Nove tehnologije popravljaju vid i sluh

Bolesti covjekovih cula uzimaju maha.  Sofisticiranim metodama postiže se povratak cula vida i sluha

Naša cula su naš kontakt sa vanjskim svijetom. Vidjeti, čuti, mirisati, okusiti i osjetiti – covjek tek shvata okolni svijet u bukvalnom smislu samo ako su mu uključene ove impresije. Tokom godina, ta čula kod ljudi vrlo cesto gube svoju funkciju. Buka i stalan stres doveli su do toga da u Njemačkoj između 15 do 20 milijuna ljudi imaju probleme sa sluhom. Tri miliona ljudi u Njemačkoj nose aparate za poboljsanje sluha. Broj ljudi koji imaju problema sa vidom u stalnom je porastu – dugo sjedenje pred kompjuterom povecava broj ovih oboljelih. Danasnji razvoj i poboljsanje tehnike, omogucuje da se vrse popravka oboljelih ušiju ili očiju te da se skoro potpuno vratiti izgubljeni vid i sluh zu pomoc laserske medicine, ili implantata za usi.

To je pokazano na 54. Međunarodnoj kongres strucnjaka iz oblasti akustike i slusnih aparata u Nürnbergu. Jedna od najnaprednijih tehnika za popravak osjecaja sluha i takoreci poslijednja nada ovim oboljelim je tzv. kohlearni implantat. To je jedna vrsta proteze za gluhe, kod kojih slušni živac vise ne funkcionise. Sistem se sastoji od mikrofona, digitalnog procesor govora, slusne spule sa magnetom  i od implanta. "Implantat se koristi uvijek kada unutrašnje uho više ne radi, "rekao je Martin Blecker, strucnjak za slušne aparate i optiku, a ujedno i predsjednik Europskog udruzenja akusticara. Implantat se sastoji od magneta uz primanje zvucnog signala i elektroda za stimulaciju. Elektrode iz uredjaja se uvode u puž uha. Prijemna spula  se nalazi ispod kože iza uha. "Ovdje vise nego igdje drugo, u razvoju novog govornog  procesora učinjeno je mnogo u posljednjih nekoliko godina", rekao je Blecker. Slično kao i kod normalnog kompjutera, procesor i memorija imaju ključnu ulogu kod  poboljsavanja covjekovog cula sluha.

Ove dvije komponente kod implantata, značajno su se poboljsale u posljednjih nekoliko godina. Brze pretvaranje impulsa u audio signal omogucilo je bolje razumjevanje. Postoji jedan kontinuirani razvoj i poboljsanje cak i kod normalnih slusnih pomagala.: "Ako je osoba morala koristi dva slušna aparata, do sada su oni radili neovisno jedan od drugoga. Nova oprema je sada to usaglasila pa se  jacina zvuka regulise za svako uho prema nivou njegovog ostecenja", rekao je Blecker. Rezultat toga je puno bolji sluh. Nova mogućnost je da se dopusta vezivanje telefona direktno na slusni aparat te da se primljeni zvucni signal digitalizuje i dalje sprovodi. Poziv može biti preusmjeren na oba uha, tako da ce problemi razumjevanja na telefonu uskoro biti prevazidjeni", rekao je Blecker.

Ovaj opticar također ukazuje na nova otkrica koja ce uklaniti probleme kod ljudi sa ostecenim sluhom.  Ovdje je trend na kirurškoj oftalmologiji i na sofisticiranju  kirurških metoda. Svijet moderne oftalmologije ne moze se danas ni zamisliti bez lasera – on reže, zavaruje, brusi u oku sa tacnoscu od nekoliko stotinki milimetra. Godine 1960 američki fizičar Theodore Maiman razvio prvi laser. Čak i tada, liječnici su odmah razmisljali o tome kako bi energija svjetla mogla posluziti u borbi protiv bolesti. Danas se svaki drugi medicinski laser koriste u službi oftalmologije.

"U međuvremenu, laser je pomogao mnogim ljudima da ponovo mogu vidjeti", rekao je Blecker. U tzv LASIK proceduri, kirurg reze gornji dio rožnjace, i taj dio sklanja u stranu. Pomocu  laserskog snopa brusi se unutrašnjost rožnice. Nakon toga, rožnjaca se vratiti u stari položaj i nastavlja se njeno lijecenje. Na taj način vrsi se korekcija kako dalekovidost tako i kratkovidosti. Najnovija laserska moderna metoda LASEK je više sofisticiranija – ona udaljava tanki sloj rožnjace pomocu alkohola i  uvalja ga na jednu stranu,  prije nego što se koristi laser. Postupak je isti kao i kod Lasik metode. "Međutim, obadvije ove metode nisu stopostotna garancija uspjeha, tj. ta osoba cesto trebaju  dodatne korektivne leće. Osim toga, postoji uvjek rizik sa ožiljcima rožnjace nakon operacije. Također, operacija se može izvrsiti samo u određenim dijelovima  rožnjace ", rekao je Blecker. Laserska operacija danas, još uvijek ne moze pomoci da vise ne nosimo naocale. Laserom se mogu postići promjene kod iskrivljenosti rožnjace, ali to je rijetko tako precizno da bi se mogle izbjeci naocale prilikom svakodnevnih  aktivnosti kao što je vožnja auta. Ipak, u oko 90 posto slucajeva kratkovidnosti postignuti su dobri rezultati. "Posebno u posljednjih nekoliko godina, takozvane Lasek i Lasik metode dozivjele su veliku evoluciju ", kazao je Blecker. Posto se laserske operacije vode, kontroliraju i upravljaju kompjuterom, uporedo sa napretkom tehnologije poboljšali su  se  značajno i efekti ovakvih operacija.

prevod: spagos