Koncem septembra ove godine ukupni vanjski dug BiH iznosio je 4,5 milijardi KM, sto znaci da je u posljednjih desetak mjeseci porastao za oko 350 miliona KM ili za 8 posto. Rast ino zaduzenosti drzave bio bi znatno veci da je BiH ispunila uvjete iz stand by aranzmana i da je povukla i drugu transu kredita MMF-a. Ali, to ce se desiti pocetkom naredne godine, najvjerovatnije u martu. Zajedno s trecom transom, cija se uplata ocekuje potkraj naredne godine, ukupna zaduzenost drzave prema inozemnim povjeriocima iznosit ce oko 6,8 milijardi KM, ne racunajuci jos milijardu KM koliko je ugovoreno s EBRD-om za nastavak izgradnje autoceste 5C. Taj kredit jos nije operativan, ali je cvrsto ugovoren pa ga vec sada treba knjiziti kao realni dug. Sve u svemu, ukupna zaduzenost drzave prema inozemstvu u posljednjem cetverogodisnjem razdoblju povecat ce se za skoro 100 posto i iznosit ce rekordnih 7,8 milijardi KM. Mada se ni s tom razinom inozemnog duga BiH nece tretirati kao visokozaduzena drzava, u koje se inace ubrajaju zemlje kod kojih je inozemni dug iznad 70 posto GDP-a, vec za nekoliko godina BiH ce se naci u prilicno neugodnoj ekonomskoj poziciji, prvenstveno zbog nepovoljne rocnosti kredita MMF-a.
Naime, aktuelni stand by aranzman s MMF-om BiH je potpisala pod vrlo nepovoljnim uvjetima: uz samo trogodisnji grejs period, nakon kojeg sav pozajmljeni novac s kamatama mora vratiti tokom dvije godine. Za BiH ce biti kriticna 2014. i 2015., godina, kada ce, uz redovno servisiranje ino duga, na naplatu prispjeti i kredit MMF-a u iznosu od 1,2 milijarde KM godisnje!
Na temelju ovih pokazatelja, moze se zakljuciti da BiH vise nema prostora za ino zaduzivanje, jer bi u protivnom mogla upasti u vrlo skupu i neizvjesnu duznicku spiralu. Stoga se finansiranje infrastrukturnih i razvojnih projekata mora temeljiti iskljucivo na izravnim stranim i domacim ulaganjima, a nikako ne na kreditnom zaduzivanju drzave.
