti u zoni močvare Bardača i drugim sličnim područjima uz rijeku Savu“, izjavio je Zoran Mateljak, voditelj slatkovodnog  programa u WWF Adria.
(NovaSloboda.ba)

spagosmail
http://spagosmail.blogger.ba
03/02/2019 20:36